Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 70. sjednici, održanoj 8. veljače 2023. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2022., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 9. prosinca 2022. godine.
Odbor je o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 20. siječnja 2023. godine (KLASA: 022-03/22-12/110, URBROJ: 50301-05/20-23-6), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.
Uvodno je predstavnica Hrvatske narodne banke (dalje: HNB) istaknula da je prvu polovinu 2022. godine obilježila ruska invazija na Ukrajinu, pri čemu je rat dodatno potaknuo rast cijena sirovina i energenata koji je započeo još 2021. godine. Domaće se gospodarstvo u prvom dijelu godine ipak uspjelo oduprijeti ovim izraženim negativnim utjecajima, i to ponajprije zbog visokog rasta inozemne potražnje. Sezonski prilagođeni podaci upućuju na dinamiziranje gospodarske aktivnosti od siječnja do lipnja, pri čemu se realni BDP povećao za 5,0% u odnosu na drugu polovinu 2021., kada je bio zabilježen rast od 3,0%. Tako je realni bruto domaći proizvod u prvom polugodištu 2022. bio za 8,2% veći u odnosu na isto razdoblje lani. Najsnažniji pojedinačni doprinos ukupnom rastu u razdoblju od siječnja do lipnja dao je rast ukupnog izvoza, posebice izvoza usluga, što je posljedica dobrih ostvarenja turističke aktivnosti nakon oporavka potražnje za turističkim uslugama zbog postupnog slabljenja negativnog učinka pandemije. Pozitivan doprinos rastu BDP-a dale su i sve sastavnice domaće potražnje. U skladu s relativno snažnim rastom realne gospodarske aktivnosti, u prvom polugodištu 2022. nastavljena su i povoljna kretanja na tržištu rada. Ukupan broj zaposlenih nastavio je rasti sličnim intenzitetom kao i na kraju prethodne godine, a najsnažniji doprinos rastu zaposlenosti dalo je zapošljavanje u uslužnim djelatnostima, IT sektoru i djelatnostima poslovnih usluga. Sve veći broj radnih mjesta popunjavaju strani radnici, kojih je prema podacima Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje u lipnju 2022. bilo oko 50 tisuća, a godinu prije oko 31 tisuća. Naposljetku, porasla je i zaposlenost umirovljenika, koji rade na nepuno radno vrijeme. Povećanje zaposlenosti odrazilo se na smanjenje broja nezaposlenih osoba, ali je intenzitet smanjenja broja nezaposlenih bio manje izražen od rasta zaposlenosti, što se djelomice može objasniti spomenutim zapošljavanjem stranih radnika i umirovljenih osoba. Podaci iz ankete o radnoj snazi upućuju na rast stope nezaposlenosti u prvom polugodištu, i to na 6,6% radne snage u prvom tromjesečju (sezonski prilagođeno, sa 6,1% na kraju prethodne godine) te na 7,6% u drugom tromjesečju. Time je anketna stopa nezaposlenosti nadmašila registriranu stopu nezaposlenosti. Nominalne su plaće u prvom dijelu 2022. rasle, podržane ponajprije kretanjima u privatnom sektoru. Međutim, u uvjetima rasta inflacije nastavilo se smanjivanje kupovne moći kućanstava zbog pada realnih plaća započetog u drugoj polovini prethodne godine. Tako je prosječna nominalna bruto plaća u lipnju 2022. bila za 9,3% viša nego u istom mjesecu 2021., dok je realna neto plaća bila niža za 3,4%. Inflacija potrošačkih cijena u prvoj se polovini 2022. primjetno ubrzala, s 5,5% u prosincu 2021. na 12,1% u lipnju 2022., uglavnom pod utjecajem činitelja koji su djelovali na globalnoj razini uz određene europske specifičnosti. Uvozni inflatorni pritisci na početku tog razdoblja ponajviše su proizlazili iz poremećaja u lancima dobave (primjerice u nestašici poluvodiča i visokim vozarinama) kao i visokih cijena energenata i drugih sirovina (osobito prehrambenih), koje su dodatno porasle nakon što je započela ruska agresija na Ukrajinu.
