Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 3. sjednici održanoj 23. rujna 2020. godine, Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2020. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. rujna 2020. godine.
Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Na temelju članka 109. stavka 2. Zakona o proračunu („Narodne novine“, br. 87/08,136/12 i 15/15), Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2020. godine koji, između ostalog, sadrži:
- Opći dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2020. godine (Sažetak Računa prihoda i rashoda i Računa financiranja za prvo polugodište 2020. godine; Račun prihoda i rashoda za prvo polugodište 2020. godine; Račun financiranja za prvo polugodište 2020. godine)
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2020. godine po proračunskim korisnicima (Organizacijska klasifikacija; Programska klasifikacija - programi, aktivnosti i projekti)
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala u prvom polugodištu 2020. godine
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u prvom polugodištu 2020. godine
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u prvom polugodištu 2020. godine
- Obrazloženje makroekonomskih pokazatelja u prvom polugodištu 2020. godine
-Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka Državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom polugodištu 2020. godine
- Deficit općeg proračuna u prvom polugodištu 2020. godine
- Izvršenje financijskih planova izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2020. godine
- Obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2020. godine.
U uvodnom izlaganju predstavnik Ministarstva financija istaknuo je da su kretanja u domaćem gospodarstvu u prvom polugodištu 2020. pod snažnim negativnim utjecajem COVID-19 epidemije. U prvom polugodištu 2020. zabilježeno je međugodišnje smanjenje realnog BDP-a od 7,8%. U prvom tromjesečju ostvaren je blagi realni međugodišnji rast od 0,4%, da bi u drugom tromjesečju 2020. došlo do snažnog pada realnog BDP-a od 15,1% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. I domaća i neto inozemna potražnja su snažno negativno doprinijele kretanju realnog BDP-a u prvom polugodištu 2020. Smanjenje izvoza roba i usluga iznosi 25,6%,ponajprije uslijed snažnog smanjenja izvoza usluga. Smanjenje potrošnje kućanstava od 6,8% te međugodišnje smanjenje bruto investicija u fiksni kapital od 6,3%. Snažan pad realnog BDP-a u prvom polugodištu 2020. ublažen je međugodišnjim smanjenjem uvoza roba i usluga od 17,5%. Blagi pozitivan doprinos kretanju BDP-a od rasta državne potrošnje od 2,7%.
Inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u prvom polugodištu 2020. iznosila je 0,5%. Prosječan broj registriranih nezaposlenih kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je u prvom polugodištu 2020. iznosio 148,2 tisuće, što je povećanje od 8,3% u usporedbi s istim razdobljem 2019. U istom razdoblju prosječna administrativna stopa nezaposlenosti iznosila je 8,9%, što je 0,7 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prošle godine.
Podaci o osiguranicima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ukazuju na međugodišnje smanjenje broja osiguranika od 0,5% u prvom polugodištu 2020., čemu je najviše doprinijelo međugodišnje smanjenje broja osiguranika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane od 13,3%.
Ukupni prihodi državnog proračuna ostvareni su u iznosu od 60,4 milijarde kuna, što čini 49,5% godišnjeg plana, a na međugodišnjoj razini bilježe smanjenje od 7,2%.
Porezni prihodi bilježe smanjenje od 13,6% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine i iznose 32 milijarde kuna ili 48,5% godišnjeg plana. Porez na dobit iznosi 4,2 milijarde kuna ili 63,6% godišnjeg plana odnosno međugodišnje smanjenje od 20,9% (posljedica uvedene mjere produženja roka za predaju godišnjeg izvješća obračuna poreza na dobit za 2019.). Porez na dodanu vrijednost iznosi 20,5 milijardi kuna ili 47% godišnjeg plana, čime na međugodišnjoj razini bilježi smanjenje od 12,6%. Prihodi od posebnih poreza i trošarina iznose 6,5 milijardi kuna ili 46,5% godišnjeg plana te bilježe međugodišnje smanjenje od 11,3% (smanjenje intenziteta prometa i potrošnje trošarinskih proizvoda).
