Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 27. sjednici, održanoj 1. listopada 2021. godine, Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2020. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak („Narodne novine, broj 138/06. i 25/13.), dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 9. lipnja 2021. godine.
Odbor je o predmetnim Izvještajima raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 22. srpnja 2021. godine (KLASA:022-03/21-12/61; URBROJ:50301-05/05-21-5), u kojem se navodi da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak za 2020. godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnica Hrvatske banke za obnovu i razvitak (dalje: HBOR) istaknula je da je poslovanje Hrvatske banke za obnovu i razvitak 2020. godine bilo uspješno.
Tijekom 2020. godine Hrvatska banka za obnovu i razvitak je putem svojih aktivnosti podržala 1.809 projekata iznosom od gotovo 8 milijardi kuna što predstavlja povećanje od 13 posto u odnosu na 2019. godinu. Poslovanje HBOR-a tijekom 2020. godine obilježile su aktivnosti vezane za ublažavanje negativnih posljedica koje je na poslovanje hrvatskih gospodarstvenika imala pandemija COVID-19. Već krajem ožujka 2020. godine donesene su prve Mjere COVID-19 za očuvanje likvidnosti poduzeća i radnih mjesta. Poduzetnicima je u okviru Mjera COVID-19 omogućeno korištenje moratorija i reprogram postojećih obaveza, ali i odobrenje novih povoljnih kredita s kamatnom stopom već od 0 posto. Kako bi se potaknulo banke na odobravanje kredita za obrtna sredstva poduzetnicima, HBOR je uveo nove načine osiguranja kredita te izdavanje jamstava kojima preuzima do 90 posto rizika povrata kredita. Kako bi bilo moguće provoditi ove mjere, zbog bitno povoljnijih uvjeta za dodjelu potpora poduzetnicima u odnosu na standardne te značajno povoljnijih premija osiguranja u odnosu na tržišne, za nove kredite za likvidnost i novu shemu portfeljnog osiguranja, HBOR je trebao zatražiti suglasnost Europske komisije. HBOR je među prvima u Europskoj uniji prijavio ova dva programa potpora te već početkom travnja ishodio odobrenje Europske komisije. Osim odobrenja po Mjerama COVID-19, HBOR je nastavio s provedbom svih svojih postojećih programa kreditiranja investicija i obrtnih sredstava te financijskih instrumenata, programa izvozno-kreditnog osiguranja i poticanja razvoja tržišta rizičnog kapitala, kao i drugih aktivnosti.
Najveći dio odobrenja odnosi se na kreditiranje. U izvještajnoj godini kreditima je podržano 1.328 projekata iznosom od 5,51 milijardi kuna.
S obzirom na to da je u okolnostima izazvanim pandemijom 2020. godinu obilježilo korištenje moratorija i odobrenje kredita za održavanje likvidnosti poduzeća, udio kredita odobrenih za investicije tijekom 2020. godine bio je na nižoj razini nego prethodnih godina. No, i u ovim uvjetima više od 50 posto odobrenja bilo je namijenjeno investicijama. Udio odobrenih kredita za investicije važan je jer se radi o ulaganjima koja su usmjerena na razvoj pojedinog područja, povećanje konkurentnosti poduzetnika, ulaganja u nove tehnologije i proizvodnju te nova zapošljavanja.
Zbog provođenje Mjera COVID-19, u okviru kojih je HBOR pojedine programe provodio izravno, broj izravno odobrenih kredita povećan je za gotovo 2,5 puta u odnosu na 2019. godinu, odnosno 4 puta u odnosu na 2018. godinu pri čemu je broj zaposlenih ostao na istoj razini.
Najbrojniji korisnici HBOR-ovih kredita i u 2020. godini bili su mali i srednji poduzetnici kojima je odobren 1.168 kredit, odnosno 88 posto ukupnog broja odobrenih kredita, u iznosu od 1,57 milijardi kuna. Hrvatske izvoznike HBOR je tijekom 2020. godine podržao u više od 800 projekata s ukupnim iznosom od gotovo 4,70 milijardi kuna: izvoznicima je po svim programima odobreno ukupno 362 kredita u iznosu od 2,44 milijarde kuna, kroz police osiguranja izvoza osigurano je 425 projekata izvoznika u vrijednosti od gotovo 2,10 milijarde kuna i odobreno je 18 izvoznih bankarskih garancija po nalogu izvoznika u iznosu od 154,00 milijuna kuna. Dodatno olakšavanje uvjeta financiranja hrvatskih izvoznika bio je jedan od ključnih fokusa u kreiranju Mjera COVID-19.
