Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 43. sjednici održanoj 25. veljače 2022. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju društava za reosiguranje i o izmjeni direktiva 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2009/138/EZ, (EU) 2017/1132 i uredaba (EU) br. 1094/20210 i (EU) br. 648/2021 COM (2021) 582– D.E.U. br. 21/031, koje je predsjednici Odbora za financije i državni proračun, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio predsjednik Odbora za europske poslove, aktom od 15. veljače 2022. godine.
Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske, KLASA: 022-03/22-07/43, URBROJ: 50301-21/22-22-4, na sjednici održanoj 7. veljače 2022. godine.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva financija. Prijedlog Direktive o oporavku i sanaciji osiguravatelja (dalje: IRRD) pružit će sanacijskim tijelima i nadležnim ministarstvima vjerodostojan skup sanacijskih alata za poduzimanje pravovremenih sanacijskih mjera kada je to potrebno ako osiguratelji propadnu ili je vjerojatno da će propasti te ojačati aranžmane suradnje za rješavanje prekograničnih propasti u osiguranju. Neuređena propast osiguratelja može znatno utjecati na ugovaratelje osiguranja, korisnike osiguranja, oštećene osobe ili pogođena društva, posebno ako se ključne usluge osiguranja ne mogu zamijeniti u razumnom roku i uz razumne troškove. Direktivom 2009/138/EZ smanjila se vjerojatnost propasti i povećala otpornost sektora osiguranja u Europskoj uniji, a ona će se još učvrstiti revizijom koja se donosi zajedno s ovim prijedlogom. Ipak, unatoč čvrstom i pouzdanom bonitetnom okviru, pojave financijskih poteškoća ne mogu se u potpunosti isključiti, a na europskoj razini trenutačno ne postoje usklađeni postupci za sanaciju osiguratelja
Redovni postupci u slučaju nesolventnosti trgovačkih društava nisu uvijek primjereni za osiguranje jer se njima ne može uvijek osigurati primjeren nastavak obavljanja ključnih funkcija. Stoga je potreban sustav koji će nadležnim tijelima osigurati vjerodostojan skup instrumenata sanacije za dovoljno ranu i brzu intervenciju ako društvo za osiguranje ili društvo za osiguranje propada ili je vjerojatno da će propasti i koji će istodobno omogućiti da se maksimalno ograniči učinak na gospodarstvo i financijski sustav i upotreba novca poreznih obveznika. Utvrđeni okvir trebao bi nadležnim tijelima omogućiti da osiguraju kontinuitet zaštite za ugovaratelje osiguranja, korisnike osiguranja i oštećene osobe, da prenesu održive aktivnosti i portfelje društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje ako je to primjereno te raspodijele gubitke na pravedan i predvidiv način. Cilj prijedloga IRRD-a je uskladiti postupke na europskoj razini kako bi se zaštitili osiguranici, korisnici i podnositelji odštetnih zahtjeva, održala financijska stabilnost, osigurao kontinuitet kritičnih funkcija osiguravatelja i zaštitila javna sredstva oslanjanjem na izvanrednu javnu financijsku potporu na najmanji mogući način.
Republika Hrvatska načelno podržava prijedlog o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju društava za osiguranje i društava za reosiguranje. Smatra da je smjer prijedloga dobro uravnotežen i da bi se istim trebalo osigurati stabilno i dobro regulirano tržište osiguranja.
Vezano uz planove oporavka i sanacije, odredbe IRRD-a naglasak prije svega stavljaju na grupne planove oporavka te na grupne sanacijske planove. Osnovna postavka je da se odredbe o planiranju na pojedinačno društvo za osiguranje odnose samo uz uvjet da isto nije istovremeno i član grupe. S obzirom da je dio (bitnih) društava za osiguranje u Republici Hrvatskoj istovremeno i član grupe iz druge države članice, u tom slučaju takva društva ne bi nacionalnom nadzornom tijelu (NCA) u Republici Hrvatskoj dostavljala planove oporavka. Vezano uz pitanje sanacijskog tijela, sukladno IRRD prijedlogu sanacijsko tijelo u Republici Hrvatskoj za polovicu društava u Republici Hrvatskoj ne bi sastavljalo sanacijske planove. Pitanje osnivanja sanacijskog tijela ili organizacija istog u već postojećem tijelu. Vezano uz kriterij minimalne pokrivenosti tržišta problematično je što je neizvjesno temeljem čega će se odrediti tržišni udio. Vezano uz pitanje sustava jamstava u osiguranju (IGS - insurance guarantee scheme), u Republici Hrvatskoj ne postoji sustav jamstava u osiguranju osim garancijskog fonda u slučaju stečaja društva za osiguranje koje pruža usluge obveznih osiguranja u prometu. Također, zaštita osiguranika trebala bi, uz okvir za oporavak i sanaciju društava za osiguranje, makrobonitetne mjere i nadzor, uključivati minimalno usklađivanje nacionalnih sustava jamstava u osiguranju. Vezano uz pitanje zaštite osiguravatelja osiguranja te ciljevi osiguranja ako je zaštita osiguranika cilj sanacije, upitno je koliko je mogućnost (potpunog) otpisa potraživanja osiguranika u skladu sa tim ciljem. Problem može nastati i kod primjene NCWO (no creditor worse off than in inolvency) principa, a ovisno o insolvencijskom pravu pojedine države članice, te o načinu kako su države članice implementirale članke 274. do 277. Direktive Solventnost II koji uređuju winding-up osiguravatelja.
U raspravi na Odboru navedeno da Republika Hrvatska ne treba zadržati ingerenciju na rješavanju problema u pogledu nadzora grupe i dr. Odgovoreno je da su brojna društva u Republici Hrvatskoj podružnice europskih društava. Ukoliko, Republika Hrvatska nema ingerenciju ne može spriječiti izvlačenje novaca iz podružnice u matično društvo.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUDRŽAN“) predložiti Odboru za europske poslove Hrvatskoga sabora sljedeće
M I Š LJ E NJ E
Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju društava za reosiguranje i o izmjeni direktiva 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2009/138/EZ, (EU) 2017/1132 i uredaba (EU) br. 1094/20210 i (EU) br. 648/2021 COM (2021) 582– D.E.U. br. 21/031
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.