Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 5. sjednici, održanoj 8. listopada 2020. godine, Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2019., koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska narodna banka, aktom od 14. svibnja 2020. godine.
Odbor je o predmetnoj Polugodišnjoj informaciji raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 30. rujna 2020. godine (KLASA: 022-03/20-12/108, URBROJ: 50301-05/05-20-6), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetnu Polugodišnju informaciju.
Uvodno je predstavnica Hrvatske narodne banke (dalje: HNB) istaknula da se realni BDP u drugoj polovini 2019. povećao za 2,7% u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, pri čemu se rast gospodarske aktivnosti usporio u odnosu na prvo polugodište 2019. Povećanju realne gospodarske aktivnosti najviše je pridonijelo povećanje ukupnog izvoza, pri čemu su se povećali i izvoz robe i izvoz usluga. Istodobno se snažno usporio rast uvoza robe i usluga, pa je doprinos neto inozemne potražnje rastu realnog BDP-a u drugom polugodištu 2019. bio pozitivan. Pozitivan doprinos ukupnom gospodarskom rastu dale su i sve sastavnice domaće potražnje, od kojih se najveći doprinos odnosio na osobnu potrošnju, u čemu se ogleda nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada, rast kreditiranja kućanstava i rekordno visoka razina potrošačkog optimizma. Nastavio se i rast investicijske aktivnosti na godišnjoj razini, ali nešto slabijim intenzitetom nego u prvih šest mjeseci 2019., dok je potrošnja države rasla sličnom dinamikom kao i u prvom polugodištu.
Na tržištu rada nastavila su se povoljna kretanja. U drugom polugodištu 2019. zabilježen je tako nastavak rasta zaposlenosti istog intenziteta kao i u prvoj polovini godine, koji je bio široko rasprostranjen, pri čemu je najveće povećanje zabilježeno u djelatnostima građevinarstva, informatike i poslovnih usluga te uslužnim djelatnostima povezanima s turizmom. U istom razdoblju nezaposlenost se nastavila smanjivati, pa je sezonski prilagođena administrativna stopa nezaposlenosti u drugom polugodištu 2019. iznosila 7,4% radne snage. Plaće su nastavile rasti jednakom dinamikom, stoga je prosječna nominalna bruto plaća u drugom polugodištu 2019. bila za 3,8% veća nego u istom razdoblju prethodne godine. Istodobno je kupovna moć plaće porasla za 2,9%.
Inflacija potrošačkih cijena u drugoj se polovini 2019. ubrzala s 0,6% u lipnju na 1,4% u prosincu. Tome je najviše pridonijelo povećanje godišnje stope promjene cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda i energije. Ubrzanje inflacije posebno je bilo izraženo u prosincu zbog povećanja godišnje stope rasta cijena mesa i naftnih derivata, što se djelomično može objasniti pozitivnim učinkom baznog razdoblja, a djelomično i rastom cijena tih proizvoda u prosincu 2019. godine. Temeljna se inflacija blago ubrzala, s 1,1% u lipnju 2019. na 1,2% u prosincu 2019., čemu su najviše pridonijeli meso, potrošni proizvodi za kućanstvo te frizerske i kozmetičke usluge.
Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugoj se polovini 2019. zamjetno povećao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, poglavito zahvaljujući daljnjem rastu neto izvoza usluga. Osim toga, poboljšao se zbroj salda na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija, a blago se smanjio i manjak na računu primarnog dohotka. Za razliku od toga, manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom produbio se. Na financijskom računu platne bilance nastavio se neto odljev kapitala, kao posljedica smanjenja neto dužničkih obveza prema inozemstvu. U skladu s time relativni pokazatelji inozemne zaduženosti i stanja međunarodnih ulaganja nastavili su se poboljšavati.
HNB je tijekom druge polovine 2019. nastavio provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku podržavajući visoku likvidnost monetarnog sustava i održavajući nominalni tečaj kune prema euru stabilnim. U takvim je uvjetima izostao interes banaka za kratkoročnim kunskim sredstvima ponuđenima putem redovitih tjednih operacija. Visoka je likvidnost također nastavila poticati višegodišnji trend poboljšavanja uvjeta financiranja domaćih sektora. Godišnji rast plasmana nefinancijskim poduzećima u 2019. se usporio zbog više jednokratnih učinaka, dok se rast plasmana stanovništvu ubrzao, čemu je pridonijelo ubrzanje rasta stambenih kredita potpomognuto nastavkom provođenja programa Vlade Republike Hrvatske za subvencioniranje tih kredita. S druge strane, godišnji se rast gotovinskih nenamjenskih kredita usporio, na što je utjecala Preporuka o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima koju je HNB izdao kreditnim institucijama krajem veljače 2019. godine.
