Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 6. sjednici održanoj 3. studenoga 2020. godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.
Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Na temelju članka 110. stavka 2. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 87/08,136/12 i 15/15), Vlada Republike Hrvatske podnijela je Hrvatskom saboru Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu koji, između ostalog, sadrži:
- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu: Sažetak A. Računa prihoda i rashoda i B. Računa financiranja; A. Račun prihoda i rashoda za 2017. godinu (Prihodi i rashodi prema ekonomskoj klasifikaciji, Prihodi i rashodi prema izvorima financiranja, Rashodi prema funkcijskoj klasifikaciji); Račun financiranja za 2017. godinu (Račun financiranja prema ekonomskoj klasifikaciji; Račun financiranja za 2017. godinu – analitika; Račun financiranja prema izvorima financiranja)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Programska klasifikacija (programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u 2019. godini
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u 2019. godini
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2019. godini
- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u 2019. godini
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2019. godini
- Deficit općeg proračuna u 2019. godini
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u 2019. godini
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u 2019. godini. Sastavni dio Obrazloženja ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2019. godini je Obrazloženje izvršenja programa iz posebnog dijela Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2019. godini.
U uvodnom izlaganju predstavnik Ministarstva financija istaknuo je da su tijekom 2019. godine nastavljena pozitivna kretanja ekonomske aktivnosti započeta u 2015., nakon šestogodišnje recesije. Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio je 2,9%.
Bruto investicije u fiksni kapital ostvarile su realni rast od 7,1%. Potrošnja kućanstava imala je realni rast od 3,6%, potrošnja države imala je realni rast od 3,3%. Izvoz roba i usluga imala je realni rast od 4,6% i uvoz roba i usluga ostvarila je realni rast od 4,8%.
Nakon pada industrijske proizvodnje u 2018., industrijska proizvodnja se u 2019. povećala za 0,5%. Nastavak pozitivnih kretanja zabilježen je i u prometu od trgovine na malo koji je realno povećan 3,6%, građevinskoj aktivnosti koja je porasla 8,2%, dok je turizam još jednu godinu zaredom ostvario rekordnu sezonu uz rast broja dolazaka od 4,8% te broja noćenja od 1,8%.
Inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 0,8%, te je usporila u odnosu na prethodnu godinu. Kretanja na tržištu rada obilježio je rast zaposlenosti, uz nastavak snažnog smanjenja nezaposlenosti. Prema Anketi o radnoj snazi, prosječan broj nezaposlenih je smanjen za 21,9% u odnosu na 2018., a broj zaposlenih povećan 1,5%. Anketna stopa nezaposlenosti iznosila je u 2019. 6,6% te je smanjena za 1,8 postotnih bodova u odnosu na 2018.
Zabilježen je pozitivan saldo tekućeg računa bilance plaćanja od 2,9% BDP-a. U odnosu na 2018., pozitivan saldo povećan je za 61,4%, čemu je najviše pridonijelo snažno povećanje pozitivnog salda na računu usluga.
Ukupni bruto inozemni dug je iznosio 40,9 milijardi eura krajem 2019. godine, odnosno 75,8% BDP-a.
Ukupni prihodi državnog proračuna u 2019. godini ostvareni su u iznosu od 139,9 milijardi kuna, što je 1,6% više od godišnjeg plana, a na međugodišnjoj razini bilježe rast od čak 8,1%. Porezni prihodi godini ostvareni su za 6% više nego u 2018. godini i iznose 82,7 milijardi kuna. Porez na dobit iznosi 9,3 milijarde kuna, što je međugodišnji rast od 9,6% kao rezultat dobrog poslovanja gospodarskih subjekata tijekom 2018. Porez na dodanu vrijednost iznosi 54,9 milijardi kuna, što je međugodišnji rast od 6,5%. Povećana osobna potrošnja uslijed rasta raspoloživog dohotka, potpomognuto povoljnim kretanjima na tržištu rada kao i uspješnom turističkom sezonom. Posebni porezi i trošarine iznose16,3 milijardi kuna, što je međugodišnji rast od 2,5%.
