Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 65. sjednici održanoj 29. studenoga 2022. godine, Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga („Narodne novine“, broj 140/05, 154/11 i 12/12), dostavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, aktom od 14. srpnja 2022. godine.
Odbor o predmetnom Izvješću raspravljao na temelju članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao i mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 14. rujna 2022. godine (KLASA: 022-03/22-12/80, URBROJ: 50301-05/16-22-8), u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.
U uvodnom izlaganju predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (dalje: Hanfa) predstavio je Izvješće. Istaknuo je da se snažan oporavak hrvatskog gospodarstva reflektirao i u rastu vrijednosti dionica na Zagrebačkoj burzi (dalje: ZSE) pa je dionički indeks CROBEX na kraju 2021. iznosio 2.079,35 bodova, što je za 19,6 % više nego na kraju 2020. godine. Time je u potpunosti anuliran gubitak vrijednosti s početka koronakrize s obzirom na to da je vrijednost CROBEX-a na kraju 2021. bila za 3,1 % viša u odnosu na kraj 2019. godine. Istodobno je vrijednost obvezničkog indeksa CROBIS na godišnjoj razini smanjena za 1,6 % te je obveznički indeks 2021. godinu zaključio na razini od 110,56 bodova odražavajući dijelom očekivanja investitora u pogledu izvjesnog rasta kamatnih stopa s obzirom na inflatorne pritiske. U 2021. trgovanje na ZSE-u bilo je potisnuto pa je ukupni promet bio za 18,8 % manji u odnosu na prethodnu godinu i iznosio je 2,5 mlrd. kuna. Najveći se dio prometa odnosio na promet dionicama, koji je u 2021. iznosio 2,3 mlrd. kuna, što je pad od 20,5 % u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno je na domaćem obvezničkom tržištu ostvaren promet od 0,2 mlrd. kuna, što je smanjenje od 11 % u odnosu na kraj prethodne godine. Time domaće tržište kapitala prema ostvarenom prometu nastavlja biti ispod prosjeka usporedivih zemalja uz istodobno visok stupanj koncentracije trgovanja s obzirom na to da se polovica dioničkog prometa na ZSE-u u 2021. odnosila na trgovanje dionicama samo pet izdavatelja. Na kraju godine na ZSE-u bilo je uvršteno 98 dionica, što je šest dionica manje u odnosu na prethodnu godinu. Smanjenje broja uvrštenih dionica dodatno umanjuje već relativno nisku likvidnost na domaćem tržištu kapitala. Tijekom godine s redovitog je tržišta izvršteno devet dionica čija tržišna kapitalizacija je na kraju 2020. godine iznosila 19,0 mlrd. kuna (13,8 % ukupne tržišne kapitalizacije na kraju 2020.), dok su uvrštena tri nova izdanja tržišne kapitalizacije 951 mil. kuna (0,7 % ukupne tržišne kapitalizacije) na kraju 2021. godine. Posljedično je tržišna kapitalizacija vlasničkih vrijednosnih papira na ZSE-u na kraju 2021. iznosila 139,4 mlrd. kuna, što je za 1,5 % više u odnosu na kraj 2020. godine.
Ministarstvo financija Republike Hrvatske u 2021. je godini dospijeće državne obveznice nominalne vrijednosti 6 mlrd. kuna, izdane u 2016. uz kamatnu stopu od 2,75 %, uspješno refinanciralo izdavanjem obveznice na domaćem tržištu nominalne vrijednosti od 9 mlrd. kuna uz godišnju kamatnu stopu od 0,5 % i rok dospijeća od sedam godina. Uz povijesno niske razine kamatnih stopa povoljnim je uvjetima financiranja svakako doprinijela pozitivna percepcija stabilnosti javnih financija Republike Hrvatske i zadržavanje njezina kreditnog rejtinga u investicijskom razredu. Od ukupno 32 uvrštena obveznička izdanja na kraju 2021. godine 15 ih se odnosilo na korporativne, a 16 na državne obveznice, dok je i dalje bila uvrštena jedna municipalna obveznica. Tržišna kapitalizacija obveznica na kraju godine iznosila je 134,6 mlrd. kuna, što je za 0,8 % više u odnosu na kraj 2020. godine.
