7. saziv Hrvatskoga sabora (22.12.2011. - 28.12.2015.)

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 74. sjednici održanoj 16. rujna 2015. godine, Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana Parka prirode Biokovo, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. srpnja 2015. godine.  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnice predlagatelja istaknule su da je Park prirode Biokovo proglašen 1981. godine Zakonom o proglašenju planine Biokovo parkom prirode („NN SRH“, br. 24/81.) te su detaljno obrazložile ciljeve uređivanja ovoga prostora, organizaciju i razgraničenje prostora prema namjeni, uvjete i mjere korištenja, uređenja i zaštite vrijednosti područja Parka prirode, uvjete za razvoj i uređenje naselja i drugih funkcionalnih cjelina te sustav, prostor i uvjete za smještaj prometnica i druge infrastrukture. Naznačeno je da je za Prostorni plan provedena javna rasprava. O Prostornom planu uvodno se očitovao ravnatelj JU Zavoda za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije koji je istaknuo da se Prostornim planom između ostalog omogućava realizacija projekta žičare iz Makarske na Biokovo. Posebice je naglasio da su Prostornim planom razrađena građevinska područja čime će se njegovim donošenjem eliminirati potreba izrade dvadesetak potencijalnih urbanističkih planova uređenja za područje Bikova. Ravnatelj Javne ustanove „Park prirode Biokovo“ istaknuo je važnost donošenja Prostornog plana kao osnovnog preduvjeta za očuvanje, korištenje i oblikovanje prostora Parka prirode Biokovo. 

Članovi Odbora raspolagali su pisanim primjedbama na Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana Parka prirode Biokovo koje su dostavili Lokalna akcijska grupa „Adrion“ i njezine članice jedinice lokalne samouprave (Općina Brela, Općina Tučepi, Općina Baška Voda, Općina Zagvozd, Općina Šestanovac te Grad Vrgorac) te izrađivači stručnih podloga iz 2001. godine dr.sc. Marija Edita Šolić i dr.sc. Nikola Tvrtković. Navedene jedinice lokalne samouprave navode da su u predloženom Prostornom planu proizvoljno tumačene/izmijenjene granice Parka prirode Biokovo na područjima Baška Voda, Brela, Tučepi i Zagvozd te da nove granice Parka prirode značajno odstupaju od granica definiranih dokumentima prostornog uređenja županijske i lokalnih razina. Ujedno ukazuju na nezakonitosti u postupku javne rasprave i neuključivanje javnosti u donošenje ovoga akta. Posebice spornim drže način izrade „Stručne podloge zaštite prirode za prostorni plan područja posebnih obilježja Parka prirode Biokovo“. Ujedno dr.sc. Marija Edita Šolić i dr.sc. Nikola Tvrtković, izrađivači stručnih podloga iz 2001. godine navedenih u Popisu dokumentacije Prostornog plana, navode da nisu bili uključeni u izradu Prostornog plana te da navedene podloge nisu ažurirane. U pisanom očitovanju navode da je cjelokupna procedura izrade ovog dokumenta manjkava s područja biološke struke te osobito s aspekta zaštite prirode te se javno ograđuju od predloženog Prostornog plana. 

U raspravi na Odboru istaknuta je važnost donošenja ovoga Prostornog plana, ali je ujedno naglašeno da je teško podržati njegovo donošenje u uvjetima kada jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi Park prirode ne podržavaju njegovo donošenje i postavljaju pitanje zakonitosti procedure donošenja Prostornog plana, posebice mijenjanja/tumačenja/utvrđivanja granica Parka prirode u odnosu na one iz relevantnih prostorno-planskih dokumenata regionalne i lokalne razine. 

Uočeno je da se prostor Parka prirode nalazi na području devet jedinica lokalne samouprave tj. dva grada i sedam općina od kojih pet općina i jedan grad na čijem se području nalazi preko 70% Parka prirode ne podržavaju predloženi Prostorni plan. Istaknuto je kako je iz navedenog evidentno da se predloženi Prostorni plan nije usuglasio s glavninom jedinica lokalne  samouprave na čijem se području nalazi Park prirode. Naglašeno je kako navedene jedinice lokalne samouprave posebice spornim drže način izrade „Stručne podloge zaštite prirode za prostorni plan područja posebnih obilježja Parka prirode Biokovo“ te nepravilno tumačenje granica Parka prirode Biokovo čime je ukupna površina Parka prirode u odnosu na površinu utvrđenu Zakonom o proglašenju planine Biokovo parkom prirode („NN SRH“, br. 24/81) smanjena za 220 hektara. U raspravi je otvoreno pitanje cijelog niza primjedbi i prijedloga jedinica lokalne samouprave koje nisu prihvaćene u javnoj raspravi. Između ostalog istaknut je primjer mjesta/zaseoka Topići koje je u svim prostorno planskim dokumentima bilo izvan granica Parka prirode da bi se predloženim Prostornim planom našlo unutar njegovih granica.

U raspravi je izneseno stajalište da su biološke i geološke vrijednosti temeljem Stručne podloge zaštite prirode dobro prepoznate i zaštićene, ali je s obzirom na raspoložive kapacitete Javne ustanove „Park prirode Biokovo“ spornim prepoznata provedba Prostornog plana. Ovo posebice u dijelu definiranih preduvjeta za realizaciju investicija i izrade dodatnih stručnih podloga za prometni sustav, sanaciju kamenoloma i slično. 

U pojašnjenju iznesenih primjedbi predstavnici nositelja i koordinacije izrade Prostornog plana te predstavnik stručnog izrađivača Plana istaknuli su da je za predloženi Prostorni plan proveden postupak javne rasprave te da je s predstavnicima jedinica lokalne samouprave podnositeljima navedenih primjedbi održan sastanak na kojem su dodatno pojašnjene odredbe za provođenje Prostornog plana. U svezi primjedbi jedinica lokalne samouprave na Stručnu podlogu zaštite prirode koja je definirala granice Parka prirode i zone zaštite, istaknuto je da je navedenu izradio Državni zavod za zaštitu prirode te da iz navedene proizlaze i sva daljnja planska rješenja. Pojašnjeno je da je Zakonom o proglašenju planine Biokovo parkom prirode iz 1981. godine utvrđena površina Parka prirode 19 550 hektara te opisno (bez priloženih grafičkih priloga) definirana granica Parka prirode. Istaknuto je kako ovim Prostornim planom granica nije mijenjana već na određeni način tumačena. Pojašnjeno je da je prilikom digitalizacije granica zaštićenih područja Republike Hrvatske te prema opisu granica iz akta o proglašenju izračunata površina poligona Parka u GIS-u koja iznosi 19.330 ha te navedeno predstavlja površinu Parka prirode za koju se donosi ovaj Prostorni plan. Naglašeno je kako su nove topografske podloge  omogućile da se ta granica detaljnije odredi. O postupku utvrđivanja granica Parka prirode dodatna pojašnjenja iznio je i predstavnik Javne ustanove „Park prirode Biokovo“.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“,  3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ODLUKE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PARKA PRIRODE BIOKOVO

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 74. sjednici održanoj 16. rujna 2015. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Izmjene iz Dohe Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. srpnja 2015. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode istaknuo je da se potvrđivanjem Izmjena iz Dohe Republika Hrvatska pridružuje ostalim državama koje su istu potvrdile. Također se obvezuje ograničiti svoje prosječne emisije stakleničkih plinova u razdoblju od 2013. do 2020. godine na 80% svojih emisija u baznoj 1990. godini. Uzimajući u obzir da je razdoblje na koje se odnosi Izmjena iz Dohe već započelo 2013. i završava 2020. godine te u cilju donošenja novog ambicioznog globalnog sporazuma o smanjenju emisija stakleničkih plinova, potrebno je osigurati da prije Konferencije stranaka Konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime u Parizu u prosincu 2015. godine sve države članice Europske unije potvrde Izmjenu iz Dohe.

U raspravi na Odboru napomenuto je da se Republika Hrvatska kao nova članica Europske unije suočila s izazovom provedbe zahtjevnih mjera iz Klimatsko-energetskog okvira Europske unije za razdoblje 2020.-2030. godine te da je navedena problematika bila u više navrata u fokusu rasprava provedenih na sjednicama Odbora. Posebice je istaknuto da je Odbor na 54. sjednici održanoj 9. listopada 2014. Zaključkom pozvao Ministarstvo zaštite okoliša i prirode da po dovršetku izrade Odboru prezentira rezultate studije „Procjena utjecaja Okvira za klimatsko-energetsku politiku u razdoblju 2020.-2030.“ te je u više navrata tijekom 2015. godine tražio informaciju o postupku izrade navedene Studije.

Predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i prirode istaknula je da je navedena Studija dovršena i raspravljena u Ministarstvu te da su u tijeku konzultacije sa svim operaterima od kojih se očekuju povratne informacije o mjerama. Za  navedene operatere pokrenute su značajne  pokrenute reforme sustava EU trgovanja emisijama stakleničkih plinova za razdoblje nakon 2020. godine. Prvenstveno je ovdje riječ o predloženim izmjenama Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice. Naime, cilj je Europske komisije smanjenje emisija stakleničkih plinova na troškovno isplativ način i razvojem niskougljičnih investicija. Republika Hrvatska također se opredijelila za niskougljični razvoj te je u tijeku izrada Strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom do 2050. godinu. Navedena Strategija također se izrađuje u suradnji s gospodarskim sektorom te će po završetku izrade Strategija i Studija biti dostupne javnosti na web stranici Ministarstva.

U svezi spomenute izmjene Direktive iz 2003. godine o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice postavljeno je pitanje je li izrađena procjena fiskalnog učinka njezine primjene za Republiku Hrvatsku te je od strane predstavnice Ministarstva pojašnjeno da je u tijeku osnivanje Radne skupine i uključivanje eksperata u izradu stručne analize utjecaja izmjene ove Direktive na hrvatsko gospodarstvo.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU IZMJENE IZ DOHE KYOTSKOG PROTOKOLA UZ OKVIRNU KONVENCIJU UJEDINJENIH NARODA O PROMJENI KLIME

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 74. sjednici održanoj 16. rujna 2015. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena (ECMWF) o pristupanju Republike Hrvatske Konvenciji ECMWF-a o osnivanju Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena i njome povezanim uvjetima, Konvencije o osnivanju Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena s Protokolom o povlasticama i imunitetima Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena i Protokola o izmjenama i dopunama Konvencije o osnivanju Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. srpnja 2015. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Državnog hidrometeorološkog zavoda istaknuli su da je cilj Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena (ECMWF-a) ispunjenje potrebe za pouzdanim srednjoročnim vremenskim prognozama u svrhu učinkovitog planiranja ljudskih djelatnosti i sprječavanja ili smanjenja štetnih učinaka prirodnih katastrofa. Punopravnim članstvom Republike Hrvatske u ECMWF-u završit će integracija Republike Hrvatske u sve relevantne europske meteorološke organizacije. Navedeno ujedno znači potpunu integraciju u sustav Europske meteorološke infrastrukture (EMI). Time će se osigurati pristup računalnom sustavu ECMWF-a koji je najsnažniji računalni sustav od svih meteoroloških institucija u svijetu.