Prihodi od doprinosa iznose 10,4 milijarde kuna ili na razini od 49,2% godišnjeg plana, bilježe međugodišnje smanjenje od 12,2%. Omogućene su odgode ili otpisi potraživanja po osnovi doprinosa, a ovisno o rezultatima poslovanja za vrijeme pandemije kornavirusa.
Pomoći iznose 10,4 milijarde kuna te bilježe međugodišnji rast od 25,5%. Prihodi od imovine iznose 876,6 milijuna kuna ili 39,1% godišnjeg plana, dok su u odnosu na isto razdoblje 2019. manji za 3,9%. Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada iznose 1,7 milijardi kuna ili na razini od 40,2% godišnjeg plana te su za 19,1% manji nego u prvom polugodištu 2019. Prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih usluga iznose 401,6 milijuna kuna ili 37,9% godišnjeg plana.
Prihodi od Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje temeljem ugovornih obveza iznose 3,8 milijardi kuna te su ostvareni na razini od 50,9% godišnjeg plana, a u potpunosti se odnose na prihode državnih bolničkih ustanova. Prihodi od kazni, upravnih mjera i ostali prihodi iznose 271,8 milijuna kuna ili 51,7% godišnjeg plana, dok na međugodišnjoj razini ovaj prihod pada za 6,3%. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine iznose 280 milijuna kuna što je za 40,9% manje nego u istom razdoblju prethodne godine.
Ukupni rashodi Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu planirani su u iznosu od 147,3 milijarde kuna, od čega rashodi poslovanja 141,5 milijardi kuna, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine 5,8 milijardi kuna. Izvršenje ukupnih rashoda državnog proračuna u prvom polugodištu 2020. godine iznosi 77,1 milijardu kuna što čini 52,3% planiranih rashoda za 2020. godinu. Za provedbu aktivnosti vezanih s epidemijom koronavirusa (COVID-19) ukupno je izvršeno 9,5 milijardi kuna (6,7 milijardi kuna rashoda i 2,8 milijardi kuna izdataka). Rashodi financirani iz fondova Europske unije izvršeni su u iznosu od 8,5 milijardi kuna te su u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći za 2,3 milijarde kuna.
U odnosu na isto razdoblje 2019. godine ukupni rashodi veći su za 10,1 milijardu kuna ili 15,2% što je prvenstveno rezultat: provedbe mjera za očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca kojima je zbog posebne okolnosti uvjetovane epidemijom koronavirusa (COVID-19) narušena gospodarska aktivnost, kao i financiranja drugih troškova, aktivnosti i projekata koji su povezani uz epidemiju koronavirusa (COVID-19) za što je u prvom polugodištu 2020. godine ukupno izvršeno 6,7 milijardi kuna rashoda. Povećanja rashoda za zaposlene iznose 1,2 milijarde kuna što je rezultat pune primjene kolektivnih ugovora te drugih propisa kojima se reguliraju plaće zaposlenika u državnim i javnim službama. Povećanja rashoda za mirovine i mirovinska primanja iznose 740,1 milijun kuna radi usklađivanja mirovina ostvarenih prema općim i posebnim propisima u 2020. godini i prenesenog učinka usklađivanja mirovina iz 2019. godine.
Rashodi za zaposlene izvršeni su u iznosu od 11,3 milijarde kuna, što predstavlja 50,3% planiranih sredstava. Uključivanjem rashoda za zaposlene u osnovnim i srednjim školama (koje se od 2020. godine evidentiraju unutar kategorije 36 Pomoći dane u inozemstvu i unutar općeg proračuna), ukupni rashodi za zaposlene izvršeni su u iznosu od 15,5 milijardi kuna odnosno 50,4% planiranog iznosa. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećani za 1,2 milijarde kuna odnosno 8,2%, što je rezultat pune primjene kolektivnih ugovora te drugih propisa kojima se reguliraju plaće zaposlenika u državnim i javnim službama.
