Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 88. sjednici, održanoj 27. listopada 2023. godine, Izvještaj o radu Hrvatske agencije za osiguranje depozita i izvještaj o radu sustava osiguranja depozita za 2022. godinu, Revidirane financijske izvještaje Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i Izvješće o radu Nadzornog odbora Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu, koje su predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbama članaka 13., 37. i 39. Zakona o sustavu osiguranja depozita („Narodne novine“, br.146/20. i 119/22.), dostavili Hrvatska agencija za osiguranje depozita i Nadzorni odbor Agencije, aktom od 28. lipnja 2023. godine.
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 24. kolovoza 2023. godine (KLASA: 022-03/23-12/78,URBROJ: 50301-05/16-23-7), u kojemu Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati predmetna Izvješća.
Uvodno je predstavnica Hrvatske agencije za osiguranje depozita (dalje: HAOD) navela da je 2022. godina za HAOD bila uspješna i nije bilo nijedne propasti institucija. Kriza vezana uz Sberbank d.d. prošla je dobro, budući da je Republika Hrvatska prije toga pristupila Jedinstvenom sanacijskom mehanizmu pa su hrvatske i europske institucije izglasale odluku o sanaciji Sberbanka. Kupila ju je Hrvatska poštanska banka i nije se morala aktivirati isplata depozita, budući da su svi ostali zaštićeni. Sustav je ostao cjelovit i neaktiviran, što je svakako korist vezana uz ulazak u Jedinstveni sanacijski mehanizam. Osim toga, 2022. godinu obilježio je značajan rast depozita. Ukupni depoziti povećali su se za 63 mlrd. kuna, što je porast od preko 15%. U odnosu na redovno poslovanje, toliki rast je neuobičajen, međutim, s obzirom na ulazak Hrvatske u eurozonu, očekivan je. Istodobno, to značajno povećanje depozita povećava i rizik, što zahtijeva aktiviranje naplate premije kreditnim institucijama do razine od 2,5%. Nadalje, Fond osiguranja depozita razdvojen je na dva dijela, osnovni (u iznosu od 1% i služi za isplatu depozita) i dodatni (u iznosu od 1,5% i služi za nadopunu osnovnom, odnosno financiranje alternativnih mjera). Prema sadašnjem stanju, HAOD u slučaju potrebe može isplatiti sedam malih kreditnih institucija. U 2022. godini poslovala je 21 kreditna institucija - 20 banaka i jedna štedionica. Ukupni depoziti u 2022. godini iznosili su 465 mlrd. kuna, što je za 63 mlrd. kuna, odnosno 16 % više u odnosu na 2021. godinu, od čega je 260 mlrd. osigurano, dok je 203 mlrd. neosigurano (iznosi preko 100.000 EUR). Od toga neosiguranog iznosa se 45% odnosi na pravne, 26% na fizičke osobe, 14% na financijske institucije, 13% na JLS, a 2% na neprofitne institucije. U vezi s ovim, naglašeno je da se na razini europskih institucija trenutačno raspravlja o potrebi povećanja depozita. U 2023. godini nastavlja se trend rasta depozita.
U raspravi je članove Odbora zanimalo koliko je nominalno građana u 26% neosiguranih depozita, odnosno da li, ako se iznosi od preko 100.000 eura disperziraju u više banaka znači da su svi osigurani. Kad je riječ o kapitalu koje u bankama u Republici Hrvatskoj imaju države koje ne spadaju pod Jedinstveni sanacijski mehanizam, postavljeno je pitanje može li se to odraziti na osiguranje tih sredstava. Upozoreno je i da su, ako dođe do krize, depoziti pravnih osoba izloženi te da se takve situacije onda preliju na račune građana, neisplate plaća pa i na gospodarstvo, te je zatražena informacija radi li se na tome da se ti depoziti zaštite. Zaključno, izraženo je zadovoljstvo radom Hrvatske agencije za osiguranje depozita, no ujedno je iznesen komentar o dugotrajnosti postupaka stečaja nad bankama, od kojih neki traju i od devedesetih godina prošlog stoljeća.
Predstavnica HAOD-a odgovorila je da se kod tih 26% neosiguranih depozita radi vjerojatno o nedovoljnoj financijskoj pismenosti. U odnosu na broj građana koji imaju neosigurane depozite, trenutačno se takvi podaci ne obrađuju, no u pripremi je izmjena pravilnika koji regulira prikupljanje tih podataka. Isto tako, HAOD radi i na međunarodnoj suradnji, pa i s državama koje imaju kapital u bankama u Republici Hrvatskoj, te je već potpisan sporazum o suradnji s Litvom (Revolut), a radi se i na sklapanju sporazuma s Mađarskom (OTP). Što se tiče izloženosti, Zakonom o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija naveden je redoslijed namirenja, kako se izloženost ne bi prelila u gospodarstvo. Velike banke su predviđene za sanacije, a HAOD za male banke ima sredstva. Radi se o stabilnom sustavu, a zaštita je podignuta na visku razinu.
Nakon provedene rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno (8 glasova „ZA“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći zaključak
Prihvaća se Izvještaj o radu Hrvatske agencije za osiguranje depozita i izvještaj o radu sustava osiguranja depozita za 2022. godinu, Revidirani financijski izvještaji Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i Izvješće o radu Nadzornog odbora Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.