U raspravi su zatražena dodatna pojašnjenja u svezi sredstava potrebnih za provođenje ovoga Zakona te je pojašnjeno da je Republika Hrvatska kao pridružena članica ECMWF-a godišnje plaćala 72.000 £ te da se navedeni iznos godišnje članarine za punopravno članstvo sada približno udvostručuje te iznosi 135.900 £. Ujedno će Republika Hrvatska platiti jednokratni dodatni doprinos ECMWF-u kao doprinos za prethodna ulaganja u ECMWF. To će se plaćanje, ukoliko bi realizacija počela od 2016. godine, izvršiti u pet obroka od 62.550 £  podijeljenih u pet uzastopnih financijskih godina. Istaknuto je da su potrebna sredstva osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKOG CENTRA ZA SREDNJOROČNE PROGNOZE VREMENA (ECMWF) O PRISTUPANJU REPUBLIKE HRVATSKE KONVENCIJI ECMWF-A O OSNIVANJU EUROPSKOG CENTRA ZA SREDNJOROČNE PROGNOZE VREMENA I NJOME POVEZANIM UVJETIMA, KONVENCIJE O OSNIVANJU EUROPSKOG CENTRA ZA SREDNJOROČNE PROGNOZE VREMENA S PROTOKOLOM O POVLASTICAMA I IMUNITETIMA EUROPSKOG CENTRA ZA SREDNJOROČNE PROGNOZE VREMENA I PROTOKOLA O IZMJENAMA I DOPUNAMA KONVENCIJE O OSNIVANJU EUROPSKOG CENTRA ZA SREDNJOROČNE PROGNOZE VREMENA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 73. sjednici održanoj 7. rujna 2015.godine, Prijedlog zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, s Konačnim prijedlogom zakona  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. rujna 2015.godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
 
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da je osnovni razlog za donošenje ovog Zakona ispunjenje obveze Republike Hrvatske o potpunom usklađivanju hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije u sektoru obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije. Ovim prijedlogom Zakona pruža se veća sigurnost nositeljima projekata i investitorima koji ulažu u projekte iz obnovljivih izvora energije na način da se uređuju pitanja izgradnje postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije  na državnom zemljištu kroz transparentne natječaje, uređuje vođenje registra obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije za projekte, nositelje projekata i povlaštene proizvođače električne energije kojim će se na javno dostupan i transparentan način omogućiti pregled postojećih projekata te pregled raspoloživih kvota za ulazak u sustav poticaja. Regulira se otkup viškova energije od malih kupaca s vlastitom proizvodnjom (do 500 kilovata) koja služe prvenstveno za namirenje vlastitih potreba za električnom energijom, te se osigurava otkup viška proizvedene energije od strane njihovog opskrbljivača. Naglašeno je da je jedna od novosti zakona i uvođenje EKO-bilančne skupine u koju ulaze svi proizvođači energije iz obnovljivih izvora energije  i visokoučinkovite kogeneracije u sustavu poticaja, koji ujedno dobivaju obavezu uravnotežavati svoju proizvodnju.

U raspravi koja je potom uslijedila od predstavnika predlagatelja zatraženo je dodatno pojašnjenje za energetske zadruge  koje su naročito poznate u nekim europskim zemljama ( Danska) a važne su zato jer aktivno uključuju članove lokalne zajednice u projekte obnovljivih izvora energije koji su od velike važnosti za razvoj zajednice. Uključivanjem većeg broja građana kao dioničara/suvlasnika energetskog postrojenja donosi korist i članovima zadruge, ali i lokalnoj zajednici. Iz ovog razloga znatno se smanjuje otpor i nepovjerenje građana prema izgradnji postrojenja za obnovljive izvore energije u njihovoj neposrednoj blizini. Predstavnice ministarstva su obrazložile da energetske zadruge nisu posebno obrađene ovim Zakonom, ali Zakon osigurava veću transparentnost oko realizacije projekata te mogućnosti poticanja za cijelu zainteresiranu javnost.

Iznesen je i prigovor glede vremena kada se ovaj Zakon donosi ( na kraju mandata), a isto tako postavilo se pitanje zašto je Vlada prošle godine smanjila naknadu za obnovljive izvore energije čime  je izražena bojazan da takav postupak Vlade neće  ohrabriti investitore. Isto tako u raspravi je istaknuto da je ovaj Zakon mogao biti usklađen i sa višim ciljevima koje je postavila Europska unija u Energetskom  paketu koji je donesen  do 2030. godine, a  koji iznosi 27% udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“ i  4 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 72. sjednici održanoj 7. srpnja 2015. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Islanda, s druge strane, o sudjelovanju Islanda u zajedničkom ispunjavanju obveza Europske unije, njezinih država članica i Islanda u drugom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. srpnja 2015. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode istaknuo je da su u cilju brzog stupanja na snagu Izmjene iz Dohe prije Konferencije Ujedinjenih naroda o klimi u Parizu u prosincu 2015. godine na kojoj se treba donijeti novi pravno obvezujući instrument za razdoblje nakon 2020. godine tj. novi globalni klimatski sporazum, Europska unija i njezine države članice suglasne da Island svoje obveze iz drugog obvezujućeg razdoblja Kyotskog protokola ispunjava zajednički s Europskom unijom i njezinim državama članicama u skladu s načelima i kriterijima klimatskog i energetskog paketa Europske unije. Ovim Sporazumom, koji je Republika Hrvatska potpisala 1. travnja 2015. godine, utvrđuju se uvjeti za sudjelovanje Islanda u zajedničkom ispunjavanju navedenih obveza.
U raspravi je napomenuto da Island zbog bogatih geotermalnih izvora zadovoljava svoje potrebe za energijom na održiv i obnovljiv način te je raspravljano o  benefitima koje bi ova država mogla ostvariti participiranjem u klimatskoj politici Europske unije u drugom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola. Istaknuto je kako je Island još 2009. godine dopisom Predsjedništvu Vijeća Europske unije zatražio službene pregovore o najavi zajedničkog ispunjavanja svojih obveza s Europskom unijom i njezinim državama članicama u drugom obvezujem razdoblju Kyotskog protokola.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU EUROPSKE UNIJE I NJEZINIH DRŽAVA ČLANICA, S JEDNE STRANE, I ISLANDA, S DRUGE STRANE, O SUDJELOVANJU ISLANDA U ZAJEDNIČKOM ISPUNJAVANJU OBVEZA EUROPSKE UNIJE, NJEZINIH DRŽAVA ČLANICA I ISLANDA U DRUGOM OBVEZUJUĆEM RAZDOBLJU KYOTSKOG PROTOKOLA UZ OKVIRNU KONVENCIJU UJEDINJENIH NARODA O PROMJENI KLIME

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 72. sjednici održanoj 7. srpnja 2015. godine, o Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2015. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i prirode detaljnije je obrazložila cilj Protokola iz Nagoye koji su 2010. godine usvojile stranke Konvencije o biološkoj raznolikosti te istaknula da će donošenje ovoga Zakona omogućiti primjenu odredbi Protokola i  doprinijeti očuvanju genetskih resursa Republike Hrvatske te postizanju veće pravne sigurnosti prilikom korištenja genetskog materijala divljih vrsta, kako za znanstvena istraživanja i nekomercijalnu namjenu, tako i za komercijalne svrhe.

Nakon uvodnog obrazloženja uslijedila je rasprava u kojoj je prepoznata važnost Protokola za očuvanje genetskih resursa Republike Hrvatske, ali je i zatraženo dodatno pojašnjenje nacionalnih mjera koje će Republika Hrvatska poduzeti u cilju provedbe Protokola. Od strane predstavnice Ministarstva zaštite okoliša i prirode pojašnjeno je da je Zakonom o zaštiti prirode („NN“, broj 80/2013.) regulirano da je za pristup i korištenje genetskog materijala zavičajnih divljih vrsta u prirodi (in situ) pravna i fizička osoba dužna ishoditi dopuštenje Ministarstva. Daljnja razrada nacionalnih odredbi s ciljem daljnjeg osiguravanja da se dobrobit vrati u sustav planira se detaljnije urediti kroz nacionalnu uredbu.
 
Uočeno je da je osiguravanje potpune zaštite genetskih resursa sukladno ovom Protokolu upitno budući da se većina kompanija koje su korisnici genetskih resursa većinom nalaze u razvijenim zemljama koje nisu potpisnice Konvencije o biološkoj raznolikosti pa samim time nisu ni potpisnice ovog Protokola (npr. SAD).
 
U kontekstu rasprave o zaštiti bogatog genetskog resursa Republike Hrvatske od moguće zlouporabe od strane kompanija koje su korisnici genetskih resursa istaknuto je da za očuvanje genetskih resursa Republike Hrvatske i implementaciju Protokola iz Nagoye ključan preduvjet kvalitetna genotipizacija vrsta, podvrsta i endema.
 
U nastavku rasprave istaknuto je kako su Strategijom bioraznolikosti Europske unije do 2020. godine postavljeni ciljevi zaustavljanja gubitka bioraznolikosti i ekosustava. Naglašeno je da važnu ulogu u zaustavljanju degradacije staništa i populacija vrsta ima ekološka mreža Natura. Postavljeno je pitanje u kojem se roku može očekivati dovršetak morskog dijela mreže Natura 2000 budući da je navedena ključna za očuvanje biološke raznolikosti Jadranskog mora i obalnog područja. Kritizirano je da je završena strateška procjena utjecaja na okoliš za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu i prihvaćena Strateška studija utjecaja na okoliš u uvjetima kada Republika Hrvatska nema dovršen morski dio mreže Natura 2000.

Predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i prirode pojasnila je da ekološka mreža Natura 2000 u morskom dijelu trenutno obuhvaća 16,39% teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda te da je Republika Hrvatska proglasila područja Natura 2000 temeljem postojećih znanstvenih podataka sukladno pravilima koja propisuje Direktiva o staništima. Pojašnjeno je da je tijekom Biogeografskog seminara održanog u rujnu 2014. godine Europska komisija zaključila da je ekološka mreža Natura 2000 Republike Hrvatske po svojoj distribuciji i površini koju obuhvaća uglavnom dostatna za očuvanje vrsta i stanišnih tipova od interesa za Europsku uniju. Kad je u pitanju more, Europska komisija naložila je Republici Hrvatskoj provedbu dodatnih znanstvenih istraživanja određenih vrsta i stanišnih tipova radi sagledavanja dodatnih područja značajnih za očuvanje tih vrsta, odnosno stanišnih tipova. Budući da su znanstvena istraživanja pod kojima se podrazumijeva i kartiranje morskih stanišnih tipova u teritorijalnom moru, ali i u ZERP-u dugotrajna i skupa, navedena će se sufinancirati sredstvima Kohezijskog fonda. Odgovarajuće aktivnosti planirane su Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. unutar specifičnog cilja „6iii Poboljšano znanje o stanju bioraznolikosti kao temelj za učinkovito praćenje i upravljanje bioraznolikošću“. Početak provedbe navedenih istraživanja planira se za 2017., a završetak istekom financijskog razdoblja. Tek po analizi podataka prikupljenih planiranim istraživanjima bit će moguće, ako se pokaže opravdanim, predložiti dodatna područja ekološke mreže Natura 2000 u Jadranskom moru pod nacionalnom jurisdikcijom.
     
Zaključno je u raspravi naglašena važnost donošenja nove Strategije zaštite prirode Republike Hrvatske kako bi se njome odredili dugoročni ciljevi i smjernice očuvanja bioraznolikosti i georaznolikosti i način njezina provođenja. Upozoreno je da je navedeni prijedlog Strategije, sukladno članku 246. stavku 1. Zakona o zaštiti prirode („NN“, broj 80/2013.), Vlada Republike Hrvatske bila dužna podnijeti Hrvatskom saboru do 31. prosinca 2014. godine. Zbog značajnog kašnjenja u donošenju ovog strateškog dokumenta istaknuta je potreba da se izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode koji je u javnoj raspravi ujedno definira novi rok donošenja ove Strategije.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA IZ NAGOYE O PRISTUPU GENETSKIM RESURSIMA TE POŠTENOJ I PRAVIČNOJ PODJELI DOBITI KOJA PROIZLAZI IZ NJIHOVA KORIŠTENJA UZ KONVENCIJU O BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 70. sjednici održanoj 18. lipnja 2014. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 o mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane ili hrane za životinje na svojem državnom području COM (2015) 177, a koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 9. lipnja 2015. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom Klasa: 022-03/15-07/187, Urbroj: 50301-21/21-15-1 na sjednici održanoj 26. svibnja 2015. godine.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je pomoćnica ministra zdravlja istaknuvši da Republika Hrvatska pozdravlja inicijativu Europske komisije o uvođenju pravne osnove koja državi članici daje pravo odlučivanja u svezi uporabe genetski modificirane  hrane i hrane za životinje na vlastitom teritoriju u cilju zaštite nacionalnih interesa. Međutim, Republika Hrvatska obzirom na otvorena pitanja pravne sigurnosti koja bi joj trebala biti zajamčena kao državi članici EU, a vezano uz obveze i prava koja proizlaze iz drugih međunarodnih ugovora i trgovinskih sporazuma, trenutno nije u mogućnosti u cijelosti podržati navedeni tekst Prijedloga uredbe. Republika Hrvatska prioritetno inzistira na definiranju egzaktnih temelja za izuzeće budući da se iz predmetnog Prijedloga uredbe ne mogu iščitati jasne mjere izuzeća kao i opravdani argumenti i pravni instrumenti dostupni za moguće izuzeće u svezi uporabe genetski modificirane hrane i hrane za životinje. Republika Hrvatska smatra potrebnim u predmetnom Prijedlogu uredbe navesti moguće legitimne faktore, pravno obranjive, na koje se država članica može pozvati u cilju ograničenja ili zabrane uporabe genetski modificirane hrane i hrane za životinje, a u cilju zaštite vlastitih nacionalnih interesa. Zaključno je, budući da će se predmetni Prijedlog uredbe usuglašavati na razini trijaloga, upućen apel zastupnicima iz Republike Hrvatske u Europskom parlamentu da se s ciljem zaštite nacionalnih interesa dodatno angažiraju tijekom provođenja ove procedure.

Zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode istaknuo je da je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u sklopu iznošenja primjedbi iznijelo stav o potrebi razrade Prijedloga uredbe. Naime, navedena ne definira pojam uporabe genetski modificirane hrane i hrane za životinje što ostavlja prostor za različita tumačenja te nije ponudila kriterije, pravno obranjive na temelju kojih bi države članice mogle donositi odluke o ograničavanju ili zabrani uporabe genetski modificirane hrane i hrane za životinje.
 
Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora podržali su Stajalište Republike Hrvatske o navedenom Prijedlogu Uredbe kojem je cilj omogućiti državama članicama odlučivanje na nacionalnom nivou vezano uz uporabu genetski modificirane hrane i hrane i životinje.
U raspravi je istaknuto da uvođenje pravne osnove koja državama članicama daje pravo odlučivanja u svezi uporabe GMO treba pozdraviti, s tim da se pravna zaštita ne može prepustiti samo državama članicama već da i dalje treba postojati pravna zaštita od strane Europske unije. U protivnom države članice bile bi izložene pritisku multinacionalnih kompanija, posebice onih koje imaju velikih interes u području ispuštanja živih GMO u okoliš.

Članovi Odbora ujedno su istaknuli važnost jasnog pozicioniranja Republike Hrvatske u svezi ograničavanja i zabrane GMO kultivacije na vlastitom teritoriju, kao  i pravovremenog prijenosa u nacionalno zakonodavstvo Direktive (EU) 2015/412 kojom je početkom ove godine državama članicama dana veća fleksibilnost u odlučivanju o kultivaciji genetski modificiranih usjeva. Naglašeno je da su prema odredbama predmetne Direktive države članice Europske unije do 30. lipnja 2015. godine imale obvezu obavijestiti Europsku komisiju na kojoj će osnovi donijeti Odluku o ograničavanju i zabrani GMO kultivacije na vlastitom teritoriju i koje će ciljeve koristiti prilikom ograničenja GMO kultivacije na dijelu teritorija ili zabrani na cijelom vlastitom teritoriju tj. hoće li se o ograničavanju ili zabrani GMO kultivacije na vlastitom teritoriju odlučivati na nacionalnom, regionalnom ili na lokalnom nivou, kao i tip mjera na koje će se pozivati. U tom smislu postavljeno je pitanje o aktivnostima koje Republika Hrvatska provodi kako bi navedeno realizirala u roku definiranom Direktivom.
Podržavajući inicijative kojima se Republika Hrvatska pridružila državama u Dunavskoj regiji s ciljem promicanja uzgoja i certificiranja soje koja nije genetski modificirana u raspravi je naglašena važnost daljnjeg povezivanja i suradnje, posebice sa susjednim državama. U tom smislu na zajedničkoj tematskoj sjednici Odbora za zaštitu okoliša i prirode, Odbora za poljoprivredu, Odbora za europske poslove i Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, održanoj 28. svibnja 2015., u sklopu rasprave o Inicijativi  Europske komisije „Preispitivanje postupka odlučivanja o GMO-u“ prezentirana je Inicijativa o uspostavi regije Alpe-Jadran slobodne od GMO-a koju su supotpisala 34 člana Europskog parlamenta iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije i Mađarske.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (10 glasova „za“) je utvrdio sljedeće
MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 o mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane ili hrane za životinje na svojem državnom području COM (2015) 177  
 
Odbor za zaštitu okoliša i prirode ujedno je jednoglasno (10 glasova „za“)  donio sljedeće

Z A K L J U Č K E

1. Odbor poziva Ministarstvo zdravlja da u što je moguće kraćem roku u saborsku proceduru uputi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetski modificiranim organizmima kojim će se stvoriti osnova za transponiranje i implementaciju u nacionalno zakonodavstvo odredbi Direktive (EU) 2015/412 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. godine o izmjeni Direktive 2001/18/EZ u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uzgoj genetski modificiranih organizama na svojem državnom području.

2. Podržavajući inicijative kojima se Republika Hrvatska pridružila državama u Dunavskoj regiji s ciljem promicanja uzgoja i certificiranja soje koja nije genetski modificirana kao i povećanja potražnje za hranom koja je dobivena iz navedene soje, Odbor naglašava važnost daljnjeg povezivanja i suradnje s drugim državama u promicanju uzgoja slobodnog od GMO-a. Ocijenjeno je kako suradnja i razmjena iskustava, posebice sa susjednim zemljama iz regije Alpe-Jadran, može dodatno osnažiti poziciju Republike Hrvatske kako bi i dalje zadržala status države u kojoj je snazi moratorij uvođenja GMO-a u okoliš u svrhu kultivacije.

3. U kontekstu izmjena europskog zakonodavstva u pogledu genetski modificiranih organizama i s ciljem zaštite nacionalnih interesa Odbor ukazuje na važnost povećanja učinkovitosti hrvatskog sustava službene kontrole genetski modificiranih organizama putem jačanja kapaciteta za provođenje službenih kontrola i povećanja broja službenih kontrola.  

4. Ovi Zaključci dostavit će se Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu poljoprivrede, Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova te zastupnicima iz Republike Hrvatske u Europskom parlamentu.
 
Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Branko Bačić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Damir Mateljan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 70. sjednici održanoj 18. lipnja 2015. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. lipnja 2015. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao matično radno tijelo. 

U uvodnom obrazloženju zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode istaknuo je da se predloženim Zaknom vrši usklađivanje s Direktivom 2012/18/EU  o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, Direktivom 2001/42/EZ o procjeni učinaka pojedinih planova i programa na okoliš i Direktivom 2011/92/EZ o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš. Predloženim Zakonom doprinjet će se poboljšanju postojećeg uređenja postupka procjene utjecaja na okoliš, unaprijediti sustav inspekcijskog nadzora te doprinijeti boljoj spremnosti operatera u sprječavanju velikih nesreća u postrojenjima u kojima se nalaze opasne tvari te manjoj ugrozi ljudskog zdravlja.

U raspravi je naglašeno kako navedeni Zakon donosi značajna poboljšanja, ali je ujedno ocijenjeno kako ga je zbog pravovremenog transponiranja pravne stečevine Europske unije  trebalo ranije  uputiti u saborsku proceduru. Izneseno je stajalište da bi, s obzirom na obim predloženog Zakona i značajne sadržajne izmjene, bilo prihvatljivije da se pristupilo izradi novog Zakona.

