Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 25. sjednici, održanoj 15. rujna godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 152, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. rujna 2021. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se ovim konačnim prijedlozima zakona osigurava daljnje pravno usklađenje hrvatskog regulatornog okvira za otvorene investicijske fondove s javnom ponudom te za alternativne investicijske fondove s pravnom stečevinom Europske unije i europskim standardima.
Radi pojašnjenja otvoreni investicijski fond s javnom ponudom (dalje: UCITS fond) je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom koji osniva društvo za upravljanje UCITS fondovima te, poštujući načela razdiobe rizika, ulaže zajedničku imovinu ulagatelja, prikupljenu javnom ponudom udjela u UCITS fondu, u likvidnu financijsku imovinu u skladu s odredbama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, prospekta i pravila toga fonda. Udjeli u UCITS fondu se na zahtjev ulagatelja otkupljuju iz imovine toga fonda. U Republici Hrvatskoj trenutno posluje 97 UCITS fondova.
Alternativni investicijski (dalje: AIF) je investicijski fond osnovan sa svrhom i namjenom prikupljanja sredstava javnom ili privatnom ponudom od ulagatelja te ulaganja tih sredstava u skladu s unaprijed određenom strategijom i ciljem ulaganja AIF-a, a isključivo u korist imatelja udjela tog AIF-a. U Republici Hrvatskoj trenutno posluje 39 alternativnih investicijskih fondova. Za razliku od UCITS fondova, alternativnim investicijskim fondovima je dozvoljeno ulagati u širi spektar imovine, iako nisu namijenjeni svim ulagateljima.
Oba akta su usmjerena na uklanjanje prepreka za prekogranično trgovanje investicijskim fondovima, kao i na harmoniziranje različitih praksi u državama članicama u odnosu na prekogranično trgovanje investicijskim fondovima. Uz administrativno i regulatorno rasterećenje alternativnih investicijskih fondova, osigurava se i okvir za povećavanje transparentnosti nacionalnih zahtjeva vezanih uz trgovanje, kao i za povećavanje zaštite ulagatelja.
Kada je riječ konkretno o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom prvenstveno se njime u hrvatski pravni sustav prenosi direktiva koja se odnosi na prekogranične distribucije subjekata za zajednička ulaganja, a osiguravaju se i pretpostavke za provedbu uredbe o olakšavanju prekogranične distribucije subjekata za zajednička ulaganja. U tom smislu ovim se Konačnim prijedlogom zakona omogućuje daljnje uklanjanje prepreka za prekogranično trgovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, ujednačava se postupak notifikacije. Uz to, pojedinim se odredbama povećava razina transparentnosti pravila i postupaka, ali se i harmoniziraju različite prakse koje su se primjenjivale u državama članicama u vezi s prekograničnim trgovanjem, uz istovremeno osiguravanje visoke zaštite ulagatelja.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o alternativnim investicijskim fondovima u hrvatski pravni sustav se prenose odredbe direktive koja se odnosi na prekograničnu distribuciju subjekata za zajednička ulaganja, ali se i osiguravaju pretpostavke za provedbu Uredbe o olakšavanju prekogranične distribucije subjekata za zajednička ulaganja.
Nova rješenja koja se predlažu ovim konačnim prijedlozima zakona u odnosu na ona iz zakona koji su predstavljeni u prvom čitanju u Hrvatskom saboru posljedica su prihvaćenih primjedbi i prijedloga Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora, tijela državne uprave i drugih tijela te izmjena i dopuna koje su unesene u ove konačne prijedloge zakona radi veće jasnoće primjene pojedinih odredbi.
Od bitnijih rješenja u Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima u članku 14. dodana je odredba da će Agencija u okviru postupaka izdavanja odobrenja za rad UAIF-u ocijeniti primjerenost stjecatelja kvalificiranog udjela, u članku 17. kojim se mijenja članaka 42. pojašnjeno je što se smatra iskustvo rada u tijelu državne uprave na usporedivim poslovima. Osim toga, dodana su dva nova članka i sukladno tome izmijenjena numeracija članaka dalje. Naime, radi se o članku 74. (bilo je bitno pojasniti da se zahtjevi za izdavanje odobrenja za osnivanje i upravljanje AIF-om odnose na AIF s javnom ponudom i članak 82. gdje je bila nužna izmjena vezano za mogućnosti osnivanja AIF-a u obliku komanditnog društva, pa samim time koristi se pojam članovi umjesto skupština, a u članku 93. dorađen je opis prekršaja tako da odgovara sadržaju norme na koju se poziva.
U raspravi na Odboru navedeno je da je 31.8.2021. godine u otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom obuhvaćena imovina od 21,1 milijardi kuna te da je u alternativnim investicijskim fondovima obuhvaćena imovina od 4,9 milijardi kuna na taj dan.
Istaknuto je da su stvoreni uvjeti za ojačanje ulaganja u taj segment. Odgovoreno je da će se kapital unutar Europske unije lakše kretati. Rečeno je da je Republika Hrvatska imala prilično konzervativnu regulativu u odnosu na ostale države članice Europske unije te je isto promijenjeno.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima
Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnoga reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, drugo čitanje, P.Z.E. br. 151 i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 152 provede objedinjenu raspravu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.