Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 34. sjednici održanoj 25. studenoga 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z.br. 203 , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.
Odbor je o predmetnom Konačnom prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno izlaganje podnijeli su predstavnici Vlade Republike Hrvatske te su istaknuli da se Zakonom o izvršavanju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom te dugom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana za izvršavanje proračuna. Zakonom je propisano kako će se iz Državnog proračuna s pozicija Ministarstva financija i tijekom 2022. godine jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave isplaćivati pomoć u visini sredstava fiskalnog izravnanja u ukupnom iznosu od 2,0 milijarde kuna. Također, Zakonom je propisano kako će se iz Državnog proračuna s pozicija Ministarstva financija tijekom 2022. godine jedinicama lokalne samouprave isplaćivati pomoć na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno, odnosno stvarno spajanje, a najviše do iznosa koji je za tu namjenu osiguran u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu (u 2022. godinu za navedenu namjenu planirano je 100 milijuna kuna). Uz navedeno je propisano kako će Vlada donijeti odluku o kriterijima za dodjelu navedenih pomoći jedinicama lokalne samouprave na prijedlog Ministarstva financija u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave. Napominje se kako je u 2022. godini ukupno ograničenje za zaduživanje svih općina, gradova i županija ograničeno na najviše 3% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica. Podsjećam da je izmjenama i dopunama zakona o izvršavanju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2021. taj iznos povećan s tri na tri i pol posto jer je tijekom 2021. godine došlo do povećanja zahtjeva za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za provedbu investicijskih projekata. S obzirom na iskustva iz 2020. i 2021. godine, i u Zakonu za 2022. godinu ostavlja se mogućnost da se odlukom Vlade sredstva preraspodjele bez ograničenja u slučaju da je potrebno osigurati sredstva za saniranje posljedica epidemije koronavirusa. Ova mogućnost će se koristiti iznimno, a kako bi se osigurala odgovarajuća razina parlamentarnog nadzora Zakonom se utvrđuje obveza ministru financija da o takvim preraspodjelama svaka dva tjedna izvještava Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora. Od ostalih odredaba, napominje se kako se proračunska osnovica nije mijenjala u odnosu na prethodne godine te i nadalje iznosi 3.326,00 kuna. Koristi se za izračun naknada utvrđenih posebnim propisima primjerice dječjeg doplatka, isplata trajnih prava hrvatskim braniteljima i dr.
Vezano za zaduženje, Zakonom se utvrđuje kako se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može provesti do ukupnog iznosa 40,2 milijarde kuna (u 2021. godini – 42,4 milijarde kuna.) Tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 31,8 milijardi kuna (u 2021. godini – 21,9 milijardi kuna; rebalans 2021. – 22,1 milijardu kuna). Zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi 2,8 milijardi kuna (u 2021. godini - 2,8 milijardi kuna; rebalans 2021.-2,7 milijardi kuna), a tekuće otplate glavnice duga iznose 2,6 milijardi kuna (u 2021. godini - 2,6 milijardi kuna). U ovom dijelu napominje se kako je također, još uvijek radi nedovoljno jasnih okolnosti vezanih uz epidemiju koronavirusa, ostavljena mogućnost da se, dok traju izvanredne okolnosti predviđene u članku 10. stavku 3. Zakona o fiskalnoj odgovornosti, ministar financija i izvanproračunski korisnici državnog proračuna mogu uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske zadužiti i iznad visine navedenih zaduživanja. Međutim, a također s ciljem dostatne razine parlamentarnog nadzora, ako do toga dođe, Vlada Republike hrvatske će o takvim zaduženjima mjesečno izvještavati Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora. Nova financijska jamstva za 2022. iznose 5,2 milijarde kuna, od toga se na izvanproračunske korisnike odnosi 2,5 milijardi kuna. Jamstvena zaliha iznosi 300,0 milijuna kuna (u 2021. godini 300,0 milijuna kuna). Zakonom su za 2022. godinu predviđena sredstva proračunske zalihe u iznosu od 100,0 milijuna kuna (u 2021. godini – 100,0 milijuna kuna).
Nadalje, Zakonom više nisu predviđene odredbe vezane za zabranu novog zapošljavanja te prijema službenika i namještenika na neodređeno i određeno vrijeme te se sukladno tome napominje kako ponovo u 2022. godini stupaju na snagu Odluke Vlade Republike Hrvatske, koje su privremeno tijekom 2020. i 2021. godine bile stavljene van snage, i to: Odluka o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama („Narodne novine“, br. 70/16., 50/17., 37/18., 71/18., 91/18. i 33/20.) i Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u tijelima državne uprave te stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 70/16., 74/17. i 71/18.).
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „ PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) Hrvatskome saboru predložiti donošenje
ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU
Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu i Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 203 provede objedinjenu raspravu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.