Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 22. sjednici, održanoj 18. lipnja 2021. godine, Izvješće o Objedinjenom izvješću o obavljenim financijskim revizijama lokalnih jedinica za 2019. u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 29. ožujka 2021. godine.
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 13. svibnja 2021. godine (KLASA: 022-03/21-12/21, URBROJ: 50301-05/31-21-5), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.
Uvodno je predstavnica Državnog ureda za reviziju istaknula da je Državni ured za reviziju obavio financijsku reviziju 63 lokalne jedinice, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2019. Revizijom je obuhvaćeno devet gradova i 54 općine. Ukupni prihodi i primici lokalnih jedinica za 2019. iznose 1.033.680.016,00 kn, rashodi i izdaci 1.056.555.596,00 kuna i manjak prihoda i primitaka 22.875.580,00 kuna. U strukturi prihoda i primitaka, vrijednosno značajniji su prihodi od poreza u iznosu od 486.974.983,00 kuna ili 47,1 %, prihodi od pomoći u iznosu od 228.862.207,00 kuna ili 22,1 % te prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada u iznosu od 157.460.400,00 kuna ili 15,2 %. U strukturi rashoda i izdataka, vrijednosno značajniji su rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 401.040.768,00 kuna ili 38,0 % i materijalni rashodi u iznosu od 275.192.112,00 kuna ili 26,0 %. Ukupni višak prihoda i primitaka raspoloživ za sljedeće razdoblje u iznosu od 88.576.948,00 kuna iskazalo je 36 lokalnih jedinica, a ukupni manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju u iznosu od 42.775.656,00 kuna 27 lokalnih jedinica.
Vrijednost ukupne imovine koncem 2019. iskazana je u iznosu od 6.119.513.352,00 kuna. Ukupne obveze lokalnih jedinica koncem 2019. iskazane su u iznosu od 189.635.516,00 kuna, a ukupna potraživanja u iznosu od 171.282.323,00 kuna. Revizija je planirana i obavljena u cilju izražavanja mišljenja jesu li financijski izvještaji u svim važnijim odrednicama sastavljeni u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja, a poslovanje usklađeno sa zakonima, drugim propisima i unutarnjim aktima koji imaju značajan utjecaj na poslovanje. Provjerena je i provedba naloga i preporuka iz prošlih revizija. Za svaku lokalnu jedinicu obuhvaćenu revizijom izraženo je mišljenje o financijskim izvještajima i mišljenje o usklađenosti poslovanja. Kriteriji za izražavanje mišljenja bili su zakoni, drugi propisi i unutarnji akti kojima je uređen računovodstveni okvir te poslovanje lokalnih jedinica. O financijskim izvještajima lokalnih jedinica izraženo je 18 bezuvjetnih i 45 uvjetnih mišljenja. O usklađenosti poslovanja izraženo je također 18 bezuvjetnih i 45 uvjetnih mišljenja.
Revizijom su utvrđene nepravilnosti i propusti u području planiranja i izvršenja proračuna, računovodstvenog poslovanja i financijskog izvještavanja, prihoda i potraživanja, rashoda i obveza, javne nabave te imovine i drugih područja. Revizijom je, između ostalog, utvrđeno da proračuni nekih lokalnih jedinica nisu doneseni u skladu s propisima jer nisu uravnoteženi, nisu sastavljeni prema propisanim proračunskim klasifikacijama i ne sadrže vlastite i namjenske prihode proračunskih korisnika te rashode koji se njima financiraju. Pojedine lokalne jedinice nisu sastavile izvještaje o izvršenju proračuna ili oni ne sadrže neke obvezne elemente ili podaci u izvještajima nisu točni. U području računovodstvenog poslovanja nepravilnosti se odnose na ustrojavanje i vođenje poslovnih knjiga, evidentiranje poslovnih događaja te obavljanje popisa imovine i obveza. Neke analitičke evidencije nisu ustrojene, ne sadrže pojedine propisane podatke ili nisu usklađene s podacima u glavnoj knjizi.
Evidentiranje u poslovnim knjigama nije temeljeno na urednim i vjerodostojnim te prethodno kontroliranim knjigovodstvenim ispravama, što upućuje na slabosti u sustavu kontrola i provjere ispravnosti knjigovodstvene dokumentacije. Određeni prihodi, rashodi i imovina nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Umjesto načela nastanka događaja, kod evidentiranja nekih rashoda primijenjeno je načelo novčanog tijeka, što je utjecalo na financijski rezultat i obveze. Popis imovine i obveza kod većine lokalnih jedinica nije obavljen na propisani način zbog čega osnovna svrha popisa, a to je usklađenje knjigovodstvenog stanja sa stanjem utvrđenim popisom, nije ostvarena. Za dospjela potraživanja s kašnjenjem u naplati preko godine dana lokalne jedinice nisu obavljale ispravak vrijednosti ili ispravak vrijednosti nije obavljen za sva potraživanja za koja je trebalo obaviti. Nepravilnosti u računovodstvenom poslovanju imale su utjecaj na točnost i realnost podataka iskazanih u financijskim izvještajima. Lokalne jedinice ne pridaju dovoljno pozornosti naplati potraživanja jer se za dospjela potraživanja dužnicima u pravilu upućuju samo opomene.