Na kraju 2021. godine investicijske usluge i s njima povezane aktivnosti pružalo je 25 financijskih institucija (jedna institucija manje u odnosu na prethodnu godinu), od čega 6 investicijskih društava, 13 kreditnih institucija i 6 društava za upravljanje investicijskim fondovima. U 2021. godini pružatelji investicijskih usluga ostvarili su ukupan neto prihod od 2,5 mlrd. kuna, što je povećanje od 95,1 % u odnosu na prethodnu godinu. S obzirom na njihovu veličinu najveći dio prihoda očekivano su ostvarile kreditne institucije (2,4 mlrd. kuna, odnosno 98,6 % ukupnih prihoda), od čega se najveći dio odnosio na trgovanje za vlastiti račun, koje je u 2021. činilo 96,3 % ukupnih neto prihoda kreditnih institucija.
Na domaćem su tržištu na kraju 2021. poslovala 93 otvorena investicijska fonda s javnom ponudom (dalje: UCITS fondovi), koji su upravljali neto imovinom u vrijednosti od 21,5 mlrd. kuna, što predstavlja povećanje od 18,1 % na godišnjoj razini. Time je gotovo pa dosegnuta pretpandemijska razina neto imovine pod upravljanjem UCITS fondova s kraja 2019. godine. Rast imovine najvećim je dijelom rezultat povoljnih kretanja na tržištima, ali i povratka povjerenja ulagatelja, koji se odrazio u pozitivnom neto priljevu sredstava ulagatelja od 3,0 mlrd. kuna u UCITS fondove tijekom 2021. godine, čime su djelomično nadoknađeni značajni odljevi sredstava iz prethodne godine. Struktura ulaganja ostala je relativno nepromijenjena, stoga je krajem 2021. godine imovina UCITS fondova najvećim dijelom bila uložena u obveznice (56,2 %), zatim u novčana sredstva (15,1 %), dionice (11,8 %), investicijske fondove (7,4 %) te depozite (7,1%). Gotovo sve kategorije UCITS fondova zaključile su 2021. godinu s pozitivnim prinosima reflektirajući pozitivna vrednovanja na financijskim tržištima u okružju stabilizacije sistemskog stresa i još uvijek povoljnih uvjeta financiranja.
Tijekom 2021. ukupan broj društava za upravljanje investicijskim fondovima ostao je nepromijenjen, odnosno 23 društva upravljala su sa 127 investicijskih fondova. Od toga su 4 društva upravljala samo UCITS fondovima (jedno društvo više u odnosu prethodnu godinu), 12 društava samo alternativnim investicijskim fondovima (dalje:AIF) (jedno društvo više odnosu na prethodnu godinu), a 7 društava i AIF-ovima i UCITS-ima (dva društva manje u odnosu na prethodnu godinu). Društva za upravljanje investicijskim fondovima su u 2021. ostvarila dobit prije poreza u iznosu od 89,1 mil. kuna, što je za 31,3% više u odnosu na prethodnu godinu, primarno zbog rasta prihoda od upravljanja alternativnim investicijskim fondovima (rast od 33,3 % na godišnjoj razini). Ukupna imovina društava za upravljanje na kraju 2021. iznosila je 260,7 mil. kuna, što predstavlja smanjenje od 5,7% u odnosu na prethodnu godinu.
Na kraju 2021. neto imovina 12 obveznih mirovinskih fondova (dalje u tekstu: OMF) dosegnula je 133,0 mlrd. kuna (30,9 % BDP-a), odnosno povećala se za 11,7 % na godišnjoj razini. Stabilan priljev neto uplata sredstava članova i povoljna tržišna kretanja pozitivno su se odrazili na vrijednost imovine pod upravljanjem. Veličinom dominantna kategorija B OMF-ova ostvarila je rast neto imovine od 10,6 % te je krajem godine dosegnula 122,6 mlrd. kuna, dok su kategorije A i C dosegnule vrijednost neto imovine od 1,4 mlrd. kuna (45,6 %), odnosno 8,9 mlrd. kuna (23,0 %). Ukupan broj članova OMF-ova na kraju 2021. godine iznosio je 2,1 mil. što je za 53,8 tis. članova više nego u prethodnoj godini, od čega se 1,9 mil. nalazilo u kategoriji B, 150,3 tis. u kategoriji A i 61,3 tis. u kategoriji C. Najprimjetnije se povećao broj članova kategorije A, za 66,8 tis. članova, dok je kategorija B zabilježila smanjenje od 25,7 tis. članova, a kategorija C porast od 12,7 tis. članova. Sve tri kategorije OMF-ova godinu su zaključile s pozitivnim godišnjim prinosima, koji su bili proporcionalni stupnju rizičnosti njihovih portfelja.
