Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 44. sjednici, održanoj 9. ožujka 2022. godine, Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, prvo čitanje P.Z.E. br. 256, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. ožujka 2022. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske ulazak u europodručje i uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj odredila kao jedan od svojih strateških ciljeva. Taj proces zahtijeva ozbiljnu i stručnu prilagodbu pravnog okvira Republike Hrvatske s ciljem osiguranja pravne sigurnosti i stvaranja uvjeta za nesmetano, neprekinuto i učinkovito funkcioniranje gospodarstva. Iskustva država članica koje su uvodile euro upućuju na to da se, u pravilu, u razdoblju koje prethodi uvođenju eura donosi zakon koji uređuje opća pitanja povezana s uvođenjem eura te da se mijenjaju pojedini zakoni i drugi propisi koji sadrže odredbe povezane s postojećom nacionalnom valutom. Za takav se pristup odlučila i Republika Hrvatska te je tijekom 2021. godine Koordinacijski odbor za zakonodavne prilagodbe s nizom dionika pripremio tekst Nacrta prijedloga zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) , koji je javno predstavljen 17. siječnja 2022. Taj isti dan je na portalu e-Savjetovanje Prijedlog zakona o uvođenju eura objavljen na javnom savjetovanju koje je trajalo do 15. veljače 2022. Tijekom javnog savjetovanja je zaprimljeno 128 komentara od kojih je svaki je pažljivo razmotren i odgovori su maksimalno obrazloženi.
Prijedlogom zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj uređuju se opće odredbe za uvođenje eura, pravila za preračunavanje novčanih iskaza vrijednosti, opskrba i zamjena gotovog novca kune za gotov novac euro, dvojni optjecaj, dvojno iskazivanje, primjena načela neprekidnosti pravnih instrumenata, pravila vezana za pripremu proračuna i financijskih planova u godini koja prethodi godini uvođenja eura, pravila za evidentiranje u poslovnim knjigama, pravila za izvještavanje, nadzor nad primjenom Prijedloga zakona i prekršajne odredbe. Svrha Prijedloga zakona je stvoriti zakonitu osnovu za zamjenu službene valute Republike Hrvatske u cilju stvaranja pravne sigurnosti i uvjeta za nesmetano i učinkovito funkcioniranje gospodarstva, a što će se osigurati usvajanjem Prijedloga zakona.
Prijedlog zakona unosi u hrvatsko zakonodavstvo glavne odrednice uvođenja eura:
1. U Prijedlogu zakona je predviđeno da nakon što Vijeće Europske unije donese odluku o usvajanju eura i uredbu kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije - Vlada odlukom objavi datum uvođenja eura, fiksni tečaj konverzije, datum početka i završetka dvojnog optjecaja, datum početka i završetka dvojnog iskazivanja te druga pitanja potrebna za uvođenje eura. Nakon donošenja te odluke Vlade započet će i sve aktivnosti iz Prijedloga zakona.
2. Nadalje, definiraju se temeljna načela uvođenja eura: načelo zaštite potrošača, načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena, načelo neprekidnosti pravnih instrumenata, načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te načelo transparentnosti i informiranosti
3. Uređena su pravila za zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura. To će biti moguće u bankama, poslovnicama Financijske agencije i HP-Hrvatske pošte d.d. tijekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura. Građani će bez naknade moći zamijeniti 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna po jednoj transakciji. U tom istom razdoblju bit će moguće bez naknade zamijeniti gotov novac kune u euro uz istovremenu uslugu pologa na račun u euru.
4. Nakon proteka 12 mjeseci zamjena će se vršiti u Hrvatskoj narodnoj banci, bez naknade i to zamjena novčanica bez vremenskog ograničenja, a kovanica do isteka tri godine od datuma uvođenja eura.
5. Utvrđuje se razdoblje dvojnog optjecaja (prijelaznog razdoblja) u kojemu će se u optjecaju istodobno nalaziti kuna i euro te detalje o izuzećima za dvojni optjecaj (automati za igre na sreću, automati za zabavne igre, samoposlužni uređaji, bankomati). Razdoblje dvojnog optjecaja traje 14 dana od datuma uvođenja eura, započinje datumom uvođenja eura u 00:00 sati i traje zaključno s četrnaestim danom do 24:00 sata
6. Zakon sadrži odredbe o primjeni obveze dvojnog iskazivanja (Započinje najkasnije prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem će proteći 30 dana od dana objave odluke Vijeća Europske unije o usvajanju eura i uredbe Vijeća Europske unije kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije, i završava protekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura) što je ujedno ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura. Poslovni subjekt dužan je tijekom trajanja razdoblja dvojnog iskazivanja cijenu iskazivati na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u euru i kuni uz isticanje fiksnog tečaja konverzije. Predviđene su određene iznimke i to za situacije gdje dvojno iskazivanje nije primjereno iz praktičnih razloga ili bi uzrokovalo nerazmjerne troškove poslovnim subjektima (prodaja robe i pružanje usluga putem automata, na tržnicama, štandovima unutar tržnih centara, pokretna prodaja, objekti poljoprivrednih gospodarstava, spremišta, trapilišta, igre na sreću, povratne naknade na ambalaži, prethodno otisnute vrijednosti na biljezima, poštanskim markama, poklon karticama i dr.). Ova obveza materijalizira primjenu načela zabrane neopravdanog povećanja cijena koja se reflektira se na sve odredbe Prijedloga zakona o uvođenju eura i ne primjenjuje se mehanički već prema okolnostima svakog pojedinog slučaja. Jedan od mehanizama koji će doprinijeti stvaranju sigurnog okruženja za potrošače je pristupanje poslovnih subjekata Etičkom kodeksu, a cilj Etičkog kodeksa je omogućiti pouzdano i transparentno uvođenje eura u Hrvatskoj. Svaki poslovni subjekt koji posluje u izravnom odnosu s potrošačima bit će pozvan da se pridruži inicijativi s ciljem ispravnog preračunavanja i iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti, bez neopravdanog povećanja maloprodajnih cijena. Uz to, kao jedan od dodatnih mehanizama zaštite potrošača predviđeno je praćenje kretanja cijena odabrane potrošačke košarice roba i usluga za što će Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, uz praćenje Državnog zavoda za statistiku, raspisati i natječaj za udruge za zaštitu potrošača, pa između ostalog i za projekt tzv. „tajni kupac“. Udruge, koje će biti odabrane temeljem javnog natječaja, će onda tamo gdje primijete kršenje načela Etičkog kodeksa ili kršenje Zakona moći objavljivati popis tj. nazive onih poslovnih subjekata za koje su to utvrdili, ali i podnijeti prijavu tijelima za nadležnima za praćenje primjene Zakona.
