Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 9. (elektroničkoj) sjednici održanoj 30. studenoga 2020. godine, objedinjeno o Konačnom prijedlogu zakona o sustavu osiguranja depozita, drugo čitanje, P.Z.E. br. 53, o Konačnom prijedlogu zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, drugo čitanje, P.Z.E. br. 54, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 32 i o Konačnom prijedlogu zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, drugo čitanje, P.Z.E. br. 33, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktima od 26. studenoga 2020. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja osvrnuo se na svaki od pojedinih zakonskih prijedloga. Ukratko je obrazloženo kako slijedi:
Konačni prijedlog Zakona o sustavu osiguranja depozita
Razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na ona iz Prijedloga zakona su između ostaloga nomotehnička dorada i ujednačen izričaj odredbi članaka: 4., 7., 9., 11., 13., 18., 19., 22., 39., 41. i 48. Konačnog prijedloga zakona. Dorađeni su sljedeći članci radi veće jasnoće pojedinih odredbi, i u bitnome, odnose se na sljedeće:
-u članku 13. stavku 2. dodaje se kako za obveze Agencije i sustava osiguranja depozita iz članka 16. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona solidarno odgovaraju članice sustava osiguranja depozita
-u članku 17. Konačnog prijedloga zakona dodatno se ističe da je Agencija, pri korištenju sredstava Dodatnog fonda osiguranja depozita u svrhu poduzimanja mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja s namjerom povećanja likvidnosti i solventnosti kreditne institucije koja posluje s poteškoćama, dužna primjenjivati tehničke standarde koje donose nadležna tijela Europske unije i da je obvezna do stupanja na snagu predmetnih tehničkih standarda primjenjivati načelo najmanjeg troška sukladno zakonu kojim je uređena sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava
-u članku 19. Konačnog prijedloga zakona propisuje se da će Agencija nakon okončanja postupka obeštećenja kreditnim institucijama dostaviti izvješće o obeštećenju deponenata kreditne institucije u odnosu na koju je nastupio osigurani slučaj, s prikazom korištenih izvora sredstava i troškova Agencije
-u članku 22. Konačnog prijedloga zakona propisuje se mogućnost da Agencija cikličko usklađivanje postiže putem povećane ili smanjene premijske.
Konačni prijedlog zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija
Razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom u odnosu na ona iz Prijedloga zakona su posljedica prihvaćenih prijedloga Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora te izmjena i dopuna učinjenih od strane predlagatelja radi veće jasnoće. Nomotehnički su dorađene pojedine odredbe koje se odnose na članke 4., 8., 9., 14., 15., 18., 19., 20., 22., 23., 24., 25., 27., 28., 30., 31., 33., 36., 38., 49., 53., 71., 80. i 81. Konačnog prijedloga zakona.
Dorađen je članak 13. Konačnog prijedloga zakona kako bi se osigurala jasnoća zakona i cijelog postupka koji prethodi podnošenju prijedloga za pokretanje postupka prisilne likvidacije. Propisuje se da Savjet Hrvatske narodne banke svoju odluku o podnošenju prijedloga za pokretanje postupka prisilne likvidacije donosi u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava i u slučaju kada Hrvatska narodna banka postupajući po uputi Europske središnje banke, kreditnoj instituciji ukine odobrenje za rad.
Dorađen je članak 37. na način da se propisuje kako prilikom poduzimanja pravnih radnji sa svrhom cjelokupne ili djelomične prodaje imovine likvidatoru nije potrebna suglasnost kreditne institucije u postupku prisilne likvidacije ni dioničara, vjerovnika ili bilo koje treće osobe te se na takve pravne radnje ne primjenjuju postupovne odredbe propisa koji uređuje poslovanje trgovačkih društava i tržište kapitala.