U okviru trećeg, dobrovoljnog stupa mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj na kraju 2021. poslovalo je 28 dobrovoljnih mirovinskih fondova (dalje: DMF), od kojih je 20 bilo zatvorenog (dalje: ZDMF), a osam otvorenog tipa (dalje: ODMF). Ukupni broj članova DMF-ova bio je za 4 % veći nego prethodne godine. Pritom se broj članova ODMF-ova povećao za 4,8 % (na 351,3 tis.), a ZDMFova za 1,7 % (na 46 tis.), čime je nastavljen višegodišnji trend prepoznavanja trećeg mirovinskog stupa kao kvalitetnog oblika dugoročne štednje. Ukupna neto imovina trećeg mirovinskog stupa povećala se za 15,8 % na godišnjoj razini te je na kraju godine iznosila 7,8 mlrd. kuna. Prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova zabilježili su oporavak u 2021. te su se kretali u rasponu od 0,3 % do 13,5 %, dok je prosječni prinos iznosio 7,12 %.
U 2021. godini u Republici Hrvatskoj su poslovala dva mirovinska osiguravajuća društva (dalje: MOD), jednako kao i u prethodnoj godini. Ukupna aktiva MOD-ova na kraju 2021. iznosila je 2,1 mlrd. kuna, što je za 44,0 % više nego na kraju prethodne godine. Porast aktive posljedica je značajnijeg transfera sredstava iz mirovinskih fondova s obzirom na porast novih korisnika, odnosno novih ugovora o mirovinskom osiguranju i to prvenstveno iz drugog mirovinskog stupa. Tako su na kraju 2021. MOD-ovi imali ukupno 13,2 tis. članova, što je povećanje od 23,4 % u odnosu na prethodnu godinu. Broj korisnika dobrovoljnog mirovinskog osiguranja pritom se smanjio za 9,5 %, dok se broj korisnika obveznog mirovinskog osiguranja povećao za 76,6 %.
Broj društava za osiguranje nije se promijenio tijekom 2021. pa je na kraju godine u Republici Hrvatskoj poslovalo 15 društava, od kojih tri životna, četiri neživotna i osam složenih društava za osiguranje. Oporavak gospodarske aktivnosti prelio se na rast bruto zaračunate premije društava za osiguranja koja je krajem 2021. dosegnula 11,7 mlrd. kuna (porast od 11,7 % na godišnjoj razini). Od toga je zaračunata bruto premija za životna osiguranja iznosila 2,9 mlrd. kuna, odnosno povećala se za 9,4 % na godišnjoj razini, čime je ostvaren njezin djelomični oporavak nakon kontrakcije iz prethodne, koronakrizom obilježene godine. Zaračunata bruto premija neživotnih osiguranja iznosila je 8,8 mlrd. kuna, što je porast od 12,4 % na godišnjoj razini, a porastu premije najviše su doprinijeli osiguranje od odgovornosti (porast od 5,4 % u 2021.), osiguranje imovine (2,4 %) te osiguranje kredita i financijskih gubitaka (2,3 %). Ukupne likvidirane štete na kraju 2021. iznosile su 7,3 mlrd. kuna, odnosno povećale su se za 11,7 % na godišnjoj razini. Pritom je iznos likvidiranih šteta za životna osiguranja iznosio 3 mlrd. kuna (povećanje od 7,7 % na godišnjoj razini s obzirom na nastavak starenja i dospijeća portfelja životnih osiguranja), dok je iznos likvidiranih šteta za neživotna osiguranja iznosio 4,3 mlrd. kuna (povećanje od 14,6 % na godišnjoj razini). SCR omjer društava za osiguranje na kraju 2021. bio je dva puta veći od regulatorno propisanog minimuma (iznosio je 210,2 % u odnosu na zahtijevani minimum od 100 %).