Predstavnici Zelene akcije podržali su predloženi Zakon te ocijenili da on donosi pozitivne novine. Pozitivnim su ocijenili izmjenu članka 168. kojim se propisuje pravo na pristup pravosuđu u pitanjima zaštite okoliša tj. propisuje da udruga civilnog društva iz članka 167. stavka 2. važećeg Zakona ima pravo osporavati odgovarajući upravni akti tijela javne vlasti za koji je ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom, predviđena mogućnost podnošenja žalbe odnosno tužbe te izjaviti žalbu Ministarstvu, odnosno podnijeti tužbu nadležnom sudu, a radi osporavanja zakonitosti akata, radnji i propusta, a da prethodno nije sudjelovala u svojstvu zainteresirane javnosti u postupku koji osporava. Zatraženo je da se ovo pravo ujedno prizna i fizičkim osobama.
Uočeno je da se predloženim Zakonom mijenja naziv Agencije za zaštitu okoliša u Hrvatska agencija za okoliš i prirodu te definira da Agencija obavlja stručne poslove zaštite prirode sukladno posebnom Zakonu kojim se uređuje zaštita prirode. Istaknuto je da je Vlada Republike Hrvatske 23. travnja 2015. godine donijela Odluku o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima i osnivanju Povjerenstva za provedbu racionalizacije sustava agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima te 7. svibnja 2015. godine Akcijski plan za provedbu ove Odluke. Navedenom Odlukom planirano je pripajanje Državnog zavoda za zaštitu prirode do kraja 2015. godine Agenciji za zaštitu okoliša. Budući da je Zakonom o zaštiti prirode („NN“, broj 80/2013) regulirano da stručne poslove  zaštite prirode za Republiku Hrvatsku obavlja Državni zavod za zaštitu prirode te da je navedenim Zakonom regulirano koje stručne poslove zaštite prirode obavlja Zavod u okviru svoje djelatnosti, postavljeno je pitanje u kojoj je mjeri izmjena ovoga Zakona usklađena s navedenom Odlukom Vlade Republike Hrvatske te hoće li u saborsku proceduru biti upućene izmjene Zakona o zaštiti prirode.
Upozoreno je na potrebu dopune prekršajnih odredbi na način da se za određene prekršaje omogući kažnjavanje i fizičkih osoba – obrtnika. Ujedno je istaknut prijedlog da se prekršajnim odredbama naglasi odgovornost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i odgovornih osoba u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za osiguravanje sredstava za financiranje zaštite okoliša.

U svezi članka 11. kojim se mijenja članak 57. kojim se uređuje sadržaj i način donošenja Plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora istaknuto je da je navedeni Plan ujedno  dodatno reguliran člankom 30. Prijedloga zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, s Konačnim prijedlogom zakona koji je u saborskoj proceduri. Ocijenjeno je kako se time narušava načelo jasnoće i preciznosti zakona te istaknuto je da je navedeni Plan, kao i rok donošenja novog Plana trebalo definirati Zakonom o zaštiti okoliša.

Dodatna pojašnjenja zatražena su u svezi članka 13. kojim se mijenja članak 63. koji regulira obvezu provođenja strateške procjene za strategije planove i programe. Upozoreno je da  iz predloženih izmjena nije razvidno podrazumijevaju li ove izmjene obvezu provođenja strateške procjne i za prostorni plan županije, prostorni plan Grada Zagreba i velikoga grada, uključujući njihove značajne izmjene i dopune te za prostorne planove nacionalnih parkova, parkova prirode i planova, uključujući i njihove značajne izmjene i dopune. Zamjenik ministra pojasnio je da se ovim izmjenama i dopunama propisuje obvezna strateška procjena za strategije, planove i programe na lokalnoj razini te postupak ocjene o potrebi strateške procjene za strategije, planove i programe kojima se određuje uporaba malih površina na lokalnoj razini, kao i za manje izmjene i dopune strategija, planova i programa. Ujedno je Odbor upoznat sa sadržajem amandmana koje je u cilju poboljšanja teksta ovih odredbi predložio Odbor za zakonodavstvo, a koje će predlagatelj prihvatiti.

Dodatna pitanja postavljena su u svezi članka 29. kojim se mijenja članak 123.  na način da se odredbe ovoga Zakona o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari koje se primjenjuju na područja postrojenja ne primjenjuju na posebnim propisima uređene sustave izvan područja postrojenja kao što su, između ostalih, i istraživanje i eksploatacija (vađanje/pridobivanje i oplemenjivanje) mineralnih sirovina u/na istražnim prostorima/eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da su odredbe ovoga članka izmijenjene sukladno izuzećima definiranim Seveso III Direktivom.
 
Predloženo je da se u članku 51. kojim se mijenja članak 225. kojim se uređuju uvjeti za obavljanje inspekcijskog nadzora na način da poslove inspekcijskog nadzora može obavljati i osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili integrirani diplomski stručni studij elektrotehničkog ili ekonomskog smjera, u navedenu dopunu uključe i osobe koje su završile geoinženjerski smjer ili smjer inženjerstvo okoliša. Naime, Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu provodi studijske programe Geoinženjerstvo i Inženjerstvo okoliša kojima se osposobljavaju stručnjaci za zaštitu okoliša čije kompetencije u potpunosti zadovoljavaju zahtjeve za kompetencijama obavljanja stručnih poslova inspekcijskog nadzora.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 
 

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 70. sjednici održanoj 18. lipnja 2015. godine, Prijedlog zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. lipnja 2015. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju pomoćnica ministra gospodarstva istaknula je da se predloženim Zakonom u pravni sustav Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ. Odredbe ovoga Zakona odnose se na sprečavanje velikih nesreća tijekom odobalnog istraživanja i eksploatacije ugljikovodika. Kao nadležno tijelo za provedbu Zakona određena je Koordinacija za sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, propisani su dokumenti koji se izrađuju i dostavljaju za izvođenje odobalnih radova, propisan je način izrade i sadržaj dokumenata koji se dostavljaju za izvođenje odobalnih radova, kao i procedura odobravanja istih od strane Koordinacije, određena je odgovornost za štetu, sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti prilikom provedbe odobalnih radova te su propisane prekršajne odredbe.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je ponašanje Vlade Republike Hrvatske ocijenjeno neodgovornim zato što je pokrenula postupak Prvog javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu 2. travnja 2014. godine te potom 2. siječnja 2015 godine izdala deset dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, a bez prethodnog donošenja nekoliko strateških dokumenata i ovoga Zakona. Ocijenjeno je da je prethodnim nedonošenjem  Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika pokazana nebriga za očuvanje mora i morskog okoliša budući da izazvane velike nesreće istraživanjem i eksploatacijom ugljikovodika mogu imati razorne i nepovratne posljedice na morski i obalni okoliš. Ujedno je istaknuto da je cijeli ovaj postupak proveden ubrzano, nezakonito i netransparentno te je u konačnici rezultirao i nepoštivanjem rokova za potpisivanje ugovora definiranih Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika („NN“, br. 94/2013. i 14/2014.) i Odlukom o postupku provedbe javnog nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu („NN“, br. 40/2014.). Stoga je postavljeno pitanje u kojoj je fazi sada postupak javnog nadmetanja, postupak strateške procjene utjecaja na okoliš te kada se planira potpisivanje ugovora. Zbog načina kako je vođen cijeli postupak kao i zbog nedostupnosti javnosti i zastupnicima ugovora koji je Ministarstvo gospodarstva sklopilo s tvrtkom Spectrum, izražena je sumnja u pogodovanje te je istaknuta nužnost da se bez odgode obustave svi postupci koji se provode temeljem provedenog Prvog javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu. 
 
Predstavnici Zelene akcije zabrinjavajućim su ocijenili što je predloženi Zakon upućen u hitni postupak donošenja neposredno prije isteka roka u kojem je država članica dužna uskladiti svoje zakonodavstvo s navedenom Direktivom. Istaknuli su da je Direktiva donesena u lipnju 2013. godine i  da je bilo dovoljno vremena za njezino prenošenje u nacionalno zakonodavstvo. Zelena akcija ocijenila je kako činjenica da se o ovom Zakonu raspravlja neposredno prije isteka roka za usklađivanje upućuje na zaključak da se istraživanje Jadrana i javno nadmetanje željelo provesti prije usklađivanja s Direktivom. 
U nastavku rasprave upitnim je ocijenjen sastav Koordinacije za sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika kojoj se predloženim Zakonom povjerava funkcija nadzora. Naime, navedenu čine predstavnici ministarstva nadležnog za rudarstvo, Agencije za ugljikovodike, Hrvatskog registra brodova, ministarstva nadležnog za pomorstvo, državne uprave nadležne za zaštitu i spašavanje, ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša i prirode i Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom. Istaknuto je kako predloženim nije osigurana neovisnost i objektivnost Koordinacije budući da je Agencija za ugljikovodike u sastavu Koordinacije. Samim time nisu stvoreni preduvjeti za jasno odvajanje funkcije nadzora sigurnosti i zaštite okoliša od tijela koje je usmjereno k razvoju korištenja naftnih ili plinskih resursa. Ujedno je upitnim ocijenjeno osnivanje novog tijela u uvjetima kada postoje tijela državne uprave u čijoj su nadležnosti ova pitanja, kao primjerice Obalna straža koja može sigurno i kvalitetno voditi procedure u slučaju onečišćenja mora.

Uočeno je da je člankom 30. ovoga Zakona kao i člankom 39. Prijelaznih i završnih odredbi definiran sadržaj te rok donošenja Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora. Upozoreno je kako se ovime narušava načelo jasnoće i preciznosti zakona. Naime, navedeni Plan definiran je Zakonom o zaštiti okoliša („NN“, br. 80/2013, 153/2013.-Zakon o gradnji) te je ovu problematiku trebalo definirati ovim temeljnim zakonom.

U svezi roka primjene koji je Zakonom propisan za planirane odobalne objekte tj. nove zahvate od 19. srpnja 2016. godine, postavljeno je pitanje upućuje li navedeno da bi eventualno bušenje istražnih bušotina temeljem provedenog postupka prvog javnog nadmetanja izmaklo obvezama iz ovoga Zakona. Pomoćnica ministra gospodarstva pojasnila je da to neće biti slučaj budući da su nove istražne i eksploatacijske bušotine nemoguće prije razdoblja od četiri godine, a što je od članova Odbora ocijenjeno netočnom tvrdnjom.

U raspravi je ukazano na važnost da se sukladno Arhuškoj konvenciji osigura javnosti i zainteresiranoj javnosti prilika za rano i učinkovito sudjelovanje u donošenju odluka vezanih za djelatnosti koje bi mogle imati značajne učinke na okoliš. U tom smislu iznijeta je primjedba na odredbe članka 7. stavka 2. kojima se propisivanjem kratkih rokova derogira odredba stavka 1. koja definira da bušenje istražne bušotina s neeksploatacijskog objekta može započeti nakon što je osigurano rano i učinkovito sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti. 

