Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 86. sjednici održanoj 11. listopada 2023. godine, Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom, od 27. rujna 2023. godine.
Uz Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, na temelju članka 87. stavka 6. Zakona o proračunu („Narodne novine“, broj 144/21.), Vlada Republike Hrvatske podnosi i Prijedloge polugodišnjih izvještaja o izvršenju financijskih planova izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za 2023. godinu za:
-Hrvatske vode
-Hrvatske ceste d.o.o.
-Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
-Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-Centar za restrukturiranje i prodaju
-Hrvatske autoceste d.o.o.
-HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
-HŽ Infrastrukturu d.o.o.
Odbor je o predmetnim Prijedlozima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnica Ministarstva financija istaknula je da je međugodišnje povećanje realnog BDP-a u prvom polugodištu 2023. iznosilo je 2,7%. Pritom je u prvom tromjesečju ostvaren realni međugodišnji rast od 2,8%, koji je potom neznatno usporio na 2,7% u drugom tromjesečju 2023. Gledajući pojedinačne komponente s rashodne strane, najveći doprinos povećanju realnog BDP-a u prvom polugodištu 2023. ostvaren je od smanjenja uvoza roba i usluga od 2,3%. Povećanju realnog BDP-a pozitivno je pridonio i međugodišnji rast potrošnje kućanstava od 1,8%, dok je blagi pozitivan doprinos stigao i od međugodišnjeg povećanja bruto investicija u fiksni kapital od 3,5%, rasta državne potrošnje od 1,2% te izvoza roba i usluga od 1,0%.
U prvoj polovici 2023. zabilježen je realni međugodišnji rast prometa u trgovini na malo od 1,7% te pad obujma industrijske proizvodnje od 0,8%, dok su građevinski radovi u istom razdoblju povećani za 3,3% na međugodišnjoj razini. U sektoru turizma zabilježen je međugodišnji rast broja turističkih noćenja od 10,5%.
Prema preliminarnim podacima, u prvom tromjesečju 2023. zabilježen je negativan saldo tekućeg i kapitalnog računa bilance plaćanja u iznosu od 1,9 milijardi EUR, što je poboljšanje salda za 600 milijuna EUR u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.
Podaci za prvo polugodište 2023. ukazuju na nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada. Naime, u prvih šest mjeseci ove godine nastavljen je rast sezonski prilagođenog broja osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), uz istovremeno smanjenje sezonski prilagođenog broja nezaposlenih registriranih kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Promatrano na međugodišnjoj razini, prosječan broj registriranih nezaposlenih iznosio je 109 tisuća te je smanjen za 9,3% u usporedbi s istim razdobljem 2022., dok je broj osiguranika HZMO-a porastao za 2,4% na međugodišnjoj razini.
Prosječna inflacija potrošačkih cijena iznosila je 9,9%. Rastu potrošačkih cijena najviše je pridonio međugodišnji rast cijena hrane i bezalkoholnih pića od 16,2%. Ukoliko se iz indeksa potrošačkih cijena isključe komponente energija te hrana, piće i duhan, u prvom polugodištu 2023. se bilježi međugodišnji porast preostalih komponenti od 8,9%.
Ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu 2023. godine ostvareni su u iznosu od 13,7 milijardi eura, što čini 51,4% godišnjeg plana, a na međugodišnjoj razini bilježe rast od 30%.
Porezni prihodi bilježe međugodišnje povećanje od 24% u odnosu na isto razdoblje 2022. i iznose 7,3 milijarde eura ili 51,5% godišnjeg plana.
Prihodi od poreza na dobit iznose 1,5 milijardi eura ili 77% godišnjeg plana. Istodobno, ovi prihodi bilježe međugodišnje povećanje od 71%. Značajan rast ovih prihoda posljedica je visokog rasta dobiti poduzetnika tijekom 2022. godine, kao i uplate jednokratnog poreza na dobit.