Prihodi od doprinosa ostvareni su u iznosu od 24,1 milijarde kuna, što čini međugodišnje povećanje od 3,1% zbog određenih kretanja na tržištu rada odnosno kretanjem plaća i zaposlenosti tijekom 2019. godine te provedenom reformom u sustavu doprinosa.
Prihodi od pomoći ostvareni su u iznosu od 14,8 milijardi kuna, što je rast od 38,1% u odnosu na prethodnu godinu. Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela Europske unije na međugodišnjoj razini rastu za 41% što pokazuje značajan napredak u iskorištenosti sredstava fondova Europske unije.
Prihodi od imovine ostvareni su u iznosu od 2,8 milijarde kuna, što predstavlja međugodišnji rast od 23,1%. Prihodi od dividendi i dobiti banaka i poduzeća u vlasništvu države iznose 1,1 milijardu kuna. Smanjenje prihoda od koncesija (prihoda od naknada za uporabu radiofrekvencijskog spektra) i naknada za uporabu nefinancijske imovine.
Ukupni rashodi Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2019. godini izvršeni su u iznosu od 139,9 milijardi kuna što čini 100,6% planiranih rashoda za 2019. godinu.
Od ukupno izvršenih rashoda državnog proračuna, 13,3 milijarde kuna financirano je iz fondova Europske unije što je u odnosu na 2018. povećanje za 3,4 milijarde kuna ili 35,1%.
Ukupni rashodi državnog proračuna u 2019. godini veći su za 10,3 milijarde kuna ili 7,9% u odnosu na 2018. godinu. Povećanje je u najvećoj mjeri rezultat: bolje apsorpcije fondova Europske unije u iznosu od 3,4 milijarde kuna, povećanja rashoda za mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 1,6 milijardi kuna i povećanja rashoda za zaposlene u iznosu od 1,5 milijardi kuna.
Rashodi za zaposlene u 2019. godini izvršeni su u iznosu od 29,6 milijardi kuna, što predstavlja 99,9% planiranih rashoda, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećani su za 1,5 milijardi kuna. Navedeno je prvenstveno rezultat: povećanja osnovice za izračun plaća za državne službenike i namještenike te osnovice za plaće u javnim službama za 3% od 1. siječnja 2019. godine s primjenom od veljače 2019. godine te za 2% od 1. rujna 2019. godine s primjenom od listopada 2019. godine.
Materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 14,7 milijardi kuna što predstavlja 101,0% planiranih materijalnih rashoda, a u odnosu na izvršenje 2018. veći su za 11,9% odnosno 1,6 milijardi kuna što je prvenstveno rezultat: povećanog izvršenja materijalnih rashoda od strane bolničkih zdravstvenih ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske u iznosu od 712,9 milijuna kuna.
Financijski rashodi izvršeni su u iznosu od 10,9 milijardi kuna što predstavlja 118,9% planiranih rashoda za 2019. godinu. Najveći udio u financijskim rashodima od 80,5% čine rashodi za kamate koji su u 2019. godini izvršeni u iznosu od 8,8 milijardi kuna što je za 50,1 milijun kuna manje u odnosu na 2018.
Rashodi za subvencije izvršeni su u iznosu 7,2 milijarde kuna što predstavlja 100,5% plana. Najznačajniji iznos od 4,0 milijarde kuna odnosi se na rashode za subvencije u poljoprivredi, i to za: izravna plaćanja u poljoprivredi i mjere uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda 3,1 milijarda kuna (iz sredstava EU 2,3 milijarde kuna, iz nacionalnih sredstava 771,0 milijun kuna) te mjere ruralnog razvoja 759,1 milijun kuna (iz sredstava Europske unije 694,7 milijuna kuna, 64,4 milijuna kuna iz nacionalnih sredstava).
Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna izvršene su u 2019. u iznosu od 16,1 milijardu kuna, odnosno 99,7% planiranih sredstava. Najznačajniji iznos od 3,8 milijardi kuna odnosi se na doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije, dok je za transfer proračunskih sredstava Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje izdvojeno ukupno 2,6 milijardi kuna.