Nakon provedene rasprave Odbor nije utvrdio svoje stajalište o potpori za donošenje ovoga Zakona jer su glasovi desetorice nazočnih članova bili podijeljeni i to: 5 glasova „za“ i 5 glasova „protiv“.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 69. sjednici održanoj 10. lipnja 2015. godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2015. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predložene Godišnje izvještaje kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju pomoćnik ministra financija naznačio je da su tijekom 2014. godine zabilježena pozitivna kretanja u industrijskoj proizvodnji i izvozu, da je pojačana potrošnja te ostvarena izvanredna turistička sezona. U takvom makroekonomskom okruženju ostvareni su ukupni prihodi državnog proračuna u iznosu od 114,7 milijardi kuna odnosno ukupni rashodi u iznosu 127,5 milijardi kuna, pri čemu su rashodi za zaposlene smanjeni za 214 milijuna kuna, a materijalni rashodi za 415 milijuna kuna u odnosu na 2013. godinu. U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima ukupni manjak državnog proračuna iznosi 12,8 milijardi kuna odnosno 3,9% BDP-a, a uzme li se u obzir manjak izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te manjak jedinica lokalne države, ukupni manjak proračuna konsolidirane opće države ostvaren je u iznosu od 13,5 milijardi kuna ili 4,1% BDP-a. 

Zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode obrazložio je da je za razdjel Ministarstvo zaštite okoliša i prirode od ukupno planiranih 472.803.196,00 kuna izvršeno 434.655.346,18 kuna tj. 91,93% plana. Pojašnjeno je da je do odstupanja došlo većim dijelom uslijed dinamike provedbe projekata u sklopu pozicije Operativni program Okoliš, prioritet 1 i 3 za koju je od planiranih 171,6 milijuna kuna izvršeno 139,8 milijuna kuna odnosno 81,48% plana. Detaljnije je obrazloženo kako za ŽCGO Marišćina zbog nedostataka u popratnoj dokumentaciji nije izvršeno završno plaćanje za tehničku pomoć te je prebačeno za 2015. godinu. Za sanaciju odlagališta Filipovića (Grad Osijek) do kraja 2014. nije bilo plaćanja s obzirom da zbog žalbe u postupku ugovaranja nije potpisan ugovor za nadzor te se sredstva planiraju trošiti u 2015. godini. Za sanaciju odlagališta Stara ciglana (Općina Semeljci) od planiranih plaćanja izvršeno je avansno plaćanje za tehničku pomoć, a planirana plaćanja po ugovoru za nadzor nisu izvršena te su prebačena u 2015. godinu.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je da je od planiranih 1.431.000.000 kn izvršeno 1.333.111.112 kn tj. 93,16% plana. Od navedenog ukupnog iznosa za Administrativno upravljanje i opremanje izvršeno je 62,6 milijuna kuna što čini 4,7% ukupnih rashoda, za Programe i projekte zaštite okoliša od planiranih 532,0 milijuna kuna izvršeno je 476,7 milijuna kuna odnosno 89,60% plana, za Programe i projekte energetske učinkovitosti izvršeno je 171,0 milijuna kuna odnosno 1,33% više od plana dok je za Programe i projekte za postupanje s posebnim kategorijama otpada izvršeno 622,7 milijuna kuna odnosno 94,36% plana.

V.d. ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša naglasio je da je od planiranih 31.468.100,00 kuna izvršeno 16.323.612,52 kuna tj. 51,87% plana. Naglasio je da sredstva pomoći od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost čine gotovo 50% ukupnog proračuna Agencije za 2014. godinu i da je zabilježena realizacija ovih sredstva od svega 14% plana. Pojašnjeno je kako su razlozi slabe realizacije planiranih i odobrenih sredstava od strane Fonda spora proceduralna provedba nadmetanja u javnoj nabavi, a što je posljedično dovelo do slabog ugovaranja u 2014. godini. Također je istaknuto da je Agencija imala i problema s kadrovskom fluktuacijom.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru izražena su oprečna stajališta u svezi izvršenja Državnog proračuna za 2014. godinu. S jedne strane istaknuto je da su Ministarstvo zaštite okoliša i prirode te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost uspjeli u znatnom postotku realizirati svoje programe i da su upravo oni tvorci najaktivnijih programa na tržištu, posebice u dijelu energetske učinkovitosti. U tom smislu izraženo je zadovoljstvo realizacijom državnog proračuna u dijelu koji se odnosi na zaštitu okoliša i prirode.

S druge strane upozoreno je da se zakazalo na realizaciji projekata izgradnje centara za gospodarenje otpadom u sklopu Operativnog programa Okoliš, koji predstavljaju financijski najvažnije projekte u području zaštite okoliša. Stoga su Ministarstvo i Fond pozvani na ubrzavanje aktivnosti na njihovoj realizaciji. Upravo imajući u vidu važnost ovih projekata i uspostavljanja integriranog sustava gospodarenja otpadom sukladno preuzetim obvezama iz poglavlja 27. Okoliš, Odbor je planirao još u siječnju ove godine provesti tematsku raspravu o  dinamici realizacije projekata izgradnje centara za gospodarenje otpadom i uspostavi integriranog sustava gospodarenja otpadom. Međutim, unatoč upućivanim požurnicama, Odbor do današnjeg dana nije primio traženo Izvješće. Stoga je Ministarstvo pozvano da u što kraćem roku dostavi Odboru navedeno Izvješće. Također je istaknuto da se o dobroj realizaciji proračunskih sredstava za zaštitu okoliša i prirode ne može govoriti u situaciji kada Agencija za zaštitu okoliša nije izvršila gotovo 50% planiranih sredstava. 
 
Upozoreno je na nepouzdanost izraženog podatka o deficitu od 4,1% BDP-a, na što je ukazala i revizija Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna. Naime, postavlja se pitanje primijenjene metodologije i neuključivanja svih rashoda u izračun deficita budući da prema metodologiji Eurostata deficit proračuna za 2014. iznosi 5,7% BDP-a. Napomenuto je da nepouzdanost izraženog deficita upućuje na netransparentnost u vođenju javnih financija.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (4 glasova „za“, 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

i sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2014. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2014. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2014. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2014. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2014. godinu;

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  
                                                                                              Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 67. sjednici održanoj 13. svibnja 2015. godine, Interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske u vezi s ulogom Vlade Republike Hrvatske u provedbi zakona i strateških dokumenata u svezi istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio 41 zastupnik Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru, aktom od 14. travnja 2015. godine.
 
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Interpelaciji o radu Vlade Republike Hrvatske u vezi s ulogom Vlade Republike Hrvatske u provedbi zakona i strateških dokumenata u svezi istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru koju je podnio 41 zastupnik Kluba zastupnika HDZ-a i Interpelaciji o radu Vlade Republike Hrvatske zbog provedbe projekta istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu koju je podnijelo 19 zastupnika u Hrvatskom saboru.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnik 41 zastupnika Kluba zastupnika HDZ-a istaknuo je da zastupnici  koji podnose ovu Interpelaciju smatraju da je Vlada Republike Hrvatske provela ubrzano, nezakonito i netransparentno postupak seizmičkog istraživanja Jadrana, prvog javnog nadmetanja te izdavanja dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu. Zastupnici neodgovornim smatraju davanje odobrenja stranoj privatnoj tvrtki Spectrum Geo Limited za provođenje seizmičkih istraživanja Jadrana, a bez provedenog javnog natječaja i prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Posebice upitnim drže da je ovaj komercijalan posao, koji je omogućio prikupljanje podataka za uspostavljanje Data Rooma-a s ciljem poticanja interesa velikih naftnih kompanija za istraživanje i eksploataciju Jadrana, neprimjerno svrstan  u kategoriju znanstvenoistraživačkih poslova. Budući da je javnosti u ovom netransparentno vođenom postupku ostala nepoznanica podatak u kojoj je mjeri Vlada Republike Hrvatske osigurala da se zaštite nacionalni interesi u dijelu raspolaganja strateškim energetskim podacima te podacima koji predstavljaju kulturno dobro, a koji su dobiveni ovim istraživanjem, u uvodnom obrazloženju dodatno je izražen zahtjev da se javno objavi ugovor potpisan s tvrtkom Spectrum Geo Limited. Podnositelji Interpelacije ujedno smatraju da je Vlada Republike Hrvatske pokrenula postupak prvog javnog nadmetanja bez prethodnog donošenja Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama, Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, nove Strategije održivog razvitka Republike Hrvatske te Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Umjesto tih strateških dokumenata Vlada RH temelji cijeli ovaj proces na Okvirnom planu i programu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, a koji nije propisan niti jednim strateškim dokumentom i zakonom i skromna je sadržaja. Osim toga, navedenim strateškim aktima i zakonom ujedno bi pravovremeno bili definirali uvjeti i načini opremanja i osposobljavanja za slučajeve onečišćenja i većih akcidenata na moru koji bi mogli nastati uslijed istraživanja i eksploatacije ugljikovodika. Kao jedan od ključnih propusta zastupnici ističu nepostojanje kvalitetne cost-benefit analize gospodarske opravdanosti istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu. Zastupnici ujedno ističu da je Vlada Republike Hrvatske raspisala prvo javno nadmetanje za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika čiji je obuhvat u suprotnosti sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i mišljenjem Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja koji je sastavni dio dokumentacije za javno nadmetanje. Naime, navedenim strateškim dokumentima nije planirana mogućnost eksploatacije ugljikovodika na Srednjem i Južnom Jadranu, a Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja svojim mišljenjem uvjetovalo je da granica istražnih prostora mora biti izvan teritorijalnih voda Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske također je provela prvo javno nadmetanje te izdala dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu bez prethodno provedene strateške procjene utjecaja na okoliš koja uključuje i prekogranične konzultacije. Navedeno je u konačnici rezultiralo nepotpisivanjem ugovora u roku definiranom zakonodavnom regulativom. Stoga podnositelji Interpelacije traže da se bez odgode obustave svi postupci, utvrdi odgovornost za nezakonitosti i netransparentnosti, donesu strateški akti i zakonodavna regulativa te provede strateška procjena utjecaja na okoliš.

