Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 84. sjednici, održanoj 27. rujna 2023. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 546, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2023. godine.
Odbor je o predmetnom aktu raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. Provedena je objedinjena rasprava o Prijedlogu zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, prvo čitanje, P.Z.E. br. 544, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 545 i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 546.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se ovim zakonodavnim okvirom uređuje rad, otkup i naplata potraživanja na tržištu Republike Hrvatske koje obavljaju tzv. agencije koje su specijalizirane za otkup i naplatu potraživanja. Predloženim zakonskim rješenjima uređuje se, među ostalim, obveza nuđenja mjera za olakšavanje otplate kredita potrošačima koji se nalaze u problemima, zatim, zaštita dužnika prije kupoprodaje potraživanje, prije svega kroz izmjene zakona koji se odnose na kreditiranje, ali i nakon kupoprodaje potraživanja. Uvodi se obveza informiranja dužnika, kao i prekršajne odredbe za nepoštivanje toga. Nadalje, uvodi se ograničenje kontakata prema dužniku te mogućnost prigovora. Novost je i uvođenje nadzora u sustav, koji provodi Hrvatska narodna banka, koja ujedno licencira tzv. servisere neprihodonosnih kredita, a vezano za sva ostala potraživanja određen je nadzor Financijskog inspektorata.
U raspravi na Odboru je istaknuto da se radi o vrlo zahtjevnom i području osjetljivom za uređenje. Kako je rečeno, u prethodnom razdoblju došlo je do značajnog broja kupoprodaje potraživanja, te je postavljeno pitanje zbog čega se sad pristupilo rješavanju ovih pitanja, odnosno u kojoj mjeri se očekuje pomoć predloženih mjera kod preostalih dugovanja građana i pravnih osoba, čiji se broj nominalno smanjio. Također je iznesen komentar da se ovim prijedlogom zapravo štite banke te je u tom smislu pojašnjeno da bi banke svakako trebale preuzeti odgovornost, odnosno rizik svog odobravanja kredita, tj. da se pitanjem naplate potraživanja ne bi trebali baviti drugi subjekti, nego same banke. Dodatno, izneseno je mišljenje da su ove mogućnosti navedene u prijedlozima zakona kupci potraživanja imali i dosad na raspolaganju. Nadalje, zatražena je informacija treba li kupac potraživanja imati sjedište na području Republike Hrvatske. U daljnjoj raspravi članovi Odbora osvrnuli su se na vrstu potraživanja koja su regulirana predloženim zakonskim rješenjima, način komunikacije prema građanima, ali i pravnim osobama, te na licence koje je potrebno dobiti. Ujedno je zatražena informacija o tome kakvo je trenutačno stanje, odnosno kad se može očekivati neko olakšanje za građane, kad se očekuje dobivanje licenci, te što se može očekivati u odnosu na već postojeće odnose kod prodanih potraživanja.
Predstavnik predlagatelja pojasnio je da su predložene mjere sveobuhvatne, šire su od onih koje propisuje mjerodavna direktiva te se odnose na pitanja zbog kojih su se građani najviše obraćali, a to se u najvećoj mjeri odnosi na često kontaktiranje dužnika od strane agencija, što je prijedlogom ograničeno na jednom mjesečno, u točno određenom vremenskom razdoblju. Isto tako, prigovori su bili i na neinformiranost o stanju i strukturi duga, te se stoga uvodi obveza da se 30 dana prije kupoprodaje potraživanja o tome mora obavijestiti dužnika, kao i da se novi vjerovnik također mora javiti dužniku. Nadalje, banke ne odobravaju kredite za koje unaprijed sumnjaju da neće biti otplaćeni te kod ove kupoprodaje potraživanja moraju priznati svoje gubitke. Zato su i uvedene obveze nuđenja i novih mjera koje olakšavaju otplatu prije nego što dođe do prodaje potraživanja. Pojašnjeno je da kupac potraživanja može biti iz Hrvatske, Europske unije, ali i izvan toga područja, no u tom slučaju mora imati podružnicu unutar Europske unije. Nadalje, stupanjem na snagu ovih zakona, u odnosu na ona potraživanja kod kojih je već došlo kod kupoprodaje nije za očekivati od kreditnih institucija obveza nuđenja novih mjera, dok obveza licenciranja postoji za servisere unutar roka od šest mjeseci, a nadzor u sustavu kreće odmah. Serviseri mogu kontaktirati dužnike ne samo radi informiranja i naplate, nego i radi pregovora, u kojem slučaju smiju i češće kontaktirati građane.
Nakon rasprave, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju.
2. Sve primjedbe, prijedlozi, mišljenja i stajališta dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Također, Odbor je jednoglasno (8 glasova „ZA“) donio i sljedeći zaključak:
„Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskome saboru da se o točkama dnevnog reda Prijedlog zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja, prvo čitanje, P.Z.E. br. 544, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, prvo čitanje. P.Z.E. br. 545 i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 546 provede objedinjena rasprava.“
Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedeni zakonski prijedlozi uzajamno povezani uzročno-posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se provedba objedinjene rasprave.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.