Prihod od poreza na dodanu vrijednost ostvaren je u iznosu od 4,6 milijardi eura ili 47,2% godišnjeg plana, čime na međugodišnjoj razini bilježi povećanje od 18,5%. Takvo kretanje prvenstveno je rezultat rasta osobne i turističke potrošnje, koja uključuje i inflatorne učinke.
Prihodi od posebnih poreza i trošarina iznose 1 milijardu eura ili 47,1% godišnjeg plana te bilježe međugodišnje povećanje od 2,8%. Povećanje je zabilježeno uslijed oporavka gospodarske aktivnosti, a koje su rezultirale povećanjem intenziteta prometa i potrošnje pojedinih trošarinskih proizvoda.
Prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje u prvom polugodištu 2023. ostvareni su u iznosu od 2,1 milijarde eura ili na razini od 47,9% godišnjeg plana odnosno bilježe međugodišnje povećanje od 12,8% što rezultat je stanja na tržištu rada, odnosno rasta plaća i zaposlenosti uslijed pojačane gospodarske aktivnosti.
Prihodi od pomoći u prvom polugodištu 2023. godine iznose 2,6 milijardi eura, a ostvareni su na razini od 52,3% godišnjeg plana. U njihovoj strukturi najveći dio čine prihodi od pomoći međunarodnih organizacija te institucija i tijela Europske unije, koji su izravno vezani uz projekte financirane iz EU proračuna.
Izvršenje ukupnih rashoda državnog proračuna u prvom polugodištu 2023. godine iznosi 13,1 milijardu eura, što čini 46,7% planiranih rashoda za 2023. godinu.
Rashodi za mirovine i mirovinska primanja izvršeni su u iznosu od 3,3 milijarde eura, dok su rashodi za zaposlene (uključujući i rashode za zaposlene u osnovnim i srednjim školama) izvršeni u iznosu 2,5 milijardi eura.
Na rashodovnu stranu državnog proračuna utjecali su i troškovi povezani za sanaciju posljedica katastrofe uzrokovane potresima koji su u 2020. pogodile Republiku Hrvatsku za što je ukupno u prvom polugodištu 2023. utrošeno 1,1 milijardu eura rashoda državnog proračuna.
Za mjere Vlade Republike Hrvatske za zaštitu građana i gospodarstva od rasta cijena u prvom polugodištu 2023. izvršeno je 371,9 milijuna eura rashoda državnog proračuna te 265,0 milijuna eura izdataka koji se odnose na isplatu dijela zajma Hrvatskoj elektroprivredi d.d., Zagreb temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske.
U odnosu na isto razdoblje 2022. godine ukupni rashodi u prvom polugodištu 2023. godine veći su za 2,1 milijardu eura ili 19,3% što je prvenstveno rezultat povećanja rashoda utrošenih za sanaciju šteta od potresa za 1,0 milijardu eura, provedbe mjera Vlade Republike Hrvatske za zaštitu građana i gospodarstva od rasta cijena u iznosu od 371,9 milijuna eura, povećanih izdvajanja rashoda za mirovine za 394,9 milijuna eura (prvenstveno radi usklađivanja mirovina – od 1.7.2022. 6,18% te od 1.1. 2023. 5,37%) te povećanih rashoda za zaposlene za 267,7 milijuna eura (radi povećanja osnovice za plaću 4% od svibnja i 6% od listopada 2022. te 2% od travnja 2023.).
Ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja u prvom polugodištu 2023. godine ostvareni su u iznosu od 5,5 milijardi eura, dok izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova iznose 2,9 milijardi eura. Među ostvarenim primicima ističemo izdanje obveznice na domaćem tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu od 1,9 milijardi eura, uz godišnju kamatnu stopu od 3,65% s dospijećem 2025. godine. Navedeno izdanje obveznice bilo je namijenjeno fizičkim osobama i institucionalnim ulagateljima.
Izvanproračunski korisnici državnog proračuna u prvom polugodištu 2023. ostvarili su prihode u iznosu od 3,8 milijardi eura, dok izvršenje rashoda iznosi 3,5 milijardi eura.
U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, u prvom polugodištu 2023. godine opći proračun prema nacionalnoj metodologiji ostvario je višak u iznosu od 1,1 milijarde eura ili 1,5% BDP-a. Pritom je višak državnog proračuna iznosio 566 milijuna eura ili 0,8% BDP-a. Izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 306 milijuna eura ili 0,4% BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te županijske uprave za ceste zabilježile višak od 236 milijuna eura ili 0,3% BDP-a.
Odbor je raspolagao pisanim 24. Stajalištem Povjerenstva za fiskalnu politiku.
U raspravi na Odboru istaknuto je zadovoljstvo s izvršenjem proračuna. Napomenuto je da je inflacija djelovala na prihodovnu i rashodovnu stranu. Istaknuto je da je Vlada Republike Hrvatske vodila računa o ostvarenju prihoda te usklađivala mjere za pomoć građanima i mirovine te smanjila inflatorne pritiske na umirovljenike i kućanstva. Republika Hrvatske je imala dobru turističku sezonu te bi cjelogodišnje izvršenje proračuna trebalo imati dobre rezultate.
Napomenuto je da je bankama u Republici Hrvatskoj zadnjih šest mjeseci jako narasla dobit za 70 posto zbog uvođenja eura, smanjenja obveznih pričuva i visokih kamata od 3,75 posto na obvezne pričuve. Odgovoreno je da Ministarstvo financija prati financijski sektor u okviru svojih mogućnost te da za tržište kapitala može određene mjere predložiti.
Nadalje je rečeno da prijete određene opasnosti javnim financijama. Postavljeno je pitanje o procjeni rasta rashoda do kraja godine zbog rasta mirovina te mogućeg rasta plaća djelatnicima javnih službi. Odgovoreno je da je u tijeku završna faza u izradi rebalansa proračuna te se predviđaju povećanja za mirovine i plaće. U pogledu na dva razorna potresa u Republici Hrvatskoj iskorištena su sva sredstva iz Fonda za solidarnost iz Europske unije koja su iznosila preko jedne milijarde eura. Sredstva iz Fonda za solidarnosti su se smjela trošiti samo prema strogim pravilima te su namijenjena isključivo za konstrukcijsku obnove zgrada i infrastrukturu. Međutim, ta sredstva nisu dostatna te se ostatak mora financirati iz nacionalnih sredstava. Upozoreno je na činjenicu da se kod obnove pojavio nedostatak radne snage u građevinskom sektoru te se je zbog toga dinamika izvršavanja usporila i vrijeme obnove produžilo. Dodatno su se povećali rashodi i zbog povećanja prava građana i pomoći građanima u sadašnjoj ekonomskoj situaciji. Dogodila se i elementarna nepogoda u srpnju, olujno nevrijeme u Slavoniji sa katastrofalnim posljedicama, te su dodijeljene proračunske zalihe u vrijednosti od 20 milijuna eura za pomoć od strane Vlade Republike Hrvatske.
U raspravi je napomenuto da Vlada Republike Hrvatske nije reagirala na veliko neopravdano povećanje cijena trgovačkih lanaca i time nije ograničavala inflaciju. Rečeno je da su sredstva iz Fonda za solidarnost utrošena na nerealno dizanje cijena u građevinskom sektoru te je uslijed toga sve preplaćeno za 40 posto. Odgovoreno je da se nije moglo spriječiti podizanje cijena u građevinskom sektoru, koje tržište regulira.
U raspravi je napomenuta nedavna ekološka katastrofa u Osijeku, koja je onečistila zrak i plodno tlo u Slavoniji. Istaknuto je kako je potrebna pomoć poljoprivrednicima iz Slavonije te je potrebito osigurati sredstva u rebalansu proračuna.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskom saboru donošenje
POLUGODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU
te
- Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2023. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta d.o.o. za 2023. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih autocesta d.o.o. za 2023. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Putnički prijevoz d.o.o. za 2023. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana HŽ Infrastrukture d.o.o. za 2023. godinu.
Istodobno, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskome saboru predlaže da se o točkama dnevnog reda Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 564 i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godine provede objedinjena rasprava.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.