Naknade građanima i kućanstvima u 2019. godini izvršene su u iznosu od 49,3 milijarde kuna, što predstavlja 99,8% planiranih sredstava. U okviru ove kategorije rashoda najznačajniji rashodi odnose se na mirovine i mirovinska primanja izvršene u 2019. u iznosu od 40,9 milijardi kuna što je u odnosu na 2018. povećanje za 1,6 milijardi kuna, i to zbog usklađivanja mirovina ostvarenih prema općem i posebnim propisima u 2019. godini, i to od 1. siječnja 2019. za 1,15% i od 1. srpnja 2019. za 2,44%, Dalje su razlozi preneseni kumulirani učinak promjene broja i strukture korisnika mirovina te usklađivanja mirovina iz 2018. godine i primjene novih zakonskih propisa u okviru mirovinske reforme iz 2019. godine.
Naknade u socijalnoj skrbi izvršene su u iznosu od 2,6 milijardi kuna. Najveći dio odnosi se na isplatu osobne invalidnine (610,5 milijuna kuna), doplatka za pomoć i njegu (520,2 milijuna kuna) i zajamčene minimalne naknade (421,0 milijun kuna). Doplatak za djecu izvršen u iznosu od 1,3 milijarde kuna, odnosno 100,0% planiranog iznosa. Za dodatni porodiljni dopust i oprema za novorođeno dijete je izdvojeno 1,6 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećanje u iznosu od 50,5 milijuna kuna.
Ostali rashodi izvršeni su u iznosu od 8,2 milijarde kuna što čini 95,7% planiranih sredstava u 2019. godini. Najznačajniji rashodi izvršeni u okviru ove skupine su transfer Hrvatskim autocestama d.o.o. i HŽ Infrastrukturi d.o.o. za dio pripadajuće naknade u cijeni goriva u iznosu od 983,0 milijuna kuna, projekti financirani iz fondova Europske unije u iznosu od 3,5 milijardi kuna (projekti u sektoru prometa i infrastrukture, mjere ruralnog razvoja i ribarstva, projekti u sektoru gospodarstva, poduzetništva i obrta) što je 25,8% više u odnosu na prethodnu godinu.
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvršeni su u iznosu od 4,0 milijarde kuna, odnosno 89,7% planiranih sredstava. Najznačajniji iznosi odnose se na rashode za postrojenje i opremu 1,8 milijardi kuna, rashode za građevinske objekte 815,8 milijuna kuna, dodatna ulaganja na građevinskim objektima proračunskih korisnika 473,2 milijuna kuna te strateške zalihe 381,6 milijuna kuna.
Ukupni prihodi izvanproračunskih korisnika u 2019. godini iznosili su 35,7 milijardi kuna od čega su najviše prihoda ostvarili HZZO 27,1 milijardu kuna, Hrvatske vode u iznosu od 3,0 milijarde kuna, Hrvatske ceste 2,7 milijardi kuna i FZOEU 1,9 milijardi kuna.
Ukupni rashodi izvanproračunskih korisnika iznosili su 33,7 milijardi kuna od čega je najviše rashoda izvršio HZZO u iznosu 27,1 milijardu kuna, Hrvatske vode 2,7 milijardi kuna, Hrvatske ceste 2,7 milijardi kuna te FZOEU 1,2 milijarde kuna.
Ukupni višak izvanproračunskih korisnika iznosi 2,0 milijarde kuna od čega višak Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka iznosi 992,1 milijun kuna, višak Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iznosi 694,1 milijun kuna, višak Hrvatskih cesta iznosi 51,1 milijun kuna, višak Hrvatskih voda iznosi 273,8 milijuna kuna, manjak HZZO-a iznosi 15,9 milijuna kuna te višak CERP-a iznosi 21,4 milijuna kuna.