Izvješće Vlade Republike Hrvatske dostavljeno temeljem ove Interpelacije uvodno je obrazložila pomoćnica ministra gospodarstva te istaknula da je Vlada Republike Hrvatske osigurala sve uvjete za provođenje zakonitog i transparentnog postupka po pitanju istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, kako prilikom donošenja zakonodavne regulative tako i prilikom provođenja svih postupaka od strane Agencije za ugljikovodike. Posebice se osvrnula na Interpelacijama otvoreno pitanje dostupnosti i  netransparentnosti postupka te istaknula da je u cijeli ovaj proces uključen niz stručnih institucija, fakulteta, instituta te brojni stručnjaci iz raznih područja, da je za Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika provedena javna rasprava i transparentna komunikacija s širom javnosti, da je isti raspravljen u Hrvatskom saboru u dva čitanja, da su sve odluke Vlade RH koje su uslijedile nakon donošenja ovoga Zakona bile objavljene u „Narodnim novinama“ i na web stranici Agencije za ugljikovodike te da su nacrt Ugovora kao i svi dokumenti koji su temelj za ovaj projekt od prvog dana dostupni na web stranici Agencije. U svezi iznesenog zahtjeva da se javno objavi potpisan ugovor s tvrtkom Spectrum Geo Limited istaknula je da je za objavu takvih ugovora potrebno tražiti dozvolu, ali da je ugovor apsolutno dostupan na uvid u Ministarstvu gospodarstva svim zainteresiranim strankama.  Kada je riječ o strateškim dokumentima napomenula je da je u mandatu prethodne Vlade Republike Hrvatske donesena Strategija upravljanja mineralnim sirovinama 2008. godine te Strategija održivog razvoja Republike Hrvatske 2009. godine. Govoreći o Strateškoj studiji istaknula je da sukladno zakonskoj regulativi cost-benefit analiza nije sastavni dio sadržaja Strateške studije te da je Stratešku studiju izradilo društvo ovlašteno za izradu strateških studija utjecaja strategija, programa i plana na okoliš Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
 
U nastavku ravnateljica Agencije za ugljikovodike detaljno se osvrnula na navode iznesene u Interpelacijama u svezi odredbi Ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika, Strateške studije, Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika te mogućnosti ishođenja pojedinih dozvola, odnosno odobrenja.

U raspravi na Odboru iznijeto je nezadovoljstvo obrazloženjima koje je Vlada Republike Hrvatske navela u Izvješću povodom ove Interpelacije. Istaknuto je kako se Vlada RH poziva na Strategiju gospodarenja mineralnim sirovinama koja 2008. godine nije bila usvojena na razini Hrvatskoga sabora već Vlade Republike Hrvatske, a da pri tom prešućuje činjenicu da se donošenjem novog Zakona o rudarstvu („NN“ br. 56/2013. i 14/2014.) nije odredila spram te Strategije. Posebice je naglašeno da navedena Strategija na koju se Vlada RH poziva ne podrazumijeva eksploataciju ugljikovodika na Srednjem i Južnom Jadranu. Ujedno je istaknuto da je INA-Industrija nafte d.d. imala koncesiju za istraživanja cijelog Jadrana temeljem Odluke o izmjeni Odluke o odobrenju produženja koncesije za istraživanje nafte i plina u istražnom prostoru „Južni Jadran“ („NN“, br. 4/2007.) te Odluke o izmjeni Odluke o odobrenju produženja koncesije za istraživanje nafte i plina u istražnom prostoru „Sjeverni Jadran“ („NN“, br. 4/2007.), ali da se u slučaju ovog javnog nadmetanja radi o istraživanju koje podrazumijeva bušenje na području Srednjeg i Južnog Jadrana, a koje nije moguće sukladno važećoj prostorno planskoj dokumentaciji. Neprihvatljivim je ocijenjena spremnost Vlade RH da potpiše ugovore o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika bez da je zakonodavnom regulativom prethodno regulirala minimalne zahtjeve za sprječavanje velikih nesreća tijekom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na moru. U svezi Zakona o  istraživanju i eksploataciji ugljikovodika („NN“, broj 94/2013. i 14/2014.) istaknuto je da je Vlada RH prekršila tim Zakonom definiran rok za potpisivanje Ugovora budući da navedeni nisu potpisani do 2. travnja 2015. godine, odnosno u roku od tri mjeseca od dana izdavanja dozvola. Upozoreno je da će se niz ograničenja neminovno javiti nakon potpisivanja ugovora jer nisu pravovremeno doneseni svi akti koji su trebali jasno definirati uvjete javnog nadmetanja. Ovdje je posebice naglašena potreba izrade Strateške studije i donošenja Državnog plana prostornog razvoja kojim se određuju zone namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina. Samim time Državni plan preduvjet je za izdavanje lokacijskih dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu jer postojećim prostornim planovima županija isti nisu planirani niti se njihovim izmjenama mogu planirati. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i  5 glasova „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

Prihvaća se Interpelacija o radu Vlade Republike Hrvatske u vezi s ulogom Vlade Republike Hrvatske u provedbi zakona i strateških dokumenata u svezi istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru, koju je podnio 41 zastupnik Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 67. sjednici održanoj 13. svibnja 2015. godine, Interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske zbog provedbe projekta istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo 19 zastupnika u Hrvatskom saboru, aktom od 15. travnja 2015. godine.
 
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Interpelaciji o radu Vlade Republike Hrvatske u vezi s ulogom Vlade Republike Hrvatske u provedbi zakona i strateških dokumenata u svezi istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru koju je podnio 41 zastupnik Kluba zastupnika HDZ-a i Interpelaciji o radu Vlade Republike Hrvatske zbog provedbe projekta istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu koju je podnijelo 19 zastupnika u Hrvatskom saboru.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnica 19 zastupnika u Hrvatskom saboru koji su podnijeli Interpelaciju naznačila je da zastupnici koji podnose ovu Interpelaciju smatraju da je nužno otvoriti raspravu pred Hrvatskim saborom o postupcima i odlukama Vlade Republike Hrvatske koje se tiču provođenja procesa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu. Podnositelji Interpelacije smatraju da proveden proces istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu od samog početka nije transparentan i usklađen sa zakonima Republike Hrvatske i međunarodnim dokumentima. Cijeli postupak vođen je ubrzano i uz kratko i ograničeno razdoblje konzultacija s javnošću te je pokrenut bez prethodne analize utjecaja na okoliš i strateške procjene. Ujedno je tvrtki Spectrum bez provedenog javnog natječaja dana dozvola za istraživanje jadranskog podmorja. Predstavnica podnositelja Interpelacije napomenula je da je u studenom 2014. godine uputila zastupničko pitanje Vladi Republike Hrvatske kojim je zatraženo pojašnjenje zašto ugovor koji je Ministarstvo gospodarstva sklopilo s tvrtkom Spectrum nije javno dostupan hrvatskoj javnosti te je tražena preslika ugovora  koja do današnjeg datuma nije dostavljena. Stoga je na sjednici Odbora dodatno izražen zahtjev da se javno objavi navedeni ugovor. Podnositelji Interpelacije ujedno ističu da se izradi strateške procjene pristupilo pro forma nakon što su izdane dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Interpelacijom je istaknut i čitav niz manjkavosti dostupnog Ugovora o istraživanju i podijeli eksploatacije ugljikovodika. Naime, prema javno dostupnom prijedlogu Ugovora očito je da će za razliku od najavljivanih 55 do 60% prihoda iz ugljikovodika proizvedenih u Jadranu, Republika Hrvatska imati korist od 40 do maksimalno 50% u odnosu na proizvedene ugljikovodike. Prijedlog Ugovora ne spominje naknadu neizravnih gubitaka u slučaju akcidenta (neostvarena i propuštena dobit u slučaju turizma, ribarstva i marikulture). Prema Ugovoru koncesionar nema definiranu obvezu korištenja infrastrukture Republike Hrvatske za transport nafte, a nema ni kvantificiranu obavezu kvote i razine stručnosti zapošljavanja ljudskih resursa iz Republike Hrvatske. Također Ugovor ne predviđa opciju da Republika Hrvatska uđe u partnerstvo u proizvodnji ugljikovodika za slučaj da se pronađu bogate rezerve. Stoga podnositelji Interpelacije smatraju da javno objavljeni prijedlog Ugovora ne štiti interese Republike Hrvatske. Zbog svega navedenoga izražena je sumnja u pogodovanje te stav da se Vlada Republike Hrvatske mora jasno odrediti prema tome zašto je omogućila da se na ovakav način realizira projekt istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu. Podnositelji Interpelacije pozivaju Vladu Republike Hrvatske da izradi Strategiju upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem uz uključivanje javnosti putem javne rasprave, vrati Stratešku studiju u početnu fazu, odnosno da Studiju kvalitetno doradi, korigira i nadopuni te pokrene novu javnu raspravu i osigura zainteresiranoj javnosti na tom području uvid u cjelokupnu dokumentaciju. Podnositelji Interpelacije ujedno pozivaju Vladu Republike Hrvatske da utvrdi odgovornost ministra gospodarstva zbog protupravnog, ekonomski štetnog te netransparentnog provođenja projekta istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu. Zbog važnosti ove tematike ujedno je kritizirana nenazočnost ministra gospodarstva ovoj sjednici Odbora.
Izvješće Vlade Republike Hrvatske dostavljeno predsjedniku Hrvatskoga sabora temeljem ove Interpelacije obrazložila je pomoćnica ministra gospodarstva te istaknula da je Vlada Republike Hrvatske osigurala sve uvjete za provođenje zakonitog i transparentnog postupka po pitanju istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, kako prilikom donošenja zakonodavne regulative tako i prilikom provođenja svih postupaka od strane Agencije za ugljikovodike. Vezano za iznesen zahtjev za javnu objavu ugovora s tvrtkom Spectrum Geo Limited pomoćnica ministra istaknula je da za objavu takvih ugovora treba tražiti dozvola druge strane, ali da je navedeni ugovor dostupan na uvid u Ministarstvu gospodarstva svim zainteresiranim strankama. Ujedno se pomoćnica ministra gospodarstva uvodno osvrnula na primjedbe iznijete u Interpelacijama na transparentnost postupka, stručnost tvrtke koja je radila Stratešku studiju te obvezu donošenja strateških dokumenata.