Snažan gospodarski oporavak i dobra turistička sezona u 2021. odrazili su se na oporavak poslovanja 15 leasing društava koja su krajem 2021. poslovala na domaćem tržištu. Tako je na kraju 2021. ukupna aktiva leasing društava iznosila 20 mlrd. kuna te je bila za 1,4 % viša nego godinu ranije. Primarni izvor financiranja leasing društava i dalje su bili krediti i zajmovi inozemnih institucija koji su na kraju godine iznosili 14,2 mlrd. kuna, što je smanjenje od 0,51 % na godišnjoj razini. Ukupne obveze iznosile su 17,3 mlrd. kuna. Vrijednost novozaključenih ugovora u segmentu financijskog leasinga povećala se za 30,3 % u odnosu na prethodnu godinu, dok je vrijednost novozaključenih ugovora u segmentu operativnog leasinga porasla za 5,7 % tijekom 2021. godine. Oporavak poslovanja i rast novozaključenih ugovora pozitivno su se odrazili na dobit leasing društava, koja je u 2021. iznosila 384,6 mil. kuna, što je 122,5 % više nego prethodne godine.
Na kraju 2021. u Hrvatskoj su poslovala 4 faktoring društva, što je jednako broju društava iz prethodne godine. Istodobno je ukupna aktiva faktoring društava na kraju 2021. iznosila 366,3 mil. kuna te je bila za 12,8 % manja nego godinu ranije.
Godinu 2021. obilježile su promjene u infrastrukturi tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj s obzirom na to da je Hanfa krajem listopada 2021. društvu SKDD-CCP Smart Clear d.d., Zagreb (dalje u tekstu: SKDD-CCP) izdala odobrenje za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane u skladu s Uredbom EMIR). U skladu s odobrenjem SKDD-CCP obavlja poslove poravnanja transakcija prenosivim vrijednosnim papirima koje se izvršavaju na uređenom tržištu i multilateralnoj trgovinskoj platformi kojima upravlja Zagrebačka burza. Time je, uz Središnje klirinško depozitarno društvo (dalje: SKDD) i ZSE, postao dio infrastrukture hrvatskog tržišta kapitala povezujući trgovanje s namirom u ulozi središnje druge ugovorne strane. Uvođenjem takvog modela poravnanja u skladu s Uredbom EMIR Republika Hrvatska pridružila se zemljama Europske unije koje osiguravaju najbolje prakse u pogledu tržišnih infrastruktura.
Posredni nadzor rada i poslovanja ZSE-a Hanfa je tijekom 2021. obavljala prikupljajući i analizirajući obavijesti i izvještaje o poslovanju koje je ZSE obvezan dostavljati u skladu sa Zakonom o tržištu kapitala (dalje: ZTK). Osim kontinuiranog posrednog nadzora u 2021. okončan je neposredni nadzor ZSE-a koji je započeo 2020. donošenjem rješenja kojim je naloženo provođenje mjera za postizanje visoke razine kibernetičke sigurnosti, izvještavanja Hanfe o sklapanju novih aneksa ugovora te mjera za unaprjeđenje procesa ažuriranja internih akata. U lipnju 2021. pokrenut je postupak neposrednog nadzora SKDD-a u kojem je predmet nadzora bilo poslovanje SKDD-a i obavljanje djelatnosti iz članka 629. ZTK-a u razdoblju od 1. siječnja 2019. do dana okončanja postupka koji se na kraju 2021. još aktivno provodio. Tijekom godine provedeno je 218 posrednih nadzora nad izdavateljima od kojih je njih 112, provedeno u odnosu na objavu propisanih informacija.
U 2021. godini Hanfa je provela i okončala dva neposredna nadzora društava za upravljanje investicijskim fondovima. Obama društvima rješenjem je naloženo unaprjeđenje internih akata i sustava interne revizije kao i praćenje usklađenosti s relevantnim propisima, odnosno unaprjeđenje sustava upravljanja rizicima. Također, obavljen je posredni nadzor usklađenosti UCITS i AIF fondova sa Smjernicama o testiranju otpornosti likvidnosti na stres kod UCITS-a i AIF-ova.