7. Zakon sadrži i sadrži odredbe o primjeni načela neprekidnosti pravnih instrumenata prema kojemu će postojeći ugovori i drugi pravni instrumenti u kojima se navodi pozivanje na kunu i dalje vrijediti, samo će se smatrati da su iznosi navedeni u kunama iznosi u eurima uz primjenu pravila za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona. – dakle ugovori i pravni instrumenti nastavljaju proizvoditi pravne učinke, nije ih potrebno mijenjati zbog uvođenja eura.
8. Zakon uređuje pravila za preračunavanje novčanih sredstava na računu, iznosa kod naloga za plaćanje iskazanog u kuni, pravila za preračunavanje kod ugovora o kreditu u kuni i kod ugovora o leasingu u kuni, odnosno prilagodbu kamatne stope kada je to potrebno te obvezu obavještavanja klijenata o izvršenom preračunavanju, kao i pravila za preračunavanje vrijednosnih papira. Prilikom provedbe svih ovih operacija preračunavanja, potrošač zbog preračunavanja ne smije biti doveden u položaj koji je za njega nepovoljniji u odnosu na položaj u kojem bi bio da euro nije uveden.
9. Zakon sadrži i pravila vezana za pripremu proračuna i financijskih planova u godini koja prethodi godini uvođenja eura, pravila za evidentiranje u poslovnim knjigama, pravila za izvještavanje.
10. Uz to Zakonom su utvrđena tijela nadležna za nadzor, a utvrđene su i detaljne prekršajne odredbe i u kunama koje će se primjenjivati i izricati do datuma uvođenja eura i u eurima koje će se primjenjivati i izricati nakon datuma uvođenja eura.
Zaključno, odredbama Prijedloga zakona usmjerava se cjelokupan proces kako bi se zamjena hrvatske kune eurom odvijala u zadanim okvirima uz smanjenje na najmanju moguću mjeru svih nepoznanica, pri čemu su iznimno bitni elementi vrijeme i učinkovita provedba svih aktivnosti i mjera.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Hrvatske udruge poslodavaca.
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o tijelima javne ovlasti i njihovog dvojnog iskazivanja akata. Odgovoreno je da tijelo javne ovlasti treba u svim pojedinačnim aktima iznose dvojno iskazivati, čak i u puno širem smislu u odnosu na druge.
Postavljeno je pitanje o iskazivanju iznosa na fiskalnim računima. Odgovoreno je da su se odlučili za račun koji se iskazuje u sumi dvojno (kuna i euro). Takov tijek postupka usuglašen je i sa udrugama potrošača.
Također je postavljeno pitanje o zadužnicama i mjenicama. Odgovoreno je da je sve što je izdano u kunama i dalje vrijedi, samo će taj iznos automatski biti pretvoren u euro po zadanom tečaju.
Upitano je vezi računa koji se izdaju za prosinac 2022., ali dolaze na naplatu u siječnju 2023. godine. Predlagatelj je odgovorio da će se svi računi izvršiti u 2023. godini u eurima, s time da se iznos u kunama automatski preračunava u eure.
Dalje je, postavljen upit što će biti sa kreditima u kunama koji imaju nepovoljnije kamatne stope u odnosu na kredite u eurima. Predlagatelj je odgovorio da nitko ne može biti doveden u gori položaj nego prije uvođenja eura. Skrenuta je pozornost da se država ne može miješati u ugovorene odnose između građana i banaka. Međutim građani mogu reprogramirati svoje kredite po povoljnijim uvjetima.
U raspravi je podržan prijedlog Zakona te skrenuta pažnja na snagu bankovne unije kod sanacije Sberbanke u Republici Hrvatskoj.
Dalje u raspravi napomenuto je da potrebito praćenje cijena spustiti na županijsku razinu.
Također je rečeno da je planirani iznos od 500.000 kuna za provjeru cijena premalen iznos, te da će biti potrebit velik broj osoba koji će obilaziti i provjeravati cijene.
Postavljeno je pitanje što je sa poslovnim subjektima kojima kalendarska godina ne završava 31. 12. 2022. godine. Odgovoreno je da se poslovna izvješća podnose u valuti koja je vrijedila na posljednji dan obuhvaćanja poslovnog izvješća.
Također je istaknuto da je preko 2 milijarde kuna osigurano u državnom proračunu za postupke prilagodbe iz kuna u eure.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.