Materijalni rashodi izvršeni su u iznosu od 6,3 milijarde kuna što predstavlja 43,9% planiranih sredstava te su u odnosu na izvršenje prethodne godine smanjeni za 237,6 milijuna kuna odnosno 3,7%. Na visinu izvršenja kao i na samu strukturu materijalnih rashoda u prvom polugodištu 2020. godine utjecala je organizacija rada tijela državne uprave za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa (COVID -19) te posljedice potresa koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio Zagreb i okolicu.
Financijski rashodi izvršeni su u iznosu od 5,4 milijarde kuna, odnosno 75,5% planiranih sredstava te su u odnosu na isto razdoblje prethodne godine veći za 113,1 milijun kuna. Najveći udio u ukupnom izvršenju financijskih rashoda čine kamate (86,6%), odnosno rashodi za kamate na izdane vrijednosne papire i kamate na primljene kredite i zajmove koji su u odnosu na isto razdoblje prethodne godine manji za 446,9 milijuna kuna.
Subvencije su izvršene u iznosu od 9,4 milijarde kuna što predstavlja 70% planiranih sredstava. Najznačajniji iznos subvencija isplaćen je za program Aktivna politika tržišta rada u iznosu od 5,8 milijardi kuna (84,4% od planiranog) i to najvećim dijelom za potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID-19) u iznosu od 5,6 milijardi kuna te poljoprivredu u iznosu od 2,7 milijardi kuna (58,1% od planiranog), i to za izravna plaćanja u poljoprivredi i mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda u iznosu od 1,6 milijardi kuna te za Program ruralnog razvoja u iznosu od 905 milijuna kuna.
Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna izvršene su u iznosu od 14,1 milijardu kuna, odnosno 52,1% planiranih sredstava za 2020. godinu od čega su najznačajniji rashodi za zaposlenike osnovnih i srednjih škola u iznosu od 4,2 milijarde kuna, doprinos Republike Hrvatske proračunu Europske unije u iznosu od 2,2 milijarde kuna, transfer proračunskih sredstava Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,7 milijardi kuna, naknade u cijeni goriva Hrvatskim cestama d.o.o., Hrvatskim autocestama d.o.o. i HŽ Infrastrukturi d.o.o. u iznosu od 1,7 milijardi kuna te dodatna sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije u iznosu od 732,7 milijuna kuna.
Naknade građanima i kućanstvima izvršene su u iznosu od 25,6 milijardi kuna, što predstavlja 50% planiranih sredstava. Mirovine i mirovinska primanja izvršene su u iznosu od 20,9 milijardi kuna te su u odnosu na isto razdoblje 2019. veće za 740,1 milijuna kuna (radi usklađivanja mirovina ostvarenih prema općem i posebnim propisima od 1. siječnja 2020. za 0,7% te prenesenog kumuliranog učinka promjene broja i strukture korisnika mirovina te usklađivanja mirovina iz 2019. godine). Naknade u socijalnoj skrbi izvršene su u iznosu od 1,3 milijarde kuna, što čini 52,4% plana. Naknade za nezaposlene izvršene su u iznosu od 633,0 milijuna kuna, odnosno 66,1% planiranih sredstava. Za aktivnu politiku tržišta rada, unutar ove skupine rashoda, izvršeno je 349,7 milijuna kuna, od čega 140,2 milijuna kuna za isplatu MO II stup (potpora za očuvanje radnih mjesta radi COVID-19). Za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete izdvojeno je 831,3 milijuna kuna što je za 38,7 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje 2019. Radi povećanja maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, sa 120 posto proračunske osnovice mjesečno (3.991,20 kuna) na 170 posto proračunske osnovice (5.654,20 kuna) od 1. travnja 2020. te doplatak za djecu izvršen je u iznosu od 641,5 milijuna kuna.
