Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 12. (elektroničkoj) sjednici, održanoj 26. siječnja 2021. godine, Prijedlog nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. siječnja 2021. godine.
Odbor je o predmetnim aktom raspravljao na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naveo je da je planiranje budućnosti važnije nego ikada prije u globaliziranom svijetu koji se sve brže mijenja, ali i postojanjem brojnih ugroza, kao što su klimatske promjene, pandemije, geopolitički poremećaji ili migracije. U tom pogledu pravodobno prepoznavanje trendova, vlastitih prednosti i slabosti ključno je za pretvaranje izazova i novih mogućnosti u razvojne prilike, ali i za jačanje otpornosti društva i njegove veće spremnosti za suočavanje s nepredvidivim okolnostima. Za prilagodbu svim tim izazovima i za iskorištavanje svih svojih potencijala, da bi mogla uskladiti napore svih javnih politika, Republika Hrvatska već danas treba imati jasnu viziju svog budućeg razvoja i definirati ciljeve koje želi postići do 2030. godine. Osim toga, kao članica Europske unije, Republika Hrvatska odsad na raspolaganju ima izdašna europska sredstva koja će biti važna poluga u ostvarivanju tih ciljeva. Navedeno iziskuje jasan okvir i kvalitetno višegodišnje planiranje, kako bi se prednosti članstva u Europskoj uniji mogle što bolje iskoristiti.
U tu svrhu, Vlada Republike Hrvatske je 2018. godine započela s izradom Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine kao krovnog dokumenta i sveobuhvatnog akta strateškog planiranja kojim se dugoročno usmjerava razvoj društva i gospodarstva u svim važnim pitanjima za Republiku Hrvatsku, koja time prvi put od stjecanja neovisnosti, dobiva okvir za razvoj u narednom desetljeću. Dokument se temelji na konkurentskim gospodarskim potencijalima Republike Hrvatske te na prepoznatim razvojnim izazovima na regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini. Elemente strateškog okvira čine vizija Republike Hrvatske u 2030. godini, razvojni smjerovi i strateški ciljevi.
Republika Hrvatska je u posljednjih pet godina bilježila gospodarski rast, a nastavio se i proces konvergencije dohotka, iako polagan, prema prosječnom životnom standardu u Europskoj uniji. Nakon dugotrajne recesije, gospodarstvo se u 2015. godini počelo oporavljati potaknuto rastom izvoza, kojemu su pogodovali značajno poboljšanje u vanjskom okruženju i bolja integracija poduzeća u europsko i globalno tržište nakon pristupanja Europskoj uniji. Osim toga, postupno povećanje zaposlenosti i plaća potaknuli su oporavak osobne potrošnje, a ostvareno je i povećanje privatnih investicija praćeno istodobnim razduživanjem poduzeća. Ekonomski rast stoga je u proteklom razdoblju ostvaren na bitno zdravijim temeljima nego prije globalne financijske krize. Republika Hrvatska ostvarila je i važan napredak na području proračunske odgovornosti, prvi put u povijesti zabilježivši višak u proračunu tri godine zaredom (2017. – 2019.), što je dovelo i do snažnog smanjenja javnog duga, s 84,3 % BDP-a u 2015. godini na 72,7 % BDP-a u 2019. godini. Sukladno tome, kreditni rejting u 2019. godini je vraćen na investicijsku razinu. Iako su makroekonomski pokazatelji do izbijanja pandemije bili pozitivni, postoji potencijal za značajnim iskorakom. Hrvatski životni standard dosegnuo je 2019. godine 65,2 % prosjeka Europske unije.
Pozitivni trendovi nažalost su prekinuti izbijanjem krize uzrokovane pandemijom. Osim toga, Zagreb je pogodio najsnažniji potres u posljednjih 140 godina i doveo do velike izravne štete koja se procjenjuje na više od 86 milijardi kuna prema definiciji i regulativi Fonda solidarnosti Europske unije. Krajem godine još jači potres pogodio je i Banovinu, dovevši do gubitka ljudskih života i velike materijalne štete u Petrinji, Glini, Sisku i okolnim selima kao i u Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji. Republika Hrvatska je u ovu krizu ušla spremnija, s fleksibilnijim institucijama tržišta rada i regulacijom tržišta proizvoda te bitno povoljnijom fiskalnom pozicijom. Vlada Republike Hrvatske pravovremeno je usvojila paket intervencijskih mjera koje su spriječile znatniji porast nezaposlenosti i stečajeva, osigurala očuvanje radnih mjesta i gospodarsku aktivnost te omogućile relativno povoljnu poziciju za brz oporavak, uz nastavak borbe protiv pandemije. Ipak, razina neizvjesnosti i dalje je visoka pa će Republici Hrvatskoj i uz razmjerno visoke stope rasta u narednom razdoblju biti potrebno dvije do tri godine kako bi dosegnula pretkriznu razinu proizvodnje. U nadolazećem desetljeću Republika Hrvatska mora savladati posljedice krize uzrokovane pandemijom i nastaviti raditi na konvergenciji s drugim državama članicama Europske unije. Izračuni pokazuju da se uz rast BDP-a od 5,7% (2021.) i 3,7% (2022.) te prosječan realan rast od 3,5% u razdoblju 2023.-2030. Republika Hrvatska može doseći razinu životnog standarda od 75 % europskog prosjeka. Uspjeh u ubrzavanju razvoja i konvergencije prema europskoj razini dohotka povezan je sa spremnošću da se usklađenim politikama rješavaju izazovi i prepreke koji ograničavaju razvojni potencijal i usporavaju povećanje životnog standarda. Upravo se okretanjem budućnosti i kontinuiranim reformama, izazovi pretvaraju u potencijale koji će omogućiti snažniju konvergenciju i povećanje blagostanja stanovništva Republike Hrvatske tijekom narednog desetljeća.
