Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 86. sjednici, održanoj 11. listopada 2023. godine, Godišnje izvješće o radu Povjerenstva za fiskalnu politiku za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članka 29. stavka 1. Zakona o fiskalnoj odgovornosti („Narodne novine“, broj 111/18), dostavilo Povjerenstvo za fiskalnu politiku, aktom od 23. lipnja 2023. godine.
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, KLASA:022-03/23-12/81, URBROJ: 50301-05/14-23-4, od 17. kolovoza 2023. godine, u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.
Uvodno je predstavnica predstavila Izvješće. Neovisne fiskalne institucije u Europskoj uniji, pa tako i hrvatsko Povjerenstvo za fiskalnu politiku, u 2022. godini radilo je u vrlo složenim i specifičnim okolnostima. Nakon dvije pandemijske godine (2020./2021.) koje su obilježili brojni materijalizirani i značajni negativni makroekonomski rizici, 2022. godina započela je s optimističnim očekivanjima. Međutim, s početkom rata u Ukrajini u drugoj polovici veljače 2022. godine taj je optimizam brzo nestao, a pojavili su se novi izazovi u vidu porasta troškova energenata te cijena poljoprivrednih proizvoda, kao i pritiska na rast cijena zbog nestašice materijala, opreme i radnika. Uslijed rastućih inflacijskih očekivanja i središnje banke započele su sa zaoštravanjem uvjeta financiranja.
Ovakva međunarodna kretanja utjecala su i na malu i otvorenu hrvatsku ekonomiju i njezine gospodarske izglede. No, unatoč ovakvim zbivanjima, hrvatsko je gospodarstvo u 2022. godini ostvarilo ekonomski rast veći od planiranog (potencijalnog), te je takav snažni, nominalni i realni rast u kombinaciji s povišenom inflacijom povoljno utjecao na hrvatske javne financije. Povoljna proračunska ostvarenja rezultirala su smanjenjem tereta javnog duga i poboljšanjem zaduženosti države, te je ostvaren suficit konsolidirane opće države od 0,4% BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države relativno smanjen za deset postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu i iznosio je 68,4% BDP-a. Iako se visina javnog duga relativno značajno smanjuje (ona je i dalje nominalno visoka), i nadalje predstavlja izvor ranjivosti hrvatskog gospodarstva i prijetnju dugoročnoj održivosti javnih financija.
Povjerenstvo ocjenjuje da je fiskalna politika u 2022. godini osigurala vjerodostojnost i fleksibilnost te bila odgovorna, pri čemu su iskorištena pozitivna gospodarska kretanja kako bi se ostvarila snažna prilagodba javnih financija. Uz to, ovakva fiskalna politika omogućila je i primjerene fiskalne stimulanse kao odgovor na energentsku krizu, bez da se ugrozila srednjoročna fiskalna održivost.
Iako su se hrvatske javne financije u 2022. godini pokazale „zdravijima“ u odnosu na prognoze i predviđanja, i dalje je nužno biti oprezan zbog neizvjesnosti koje donosi buduće razdoblje (rast kamatnih stopa, visoka stopa inflacije, slabljenje gospodarske aktivnosti), zbog čega su i izgledi za gospodarski rast u Republici Hrvatskoj u narednom razdoblju znatno niži. Stoga je nužno nastaviti voditi razboritu i uravnoteženu fiskalnu politiku te se pridržavati fiskalnih pravila kroz kontrolu rasta rashoda, konzervativnog planiranja prihoda, uz istodobno poduzimanje važnih ključnih reformi u javnom sektoru te poticati ulaganja. Struktura javnih financija mora ostati poticajna za održivi rast i otpornost hrvatskog gospodarstva, a sve u cilju stvaranja fiskalnih rezervi za pravovremenu i odgovarajuću reakciju fiskalne politike u slučaju neke buduće krize. Postojeća fiskalna pravila su unatoč njihovoj nesavršenosti i privremenoj odgodi, značajno doprinijela većoj fiskalnoj disciplini i povećanju dugoročne održivosti javnih financija u članicama Europske unije, pa tako i Republike Hrvatske. Hrvatskoj, kao malom i otvorenom gospodarstvu potrebno je i nužno poštivati fiskalna pravila, bez obzira na njihovu trenutnu suspenziju i reviziju. Kako je 2022. godina bila i prva godina rada Povjerenstva za fiskalnu politiku kao samostalnog i neovisnog tijela, s početkom 2022. godine započete su i ciljane aktivnosti usmjerene na uspostavu funkcionalnog Ureda Povjerenstva kako bi Povjerenstvo moglo ispunjavati svoje zadaće definirane Zakonom o fiskalnoj odgovornosti i Zakonom o proračunu. Povjerenstvo se pri tom suočilo s brojnim izazovima, od kojih se proces zapošljavanja pokazao kao najozbiljniji. No, unatoč svim izazovima koji su se našli na putu osamostaljivanja i funkcionalne uspostave Ureda Povjerenstva, uvjerena sam da je Povjerenstvo i u 2022. godini zadržalo visok stupanj stručnosti, kvalitete i transparentnosti u uspješnom obavljanju svojih zadaća što je utjecalo na rezultate rada Povjerenstva. U 2022. godini Povjerenstvo je održalo dva stručna sastanka i šest sjednica na kojima je donijelo je šest stajališta te Potvrdu makroekonomskih projekcija te je kontinuirano održavalo redovite sastanke s ključnim domaćim i međunarodnim dionicima.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak
Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Povjerenstva za fiskalnu politiku za 2022. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.