U drugom je polugodištu 2019. ostvaren višak proračuna opće države od 2,7 mlrd. kuna. Takvo je ostvarenje bolji rezultat u usporedbi s viškom od 1,1 mlrd. kuna realiziranim u drugom polugodištu 2018. godine, što zrcali nešto brži rast ukupnih prihoda (7,3%) u odnosu na ukupne rashode (5,7%). Sveukupno je na razini 2019. godine ostvaren proračunski višak od gotovo 1,5 mlrd. kuna (0,4% BDP-a), a u 2018., za usporedbu, 849 mil. kuna (0,2% BDP-a). Kada je riječ o kretanju javnog duga, njegov je omjer prema BDP-u na kraju prosinca 2019. iznosio 73,2%, a to je za 1 postotni bod manje u odnosu na lipanj iste godine.
Na kraju 2019. ukupne međunarodne pričuve HNB a bile su za 6,4% više u odnosu na kraj 2018., dok su u istom razdoblju neto međunarodne pričuve porasle za 9,8%. Na rast međunarodnih pričuva tijekom 2019. uglavnom je utjecao otkup deviza od banaka radi sprječavanja aprecijacijskih pritisaka. Unatoč činjenici da je polovina državnih vrijednosnih papira zemalja članica europodručja nosila negativan prinos, cjelokupnim eurskim portfeljem ostvarena je u 2019. stopa povrata od 0,07%, dok je stopa povrata za cjelokupni dolarski portfelj iznosila 2,10%. Pritom je bio uspješno ispunjen osnovni cilj, odnosno likvidnost i sigurnost u upravljanju međunarodnim pričuvama.
U 2019. zabilježen je rast imovine i profitabilnosti banaka te nastavak poboljšavanja kvalitete izloženosti kreditnom riziku, a visoka kapitaliziranost i likvidnost sustava i nadalje osiguravaju sigurno i stabilno poslovanje banaka. Na povećanje ukupne imovine za 4,2% najveći utjecaj imala je kreditna aktivnost prema kućanstvima (najvećim dijelom gotovinski nenamjenski krediti) te porast ulaganja u obveznice središnjih država. Dobit iz poslovanja u 2019. najveća je zabilježena dosad, a njezino je povećanje ostvareno ponajviše zahvaljujući većim nekamatnim prihodima i manjim troškovima umanjenja vrijednosti, te unatoč zamjetnom rastu troškova rezervacija za višestruko povećan broj sudskih sporova koji se vode protiv banaka, uglavnom na temelju kolektivne tužbe povezane s kreditima u švicarskim francima. Pokazatelji profitabilnosti poslovanja, prinos na imovinu (ROAA) i prinos na kapital (ROAE), porasli su na 1,6% odnosno na 9,9%. Kvaliteta izloženosti kreditnom riziku nastavila se popravljati, te je na kraju 2019. godine udio neprihodujućih kredita iznosio 5,5%. Unatoč povećanoj izloženosti rizicima stopa ukupnoga kapitala iznosila je čak 23,2%.
Profitabilnost poslovanja stambenih štedionica popravila se, iako je zamjetno niža od profitabilnosti banaka. Zadržala se dobra kvaliteta izloženosti te visoka kapitaliziranost tog sustava. Ipak, imovina sustava stambenih štedionica nastavlja se smanjivati – u 2019. godini za 3,4% prestankom poslovanja jedne stambene štedionice – te ona sada čini samo 1,2% ukupne imovine svih kreditnih institucija.
U raspravi na Odboru ukazano je na činjenicu o nesklonosti hrvatskih banaka u stranom vlasništvo za kreditiranje hrvatskoga gospodarstva. Navedeno je da se Hrvatska narodna banka treba uključiti uslijed nedostatka plasmana kapitala u srednje i malo poduzetništvo. Istaknuta je potrebitost povlačenja sredstava Europske unije u realni sektor, izvoznicima i proizvođačima. Odgovoreno je da je postojao rast kreditiranja poduzeća prije pandemije te da od tada postoji bitno usporavanje kreditne potrošnje. Hrvatska narodna banka osigurala je likvidnost, sredstva su oslobođena, ali potrošnja je izostala. Istaknuto je da banke moraju čuvati sigurnost depozita klijenata. Banke djeluju prociklično, profitne su institucije te država mora biti sujamac ukoliko želi povećano kreditiranje gospodarstva kod nesigurnih uvjeta. Članovi Odbora napomenuli su da se od države traži jamstvo u kriznim vremenima, međutim da država ne ostvaruje udio u dobiti banaka kod pozitivnih razdoblja.
Također je postavljeno pitanje o raspodjeli dobiti kod banaka, ukoliko su one prihodovane od kamata ili od naplaćenih naknada za bankarske usluge. Odgovoreno je da je dobit banaka ove godine prepolovljena te da su naknade za bankarske usluge glavni izvor profitabilnosti banaka. Navedeno je da je Hrvatska narodna banka dogovorila s bankama da u vrijeme trajanja pandemije (do zaključno 1. srpnja 2020.) klijentima kod uzimanja novaca na bankomatu drugih banaka ne naplaćuju naknade.
Između ostaloga zatražena je informacija o broju zaposlenika kod banaka nakon spajanja banaka i pandemije te postojanja sve više online bankarskih usluga. Odgovoreno je da postoji smanjenje broja zaposlenih kod banaka.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prima se na znanje Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za drugo polugodište 2019.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.