Uz snažnu potražnju nerezidenata za turističkim uslugama, domaća su poduzeća u okružju relativno snažne potražnje prebacivala na kupce više troškove sirovina i energenata. Unatoč ubrzavanju rasta nominalnih plaća, one i nadalje zaostaju za porastom opće razine cijena. Dodatno se povećala i rasprostranjenost inflacije te su ubrzavanju ukupne inflacije pridonijele sve glavne komponente indeksa potrošačkih cijena. Tako se osim cijena energije ubrzao i rast cijena hrane (posebno mesa, potom kruha i žitarica kao i mlijeka, sira i jaja), industrijskih proizvoda te u malo manjoj mjeri i usluga (poglavito usluga povezanih s turizmom). Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvoj je polovini 2022. zabilježeno izrazito pogoršanje salda u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Tome je najviše pridonijelo snažno povećanje manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom kao rezultat snažnog rasta cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu. U znatno manjoj mjeri smanjio se i ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija zbog manjeg neto korištenja sredstava iz fondova Europske unije, a blago se pogoršao saldo i na računu primarnog dohotka. Nasuprot tome, nepovoljna su kretanja djelomično ublažena rastom neto izvoza usluga zbog većih prihoda od turizma. Istodobno je zabilježen snažan neto priljev kapitala na financijskom računu platne bilance, ponajprije zbog rasta neto vlasničkih obveza domaćih sektora te, u manjoj mjeri, rasta neto dužničkih obveza. Ipak, zahvaljujući rastu nominalnog BDP-a, relativni pokazatelji bruto inozemne zaduženosti i stanja međunarodnih ulaganja poboljšali su se, dok se relativni pokazatelj neto inozemne zaduženosti blago pogoršao. U okružju jačanja globalnih inflatornih pritisaka, prvu polovinu 2022. godine obilježila su očekivanja bržega i snažnijeg pooštravanja monetarnih politika velikog broja središnjih banaka. Očekivani zaokret u monetarnim politikama, poduprt prvim koracima poduzetima u tom smjeru i najavama budućeg djelovanja, potaknuo je snažno pogoršanje globalnih financijskih uvjeta, što se odrazilo i na rast tržišnih prinosa na dužničke vrijednosne papire države tijekom prve polovine godine. U takvim okolnostima, tečaj kune prema euru ostao je stabilan, a likvidnost monetarnog sustava zadržala se na vrlo visokoj razini.
Rast geopolitičke napetosti zbog ruske agresije na Ukrajinu rezultirao je određenim pritiscima na deviznom tržištu u ožujku, relativno ograničenog intenziteta s obzirom na to da su sudjelovanje u tečajnom mehanizmu i očekivano uvođenje eura dodatno usidrili očekivanja tržišta. HNB je stoga u tri navrata intervenirao prodajom manjih iznosa deviza poslovnim bankama, nakon čega su pritisci popustili. Slobodna novčana sredstva banaka i nadalje bilježe iznimno visoke razine, što je pogodovalo zadržavanju povoljnih troškova financiranja poduzeća i stanovništva unatoč pooštravanju globalnih i europskih uvjeta financiranja. Pritom su pojedine kamatne stope pale na dosad najnižu razinu. Rast plasmana poduzećima, a posebice kredita za obrtna sredstva, zamjetno se ubrzao pod utjecajem rastućih troškova uzrokovanih skupljim cijenama energenata i sirovina, osobito poduzećima iz energetskog sektora, kao i anticipiranja mogućeg porasta troškova zaduživanja. Kreditiranje stanovništva nastavilo je blago jačati, pri čemu najveći rast bilježe stambeni krediti, ali rastu i gotovinski nenamjenski krediti. Prema međunarodno usporedivoj metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010), u prvom polugodištu 2022. ostvaren je konsolidirani višak opće države od 2,0 mlrd. kuna, što je zamjetno poboljšanje od 11,0 mlrd. kuna na godišnjoj razini. Navedeno proračunsko ostvarenje odražava porast ukupnih prihoda, i to ponajprije porast poreznih prihoda, koji su pod utjecajem povoljnih cikličkih kretanja i promjene razine cijena, ali i blagi pad ukupnih rashoda. Prema originalnom planu Vlade Republike Hrvatske manjak konsolidirane opće države procijenjen je na 12 mlrd. kuna u 2022. godini, pri čemu je on rebalansom proračuna u svibnju povećan (na 13,4 mlrd. kuna), odražavajući neizvjestan i potencijalno nepovoljan očekivani utjecaj gospodarskih kretanja u drugoj polovini godine na stanje u javnim financijama. Vlada Republike Hrvatske donijela je u travnju 2022. sveobuhvatan paket mjera za ublažavanje učinaka inflacije na poslovanje poduzeća i standard građana u iznosu od 4,8 mlrd. kuna (oko 1,0% BDP-a), pri čemu procijenjeni izravni utjecaj travanjskog paketa mjera u 2022. na saldo opće države iznosi oko 0,9% BDP-a. Dug konsolidirane opće države iznosio je na kraju lipnja 2022. godine 343,7 mlrd. kuna, što je smanjenje od 65 mil. kuna u odnosu na stanje na kraju 2021. godine. Porast nominalnog BDP-a rezultirao je smanjenjem omjera javnog duga i BDP-a na 73,1% sa 78,4% na kraju 2021. godine. Međunarodne pričuve u prvom polugodištu 2022. blago su porasle. Unatoč nepovoljnim tržišnim uvjetima uzrokovanim snažnim porastom prinosa u prvoj polovini 2022., ostvaren je pozitivan učinak deviznih portfelja HNB-a, a čemu je pridonio niz investicijskih odluka s ciljem da se smanji izloženost kamatnom riziku. Osnovni zadaci pri upravljanju međunarodnim pričuvama – likvidnost i sigurnost ulaganja – bili su uspješno ispunjeni. Snažna kapitaliziranost i visoka likvidnost kreditnih institucija bile su oslonac sigurnog i stabilnog poslovanja bankovnog sustava u nadalje neizvjesnim okolnostima. U prvom polugodištu 2022. imovina kreditnih institucija nastavila se povećavati, ponajviše na osnovi rasta primljenih depozita, a njezino se povećanje pretežito iskoristilo za jačanje kreditne aktivnosti. Višegodišnji trend poboljšavanja kvalitete ukupne izloženosti nastavio se, pretežito pod utjecajem smanjenja neprihodujućih kredita nefinancijskim društvima. Rezultati poslovanja kreditnih institucija u prvom polugodištu 2022. bolji su od ostvarenja iz usporedivoga prošlogodišnjeg razdoblja, zahvaljujući smanjenoj potrebi za troškovima kreditnih gubitaka i rastu nekamatnih prihoda.