Neke lokalne jedinice osim upućivanja opomena poduzimaju i mjere prisilne naplate, ali ih ne primjenjuju sustavno na sva potraživanja. U pojedinim slučajevima komunalna naknada i komunalni doprinos nisu obračunani u skladu s propisima. Obavljanje komunalnih djelatnosti izravno je povjeravano pravnim i fizičkim osobama, bez provedenog postupka javnog natječaja ili prikupljanja ponuda. S izvoditeljima nisu zaključeni ugovori o povjeravanju obavljanja komunalnih djelatnosti, tako da vrsta i opseg poslova, vrijeme na koje se poslovi povjeravaju, način određivanja cijene za obavljanje poslova te način i rok plaćanja nisu ugovoreni. Neki programi održavanja i građenja komunalne infrastrukture ne sadrže propisane elemente. Neke lokalne jedinice nisu propisale uvjete, kriterije i procedure za dodjelu donacija, za odabir programa odnosno projekata nisu provodile javne natječaje ili nije provedena kontrola namjenskog utroška sredstava. Proračunsku zalihu su pojedine lokalne jedinice planirale i koristile u iznosu većem od propisanog ograničenja ili su proračunsku zalihu koristile za rashode koji su bili predvidivi te ih je bilo moguće planirati proračunom. Većina lokalnih jedinica donijela je plan nabave, ali pojedini planovi te izmjene i dopune planova nabave nisu objavljeni u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske. Pojedini planovi nisu cjeloviti jer ne sadrže podatke o nekim predmetima nabave koji su tijekom godine nabavljeni. Manji broj lokalnih jedinica nije za pojedine nabave proveo postupke javne nabave ili nije poštovao načine nabave propisane unutarnjim aktima. Pojedini registri ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma nisu ažurirani u propisanom roku ili ne sadrže neke predmete nabave i neke obvezne elemente.
Na mrežnim stranicama pojedinih lokalnih jedinica nije objavljen popis gospodarskih subjekata s kojima su predstavnici ili s njime povezane osobe u sukobu interesa ili obavijest da takvi subjekti ne postoje. U poslovnim knjigama nije evidentirana pojedina dugotrajna imovina koja je u vlasništvu lokalne jedinice (poslovni prostori, stanovi, zemljišta) jer nisu riješeni imovinskopravni odnosi ili nisu pribavljeni podaci o vrijednosti. Pojedini poslovni prostori, stanovi i javne površine dani su u zakup odnosno najam, a pojedina zemljišta prodana su bez provedenog javnog natječaja. Pojedine lokalne jedinice ne raspolažu točnim brojem poslovnih prostora i stanova, što je osnovni preduvjet za njihovo učinkovito upravljanje. Unutarnje kontrole u lokalnim jedinicama nisu zadovoljavajuće jer poslovni procesi nisu u cijelosti definirani unutarnjim aktima, odlukama i uputama ili se nisu primjenjivali. Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste Državni ured za reviziju dao je 696 naloga i preporuka, čija bi provedba pridonijela realnijem iskazivanju podataka u financijskim izvještajima i povećanju usklađenosti poslovanja sa zakonima, drugim propisima te unutarnjim aktima.
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o vremenskim razmacima revizija lokalnih jedinica. Odgovoreno je da se svake dvije do tri godine obavljaju revizije kod lokalnih jedinica koje su dobile nepovoljno mišljenje. U 2018. godini su se obavile revizije svih županija i velikih gradova, a u 2019 godini lokalne jedinice. Lokalne jedinice do donošenje Pravilnika moraju same odrediti opravdanost investicije.
U raspravi na Odboru spomenuto je da bi se odjel u Državnom uredu za reviziju samo trebao baviti sa gradom Zagrebom. Odgovoreno je da takav odjel ne postoji zbog ograničenih kapaciteta u Državnom uredu za reviziju. Napomenuto je da Državni ured za reviziju čak ni nije uspio popuniti postojeće kapacitete.
Postavljeno je pitanje o povlačenju sredstava od strane lokalnih jedinica iz fondova Europske unije i time povećanju vlastitih prihoda. Odgovoreno je da se manje lokalne jedinice uspješno prijavljuju za sredstva iz Europske unije npr. za izgradnju vrtića, energetske obnove vatrogasnih domova i dr.
Dalje je zatražena informacija o popisu nekretnina lokalnih jedinica, primjerice udjela u trgovačkim društvima. Odgovoreno je da postoji velik broj sporova zbog imovinsko-pravnih odnosa te je potreban akcijski plan na tome području što predstavlja ogroman posao. Lokalne jedinice mogu interno procijeniti svoju imovinu, više nije potreban sudski vještak. Kod udjela u trgovačkim društvima se gleda udio temeljnog kapitala kao vrijednost. Istaknuto je da to nije tržišna vrijednost.
Postavljeno je pitanje o evidenciji imovine zbog dugih sporova. Odgovoreno je da se imovina može evidentirati izvanbilančno.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće o Objedinjenom izvješću o obavljenim financijskim revizijama lokalnih jedinica za 2019.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.