Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 35. sjednici, održanoj 30. studenoga i 3. prosinca 2021. godine, Konačni prijedlog zakona o proračunu, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 227, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga 2021. godine.
Odbor je o predmetnom Prijedlogu zakona raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se Zakonom o proračunu uređuje područje javnih financija i utvrđuju osnovni preduvjeti potrebni za osiguranje fiskalne discipline, kvalitetno upravljanje javnim sredstvima koje polazi od strateškog planiranja i makroekonomsku stabilnost. Donošenje novog Zakona o proračunu predstavlja reformsku mjeru u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. Zakonskim prijedlogom provodi se usklađenje s Direktivom Vijeća 2011/85 EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica. Povećanje učinkovitosti i transparentnosti proračuna uvodi se sukladno smjernicama Europske unije i Direktivi Vijeća 2011/85 EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica, a uključuje standardizaciju terminologije i predviđa poboljšanja u planiranju, izvršavanju, izvještavanju i računovodstvu.
Novi prijedlog Zakona u odnosu na važeći donosi detaljnije definicije proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Uvodi se obveza izrade fiskalne procjene za predlagatelje amandmana na zakone i za tijelo nadležno za tumačenje kolektivnih ugovora, ako se istima mijenja fiskalna procjena. Obrazloženje postaje uz opći i posebni dio sastavni dio, kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (do sada je obrazloženje bilo samo prilog). Za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove korisnike uvodi se obveza izrade višegodišnjeg plana uravnoteženja, kao posebnog dokumenata koji se donosi uz proračun, odnosno financijski plan. Odredbe Zakona usklađuju se sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Makroekonomski i fiskalni okvir proračunskih dokumenata usklađuje se s Direktivom Vijeća 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica.
Hrvatski sabor donosi i proračun za proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije proračunske godine na razini skupine ekonomske klasifikacije, dok se trenutno proračun za proračunsku godinu donosi na razini podskupine. Isto vrijedi i za davanje suglasnosti na prijedlog financijskog plana izvanproračunskog korisnika. Navedenim će se omogućiti veća fleksibilnost kod izvršavanja proračuna i efikasnije upravljanje proračunskim sredstvima. Važno je istaknuti da će se i nadalje u sustav Državne riznice podaci unositi na razini odjeljka te će se svi izvještaji vezani uz izvršavanje proračuna usvajati na razini odjeljka čime se osigurava jednaka razina transparentnosti uz povećanu učinkovitost kod upravljanja. Uvodi se obveza dobivanja suglasnosti Vlade Republike Hrvatske, odnosno ministra financija i za preuzimanje obveza po višegodišnjim ugovorima za projekte Europske unije iznad određenog iznosa. Uvode se jasnija pravila za preraspodjele proračunskih sredstava ovisno o izvorima financiranja te veća fleksibilnost za provedbu projekata Europske unije.
Dorađuju se odredbe o zaduživanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Dodatno se uređuje proces zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte sufinancirane iz fondova Europske unije. Propisuje se obveza jedinicama da primljena sredstva Europske unije i/ili pomoći za sufinanciranje iz državnog proračuna vezano za realizaciju projekta za koji se zadužila, utroše na otplatu zaduženja. Uvodi se dodatna decentralizacija upravljanja dugovima jedinice kroz olakšavanje mogućnosti refinanciranja i reprogramiranja postojećih kredita i zajmova. Propisuje se da se zaduživanje izvanproračunskih korisnika jedinica i ostalih pravnih osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica (izuzev ustanova) ne uključuju u opseg zaduživanja jedinice, osim u slučaju izdavanja jamstva od jedinice. U svrhu efikasnijeg upravljanja likvidnošću izvanproračunskih korisnika jedinica i ostalih pravnih osobe u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinica (izuzev ustanova) mogu se dugoročno zadužiti i za namjene koje nisu vezane isključivo za investiciju. U izračun zaduženosti jedinica uključuju se dospjele obveze iskazane u zadnjem raspoloživom financijskom izvještaju dok je u trenutačnom Zakonu propisano da u izračun ulaze dospjele nepodmirene obveze iz prethodnih godina. Na ovaj se način jasnije i transparentnije utvrđuje fiskalni kapacitet pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Propisuje se obveza izrade naknadne analize učinkovitosti i opravdanosti provedbe programa, aktivnosti i/ili projekata, odnosno pojedinih vrsta rashoda i izdataka proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Propisuje se postupanje u izvanrednim okolnostima u kojima je proglašena kriza i katastrofa. Detaljno se propisuje obveza objave proračunskih dokumenata te informacija o trošenju proračunskih sredstava.
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o definiciji vlastitih prihoda. Odgovoreno je da se definicija vlastitih prihoda nije mijenjala u usporedbi sa drugim zakonima.
Zatražena je informacija zašto u proračunu više neće biti podskupine, nego samo skupine, što smanjuje transparentnost proračuna. Odgovoreno je da će Hrvatski sabor usvajati proračun na razini skupina, ali će i dalje postojati podskupine. Time se smanjuje birokracija kod izvršenja proračuna u Ministarstvu financija, ali informacije će i dalje biti prikazane.
Donošenje novoga Zakona o proračunu pohvaljeno je te je istaknuto kako se njime jasnije definiraju izvanproračunski korisnici te unaprjeđuje kontrola svih korisnika na državnoj i lokalnoj razini. Istaknuto je da je mogućnost refinanciranja obveza lokalnih samouprava sada mnogo brža. Napomenuto je da je obrazloženje kod jedinica lokalnih samouprava sada obvezno, što omogućuje bolji uvid u trošenje sredstava.
Odgovoreno je da se pojašnjen izraz izvanproračunskih korisnika. Prema ESA2010 metodologiji opća država uključuje veliki broj izvanproračunskih korisnika, koji nisu dio državnoga proračuna kao npr. turističke zajednice. Nadalje je istaknuto da se sada više ne ograničava mogućnost refinanciranja obveza ako je financijski isplativije za jedinice lokalne samouprave. Obrazloženja postaju sastavni dio proračuna što će pridonijeti transparentnosti proračuna.
Pohvaljeno je povećanje transparentnosti u proračunu sa donošenjem ovoga Zakona. Postavljeno je pitanje je li je dozvoljeno jedinicama lokalne samouprave usmjeravati sredstva iz dugoročnog zaduživanja u investicije. Odgovoreno je da ih ne moraju usmjeravati u investicije, jer to samo vrijedi za izvanproračunske korisnike. U raspravi je napomenuto da u tom slučaju grad Zagreb može iskoristiti dugoročna zaduživanja za isplatu plaća npr. u Zagrebačkom holdingu. Odgovoreno je da ako banka ne traži jamstvo grada Zagreba za plaće u Zagrebačkom holdingu, tada takva isplata ne spada pod zaduživanja grada Zagreba.
Zatražena je informacija o razlogu velikog broja beskamatnih kredita odobrenih gradu Zagrebu od strane države. Odgovoreno je da država pomaže svim lokalnim jedinicama, ne samo gradu Zagrebu.
U raspravi je navedeno da će ovaj Zakon pridonijeti boljoj likvidnosti jedinica lokalne samouprave. Postavljeno je pitanje o mogućnosti refinanciranja proračunskih korisnika i ustanova, čiji su osnivači država, grad ili općina. Odgovoreno je da je intencija Zakona o proračunu da i proračunski korisnici i ustanove mogu refinancirati obveze.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o proračunu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.