Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 9. (elektroničkoj) sjednici održanoj 30. studenoga 2020. godine, objedinjeno o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 55, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z. br. 56, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 57, o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. br. 58 i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 73, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktima od 26. studenoga 2020. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja osvrnuo se na svaki od pojedinih zakonskih prijedloga. Ukratko je obrazloženo kako slijedi:
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
Ukida se oslobođenje od plaćanja PDV-a za male pošiljke uvezene u Europsku uniju čija je vrijednost manja od 22 eura (s učinkom od 1. srpnja 2021. godine). Osigurava se da porezni obveznici iz Europske unije i porezni obveznici iz trećih zemalja posluju u ravnopravnim uvjetima. Sada su porezni obveznici iz Europske unije u neravnopravnom položaju u odnosu na porezne obveznike iz trećih zemalja. Naime, porezni obveznici prilikom prodaje dobara na daljinu građanima unutar Europske unije obračunavaju i plaćaju PDV u svojoj državi članici dok su dobra koja se prodaju na daljinu, a uvezena su iz trećih zemalja u pošiljkama male vrijednosti do 22 eura oslobođena PDV-a pri uvozu.
Olakšava se poslovanja poreznim obveznicima povećanjem praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama na 15.000.000,00 kuna. Rasterećuju se poslovanja jer se poboljšava likvidnost poreznih obveznika i stabilniji novčani tok obzirom da će gotovo 96% poreznih obveznika moći brati način obračuna PDV-a.
Proširuju se mogućnosti primjene obračunske kategorije PDV-a pri uvozu radi rasterećenja poreznih obveznika u smislu angažmana financijskih sredstava za plaćanje PDV-a pri uvozu. Rasterećuju se poslovanja poreznih obveznika, jer se pozitivno utječe na njihovu likvidnost.
U odnosu na tekst Prijedloga zakona, koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru, a u cilju poboljšanja odredbi Konačnog prijedloga zakona u tekstu Konačnog prijedloga zakona nastale su izvjesne razlike te je predlagatelj u tekstu Konačnog prijedloga izmijenio sljedeće:
-u članku 1. kojim se mijenja članak 2. dodan je podstavak 12. radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno Direktivom Vijeća (EU) 2020/1756 od 20. studenoga 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu identifikacije poreznih obveznika u Sjevernoj Irskoj, koja je objavljena 25. studenoga 2020.
-Članci 2., 5., 6., 9., 16., 33. i 42. dorađeni su u skladu s primjedbama Odbora za zakonodavstvo radi usklađenja s nomotehničkim pravilima,
-članak 21. kojim se mijenja članak 119. izmijenjen je radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europskoj uniji i definiranja pojma „države članice prijave“,
-članak 25. kojim se mijenja članak 122. izmijenjen je na način da se mijenja cijeli stavak 2. kako bi se preciznije propisale usluge koje se iskazuju u prijavi PDV-a za posebni postupak.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit
Smanjuju se porezne stope s 24% na 20%, s 36% na 30%. Povećava se raspoloživi dohodak poreznih obveznika (građana i poduzetnika).
Smanjuje se porezna stopa s 12% na 10% koje se primjenjuju pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti. Povećava raspoloživog dohotka poreznih obveznika (građana i poduzetnika).
Uvodi se nacionalna naknade za starije osobe. Kako bi se smanjio rizik od siromaštva i socijalne isključenosti, cilj je definirati porezni tretman te naknade kako bi se pojačala pravna i materijalna sigurnost osoba koje ostvaruju pravo na istu. Stoga se proširuje obuhvat primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak i primitaka koji se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.
Predlaže se povećanje poreza na dohodak ostvaren po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena (nerazmjer imovine).Više bi se oporezivali postupci koji nisu u skladu sa zakonskim propisima, obzirom da je stopa poreza na dohodak smanjena s 36% na 30% uključujući i tako ostvaren dohodak. Ovime se ojačava institut nerazmjera imovine u borbi protiv korupcije. Samim time uklanjaju se „nepošteni poduzetnici“ i stvaraju se uvjeti za lojalnu tržišnu utakmicu.
Predlaže se da se dohodak od imovine po osnovi najma/zakupa smatra prijavljenim dostavom isprava od javnih bilježnika. Rasterećenja poreznih obveznika od nepotrebnih administrativnih opterećenja koje proizlaze iz dostave dokumentacije Poreznoj upravi. Obzirom da se novim prijedlogom Zakona o strancima uvodi pojam digitalnih nomada koji podrazumijeva strance koji obavljaju poslove putem telekomunikacijske tehnologije iz Republike Hrvatske, ali ne poslodavcima na području Republike Hrvatske te da se radi o visokokvalificiranim strancima i IT stručnjacima, predlaže se propisati porezno oslobođenje za primitke koje će isti ostvarivati kako bi se olakšala njihova odluka o odabiru Republike Hrvatske kao mjesta njihovog boravišta i rada.