U nastavku ravnateljica Agencije za ugljikovodike detaljno je iznijela argumente Vlade RH na navode iznesene u Interpelacijama u svezi odredbi Ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika, Strateške studije, Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika te mogućnosti ishođenja pojedinih dozvola, odnosno odobrenja. Posebice je istaknula da je netočna tvrdnja da će koristi za Republiku Hrvatsku biti svega 40-50% prihoda u odnosu na pridobivene ugljikovodike budući da su naknade koje su prema ranijem modelu pripadale Republici Hrvatskoj iznosile 5% vrijednosti od ukupne pridobivene količine ugljikovodika (5% od prihoda) koja se sada povećala na 10% vrijednosti od ukupne pridobivene količine ugljikovodika (10% prihoda) te su ujedno povećane neke naknade i uvedene nove. Samim time, kada se napravi simulacija financijskog modela, zavisno o količinu i tipu mineralne sirovine (plin ili nafta), izravne financijske koristi za Republiku Hrvatsku procjenjuju se u iznosu od 55-65% ukupnog neto prihoda. Istaknula je da je Ugovorom propisana sveobuhvatna odgovornost za štetu proizašlu iz svih radova koje obavlja Ovlaštenik dozvole prilikom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika te da je ovlaštenik dozvola dužan pribaviti policu osiguranja za štetu koja bi mogla proizaći iz istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu. Detaljnije se osvrnula na iznesenu primjedbe da RH nema partnerskog udjela u Ugovoru iznoseći dijelove Ugovora u kojima je vidljiv partnerski udio RH u Ugovoru. Nadalje je naglasila je da je Ugovorom definirana obveza korištenja domaće infrastrukture kao i korištenje domaćih usluga. Zaključno je ravnateljica Agencije istaknula da niti Ugovor niti Strateška studija nisu garant da će se nešto provesti već da će investitor biti dužan prije svake radnje ishoditi pojedine dozvole, odobrenja, izraditi studiju utjecaja na okoliš i slično.
 
U raspravi na Odboru izraženo je nezadovoljstvo argumentima koje je Vlada RH iznijela u svom Izvješću i koji su prezentirani na Odboru od strane predstavnika Vlade RH. Naglašeno je da kod tvrtke kojoj je povjerena izrada Strateške studije nije sporna činjenica što je navedena Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i prirode ovlaštena za izradu strateških studija, već to što tvrtka nema reference za izradu strateške studije ovog iznimno važnog projekta za Republiku Hrvatsku. Zatražena je informacija o autorima Ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika te njihovim referencama budući da navedeni trpi ozbiljne prigovore struke. U tom smislu ponovno je naglašena upitnost procjene izravne financijske koristi za Republiku Hrvatsku u iznosu od 55-65% očekivanog ukupnog neto-prihoda. Istaknuto je da je Vlada RH u svom Izvješću, a i njezini predstavnici na sjednici Odbora, umjesto načelnih odgovora na iznijete primjedbe na Ugovor svoje navode trebali potkrijepiti citirajući odredbe Ugovora. U tom smislu predstavnica podnositelja Interpelacije citirala je odredbe predloženog Ugovora iz kojih je razvidno da koncesionar nema definiranu obvezu korištenja infrastrukture Republike Hrvatske za transport nafte odnosno kvantificiranu obvezu kvote i razine stručnosti zapošljavanja ljudskih resursa iz Republike Hrvatske. Zaključno je zatraženo da se izrijekom navedu članci kojima je regulirana naknada neizravnih gubitaka u slučaju akcidenta te opcija da Republika Hrvatska uđe u partnerstvo u proizvodnji ugljikovodika za slučaj da se pronađu bogate rezerve.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i  5 glasova „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

Prihvaća se Interpelacija o radu Vlade Republike Hrvatske zbog provedbe projekta istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu, koju je podnijelo 19 zastupnika u Hrvatskom saboru

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 66. sjednici održanoj 24. ožujka 2015. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. ožujka 2015. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnici predlagatelja istaknuli su da se predloženim Zakonom vrši usklađenje s novom Direktivom Vijeća 2013/59/Euratom koja je stupila na snagu nakon donošenja Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti („NN“, br. 141/2013.). Predložene  izmjene i dopune odnose se na kategorizaciju izloženih radnika, obveze dozimetrijskog nadzora izloženih radnika, stjecanja stručne osposobljenosti, provjere zdravstvene sposobnosti izloženih radnika i slično. Ujedno se uvodi uspostava centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada od strane Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, a koji će ujedno njime upravljati. Definiran je i način financiranja ovih poslova Fonda.

U raspravi na Odboru istaknut je značaj problematike zbrinjavanja radioaktivnog otpada te donošenja Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva („NN“, br. 125/2014.) u zakonskom roku tj. do 1. kolovoza 2015. godine. Naime, sukladno Direktivi 2011/70/Euratom države članice trebaju predstaviti nacionalne programe u kojima će navesti kada, gdje i kako će zbrinuti iskorišteno nuklearno gorivo i radioaktivni otpad uz primjenu najviših sigurnosnih standarda. Stoga je upozoreno na važnost izrade strateške procjene utjecaja na okoliš Nacionalnog programa kako se prilikom njegove izrade ne bi dogodio isti propust kao kod izrade Strategije iz 2014. godine za koju je ova izrada strateške procjene propuštena.
 
Uočeno je da neka rješenja predložena ovim Zakonom odstupaju od rješenja sadržanih u Strategiji. Navedenom Strategijom definirao je da će Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost uspostaviti središnje skladište za institucionalni radioaktivni otpad i iskorištene izvore, s tim da će paralelno s uspostavom središnjeg skladišta Vlada RH odrediti pravnu osobu koja će obavljati poslove zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva. Navedenom Strategijom dana je ocjena kako je jedina organizacija koja u ovom trenutku raspolaže ljudskim i financijskim resursima za uspostavu središnjeg skladišta Zavod. Međutim, unatoč ovim strateškim opredjeljenjima, predloženim izmjenama brišu se iz nadležnosti Zavoda poslovi skladištenja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podrijetlom s teritorija RH u središnjem skladištu te poslovi upravljanja središnjim skladištem. Napomenuto je da je Strategijom ujedno definirana postupna uspostava centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada  kroz četiri razvojne faze pri čemu je prvi objekt koji bi se trebao uspostaviti  središnje skladište za institucionalni  radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja. Upozoreno je da se, unatoč ovim strateškim smjernicama,  predloženim Zakonom smanjuje nadležnost Zavoda, a uspostava i upravljanje centrom za zbrinjavanje radioaktivnog otpada povjerava Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško. Iznesen je prigovor da predlagatelj ovo novo rješenje nije u pisanom uvodnom obrazloženju argumentirao. Stoga ostaje otvorenim pitanje ekipiranosti Fonda za obavljanje ovih poslova, posebice stoga što je i do sada poslove vezane za dekomisiju NE Krško te zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva iz NE Krško za Fond obavljala konzalting i inženjering tvrtka specijalizirana za poslove zaštite okoliša, a osobito za poslove s opasnim i radioaktivnim otpadom te radioaktivnim materijalom (APO d.o.o. usluge zaštite okoliša).

Općenito je istaknuto kako je u pisanom obrazloženju ovoga Zakona trebalo dati sustavnu,  cjelovitu ocjenu stanja koja bi sadržavala najnovije informacije o tijeku pregovora s Republikom Slovenijom radi postizanja dogovora o zajedničkom zbrinjavanju radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva iz NE Krško, informacije o statusu druge revizije Programa razgradnje NE Krško kao i najavljivanim planovima NE Krško da na lokaciji elektrane uspostavi suho skladište za istrošeno nuklearno gorivo koje bi započelo s pogonom 2019. godine. Jednom od ključnih informacija izdvojeno je i pitanje projekta istraživanja i razvoja lokacije zbrinjavanja radioaktivnog otpada u RH. Ovo posebice u kontekstu lokacije koja je Programom prostornog uređenja RH iz 1999. definirana kao prostor za izgradnju nisko i srednje radioaktivnog otpada, a u svezi koje se Strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva nije jasno definirala.
Iznesen je prigovor i na iskazanu ocjenu potrebnih sredstava za provedbu ovoga Zakona budući da ne sadržava podatke o financijskim sredstvima prikupljenim u namjenskom Fondu, procjeni ulaganja za uspostavu centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, rashodima koji će proizaći iz nove nadležnosti Fonda i slično. Ovo tim više što je i Strategija manjkava u dijelu definiranja financijskih sredstava koji će pratiti realizaciju Strategije.

 U svezi provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u razdoblju od 5. lipnja do 5. srpnja 2014. uočeno je kako nacrt Zakona koji je bio u postupku javne rasprave ne sadržava odredbe kojima se predlaže promjena koncepta zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Ocijenjeno je da je time javnost bila isključena iz promišljanja novog koncepta zbrinjavanja radioaktivnog otpada.  

Ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost u osvrtu na iznesene primjedbe potvrdio je kako nacrt Zakona koji je bio u postupku javne rasprave nije sadržavao odredbe kojima se predlaže promjena koncepta zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Istaknuo je da su ove odredbe uvrštene u predložene izmjene i dopune Zakona kao rezultat primjedbi dobivenih tijekom javne rasprave i temeljem konzultacija s Europskom komisijom koja je tražila razdvajanje funkcije regulatora od operatera. Naglasio je kako je Strategijom bilo naznačeno da će se to razdvajanje funkcija dogoditi u budućnosti. Ravnatelj je ujedno članove Odbora ukratko izvijestio o tijeku pregovora s Republikom Slovenijom, fazi izrade Nacionalnog programa provedbe Strategije te pripremnim radnjama u svezi izrade idejnog rješenja, koncepta tehnologije, inicijalne procjene sigurnosti i komunikacije s lokalnom zajednicom za lokaciju vojno skladišni kompleks „Čerkezovac“ u općini Dvor. Na upit koja se vrsta otpada planira skladištiti na toj lokaciji pojašnjeno je da se planira skladištiti otpad iz RH te do 2020. uspostaviti uvjete za preuzimanje otpada iz NE Krško i zaključno oko 2040. uspostaviti odlagalište. Budući da je u raspravi zatraženo pojašnjenje roka definiranog člankom 23. za donošenje pravilnika kojim će se regulirati mjerenje osobnog ozračenja osoba, ravnatelj je pojasnio da je navedeni rok od dvije godine potreban jer uključuje fazu prikupljanja podataka, analitiku te konzultacije s Europskom komisijom.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“ i  3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADIOLOŠKOJ I NUKLEARNOJ SIGURNOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 64. sjednici održanoj 11. veljače 2015. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 3. studenoga 2014. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeno Izvješće kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je pomoćnik glavnog revizora istaknuo da je Državni ured za reviziju obavio 22 revizije učinkovitosti gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj pri čemu su subjekti revizije bili Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Agencija za zaštitu okoliša te sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ukratko su prezentirani ciljevi provedene revizije, nalazi te preporuke dane subjektima revizije s ciljem povećanja učinkovitosti gospodarenja otpadom. Ovim Izvješćem ocijenjeno je da gospodarenje otpadom nije u cijelosti učinkovito budući da su kod gotovo svih subjekata revizije utvrđene nepravilnosti i propusti u sustavu gospodarenja otpadom. Pri tome je izdvojeno da su u Istarskoj, Međimurskoj i Primorsko-goranskoj županiji provedene značajne aktivnosti na uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

Zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode obrazložio je mišljenje Vlade Republike Hrvatske koja smatra da nalazi revizije ispravno identificiraju ključne probleme kao i potrebne preporuke radi povećanja učinkovitosti gospodarenja otpadom. Vlada Republike Hrvatske ujedno je, uz naznaku najnovijih podataka u svezi uspostave sustava odvojenog prikupljanja od strane jedinica lokalne samouprave te provedenih inspekcijskih nadzora i s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sklopljenih ugovora o sanaciji odlagališta, iznijela stajalište da se realizacija izgradnje centara za gospodarenje otpadom ne ostvaruje u predviđenim rokovima budući da se tek u zadnje dvije godine započelo s njihovom pripremom.

Ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša istaknuo je da Agencija prihvaća nalaz i preporuke revizije, odnosno iskazanu potrebu uspostave kvalitetne suradnje Ministarstva i Agencije s nadležnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kako bi one pravodobno dostavljale podatke iz svoje nadležnosti potrebne za vođenje informacijskog sustava. Ravnatelj Agencije posebice je naglasio značaj pravodobnog osiguravanja kvalitetnih i pouzdanih podataka koji se prijavljuju u Registar onečišćavanja okoliša.

Predstavnica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ukratko je prezentirala aktivnosti Fonda kojima je kroz izmjenu zakonske regulative te dodjelu financijskih sredstava postignut određeni pomak na razini jedinica lokalne samouprave u dijelu uspostave primarne selekcije otpada te sanacije odlagališta.

U raspravi na Odboru ocijenjeno je da ovo Izvješće daje cjelovit prikaz i analizu učinkovitosti gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj na državnoj i lokalnoj razini za razdoblje od donošenja Plana gospodarenja otpadom u srpnju 2007. pa do konca prosinca 2013. godine. Pri tome je za realizaciju uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom sukladno strateškim dokumentima i preuzetim obvezama iz poglavlja 27. Okoliš posebice naglašena odgovornost svih nadležnih tijela, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini. Polazeći od donesenih planskih dokumenata gospodarenja otpadom (Strategije 2005. godine te Plana 2007. godine), donesene zakonodavne regulative, svih aktivnosti Fonda na sufinanciranju sanacije odlagališta te izgradnji centara za gospodarenje otpadom, izraženo je neslaganje s ocjenom Vlade RH kako se realizacija izgradnje centara za gospodarenje otpadom ne ostvaruje u predviđenim rokovima budući da se tek u zadnje dvije godine započelo s njihovom pripremom. Istaknuto je kako su u zadnje dvije godine napravljeni određeni pomaci u uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, ali da se nažalost još uvijek samo dovršava izgradnja centara za gospodarenje otpadom Marišćina i Kašijun koja je ugovorena u 2011. godini. Nadalje, konstatirano je da su količine biorazgradivog komunalnog otpada na odlagalištima znatno veće od dopuštenih količina te da je u 2013. u odnosu na 2012. došlo do malog povećanja ukupno odloženih količina svih vrsta otpada na odlagalištima. Niz obveza definiranih strateškim dokumentima i poglavljem 27. Okoliš ostao je neizvršen na državnoj i lokalnoj razini, a Vlada RH ujedno nije u planiranom roku donijela novi Plan gospodarenja otpadom za sljedeće šestogodišnje razdoblje kojim bi definirala najavljeni novi koncept izgradnje 13 centara za gospodarenje otpadom.

Tijekom rasprave dodatno je za unapređenje sustava gospodarenja otpadom ukazano na važnost dinamike izgradnje centara za gospodarenje otpadom. U tom smislu  pozdravljeno je najavljeno održavanje tematske sjednice Odbora na kojoj će Odbor od strane nadležnog Ministarstva biti cjelovito izviješten o dinamici realizacije projekata izgradnje centara za gospodarenje otpadom. Istaknuto je da je ova revizija ukazala na niz slabosti i problema na lokalnoj i regionalnoj razini koji imaju dublji korijen u samoj lokalnoj razini budući da navedena zbog slabih financijskih i ljudskih kapaciteta nije u mogućnosti odazvati se ovakvim izazovima.

U svezi izgradnje centara za gospodarenje otpadom upozoreno je na važnost izbora najboljih tehnologija obrada otpada. Izneseno je i stajalište kako je način postupanja s otpadom u RH zastario te da se novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom nisu uveli tržišni modeli gospodarenja otpadom, posebice posebnim kategorijama otpada. Postavljeno je i pitanje trošenja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za gospodarenje otpadom na način da se  parafiskalni nameti koji su prihod Fonda koriste suprotno njihovoj namjeni za sanaciju odlagališta. U tom smislu izraženo je žaljenje što nije uvedena naknada za odlaganje otpada na odlagališta iz koje bi se financirale ove namjene.

U raspravi su izrečene i pohvale dosadašnjim aktivnostima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sufinanciranju projekata jedinica lokalne razine u području gospodarenja otpadom i zaštiti okoliša.

Zatraženi su podaci o broju zahtjeva za izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom  primljenih sukladno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom koji je stupio na snagu u srpnju 2013. godine te broju izdanih dozvola. Predstavnici Ministarstva ukazali su na prisutan problem dostavljanja nepotpune dokumentacije od strane podnositelja zahtjeva te su se obvezali naknadno dostaviti tražene podatke. Raspravljano je i o statusu odlagališta otpada na Jakuševcu.

Vezano uz obuhvat ovog revizorskog Izvješća izraženo je i mišljenje o potrebi proširenja njegovog obuhvata i na analizu mjera odnosno sankcija izrečenih subjektima gospodarenja otpada u sklopu inspekcijskih nadzora provedenih od strane inspekcije zaštite okoliša te analizu problematike zbrinjavanja građevinskog otpada, otpadnog mulja iz pročišćivača i slično.

Zaključno je naglašena važnost senzibiliziranja javnosti kroz provođenje i populariziranje određenih akcija poput akcije Zelena čistka koja se provodi na razini RH.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (11 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora proveo je, na 63. tematskoj sjednici održanoj 13. veljače 2015. godine, raspravu o Strateškoj studiji o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu za koju je Ministarstvo gospodarstvo otvorilo 16. siječnja 2015. godine javno savjetovanje te pozvalo zainteresiranu javnost da najkasnije do 16. veljače 2015. godine dostavi svoje prijedloge i komentare na predloženu Stratešku studiju te Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu. 

U uvodnom dijelu predsjednik Odbora podsjetio je nazočne da je Odbor na 61. tematskoj sjednici održanoj 27. studenoga 2014. godine proveo opsežnu raspravu na temu „Otvorena pitanja i izazovi istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru“ u sklopu koje je, između ostalog, naglašen značaj i potreba prethodne izrade strateške procjene utjecaja na okoliš kako bi se mjerodavne odluke u svezi istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu donosile uz poznavanje mogućih značajnih utjecaja na okoliš. Uz kratki prikaz mišljenja, prijedloga i primjedbi iznesenih na 61. tematskoj sjednici Odbora, predsjednik Odbora naglasio je kako, zbog neusuglašenosti stavova članova Odbora, nisu doneseni zaključci navedene tematske sjednice.

U nastavku predsjednik Odbora naglasio je kako su Strateška studija i Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije izazvali brojna pitanja i kritike stručne javnosti, lokalne razine i civilnih udruga te stanovnika priobalnih županija. Posebno upitnim ocijenio je što eksploatacija ugljikovodika na Jadranu nije planirana niti jednim strateškim dokumentom Republike Hrvatske budući da je Izmjenama i dopunama Programa prostornog uređenja RH („NN“ br. 50/99. i 84/2013.) otvorena samo mogućnost istraživanja ugljikovodika. Upozorio je da je podloga cijelom ovom postupku trebala biti Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama koja sukladno članku 6. Zakona o rudarstvu predstavlja osnovni dokument kojim se utvrđuje gospodarenje mineralnim sirovinama i planira rudarska gospodarska djelatnost na državnoj razini te Strategija upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem. Naglasio je kako ulogu strateških dokumenata ne može zamijeniti Okvirni plan i program pri čemu izrada i donošenje tog općeg akta nije propisana niti jednim važećim zakonom. Ujedno je bitnim za cijeli ovaj proces naglasio potrebu prethodnog donošenja Zakona o sigurnosti pri obalnom istraživanju i eksploatacije ugljikovodika. Osvrćući se na činjenicu da je Vlada RH temeljem raspisanog javnog nadmetanja 2. siječnja 2015. godine izdala deset dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu, upozorio je da je obuhvat javnog nadmetanja bio u suprotnosti s mišljenjem Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja koje je izrijekom uvjetovalo „da granica istražnih prostora mora biti izvan teritorijalnih voda RH“. Pri tome se ujedno postavlja pitanje koja je svrha naknadnog definiranja prostornih ograničenja istraživanja i  eksploatacije kada izdane dozvole za istraživanje i eksploataciju sadrže detaljne izmjere istražnog prostora.

U nastavku sjednice, nakon uvodnih riječi predsjednice Uprave Agencije za ugljikovodike,  voditelj Studije iz tvrtke Ires ekologija d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša. detaljno je prezentirao Stratešku studiju.

U uvodnom dijelu sjednice pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode ukratko je informirala nazočne da je u tijeku izrada zadnjeg od pet dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem te da će prijedlog Strategije biti podnesen Hrvatskom saboru u roku definiranom Zakonom o zaštiti okoliša („NN“ br. 80/2013.). Ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša iznio je niz primjedbi na Stratešku studiju držeći kako je, između ostalog, navedena trebala dati naglasak na održavanje ekoloških sustava u cjelini, a ne samo pojedinih dijelova, jasno definirati koja će se tehnologija istraživanja i eksploatacije primijeniti, načine na koje se planira smanjiti negativni utjecaj buke te obraditi utjecaj akcidentnih situacija na žive organizme. Posebice je izrazio žaljenje što Agencija, koja prikuplja, objedinjava i distribuira podatke vezane uz okoliš RH pa tako i more, nije bila uključena u izradu ove Strateške studije. Predstavnik Državnog zavoda za zaštitu prirode istaknuo je da se Zavod očitovao stručnim mišljenjem vezano za glavnu ocjenu prihvatljivosti Okvirnog plana i programa za ekološku mrežu. Zavod je stajališta da Stratešku studiju treba nadopuniti i uskladiti sa Smjernicama za ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu za Stratešku procjenu utjecaja na okoliš koje su izrađene u sklopu projekta SEA Hrvatska. