Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 89. sjednici, održanoj 8. studenoga 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi, prvo čitanje, P.Z. br. 573, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. listopada 2023. godine.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je temeljni razlog izmjena i dopuna Zakona o carinskoj službi potreba detaljnijeg uređenja obveze davanja izjave o imovinskom stanju carinskih službenika i njihove uže obitelji te osobito usklađivanja ovoga instituta s propisima o zaštiti osobnih podataka, kao i uvođenje redovitog srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje carinika. Obveza davanja izjave o imovinskom stanju carinskih službenika i njihove uže obitelji je već sadržana u Zakonu o carinskoj službi od 2001. godine te je od iznimnog značaja za sustav prevencije korupcije, odnosno sužavanje prostora izloženosti koruptivnim rizicima. U cilju osiguranja službeničke transparentnosti, a uz puno poštovanje propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, detaljnijim propisivanjem obveze davanja izjave o imovinskom stanju jasnije se uređuje sam postupak davanja izjave, njezin sadržaj, te određuju pravne posljedice neispunjenja obveze. Nadalje, uvođenjem redovitog srednjoškolskog obrazovanja za zanimanje carinika (treći i četvrti razred) želi se osigurati jačanje profesionalizma i opće osposobljenosti carinskih službenika kroz uključivanje u carinski sustav strukturirano educiranih službenika mlađe dobne skupine.
U raspravi na Odboru, u odnosu na sankcije, izneseno je mišljenje da su kazne previsoke te je postavljeno pitanje zbog čega se u tim odredbama pravi razlika između nepostupanja po upozorenju, odnosno po naredbi carinskih službenika. Također, članove Odbora je zanimalo radi li se u ovom prijedlogu o promjeni gornjih i donjih granica kazni ili samo o matematičkom preračunavanju iz kuna u euro. Nadalje, kad je riječ o izjavi o imovinskom stanju, iznesen je komentar o nelogičnosti različitog tretmana carinskih od ostalih službenika, imajući u vidu da država raspolaže raznim evidencijama o imovini građana. Ujedno je zatražena informacija postoji li i u ostalim državama članicama Europske unije ovakva regulativa. U daljnjoj raspravi članove Odbora zanimalo je unutar koje ustanove se planira srednjoškolsko obrazovanje carinskih službenika, budući da je uvođenje tog programa predviđeno od sljedeće školske godine. Zaključno, postavljeno je pitanje o kriterijima za utvrđivanje promjene vrijednosti imovine službenika.
Predstavnik predlagatelja pojasnio je da se, otkako se primjenjuje načelo oportunitetnog postupanja, često i ne primjenjuje sankcioniranje. Sankcije su propisane unutar okvira koje propisuje Prekršajni zakon, no u praksi se rijetko izriču one najviše, najčešće se izriču one bliže najnižem iznosu, odnosno 1/3 kazne se oprašta ako se ista plati na licu mjesta. Institut izjave o imovinskom stanju datira od 2001. godine i dosad se nisu pokazali problemi u praksi; zbog izloženosti carinskih službenika koruptivnim rizicima, ne samo na području Republike Hrvatske, nego na globalnoj razini, ona postoji iz potrebe da se ojača svijest i unutar same službe o tome. Ovom izjavom nastoji se raditi na službeničkoj transparentnosti, da se i ovim činom pokaže da se nema što kriti. Kad je riječ o srednjoškolskoj izobrazbi carinskih službenika, načelno je predviđeno školovanje unutar Policijske akademije, s obzirom na postojanje određenih preduvjeta unutar te institucije, a i srodnost djelatnosti policijskih i carinskih službenika, odnosno sličnost kurikuluma.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o carinskoj službi.
2. Sve primjedbe, prijedlozi, mišljenja i stajališta dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.