Dorađen je članak 44. koji propisuje odgovornost za štetu. Likvidator i nadzorno likvidacijsko tijelo moraju obavljati dužnosti u okviru ovoga Zakona s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
Brisani su članci 79. i 80. jer su bili suvišni. Kreditna institucija koja je bila u postupku sanacije, nakon otvaranja postupka prisilne likvidacije, ima potpuno isti položaj kao i svaka druga kreditna institucija nad kojom je otvoren postupak prisilne likvidacije te nije potrebno isticati da se na tu kreditnu instituciju primjenjuju odredbe ovoga Zakona. Uz to, otvaranjem postupka prisilne likvidacije, postupak sanacije za tu kreditnu instituciju je prestao.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakon o kreditnim institucijama
Razlike koje su posljedica prihvaćenih prijedloga Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora o potrebi nomotehničke dorade izričaja pojedinih odredbi odnose se na članke 17., 19., 21., 28., 46., 81., 87., 127., 133. i 136. Konačnog prijedloga zakona, nakon što je izvršena renumeracija članaka u odnosu na članke Prijedloga zakona te su kroz cijeli tekst brisane riječi kako je primjenjivo odnosno riječi ako je primjenjivo.
Značajnije razlike koje su posljedica izmjena i dopuna učinjenih od strane predlagača, prvenstveno radi usklađivanja s postupcima odlučivanja unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma u kojima sudjeluje Europska središnja banka, te dorada radi veće jasnoće pojedinih odredbi, odnose se na sljedeće:
-u članku 7. daje se ovlast Hrvatskoj narodnoj banci kao nadležnom tijelu da odredi najdulje razdoblje za dovršenje stjecanja kvalificiranog udjela
-u članku 8. dodaje se da rok za donošenje rješenja o prethodnoj suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela ne teče za vrijeme koje je stranci ostavljeno da se očituje u postupku
-u članku 111. dodaje se odredba prema kojoj rješenja Hrvatske narodne banke mogu sadržavati uvjet, namet, pridržaj opoziva, preporuku ili obvezu sklapanja upravnog ugovora
-u članku 114. precizira se da rok za odlučivanje i donošenje rješenja o prethodnoj suglasnosti za obavljanje funkcije člana/predsjednika uprave kreditne institucije odnosno člana nadzornog odbora kreditne institucije ne teče za vrijeme koje je stranci ostavljeno da se očituje u postupku
-člancima 116. do 125. izmijenjene su odredbe članaka kojima se uređuje izricanje upravnih sankcija na način da se preciziraju odredbe zavisno od vrste upravne sankcije (novčane kazne, upozorenja, periodični penali)
-člankom 126. dodaje se članak 359.t kojim se propisuje da Hrvatska narodna banka može pokrenuti postupak izricanja novčane kazne ili upozorenja samo protiv pravne osobe ili samo protiv odgovorne osobe, sukladno uputi Europske središnje banke
-člankom 127. ukidaju se upravne sankcije za kršenje zaštitnih slojeva kapitala na način da se brišu povrede kreditne institucije propisane člankom 360. stavkom 1. točkama 31. do 34. iz razloga što Europska središnja banka i ostali supervizori nastavljaju poticati banke da u uvjetima pandemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 koriste svoje zaštitne slojeve kapitala u cilju osiguravanja neometanog kreditiranja ekonomije, kao i apsorpcije gubitaka.
