Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 91. sjednici održanoj 15. studenoga 2023. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 581, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.
Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Rasprava je provedena objedinjeno s Prijedlogom Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu.
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se, Zakonom o izvršavanju DPRH za 2024. godinu, koji se donosi na temelju Zakona o proračunu, uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci DPRH za 2024. godinu te njihovo ostvarenje, odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava te druga pitanja u izvršavanju proračuna. Ovim Prijedlogom Zakona povećan je postotak ukupnog ograničenja za zaduživanje svih općina, gradova i županija na najviše 5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLP(R)S iz 2023. godine radi provedbe kapitalnih projekata (u 2023. godini ograničenje za zaduživanje je bilo na 3% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLP(R)S iz 2022. godine), produženi su krajnji rokovi povrata beskamatnih zajmova JLP(R)S isplaćenih tijekom COVID-19 krize (zajmovi iz 2020. i 2021. za pad prihoda i otpis poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak) i zajmova za sanaciju štete od potresa isplaćenih tijekom 2021. i 2022. (koji su trebali biti vraćeni do kraja 2023. odnosno do kraja 2026.). JLP(R)S preostali dio beskamatnog zajma na temelju ovoga prijedloga Zakona mogu vratiti najkasnije do kraja 2027., odnosno najkasnije do kraja 2029. godine (ukupno 97,2 milijuna eura), te je produžen i krajnji rok povrata beskamatnog zajma isplaćen HZZO-u tijekom COVID-19 krize (otpis doprinosa) najkasnije do kraja 2027. godine (ukupno 92,5 milijuna eura). Vezano za zaduženje, Prijedlogom Zakona se utvrđuje kako se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može provesti do ukupnog iznosa 7,8 milijardi eura, dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 3,9 milijardi eura. Zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi 333,6 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga iznose 318,7 milijuna eura. Nova financijska jamstva za 2024. iznose 900,0 milijuna eura, od toga se na izvanproračunske korisnike odnosi 725,0 milijuna eura.
U raspravi na Odboru posebno je pozdravljeno produženje rokova za povrat beskamatnih zajmova, što će jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave olakšati izvršavanje obveza.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje
ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU
Također, na temelju članka 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu i Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 581 provede objedinjena rasprava.
Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni prijedlozi uzajamno povezani, predlaže se provedba objedinjene rasprave.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.