Ostali rashodi izvršeni su u iznosu od 2,9 milijardi kuna, što čini 47,7% planiranih sredstava, od čega unutar resora: Ministarstva poljoprivrede u iznosu od 868,5 milijuna kuna (program Ruralni razvoj 714,9 milijuna kuna), Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (dodijeljena su sredstava malim i srednjim poduzetnicima u iznosu od 406,9 milijuna) kuna te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u iznosu od 306,4 milijuna kuna (razvoj sustava pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka te zaštita okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata 189,4 milijuna kuna).
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine izvršeni su u iznosu od 2,2 milijarde kuna odnosno 38,4% plana.
Ukupni prihodi izvanproračunskih korisnika u prvom polugodištu 2020. godine iznosili su 18,7 milijardi kuna, a ukupni rashodi 19,5 milijardi kuna. Ukupni manjak izvanproračunskih korisnika iznosi 843,8 milijuna kuna od čega: višak Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka 498,3 milijuna kuna, višak Autocesta Rijeka - Zagreb 46,2 milijuna kuna, višak Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 233,0 milijuna kuna, višak Hrvatskih autocesta 118,7 milijuna kuna, višak Hrvatskih cesta 26,1 milijun kuna, manjak CERP-a 3,4 milijuna kuna, manjak Hrvatskih voda 151,8 milijuna kuna, manjak HŽ Infrastrukture 388,1 milijuna kuna, manjka HŽ Putničkog prijevoza u iznosu od 148,8 milijuna kuna i manjka Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 1,1 milijarda kuna.
U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, proračun konsolidirane opće države, prema nacionalnoj metodologiji, ostvario je manjak u iznosu od 17,9 milijardi kuna ili 4,9% BDP-a. Pritom je manjak državnog proračuna iznosio 16,7 milijardi kuna ili 4,6% BDP-a. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su manjak od 844 milijuna kuna ili 0,2% BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te županijske uprave za ceste zabilježile manjak od 329 milijuna kuna ili 0,1% BDP-a.
Odbor raspolagao je pisanim 7. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku.
U raspravi na Odboru napomenuto je da stvoren fiskalni prostor za učinkovito korištenje proračunskih sredstava u Republici Hrvatskoj. 22. rujna 2020. imamo otprilike 145.000 nezaposlenih što je ovoga trenutka dobar pokazatelj za učinkovite mjere Vlade Republike Hrvatske za pomoć gospodarstvu.
Dalje, traži se prostor za racionalizaciju proračunskih troškova. Za to su potrebite strukturne promjene zakonskih propisa. Rashodna struktura inače se ne može mijenjati.
Napomenuto je da su na proračunske rashode veliki utjecaj imali troškovi zbog pandemije COVID 19 i potresa u Gradu Zagrebu i široj okolici. S druge strane pandemija je dovela do velikog pada prihoda. Očekivano je da će se učinci mjera Vlade Republike Hrvatske za pomoć gospodarstvu u punom iznosu vidjeti će se do kraja godine. Među inim, očekivanja su bila da će se prihodi od turizma smanjiti za 70%, međutim smanjili su se samo za 50%. Istaknuto je da je potrebito dugoročno provesti reforme čija bi svrha bila osnažiti gospodarstvo. Također treba voditi računa o smanjenju proračunskih rashoda, koji će rezultirati pokretanjem gospodarstva u punom zamahu.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje
POLUGODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA PRVO POLUGODIŠTE 2020. GODINE
Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese sljedeće odluke:
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za prvo polugodište 2020. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za prvo polugodište 2020. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o za prvo polugodište 2020. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za prvo polugodište 2020. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za prvo polugodište 2020. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za prvo polugodište 2020. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Infrastrukture d.o.o. za prvo polugodište 2020. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. za prvo polugodište 2020. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o za prvo polugodište 2020. godine;
- Odluku o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za prvo polugodište 2020. godine.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.