Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 68. sjednici, održanoj 18. siječnja 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 441, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. siječnja 2023. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Izmjene i dopune Zakona o fiskalnoj odgovornosti predlažu radi završnog usklađivanja s odredbama Direktive Vijeća Europske unije 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. godine o zahtjevima za proračunske okvire država članica, kao i s odredbama Uredbe (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju. Dalje se ovim Zakonom ostvaruje usklađenje sa Zakonom o proračunu („Narodne novine“, broj 144/21). Republika Hrvatska je ušla u punopravno članstvo europodručja.
Prijedlogom zakona provodi se usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno Direktivom Vijeća EU 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica. Dodatno se pojašnjavaju odredbe Uredbe 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. godine o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u euro području. Prijedlog zakona također se usklađuje s novim Zakonom o proračunu kojim je u proračunski proces uključena i izrada nacrta proračunskog plana, kako bi se osigurala koordinirana ekonomska politika država članica europodručja, koji je Vlada obvezna dostavljati Europskoj komisiji svake godine, najkasnije do 15. listopada.Također se usklađuje izričaj s nazivljem europske statističke metodologije ESA 2010, odnosno s nazivljem Zakona o proračunu koji je već usklađen u tom smislu. Isto tako proširuju se obveznici davanja izjave o fiskalnoj odgovornosti na trgovačka društva u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i/ili državnog tijela i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te također na njihove „tvrtke kćeri“. Navedeno proširenje obveznika povezano je i s reformom u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., (komponenta 2. Javna uprava, pravosuđe i državna imovina definirana je podkomponenta Unapređenje upravljanja državnom imovinom) koja uključuje izmjene i dopune okvira koji regulira korporativno upravljanje u pravnim osobama u vlasništvu države od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, odnosno u pravnim osobama u vlasništvu države u potpunom ili većinskom vlasništvu središnje države. S ciljem jačanja uloge povjerenstva proširuju se zadaće Povjerenstva za fiskalnu politiku. Tako će one uključivati i razmatranje i usporedbu makroekonomskih i proračunskih projekcija s ostvarenim vrijednostima u razdoblju od četiri uzastopne godine koje će se provoditi najmanje jednom u dvije godine kao i potvrđivanje makroekonomskih projekcija na kojima se temelji program stabilnosti i nacrt proračunskog plana u skladu sa Zakonom o proračunu.
Ovim Zakonom reguliraju se odredbe vezane uz makroekonomske i proračunske procedure te ekonomsko upravljanje u cjelini, neophodne za kvalitetno funkcioniranje Republike Hrvatske kao punopravne članice europodručja od 1. siječnja 2023. godine. To se posebice odnosi na obvezu izrade makroekonomskih projekcija koje treba procijeniti i potvrditi nezavisno tijelo kao i njihovu ugradnju u program stabilnosti te nacrt proračunskog plana. U tom smislu potrebno je žurno započeti s izradom najnovijih proračunskih projekcija koje zatim treba odobriti Povjerenstvo za fiskalnu politiku po unaprijed utvrđenom terminskom planu, a pravna utemeljenost ovog postupka vezana je uz stupanje na snagu predmetnog Zakona. Projekcije se nakon odobravanja dostavljaju i na ocjenu Europskoj komisiji te je njenu ocjenu i preporuke također nužno ugraditi u ekonomsku odnosno proračunsku politiku Republike Hrvatske. Ovim Zakonom se obavlja završno usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s Direktivom Vijeća 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica, Službeni list EU L 306/41, 23.11.2011. Vezano uz prenošenje spomenute Direktive je subjekt EU PILOT predmeta EUP 2021(9903) kojima Europska komisija traži dostavu informacija o prenošenju različitih odredbi Direktive Vijeća 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica. Republika Hrvatska se stoga u službenom dijalogu s predstavnicima Europske komisije tijekom 2022. godine obvezala žurno izvršiti završno usklađivanje predmetnog Zakona s navedenom Direktivom jer je u protivnom podložna povredi prava Europske unije. Gore spomenuto odobravanje makroekonomskih projekcija od strane nezavisnog tijela dio je obveze Republike Hrvatske kojom Direktivu Vijeća 2011/85/EU o proračunskim zahtjevima za proračunske okvire prema državama članicama prenosi u hrvatsko zakonodavstvo.
Donošenjem Zakona osigurat će se zakonski uvjeti za provedbu Uredbe u pravnom poretku Republike Hrvatske te će se dodatno urediti zakonodavni okvir vezan za rad Povjerenstva za fiskalnu politiku te za predaju i kontrolu Izjava o fiskalnoj odgovornosti. Također će se dodatno ojačati preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija.
U raspravi na Odboru navedeno je da je osnivanje Povjerenstva za fiskalnu politiku bio jedan od uvjeta za ulazak Republike Hrvatske u eurozonu. Postavljeno je pitanje u vezi članka 12. postavka 5. Zakona, koji dopunjuje prijašnje odredbe te se za predsjednika i članove Povjerenstva ne smiju kandidirati osobe koji su obnašali dužnost u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj razini, kao ni u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi posljednjih pet godina do dana kandidiranja. Odgovoreno je da su za članove Povjerenstva za fiskalnu politiku osmišljeni uvjeti u smislu približavanja uvjetima za članove Povjerenstva za sukob interesa te se Ministarstvo i povratno konzultiralo s Europskom komisijom. Na upit člana Odbora predstavnik iz Ministarstva financija je objasnio da taj dio nije prepisan iz Direktive Europske unije. Članovi Povjerenstva su predstavnici Državnog ureda za reviziju, Hrvatske narodne banke i dr. Povjerenstvo za fiskalnu politiku je neovisno i krovno tijelo. Na razini Europske unije Povjerenstvo bi moglo dobiti još jaču ulogu i proširenje nadležnosti te bi trebalo nadzirati Ministarstvo financija. U Odboru je komentirano da bi osobe koje dugo rade na lokalnoj razini mogle puno doprinijeti Povjerenstvu za fiskalnu politiku. Također je u raspravi navedeno da je dio ljudi isključen, a dio ljudi nije neovisan.
Dalje je zatražena informacija o članku 26. stavak 3. Zakona i mogućim poslovima koje će obavljati Ured za opće poslove Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskoga sabora za Povjerenstvo za fiskalnu politiku. Između ostaloga postavljeno je pitanje koliko će zaposlenih Povjerenstvo za fiskalnu politiku imati te obujam njihovog posla. Odgovoreno je da će zaposlenici Povjerenstva za fiskalnu politiku obavljati analitičke poslove te se planira četiri do pet zaposlenika. Ured za opće poslove Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskoga sabora treba potpisati sporazum sa Povjerenstvom za fiskalnu politiku te time doprinijeti racionalizaciji zaposlenih u Povjerenstvu za fiskalnu politiku.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.