Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 6. sjednici, održanoj 3. studenoga 2020. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, u skladu s odredbom članaka 16. Zakona o Državnom uredu za reviziju, dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 15. lipnja 2020. godine.
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 17. rujna 2020. godine (KLASA: 022-03/20-12/101, URBROJ: 50301-05/16-20-4), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.
Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da je odredbama Zakona o proračunu propisana obveza izrade godišnjih izvještaja o izvršenju proračuna. Zakonom su definirani sadržaj, rokovi sastavljanja i podnošenja izvještaja nadležnim tijelima te objava u službenom glasilu Republike Hrvatske. Obveza revizije godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna, propisana je odredbom članka 19. Zakona o Državnom uredu za reviziju. Revizija je obavljena na način i prema postupcima utvrđenim okvirom revizijskih standarda Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI). Planirana je i obavljena s ciljem da pruži razumno uvjerenje da je Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, sastavljen u skladu s propisanim okvirom izvještavanja.
Za Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu izraženo je uvjetno mišljenje. Revizijom je, između ostalog, utvrđeno da prijenosi sredstava između proračunskih korisnika državnog proračuna nisu pravilno iskazani na za to predviđenim računima Računskog plana proračuna, što je utjecalo na pravilnost iskazane strukture prihoda i rashoda. Prihodi i rashodi od prijenosa sredstava trebaju biti iskazani u istom iznosu, a rashodi od prijenosa sredstava veći su za 24.070.471,00 kuna od prihoda od prijenosa sredstava.
U okviru rashoda za zaposlene iskazani su rashodi u iznosu 7.815.405.652,00 kuna, koji se odnose na plaće i ostale rashode za zaposlenike osnovnih i srednjih škola. S obzirom na to da su osnovne i srednje škole u najvećem broju proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, navedeni rashodi su najvećim dijelom trebali biti iskazani u okviru rashoda za pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna. Način iskazivanja navedenih rashoda utjecao je na pravilnost iskazane strukture rashoda državnog proračuna.
Dodijeljene potpore poslodavcima u iznosu 35.100.573,00 kuna koje propisuje Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara, nisu iskazane u okviru rashoda, nego kao umanjenje prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje u Godišnjem izvještaju za 2019. te umanjenje prihoda od doprinosa za zdravstveno osiguranje u poslovnim knjigama izvanproračunskog korisnika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, jer Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu dodjeljivanje navedenih potpora nije uređeno na pravilan i transparentan način.
Prihodi od konzularnih usluga iskazani su u iznosu izvršenih rashoda i izdataka iz sredstava ostvarenih iz konzularnih usluga te su prihodi iskazani za 20.572.173,00 kuna manje od stvarno ostvarenih. Odredbom Zakona o proračunu propisano je da se u okviru godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna sastavlja zaseban izvještaj o provedbi strategije upravljanja javnim dugom, a odredbom Pravilnika o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna propisano je da se o provedbi navedene strategije izvještava kroz izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala iz čega proizlazi da navedene odredbe nisu usklađene.
Dio realiziranih tečajnih razlika te razlike proizašle iz primjene valutne klauzule, nastalih iz transakcija u vezi s javnim dugom, nisu evidentirane na način propisan Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, što je utjecalo na iskazanu visinu prihoda, rashoda, izdataka te razliku prihoda i rashoda državnog proračuna.
Državni ured za reviziju skrenuo je pozornost na činjenice u vezi s prijenosima sredstava iz državne riznice na račune proračunskih korisnika u poslovnim bankama. Izvršenje financijskih planova pojedinih proračunskih korisnika nije istovjetno stvarnom stanju, jer je u pojedinim slučajevima izvršenje financijskih planova proračunskih korisnika uvećano za neutrošena sredstva na računima korisnika u poslovnim bankama. Osim navedenoga, Državni ured za reviziju je skrenuo pozornost na nedovoljno jasne ili nedostatne odredbe propisa o proračunskom računovodstvu. Uočene manjkavosti propisa odnose se na evidentiranje promjena u vrijednosti i obujmu imovine i obveza, evidentiranje otpisa potraživanja i obveza te iskazivanje financijske imovine koja se odnosi na dionice i udjele u glavnici te vrijednosne papire, usklađivanje imovine i obveza denominiranih u stranoj valuti ili na koje se primjenjuje valutna klauzula na dan sastavljanja Bilance te popis imovine i obveza evidentiranih u okviru izvanbilančnih zapisa. Za sve utvrđene nepravilnosti i propuste, Državni ured za reviziju dao je naloge i preporuke, čija bi provedba pridonijela povećanju transparentnosti korištenja proračunskih sredstava.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.