Odbor za financije i državni proračun

Izvješće Odbora za financije i državni proračun s rasprave o Izvješću o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu

04.10.2023.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 85. sjednici, održanoj 4. listopada 2023. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 19. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, br. 25/19), dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 14. lipnja 2023. godine. 

Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 20. srpnja 2023. godine (KLASA: 022-03/22-12/71, URBROJ: 50301-05/16-23-4), u kojem se Hrvatskome saboru predlaže da prihvati predmetno Izvješće.  

Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da je obveza revizije godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna propisana odredbom članka 19. Zakona o Državnom uredu za reviziju.

Revizija je obavljena na način i prema postupcima utvrđenim Okvirom profesionalnih načela, standarda i smjernica Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) i Kodeksom profesionalne etike državnih revizora. Planirana je i obavljena u cilju da pruži razumno uvjerenje da je Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu sastavljen u skladu s propisanim okvirom izvještavanja.

Za Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu izraženo je uvjetno mišljenje.

Revizijom je, između ostalog, utvrđeno da primici od tri zajma primljena od međunarodnih financijskih institucija, zajma primljenog od Europske unije te tuzemne financijske institucije, kojima je ugovorima utvrđena namjena, raspoređeni su prema izvorima financiranja u opće prihode i primitke u iznosu od 6.342.588.559,00 kuna, umjesto u namjenske primitke, što je utjecalo na pravilnost i realnost podataka o primicima iskazanih prema izvorima financiranja u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, jer su namjenski primici iskazani manje, a opći prihodi i primici više za navedeni iznos. 

Primici od zaduživanja u iznosu od 600.261.336,00 kn raspoređeni su u izvore financiranja Fondovi EU (izvor 56) te Mehanizam za oporavak i otpornost (izvor 581), a primici od povrata danih depozita te prodaje dionica i udjela u glavnici u iznosu od 8.541.310,00 kn raspoređeni su u izvor financiranja Ostali prihodi za posebne namjene (izvor 43). Prema proračunskim propisima, u navedene izvore financiranja raspoređuju se isključivo prihodi; navedeni način raspoređivanja pojedinih primitaka utjecao je na pravilnost i realnost podataka o primicima iskazanim prema izvorima financiranja u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, ali nije utjecao na visinu iskazanih primitaka.
U izračun prijenosa depozita iz prethodne godine u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu nisu uključena neutrošena vlastita i namjenska novčana sredstva iz prethodnih godina, na računima proračunskih korisnika u poslovnim bankama, koja su koncem 2021. iznosila 2.721.497.168,00 kuna. S obzirom na to da godišnji izvještaji o izvršenju državnog proračuna obuhvaćaju i transakcije izvršene s navedenih računa proračunskih korisnika državnog proračuna u poslovnim bankama, neutrošena novčana sredstva iz prethodnih godina od vlastitih i namjenskih prihoda na računima proračunskih korisnika u poslovnim bankama koja su izuzeta od uplate na jedinstveni račun državnog proračuna trebala su biti u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu iskazana u okviru prijenosa depozita iz prethodne godine te uzeta u obzir pri iskazivanju prijenosa depozita u narednu godinu.

Pri evidentiranju i iskazivanju premija na izdane obveznice nije postupljeno u skladu s Uputom o primjeni modificiranog novčanog načela u postupku planiranja i izvršavanja državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, jer su premije evidentirane i iskazane u okviru prihoda, umjesto kao umanjenje rashoda; zbog navedenog načina evidentiranja, ukupni prihodi i ukupni rashodi u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu iskazani su više za 164.387.007,00 kuna.

Tečajne razlike nastale pri otplati zajmova Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) nisu obračunane te nisu evidentirane u okviru rashoda, nego je otplata tih zajmova, koja uključuje i tečajne razlike, u cijelosti evidentirana u okviru izdataka; navedeno postupanje utjecalo je na visinu iskazanih prihoda, rashoda i izdataka u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu. 

Prihodi i rashodi od realiziranih pozitivnih i negativnih tečajnih razlika proizašlih iz transakcija povezanih s javnim dugom iskazani su u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu u brutoiznosu, odnosno iskazane su i pozitivne i negativne tečajne razlike, umjesto u netoiznosu kako to određuje Uputa o primjeni modificiranog novčanog načela u postupku planiranja i izvršavanja državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Način iskazivanja realiziranih tečajnih razlika nije utjecao na izračun manjka državnog proračuna, ali je utjecao na visinu prihoda i rashoda iskazanih u Godišnjem izvještaju o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu. 

Obveze u iznosu od 166.314.086,00 kuna koje se odnose na dugoročni kredit iz 2007. namijenjen financiranju druge faze projekta razvoja Kliničkog bolničkog centra Zagreb evidentirane su u Glavnoj knjizi državnog proračuna, a istovremeno su evidentirane i u poslovnim knjigama te iskazane u Bilanci KBC-a Zagreb. Zbog navedenog, u Izvještaju o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala, u okviru Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, navedene obveze iskazane su 166.314.086,00 kuna više od stvarnih.

Ministarstvo financija je, u skladu s odredbama Zakona o proračunu koji je u primjeni od početka 2022., trebalo do konca lipnja 2022. donijeti više podzakonskih akata, odnosno provedbenih propisa kojima će se pobliže urediti određena područja u vezi s proračunom, ali u vrijeme obavljanja revizije (travanj 2023.) većina navedenih podzakonskih akata je u izradi; ujedno je njihovo donošenje preduvjet za provođenje više preporuka u vezi s normativnim uređenjem proračunskih procesa te proračunskog računovodstva, danih u prethodnim revizijama godišnjih izvještaja o izvršenju državnog proračuna; do njihovog donošenja primjenjuju se provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o proračunu koji se primjenjivao do konca 2021. godine.

Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste Državni ured za reviziju dao je naloge i preporuke, čija bi provedba pridonijela povećanju transparentnosti korištenja proračunskih sredstava.

Predstavnik Vlade napomenuo je da se broj preporuka i naloga u usporedbi s prošlim razdobljem smanjuje zbog prihvaćanja primjedaba od Državnog ureda za reviziju od strane Ministarstva financija.

U raspravi na Odboru napomenuto je da građani Republike Hrvatske plaćaju milijarde u proračun, ali kod nekih rashoda iz proračuna se smislenost ne kontrolira, poput primjerice sredstava za Hrvatsku elektroprivredu i Zagrebačku plinaru. Njihove gubitke pokriva Vlada Republike Hrvatske iz proračuna. Stoga je potrebita kontrola učinkovitosti potrošenih sredstava. Odgovoreno je da se revizije trgovačkih društava rade. U dogledno vrijeme će se raditi i revizija Hrvatske elektroprivrede.

Također je napomenuto da doznačena sredstva iz proračuna za Hrvatsku elektroprivredu i Zagrebačku plinaru zaštićuju građane Republike Hrvatske od velikog rasta cijena energenata. Zaključno je rečeno da će se učinci mjera za 2023. godinu ubrzo vidjeti.

Nakon rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.


PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.