Konačni prijedlog zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
U Konačnom prijedlogu zakona prihvaćene su primjedbe i prijedlozi Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora, tijela državne uprave i drugih tijela te su učinjene određene izmjene od strane predlagača radi veće jasnoće pojedinih odredbi:
- pravno i nomotehnički dorađen je izričaj pojedinih odredbi u člancima 4., 5., 8., 14., 15., 16., 18., 19., 20., 23., 25., 26., 27., 28., 29., 30., 31., 34., 35., 39., 43., 46., 47., 50., 71., 80., 82., 83., 84., 87., 93., 97., 102., 104., 109., 118., 121., 122., 123., 126., 136., 138., 143., 148. i 151. sukladno primjedbama Odbora za zakonodavstvo
- izvršena je zamjena pojma "stečajni postupak", koji je kao definirani pojam značio stečajni postupak i postupak prisilne likvidacije, s pojmom "redovni postupak zbog insolventnosti" koji se koristi u propisima Europske unije koji uređuju sanacijska pitanja
- izvršena je zamjena naziva: „Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka“ s nazivom: „Hrvatska agencija za osiguranje depozita“ radi usklađenja terminologije sukladno Prijedlogu zakona o sustavu osiguranja depozita
- u člancima 15. i 16. pojednostavljen je izričaj tako da se umjesto "mogućnosti provođenja stečajnog postupka odnosno mogućnosti sanacije" govori samo o "mogućnosti sanacije" budući da se u odredbama članaka 15. i 16. jasno navodi da se procjenjuje može li se provesti redovni postupak zbog insolventnosti ili sanacija
- u članku 93. stavku 2. točki 2. detaljnije se definiraju obveze koje nisu dio podložnog depozita fizičkih osoba, mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća
- članci 16., 18., 23. i 47. koji reguliraju tretman prekograničnih grupa i donošenje zajedničkih odluka dodatno su usklađeni na način da slijede usporedivu šprancu izričaja, čime se nomotehnički poboljšao izričaj
- sukladno komentarima tijela državne uprave i drugih tijela dodatno su dorađeni članci 73., 78., 141. i 144., a radi boljeg izričaja, nomotehničke dorade i ispravaka pogrešnog pozivanja članci 26., 27., 28., 30., 34., 82., 148., 149., 151. i 152.
- u članku 8. brisan je stavak 21. s obzirom na primjedbu da se, u skladu s odredbama članka 38. stavka 1. Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/19), u ovlasti za donošenje provedbenog propisa moraju izrijekom navesti vrsta propisa i granice ovlaštenja.
Također, u tekstu Konačnog prijedloga zakona izvršene su manje jezične korekcije te ispravke grešaka u pisanju.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o sustavu osiguranja depozita
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava
Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o sustavu osiguranja depozita, drugo čitanje, P.Z.E. br. 53, Konačni prijedlog zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, drugo čitanje, P.Z.E. br. 54, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 32 i Konačni prijedlog zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, drugo čitanje, P.Z.E. br. 33 provede objedinjenu raspravu.
Na tekst Konačnog prijedloga zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, drugo čitanje, P.Z.E. br. 54 Odbor za financije i državni proračun podnosi slijedeći
AMANDMAN
Na članak 44.:
Članak 44. mijenja se i glasi:
„(1) Likvidatori i nadzorno likvidacijsko tijelo moraju obavljati dužnosti u okviru ovoga Zakona s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika i odgovaraju svim sudionicima ako su svojom krivnjom povrijedili koju od svojih dužnosti.
(2) Troškove u sudskim sporovima protiv likvidatora, a koji se odnose na obavljanje dužnosti iz ovoga Zakona, snosi kreditna institucija nad kojom je pokrenut postupak prisilne likvidacije“.
Obrazloženje:
Predloženom izmjenom članka 44. Konačnog prijedloga zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, se u stavku 1. jasnije definira odgovornost za štetu likvidatora i nadzornog likvidacijskog tijela, na način da se propisuje da isti odgovaraju svim sudionicima u postupku prisilne likvidacije ako su svojom krivnjom povrijedili koju od svojih dužnosti.
Obzirom da se na postupak prisilne likvidacije kreditne institucije na odgovarajući način primjenjuje odredbe Stečajnog zakona, bilo je potrebno usuglasiti odgovornost za štetu likvidatora s odgovornošću za štetu stečajnog upravitelja.
Osnovna intencija stavka 2. je zaštita likvidatora od dugotrajnog ili neopravdanog parničenja. U sudskim sporovima koji će se voditi protiv likvidatora, a odnose se na obavljanje dužnosti iz ovoga Zakona, troškove će snositi kreditna institucija nad kojom je pokrenut postupak prisilne likvidacije. Ako likvidator bude pravomoćno proglašen krivim, kreditna institucija podmirene troškove može regresno namiriti od likvidatora.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.