Uz mogućnost korištenja moratorija i reprograma, tijekom 2020. godine u okviru Mjera COVID-19, HBOR je uveo nove programe za kreditiranje obrtnih sredstava koji se odobravaju u suradnji s poslovnim bankama ili izravno te nove načine osiguranja kredita kojima HBOR preuzima do 90 posto rizika povrata kredita radi poticanja banaka na kreditiranje poduzetnika.
Ponuđenu mogućnost korištenja moratorija klijenti su prihvatili za više od 1.600 odobrenih kredita čime je glavnica u iznosu većem od 12,80 milijardi kuna stavljena u poček. Iznos glavnice stavljene u poček predstavlja gotovo polovicu ukupnog bruto kreditnog portfelja HBOR-a koji je na 31. 12. 2020. iznosio 27,43 milijardi kuna. Iznos glavnice koju je HBOR stavio u poček predstavlja gotovo 30 posto ukupne glavnice koju je bankovni sustav stavio u poček po obvezama poduzetnika.
Do kraja 2020. godine po programima kreditiranja u okviru Mjera COVID – 19 HBOR je odobrio gotovo 1,30 milijardi kuna kredita. S obzirom na to da su u okviru Mjera COVID-19 sve banke u Republici Hrvatskoj poduzetnicima odobrile ukupno nešto više od 1,7 milijardi kuna kredita, odobreni krediti HBOR-a čine 43 posto ukupnog iznosa kredita koji su tijekom 2020. godine odobrene poduzetnicima u okviru Mjera COVID-19. Ovaj iznos posebno dolazi do izražaja kada se uzme u obzir da HBOR zapošljava 2 posto ukupnog broja zaposlenih u hrvatskom bankovnom sustavu u kojem HBOR-ova aktiva čini 6 posto ukupne aktive.
U raspravi na Odboru pohvaljen je rad HBOR-a. Navedeno je da HBOR izdaje sve više jamstava, dok se prije bavio samo kreditiranjem. Odgovoreno je da je HBOR razvojna banka te se već odavno bavi jamstvima, ali ne u tolikoj mjeri. Dalje je spomenuto da HBOR ima dosta poljoprivrednih gospodarstva u portfelju te kod problema otplate pružaju poček i moratorij za kredite te ne prebacuju loše kredite drugima društvima.
Rečeno je da bi HBOR u sljedećem izvješću trebao obuhvatiti strukturu primatelja kredita. Odgovoreno je da HBOR već ima analitiku po djelatnostima.
Postavljeno je pitanje u kojoj je mjeri jamstva HBOR-a predstavljaju fiskalni rizik za državu. Odgovoreno je da je HBOR dosada uspio pokriti sve troškove, čak i kod krize s Uljanik grupom koji je narušio portfelj HBOR-a. HBOR prati sve limite.
Dalje je zatražena informacija ukoliko će Republika Hrvatska uspjeti vratiti uplaćenih 20 milijuna eura u Investicijski fond Inicijative tri mora. Odgovoreno je da o investicijama odlučuje investicijski odbor koji čine stručnjaci prema ekonomskim kriterijima, a ne po političkim interesima. Naglašeno je da će se novac vratiti, ukoliko postoje dovoljno dobri projekti u Republici Hrvatskoj i nadaju se da će povratno dobiti čak više novaca od uloženoga. Napomenuto je da je 20 milijuna eura bio minimalni iznos za dobivanje glasa.
U raspravi na Odboru istaknuto je da je HBOR vrlo brzo reagirao na događaje oko pandemije i potresa te je nudio reprograme kredita i time pomogao svima.
Navedeno je da HBOR ne daje analitički popis klijenata, jer mora štititi interese pojedinaca i poduzetnika, iako postoji pravo pristupa informacijama. Odgovoreno je da bi se prema Zakonu o pravu na pristup informacijama trebale davati informacije, ali drugi zakoni govore suprotno. Postoje podaci o iznosu kredita i nazivu projekta. Problem nastaje kada se traži uvid u cjelokupnu dokumentaciju, koja interesira konkurente i to predstavlja poslovnu tajnu. Napomenuto je da može doći do zlouporabe. U izradi je novi Zakon o pravu na pristup informacijama.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Odluke o potvrđivanju Godišnjih financijskih izvještaja Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2020. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.