U raspravi na Odboru ukazano je na činjenicu da inflacija ipak usporava. Postavljeno je pitanje o očekivanoj inflaciji za sljedeće razdoblje. Odgovoreno je da su trendovi povoljni. Zadnja brza procjena ukazuje na to da će inflacija za siječanj iznositi 12,5%. Istaknuto je da se nastavlja usporavanje inflacije čemu pridonosi stabilizacija cijena energenata. Transmisijski učinci zaoštravanja monetarne politike prošle godine trebaju 12 do 18 mjeseci za djelovanje te bi se zaoštravanje trebalo iskazati na razinu inflacije ove godine. Europska centralna banka najavljuje daljnje pooštravanje monetarne politike i podizanje kamatnih stopa te će najavljena recesija biti kraća. Utjecaj uvođenja eura u Republici Hrvatskoj je imao jednokratni efekt kod podizanja cijena usluga za 0,4%.
U raspravi je zatražena informacija zašto je FED počeo provoditi zaoštravanje monetarne politike 3 do 6 mjeseci ranije nego Europska centralna banka, pa se i jako brzo vidio učinak takve politike - za samo 3 do 6 mjeseci, a ne za 12 do 18 mjeseci. Postavljeno je pitanje što je HNB napravio u vezi stabilnosti cijena te je naglašeno da je to je njezina zakonska zadaća. Napomenuto je da je Vlada Republike Hrvatske utjecala na manju inflaciju putem donošenih mjera o energentima. Dalje je postavljeno pitanje po kojoj cijeni je HNB kupio zlato, koje se moralo položiti u Europsku centralnu banku. Odgovoreno je da se zaoštravanje monetarne politike, koji su proveli FED i Europska centralna banka, temeljio na različitim vrstama inflacije. Kad postoji pritisak na potrošnju i rast cijena energenata, monetarna politika nema utjecaja. Monetarna politika može jedino djelovati ako postoji pritisak na potražnju. Europska centralna banka je oklijevala sa zaoštravanjem monetarne politike zbog rasta cijena energenata. Tek nakon određenog vremena je nastupio pritisak na potražnju i tada je Europska centralna banka nastupila. Europska centralna banka je zaoštrila monetarnu politiku i tek poslije podigla kamatne stope. Europska centralna banka je uspješna te je prosječna inflacija u eurozoni iznosila 8,5%. U Sjedinjenim Američkim Državama je u lipnju 2022. godine inflacija bila veća nego u eurozoni. Istaknuto je da je HNB imao deviznu intervenciju prodaje eura i potpunu obustavu otkupa vrijednosnih papira. Naglašeno je da je HNB limitiran kod monetarnih instrumenata te sve mora bit u dogovoru sa Europskom centralnom bankom. Napomenuto je da države koje nisu u eurozoni kao Poljska, Češka i Mađarska imaju veću stopu inflacije, Mađarska čak 25%. Zbog budućeg ulaska Republike Hrvatske u eurozonu već su se u 2022. godini vidjeli pozitivni učinci. Republika Hrvatska je imala inflaciju kao u eurozoni, iako to nije bila. Republika Hrvatska imala je i povoljnije uvjete financiranja zbog ulaska u eurozonu i povećan kreditni rejting. Republika Hrvatska nije imala zlata u međunarodnim pričuvama i morala ga je kupiti. O cijeni zlata predstavnica HNB-a nije imala podatke, ali je napomenula da se u konačnici kupila veća količina nego je bila potrebna te se višak u roku od pet dana prodao i na tome zaradilo 1,3 milijuna kuna.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2022.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.