U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, proračun konsolidirane opće države, prema nacionalnoj metodologiji, ostvario je u 2019. godini višak u iznosu od 640,8 milijuna kuna ili 0,2% BDP-a. Prema Izvješću Državnog zavoda za statistiku o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države iz travnja 2020. godine u 2019. godini ostvaren je višak proračuna opće države prema europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010 u iznosu od 1,6 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a. Ovaj višak bio bi još i veći da se i u 2019. godini nisu materijalizirale jednokratne obveze po osnovi protestriranih jamstava za Uljanik grupu i to u iznosu od 2 milijarde kuna odnosno 0,5% BDP-a, čime je došlo do jednokratnog povećanja kapitalnog transfera na rashodnoj strani proračuna.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, javni dug je krajem 2019. godine iznosio 293 milijarde kuna, odnosno 73,2% BDP-a. Ukupni javni dug je na kraju 2019. veći za 6,9 milijardi kuna u odnosu na kraj 2018. godine, odnosno 2,4%. Ovo nominalno povećanje javnog duga prvenstveno proizlazi iz povećanja depozita jedinica središnje države, koji su na kraju 2019. godine povećani za upravo jednakih 6,9 milijardi kuna na međugodišnjoj razini. Također, nominalno povećanje javnog duga na kraju 2019. u odnosu na kraj 2018. godine uzrokuje i blaga deprecijacija tečaja kune. U odnosu na 2015. godinu, udio javnog duga u BDP-u je smanjen za 11 postotnih bodova.
Novim Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, koji je stupio na snagu početkom 2019., nacionalna fiskalna pravila za Republiku Hrvatsku se u potpunosti usklađuju s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu Europske unije. Zakonom su utvrđena tri fiskalna pravila: pravilo strukturnog salda, pravilo rashoda i pravilo javnog duga. Strukturni saldo predstavlja manjak odnosno višak proračuna opće države koji ne uključuje cikličke ekonomske učinke i jednokratne te privremene mjere koje imaju utjecaj na prihode odnosno rashode proračuna.
Ciljana vrijednost pravila strukturnog salda postaje srednjoročni proračunski cilj (MTO) koji osigurava da kretanje manjka općeg proračuna i javnog duga bude u skladu s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu, odnosno da manjak ne bude veći od 3% BDP-a, a javni dug od 60% BDP-a. Odbor za ekonomska i financijska pitanja utvrdio je minimalni srednjoročni proračunski cilj za Republiku Hrvatsku od -1,75% BDP-a za razdoblje 2017. – 2019., a koji je Republika Hrvatska potvrdila kao svoj cilj u Programu konvergencije iz 2016. godine.
Prema europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010, opći proračun je u 2019. ostvario višak i to od 1,6 milijarde kuna ili 0,4% BDP-a. Strukturni saldo opće države u 2019. iznosi -0,6% BDP-a, čime je znatno premašen srednjoročni proračunski cilj od -1,75% BDP-a, odnosno fiskalno pravilo strukturnog salda je zadovoljeno.
Člankom 7. Zakona o fiskalnoj odgovornosti utvrđeno je da se pravilo rashoda ne primjenjuje u slučaju kada je strukturni saldo jednak ili veći od srednjoročnog proračunskog cilja. S obzirom da je srednjoročni proračunski cilj u 2019. premašen, pravilo rashoda se ne primjenjuje.
Pravilo javnog duga određuje da udio javnog duga u BDP-u ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60% sukladno pravnim odredbama Europske unije. Ako udio javnog duga u BDP-u prelazi referentnu vrijednost od 60%, razlika između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60% mora se smanjivati po dinamici koja je u skladu s pravnim odredbama EU, tj. po prosječnoj stopi od jedne dvadesetine godišnje.
Krajem 2019. godine udio javnog duga u BDP-u je iznosio 73,2% BDP-a te je u odnosu na godinu ranije smanjen za 1,5 postotnih bodova. Promatramo li ukupno smanjenje duga u trogodišnjem razdoblju, krajem 2019. godine udio duga u BDP-u bio je 7,6 postotnih bodova niži u odnosu na kraj 2016. Navedenim smanjenjem je za 2,7 postotnih bodova nadmašena dinamika koju zahtijeva referentno mjerilo za smanjenje duga za prethodno trogodišnje razdoblje. Time je fiskalno pravilo javnog duga zadovoljeno.
Odbor raspolagao je pisanim 8. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku o Prijedlogu godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i Prijedlogu godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2019. godinu.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskom saboru donošenje
GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU
Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2019. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2019. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2019. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2019. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2019. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2019. godinu.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.