Odbor za financije i državni proračun

Mišljenje Odbora za financije i državni proračun o Stajalištu Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/138/EZ u pogledu proporcionalnosti, kvalitete nadzora, izvještavanja, mjera dugoročnih jamstava, makrobonitetnih alata, rizika za održivosti, nadzora grupe i prekograničnih nadzora COM (2021) 581 – D.E.U. br. 21/030

25.02.2022.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 43. sjednici održanoj 25. veljače 2022. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/138/EZ u pogledu proporcionalnosti, kvalitete nadzora, izvještavanja, mjera dugoročnih jamstava, makrobonitetnih alata, rizika za održivosti, nadzora grupe i prekograničnih nadzora COM (2021) 581 - D.E.U. br. 21/030, koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 15. veljače 2022. godine.
Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/22-07/43, URBROJ: 50301-21/22-22-4, na sjednici održanoj 7. veljače 2022. godine. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija. Pored minimalnog opsega revizije predviđenog u samoj Direktivi 2009/138/EZ (Solventnost II), Europska komisija je nakon savjetovanja s dionicima utvrdila dodatna područja okvira Solventnost II koja je potrebno revidirati, kao što su doprinos sektora političkim prioritetima Europske unije (npr. Europski zeleni plan i Unija tržišta kapitala), nadzor prekograničnih aktivnosti osiguranja i poboljšanje proporcionalnosti bonitetnih pravila, uključujući izvješćivanje. Kao što je navedeno okvir mora biti usklađen s političkim prioritetima Europske unije. Konkretno, sektor osiguranja trebao bi imati ulogu u financiranju gospodarskog oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19, dovršetku Unije tržišta kapitala kao i ostvarivanju ciljeva Europskog zelenog plana. Tu će sektor osiguranja biti ključan za jačanje uloge vlastitog kapitala u korporativnom sektoru i financiranja prelaska na održivost. U zaključcima Vijeća Europske unije o Akcijskom planu za Uniju tržišta kapitala iz 2020. Europska komisija pozvala je na jačanje uloge osiguravatelja kao dugoročnih ulagatelja i procjenu načina poticanja dugoročnih ulaganja u poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća (MSP), bez ugrožavanja financijske stabilnosti ili zaštite ulagatelja. Ovaj se prijedlog donosi kao dio jedinstvenog paketa, zajedno sa zakonodavnim prijedlogom o sanaciji društava za osiguranje, a cilj je tog paketa poboljšati funkcioniranje jedinstvenog tržišta osiguranja i povećanje povjerenje u njega. Prijedlozi u paketu su međusobno povezani jer se ovim prijedlogom mijenjaju pravila o nadzoru prije propasti društva za osiguranje, dok se novi standardni postupci sanacije odnose na postupke i ovlasti nakon propasti društva. Cilj izmjene Direktive Solventnost II jest postići uravnoteženu reviziju, kao i izbjeći pogoršanje solventnog položaja osiguravatelja na razini Europske unije. Izmjene kojima se pooštravaju određeni kapitalni zahtjevi primjenjivat će se postupno do 2032. godine.
Republika Hrvatska načelno podržava Prijedlog izmjene Direktive Solventnost II te smatra da je smjer Prijedloga dobro uravnotežen te da bi trebao osigurati stabilno i dobro regulirano tržište osiguranja. Republika Hrvatska kontinuirano podržava napore kojima se adresiraju sljedeća bitna područja: reagiranje na okruženje niskih kamatnih stopa, jačanje uloge osiguravatelja kao ulagatelja u realnom gospodarstvu, jačanje jedinstvenog tržišta (level playing field) te jačanje uloga osiguranika, uključujući okvir za oporavak i sanaciju društva za osiguranje.
Pitanje izrade jedinstvenog Redovitog nadzornog izvješća (Regular Supervisory Report – dalje: RSR) koji predstavlja RSR na razini grupe osiguravatelja, a bez potrebe za izradom RSR na razini društva za osiguranje koje pripada grupi osiguravatelja. Republika Hrvatska smatra da jedinstveni RSR nije najbolja opcija iz razloga što je prvenstvena funkcija izrade RSR izvještaja pružiti. Opširne informacije o poslovanju društva za osiguranje njegovom nadzornom tijelu (dakle u tom slučaju neće se izrađivati pojedinačni RSR za društva za osiguranje koja su članice grupe). Vezano uz pitanje nadzora grupe Republike Hrvatske smatra kako predložene odredbe ne rješavaju dovoljno sustavno pitanje horizontalnih grupa odnosno grupa kojima se upravlja na jedinstvenoj osnovi i koje su već utvrđene i obuhvaćene nadzorom na razini grupe u skladu s Direktivom Solventnost II. Vezano uz pitanje nadzora prekograničnog poslovanja za Republiku Hrvatsku je upitno povećanje uloge EIOPA-e temeljem koje se istoj dodjeljuju ovlasti prema nadzornim tijelima, a Republika Hrvatska smatra kako bi uloga EIOPA-e trebala biti samo organiziranje i koordiniranje suradnje nadzornih tijela bez ovlasti EIOPA-e da izravno provodi nadzorne radnje ili da donosi odluke, posebno u pogledu njihova sadržaja. Vezano uz ovlasti nacionalnog nadzornog tijela (dalje: NCA) da samo u iznimnim okolnostima mogu osporavati primjenu jedne ili više mjera proporcionalnosti od strane društava s profilom niske rizičnosti (low risk undertakings - LRU). Republika Hrvatska smatra da ovaj kriterij nije dovoljno jasan, određen i odrediv. Republika Hrvatska smatra kako bi NCA trebala imati ovlast/odgovornost osporiti primjenu mjera proporcionalnosti i prigovoriti njegovoj primjeni, pa i kod društava koja ispunjavaju kriterije za LRU, i to ne samo u iznimnim okolnostima. U odnosu na pojednostavljeni izračun potrebnog solventnog kapitala (Solvency Capital Requirements -SCR) kod grupa, Republika Hrvatska se zalaže za to da je za primjenu pojednostavljenog izračuna grupne solventnosti nužno odobrenje nadležnog tijela. Osim toga Republika Hrvatska smatra da bi kod primjene pojednostavljenog izračuna solventnosti na grupnoj razini trebalo razmotriti i opseg i prirodu unutar-grupnih transakcija, rizike i koncentracije rizika na razini grupe.

U raspravi na Odboru navedeno je da Republika Hrvatska ne treba zadržati ingerenciju na rješavanju problema u pogledu nadzora grupe i dr. Odgovoreno je da su brojna društva u Republici Hrvatskoj podružnice europskih društava. Ukoliko, Republika Hrvatska nema ingerenciju ne može spriječiti izvlačenje novaca iz podružnice u matično društvo.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je  većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“)  predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće


                    M I Š LJ E NJ E

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/138/EZ u pogledu proporcionalnosti, kvalitete nadzora, izvještavanja, mjera dugoročnih jamstava, makrobonitetnih alata, rizika za održivosti, nadzora grupe i prekograničnih nadzora COM (2021) 581 – D.E.U. br. 21/030


                                                                                        PREDSJEDNICA ODBORA

                                                                         Grozdana Perić, dipl. oec.