Podrška oporavku gospodarstva od krize uzrokovane pandemijom i istovremeno povećanje potencijalne stope ekonomskog rasta zahtijeva politike na različitim područjima koje će na međusobno usklađen način podupirati rast produktivnosti i primjerenu opskrbljenost gospodarstva i društva ljudskim i fizičkim kapitalom. To podrazumijeva politike koje će stimulirati alokaciju resursa prema produktivnim poduzećima i industrijama, uključujući smanjivanje prisutnosti države u gospodarstvu, smanjivanje rigidnosti zakonodavstva, unaprjeđenje kvalitete poslovnog okruženja, povećanje učinkovitosti stečajnih procedura radi bržeg ulaska poduzeća na tržište i izlaska s njega te proširivanje izvora financiranja poduzeća. Takve politike stvaraju potencijale za brži rast gospodarstva u narednom razdoblju. Povećanje produktivnosti također zahtijeva politike za povećanje kvalitete ljudskog kapitala kroz obrazovanje i poticanje uključivanja neaktivnog stanovništva na tržište rada, tehnološku modernizaciju, osnaživanje inovacijskih kapaciteta poduzeća i provedbu strukturnih reformi radi učinkovitijeg funkcioniranja institucija. To će rezultirati dinamičnijim i produktivnijim gospodarstvom koje će proizvoditi više kvalitetnijih i raznovrsnijih proizvoda, uključujući i izvozno konkurentne proizvode i usluge. Gospodarski rast temeljen na dinamičnijoj i raznovrsnijoj ekonomskoj strukturi pružit će stabilnu i održivu osnovu za povećanje životnog standarda, smanjivanje socijalnih nejednakosti i osnaživanje društvene uključenosti.
Zahvaljujući snažnoj konsolidaciji tijekom proteklih godina, Republika Hrvatska se s novom krizom uzrokovanom pandemijom suočila s većim kapacitetom za kratkoročnu fiskalnu reakciju od onoga koji je imala na početku globalne krize 2008. godine. Međutim, kriza zahtijeva veliku snagu i značajan fiskalni odgovor, što će privremeno zaustaviti putanju smanjivanja javnog duga. No očekuje se da će već 2021. godine javni dug ponovno početi padati i ubrzano konvergirati prema razini od 60 % BDP-a. Istodobno se planira daljnje smanjenje poreznog opterećenja stanovništva i gospodarstva, koje je i dalje veće nego u zemljama srednje i istočne Europe. Ipak, značajnije porezno rasterećenje koje bi bilo primjerenije hrvatskom stupnju razvoja zahtijeva i smanjenje rashodne strane proračuna i to prvenstveno neproduktivnih rashoda koji ne utječu izravno na akumulaciju fizičkog i ljudskog kapitala. Stoga će Ministarstvo financija Republike Hrvatske, u suradnji s ostalim tijelima državne uprave, nastaviti s detaljnim preispitivanjem svake rashodne stavke radi povećanja učinkovitosti proračunske potrošnje. Nastavak poreznog rasterećenja gospodarstva otvorit će prostor za veća ulaganja, povećanje proizvodnih kapaciteta i podizanje njihove tehnološke opremljenosti te stvoriti potencijal za brži rast produktivnosti, te u konačnici i životnog standarda stanovništva.
