Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je na 35. sjednici održanoj 30. studenoga i 3. prosinca 2021. godine o Prijedlogu zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, prvo čitanje, P.Z.E. br. 217, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2021. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 73. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim zakonima kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja istaknuli su da Republika Hrvatska nema odgovarajući zakonodavni i regulatorni okvir koji bi omogućio izdavanje pokrivenih obveznica, Ministarstvo financija je u 2020. godini iniciralo aktivnosti kako bi vam danas predstavili Prijedlog zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica. Ovaj Prijedlog zakona rezultat je iscrpnog rada radne skupine u kojoj su, uz Ministarstvo financija, sudjelovali i predstavnici Ministarstva pravosuđa i uprave, Europske banke za obnovu i razvoj te naših nacionalnih nadležnih tijela, kao i udruženja koja su uključena u rad financijskog sektora. Donošenje ovog Zakona predlaže se primarno radi prenošenja Direktive (EU) 2019/2162, koja je imala za cilj stvoriti učinkovit okvir za pokrivene obveznice i harmonizirati trenutačno fragmentirano tržište pokrivenih obveznica, što bi trebalo pridonijeti razvoju pokrivenih obveznica u cijeloj Europskoj uniji, a posebno u državama članicama u kojima trenutačno ne postoji tržište tih obveznica kakva je situacija i u Republici Hrvatskoj.
Pokrivene obveznice su dužnički instrumenti koje izdaju kreditne institucije i koje karakterizira dvostruka zaštita ulagatelja u pokrivene obveznice tako da su pokrivene obveznice osigurane skupom za pokriće, odnosno imovinom u vidu kredita koje je dao izdavatelj, a iz kojih ulagatelji u pokrivene obveznice imaju prvenstveno pravo naplate svojih potraživanja, a dodatno kreditna institucija je odgovorna svom svojom imovinom za isplatu pokrivenih obveznica. Takvo dvostruko potraživanje koje se odnosi i na skup za pokriće i na izdavatelja naziva se mehanizmom dvostruke zaštite.
Važna prednost pokrivenih obveznica u odnosu na druge vrste izvora bankovnog financiranja, kao što su vrijednosni papiri osigurani imovinom, je činjenica da kreditne institucije zadržavaju rizik u svojim bilancama i ulagatelji imaju potraživanja izravno od kreditne institucije. Stoga, pokrivene obveznice kreditnim institucijama omogućuju odobravanje ne samo većih nego i sigurnijih kredita, što je jedan od razloga zbog kojih su pokrivene obveznice ostvarile dobre rezultate tijekom prošle financijske krize u odnosu na druge instrumente financiranja, kada su se pokazale kao pouzdan i stabilan izvor financiranja za europske kreditne institucije u razdoblju kada su se drugi izvori financiranja bitno reducirali. Učinkovitim regulatornim okvirom za pokrivene obveznice u Republici Hrvatskoj poboljšat će se njihova upotreba kao stabilnog i troškovno učinkovitog izvora financiranja za kreditne institucije, posebno na slabije razvijenom tržištu kakvo je naše, čime će se pridonijeti financiranju hrvatskog gospodarstva u cjelini. Što se tiče zainteresiranosti kreditnih institucija, ona će zasigurno biti povećana nakon uređenja ovog područja, a s obzirom na veliko iskustvo u matičnim državama u kojima se ovaj instrument uredno koristi.
Pokrivene obveznice temeljem Prijedloga zakona može izdati samo kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je od Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: HANFA) dobila odobrenje programa pokrivenih obveznica u okviru kojeg izdaje pokrivene obveznice. U slučaju prisilne likvidacije izdavatelja, ulagatelji u pokrivene obveznice nemaju pravo prijevremene otplate, odnosno obveze plaćanja povezane s pokrivenim obveznicama ne podliježu automatskom ubrzanju. Tražbine ulagatelja u pokrivene obveznice dospijevaju u skladu s ugovorenim rokovima te se isplaćuju iz skupa za pokriće, koji ne ulazi u likvidacijsku masu. Ako skup za pokriće ne bude dostatan za isplatu, ulagatelji u pokrivene obveznice imaju mogućnost naplate iz likvidacijske mase kao neosigurani vjerovnici.
Izdavatelj je dužan osigurati da su pokrivene obveznice u svakom trenutku osigurane imovinom koja je prihvatljiva kao pokriće za pokrivene obveznice. Prijedlog zakona predviđa kvalitetu takve imovine koja može biti u skupu za pokriće, kao i određene razine zaštite te imovine. Takva imovina može, između ostaloga, biti osigurana: kreditima koji su osigurani stambenim nekretninama, izloženostima prema središnjim državama, središnjim bankama Europskog sustava središnjih banaka, subjektima javnog sektora, jedinicama područne (regionalne) ili lokalne samouprave, kreditima koji su osigurani poslovnim nekretninama.Imovina prihvatljiva kao pokriće za pokrivene obveznice odvaja se upisom u registar skupa za pokriće, što vrši izdavatelj. Upisom u registar skupa za pokriće ta imovina se pravno obvezujuće i izvršivo izdvaja od sve ostale imovine izdavatelja i tim izdvajanjem imovina za pokriće zaštićena je od drugih tražbina te se na njoj ne može provesti ovrha, niti je dio likvidacijske mase izdavatelja, sve dok se ne podmire sve tražbine ulagatelja u pokrivene obveznice i drugih ugovornih strana iz ugovora o izvedenicama.