U odnosu na tekst Prijedloga zakona, koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru, a u cilju poboljšanja odredbi Konačnog prijedloga zakona u tekstu Konačnog prijedloga zakona nastale su izvjesne razlike te je predlagatelj u tekstu Konačnog prijedloga izmijenio sljedeće:
U Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, dodan je novi članak (članak 1.) kojim se proširuje opseg primjene pravila vezanih uz neautentične aranžmane i na slučajeve propisane međunarodnim ugovorima. Tako dopunjeno pravilo primjenjivat će se i u slučaju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u kojima nije izričito propisano sveobuhvatno opće pravilo za sprječavanje izbjegavanja poreza.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
Smanjuju se porezne stope za porezne obveznike koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna, s 12% na 10%, što predstavlja dodatno rasterećenje malih i srednjih poreznih obveznika. Procjenjuje se da će snižena porezna stopa od 10% obuhvatit više od 93% obveznika poreza na dobit.
Smanjenje porezne stope poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, s 12% na 10%. Postiže se veća konkurentnost gospodarstava i potiče se ulaganje u investicije.
Smanjuje se i stopa poreza po odbitku s 15% na 10% pri isplati naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša.) Postiže se veća konkurentnost gospodarstava i u području turizma.
Predlaže se utvrđivanje porezno priznatog rashoda kreditne institucije u iznosu otpisa potraživanja, od nepovezane fizičke ili pravne osobe, po osnovi odobrenih kreditnih plasmana s pripadajućim kamatama iskazanim u prihodima do trenutka otpisa za kreditne plasmane kojima je zbog otežane mogućnosti naplate vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke. Dakle, bez propisivanja jedinstvenih pravila i kriterija za otpise. Očekuje se kako će ovaj propis utjecati na poboljšanje položaja dužnika, građana i poduzetnika i to konačnim otpisom potraživanja, a ne prodajom kreditnog plasmana agencijama za otkup potraživanja. Tako se ovim propisom na indirektan način daje poticaj građanima i poduzetnicima.
Proširuje se opseg primjene pravila vezenih uz neautentične aranžmane i na slučajeve propisane međunarodnim ugovorima što je u skladu s preporukama OECD-a i G20 u području međunarodnog poreznog prava. Očekuje se kako će se smanjiti iskorištavanje, protivno svrsi i cilju, poreznih pogodnosti propisanih međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
U odnosu na tekst Prijedloga zakona, koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru, a u cilju poboljšanja odredbi Konačnog prijedloga zakona u tekstu Konačnog prijedloga zakona nastale su izvjesne razlike te je predlagatelj u tekstu Konačnog prijedloga izmijenio sljedeće:
Dodan je članak 1. kojim je u članku 8. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 115/16, 106/18, 121/19 i 32/20) brisan poziv na stavak, obzirom da je brisan dohodak od osiguranja s 1. siječnjem 2019. te bi povezivanje primitaka po osnovi ugovora o osiguranju života i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja s ostalim oporezivim izvorima dohotka bilo bespredmetno.
Dodan je novi članak 14. kojim je brisana odredba u članku 89. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, br. 115/16, 106/18, 121/19 i 32/20) kojom se daje ovlast ministru financija da pravilnikom propiše što se smatra znatnim odstupanjima između uobičajenih primitaka poreznih obveznika i nastalih izdataka za nabavljenu imovinu i utrošena sredstva za potrošnju, obzirom da je praćenje stanja imovine fizičke osobe i izvora njezinog stjecanja uređeno Općim poreznim zakonom.
Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Propisuje se visina blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika, što predstavlja rasterećenje poreznih obveznika kroz smanjenje troškova poslovanja. Predlaže se dati ovlast ministru financija da pravilnikom propiše visinu blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika.
U Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom nije bilo izmjena u odnosu na Prijedlog zakona.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona
Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak predlaže snižavanje poreznih stopa s 24% na 20%, odnosno s 36% na 30%, koje se primjenjuju pri oporezivanju prihoda od poreza na dohodak, što će utjecati na smanjenje prihoda proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Cilj koji se želi postići ovim Zakonom je ublažavanje pada prihoda proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zbog izmjena i dopunama Zakona o porezu na dohodak, a kako bi se to postiglo paralelno s izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak nužne su i izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovim Zakonom mijenja se udio raspodjele u porezu na dohodak na sljedeći način: udio općine, odnosno grada se povećava sa 60% na 74%; udio županije se povećava sa 17% na 20%; udio za decentralizirane funkcije ostaje isti, odnosno 6%, a udio za fiskalno izravnanje od 17% se ukida iz raspodjele. Umjesto udjela fiskalnog izravnanja, koji se izdvaja iz poreza na dohodak, sredstva fiskalnog izravnanja osiguravaju se u državnom proračunu.
Primjena navedenih izmjena i dopuna, u konačnici će imati neutralan učinak na prihode proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 1 glas „SUDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 1 glas „SUDRŽAN“ ) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 1 glas „SUDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „(7 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 1 glas „SUDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 1 glas „SUDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Istodobno, Odbor za financije i državni proračun predlaže Hrvatskome saboru da o točkama dnevnog reda Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona porezu na dodanu vrijednost, drugo čitanje, P.Z.E. br. 55, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, drugo čitanje, P.Z. br. 56, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, drugo čitanje, P.Z. br. 57, Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, drugo čitanje, P.Z. br. 58 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 73 provede objedinjenu raspravu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl.oec.