U 2021. godini započeta su tri postupka redovnih neposrednih nadzora, jedan nad poslovanjem mirovinskog društva i dva nad poslovanjem kreditnih institucija u odnosu na obavljanje poslova depozitara obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova. Hanfa je nakon provedenog nadzora mirovinskom društvu izdala rješenje s nadzornim mjerama u vezi s unaprjeđenjem procesa ulaganja imovine mirovinskih fondova. U sklopu nadzora poslovanja kreditnih institucija nisu izdavane posebne nadzorne mjere s obzirom da nadzorom nisu utvrđene nezakonitosti već određene manjkavosti internih akata i dokumentacije koje su tijekom postupka nadzora uklonjene. Slijedom neposrednih nadzora poslovnog procesa informiranja članova dobrovoljnih mirovinskih fondova prilikom ostvarivanja prava na mirovinu, koji su provedeni u 2020. godini, Hanfa je u 2021. izradila okružnicu za Udrugu društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, u kojoj je dan sumarni pregled značajnijih nalaza i preporuka te su pojašnjeni načini na koji bi se ovaj proces mogao unaprijediti.
Ukupna imovina Hanfe na dan 31. prosinca 2021. iznosila je 35,2 mil. kuna. Ukupno ostvareni prihodi u 2021. iznosili su 83,5 mil. kuna, dok su ukupni rashodi iznosili 76,7 mil. kuna. U 2021. godini Hanfa je ostvarila pozitivan rezultat poslovanja te je u skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga višak prihoda nad rashodima u iznosu od 6,8 mil. kuna u ožujku 2022. uplatila u državni proračun Republike Hrvatske.
U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje o provjerama leasing društava od 2008. do 2021. godine. Odgovoreno je da leasing društva nisu kamate obračunavala kako su trebala te su ostvarila značajnu financijsku korist. Poslije su leasing društva samo vratila sredstva građanima koja nisu bila u zastari, a ostali su morali na sudu tužiti leasing društva na temelju rješenja Hanfe.
Komentirano je da je Hanfa trebala nadzirati INA-u te strateški braniti INA-u kao državni interes. Dalje je navedeno da su prethodnici na vodećem položaju u Hanfi ostvarili puno više prijava.
U raspravi je istaknuto da je tržište kapitala u Republici Hrvatskoj urušeno, počevši od 2008. godine. Tržišna kapitalizacija iznosi 400 mlrd. kuna. Postavljeno je pitanje zašto je dozvoljeno Fortenovi grupi da iznosi kapital iz Republike Hrvatske i osnuje zakladu u Nizozemskoj, a ne u Republici Hrvatskoj. Dalje je zatražena informacija zašto su se neke dionice na tržištu prodavale po jako niskim cijenama, a imovine tvrtke su iznosila milijune kuna ili više. Odgovoreno je da je tržište kapitala u Republici Hrvatskoj urušeno od 2008. godine te je 2017. godine nastupila kriza sa Fortenova grupom, a kriza je nastavljena s pandemijom 2020. godine. Što se tiče cijene dionica, postavlja se pitanje koliko je bio volumen trgovanja dionica te ako ga zadnjih tri mjeseca nije bilo, onda procjenu radi neovisni stručnjak. Dalje je odgovoreno da Hanfa ne može utjecati na to u kojoj se državi zaklada osniva.
Zatražena je informacija ukoliko se ulazi u promjenu Zakona o obveznim mirovinskim fondovima te o liberalizaciji i diversifikaciji ulaganja mirovinskih fondova i ostvarenju najmanjeg rizika za umirovljenike. Odgovoreno je da su mirovinski fondovi smanjili zaradu od 51 milijardi na 44 milijardi kuna. Glavnica je ostala ista, ali je prinos manji. Novi Zakon o obveznim mirovinskim fondovima će ubrzo u saborsku proceduru. Mirovinski fondovi u Europskoj uniji imaju u prosjeku prinose od 4,4%, a Republika Hrvatska 5%, što je gornja grupa prinosa na razini Europske unije.
U raspravi je navedeno da stanovništvo Republike Hrvatske nije financijski pismeno te nažalost ne mogu pronaći podatke o uspješnosti njihovog mirovinskog fonda i shodno tome donijeti odluku o mogućoj promjeni fonda.
Postavljeno je pitanje o online prevarama za financijske usluge te je istaknuto da postoji veliki broj prevara. Odgovoreno je da Hanfa izlazi s priopćenjima za građane da ne nasjedaju na prevare. Također se može provjeriti, da li je ponuđeni fond uopće registriran u Europskoj uniji.
Nakon rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“, 3 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga
za 2021. godinu
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.