Prijedlog zakona predviđa mogućnost zajedničkog financiranja čiji je cilj omogućiti manjim kreditnim institucijama zajedničko izdavanje pokrivenih obveznica u uvjetima kad svaka pojedinačna kreditna institucija ne bi to mogla napraviti na isplativ način. U takvim strukturama jedna od više kreditnih institucija je formalno izdavatelj, a druga ili više njih prodaju imovinu koja će služiti kao pokriće. Također, izdavatelj u skup za pokriće može uključiti imovinu kupljenu od pravne osobe koja nije kreditna institucija, međutim takva imovina mora zadovoljiti sve uvjete propisane Prijedlogom zakona i podzakonskim propisima.
Izdavatelj je dužan prije nego što zatraži odobrenje za program pokrivenih obveznica imenovati nadzornika skupa za pokriće, koji će potvrditi da prilikom izdanja pokrivenih obveznica postoji dostatan skup za pokriće i da je upisan u registar skupa za pokriće. Nadzornikom može biti imenovana samo osoba upisana u registar Hrvatske revizorske komore i on mora biti odvojen i neovisan od izdavatelja i revizora izdavatelja. Svakih šest mjeseci dužan je podnijeti izvješće HANFA-i i Hrvatskoj narodnoj banci u kojem će potvrditi da je skup za pokriće usklađen sa zakonskim i regulatornim zahtjevima. Nadalje, izdavatelj je dužan pružiti ulagateljima informacije o programu pokrivenih obveznica koje su dovoljno detaljne kako bi se ulagateljima omogućilo da ocijene profil i rizike tog programa i provedu dubinsku analizu programa.
Detaljno se propisuje i obveza održavanja skupa za pokriće na način da sve obveze iz pokrivenih obveznica moraju biti pokrivene tražbinama koje proizlaze iz imovine uključene u skup za pokriće. Uz to, predviđa se i minimalna veća razina kolateralizacije od pet posto, kao i obveza održavanja zaštitnog sloja za likvidnost kako bi skup za pokriće uvijek imao likvidna sredstva za isplatu predviđenih odljeva za sljedećih 180 dana.
Prijedlog zakona propisuje mogućnost izdavanja pokrivenih obveznica kao pokrivenih obveznica sa strogim rokom dospijeća ili kao pokrivenih obveznica s produljenjem roka dospijeća u slučaju postupka prisilne likvidacije ili sanacije izdavatelja.
Nadležno tijelo za nadzor nad primjenom odredbi Prijedloga zakona je HANFA. Prijedlog zakona propisuje i da Hrvatska narodna banka daje prethodnu suglasnost, a HANFA odobrenje za izdavanje programa pokrivenih obveznica. Dakle, kreditna institucija koja namjerava izdati pokrivene obveznice dužna je Hrvatskoj narodnoj banci podnijeti zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za odobrenje poslovnog plana kojim se uređuje i određuje izdavanje pokrivenih obveznica. Nakon dobivanja prethodne suglasnosti od Hrvatske narodne banke, kreditna institucija dužna je HANFA-i podnijeti zahtjev za odobrenje programa pokrivenih obveznica. Kako bi se zaštitile tražbine ulagatelja u pokrivene obveznice u slučaju prisilne likvidacije izdavatelja, imenuje se posebni upravitelj skupa za pokriće, koji je dužan pokušati prenijeti obveze iz pokrivenih obveznica i skup za pokriće drugoj kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Ako pak to ne uspije, sud će na prijedlog posebnog upravitelja produljiti rok za okončanje postupka prisilne likvidacije radi potpunijeg namirenja ulagatelja. Konačno, Prijedlog zakona predviđa upravne sankcije koje HANFA može odrediti izdavatelju, ali i drugim subjektima nadzora.
U raspravi na Odboru navedeno je da je iskorištena nacionalna diskrecija Republike Hrvatske kod prenošenja Direktive. Predviđa se i minimalna veća razina kolateralizacije od pet posto, kao i obveza održavanja zaštitnog sloja za likvidnost kako bi skup za pokriće uvijek imao likvidna sredstva za isplatu predviđenih odljeva za sljedećih 180 dana.
U slučaju insolventnosti izdavatelja, predviđeno je da se imenuje posebni upravitelj.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Prihvaća se Prijedlogu zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, prvo čitanje, P.Z.E. br. 217.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja dostavit će se predlagatelju da ih razmotri prilikom utvrđivanja teksta Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je zastupnica Grozdana Perić, dipl.oec., predsjednica Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Grozdana Perić, dipl. oec.