Financijski okvir za provedbu ove Strategije sadržan je u državnom proračunu i svim izvorima financiranja koji se objedinjuju u državnom proračunu i proračunima koji čine sastavni dio proračuna opće države. Raspoloživost financijskih sredstava i redoslijed provedbe strateških intervencija u kratkom će roku biti definirani četverogodišnjim provedbenim programima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te određeni i posljedicama aktualne krize na dinamiku prikupljanja proračunskih prihoda. S obzirom na očekivanu dubinu krize i veličinu neizvjesnosti to je razuman i opravdan pristup. Međutim, kako će dinamika oporavka odrediti i dinamiku oporavka proračunskih prihoda, djelotvorna ravnoteža između makroekonomskih i strukturnih mjera za povećanje produktivnosti, konkurentnosti i inovativnosti bit će ključna sastavnica jačanja financijskog okvira za provedbu Strategije. Uz nacionalna sredstva i aktivaciju privatnog kapitala primici iz europskih fondova na temelju financijske dodjele u financijskoj perspektivi 2014. – 2020., kao i oni definirani u novoj financijskoj perspektivi Europske unije 2021. – 2027., čine sastavni dio proračunskog potencijala za financiranje prioriteta ove Strategije. S obzirom na veličinu hrvatskog gospodarstva radi se o visokim sredstvima koja imaju značajan razvojni potencijal. Republika Hrvatska će iz 750 milijardi eura vrijednog paketa pomoći za gospodarski oporavak država članica te kroz izmijenjeni višegodišnji financijski okvir, odnosno proračun Europske unije za razdoblje 2021. – 2027., na raspolaganju imati više od 23,5 milijardi eura (što je preko 40 % godišnjeg BDP-a Hrvatske), što predstavlja snažnu poticaj za gospodarski rast i razvoj. Od toga će se dio sredstava odnositi na Instrument iduće generacije EU plana za oporavak i otpornost, čime će se financirati potpora zaposlenicima, malim i srednjim poduzećima, digitalna i zelena transformacija te potpore sektorima u potrebi, od turizma do kulture. Više od 30 % sredstava iz plana za oporavak i otpornost trebat će uložiti u niskougljični razvoj radi postizanja klimatske neutralnosti te povećanja otpornosti na klimatske promjene, a oko 20 % u digitalnu tranziciju. Kroz ključni instrument oporavka, Europski mehanizam za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility), Republika Hrvatska će dati velike financijske potpore javnim investicijama i reformama za jačanje otpornosti gospodarstva, poticanje zapošljavanja, razvoj vještina, obrazovanje, istraživanje, razvoj i inovacije te jačanje zdravstvenog sustava, javne uprave i financijskog sektora. Ulaganja u navedena područja uskladit će se s višegodišnjim strateškim ciljevima usmjerenima na promicanje gospodarske, društvene i teritorijalne kohezije i konvergencije podržavanjem zelenih i digitalnih prijelaza u obnovi gospodarskog potencijala. Drugi važan element financijske omotnice dostupne Republici Hrvatskoj jesu sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. u fondovima regionalne politike Europske unije, ali i ruralnog razvoja, poljoprivrede i ribarstva te fondovima za sigurnost i migracije. Njima će se još intenzivnije financirati razvojne potrebe Republike Hrvatske i ulagati u strateške ciljeve poput prepoznatljivog, konkurentnog, inovativnog i digitalnog gospodarstva i društva, zelenu i digitalnu tranziciju te ravnomjeran regionalni razvoj. Ta sredstva usmjerit će se i u jačanje kompetencija državne i javne uprave te učinkovitosti pravosuđa, u obrazovanje, demografsku obnovu, zdrav, aktivan i kvalitetan život, razvoj poljoprivrede te u očuvanje kulturne baštine.
Financirat će se programi obrazovanja i programi razvoja zdravstvenih i socijalnih usluga za sve, s osobitim naglaskom na ruralne i otočne sredine i područja naseljena nacionalnim manjinama te osnivanje regionalnih centara za razvoj robotike i kreativnih industrija poput industrije videoigara, a u svakoj će se županiji osnovati integrirani centri za mlade. Nastavit će se s osiguravanjem stipendija za studente slabijeg imovinskog statusa. Financijski će se podržavati razvoj industrija koje se temelje na čistim tehnologijama i industrija koje su usmjerene na kružno gospodarstvo, naročito onih koje doprinose provedbi reda prvenstva gospodarenja otpadom (sprječavanje nastanka otpada, pripreme za ponovnu uporabu, recikliranje, oporaba i ponovna uporaba), radi izgradnje niskougljičnog društva, a nastavit će se financirati okolišna i vodno-komunalna infrastruktura. Osim toga, iskoristit će se i druge mogućnosti koje su Republici Hrvatskoj na raspolaganju za ublažavanje posljedica globalne zdravstvene krize, poput instrumenta SURE u vrijednosti od 100 milijardi eura za države Europske unije. Zajmovi tog instrumenta koristit će se za očuvanje radnih mjesta i održavanje zaposlenosti. Podržavat će se projekti na lokalnoj i regionalnoj razini uz zadržavanje sadašnje razine stope nacionalnog sufinanciranja projekata iz europskih fondova od 15 % i njihovim korisnicima osigurati nesmetano financiranje. Pritom će se voditi računa o financijskom kapacitetu pojedine jedinice kako bi se omogućilo što veće sufinanciranje iz državnih sredstava jedinicama kojima su sredstva iz državnog proračuna neophodna za financiranje europskih projekata, u skladu s kriterijima koje propisuje Vlada Republike Hrvatske i mogućnostima državnog proračuna. Kako bi se ubrzala provedba europskih fondova, pojednostavnit će se i digitalizirati procedure te uspostaviti sustav upravljanja europskim fondovima po mjeri korisnika. Nastavit će se poticati održivost u provedbi europskih projekata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kroz Fond za sufinanciranje provedbe projekata Europske unije na regionalnoj i lokalnoj razini.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl. oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.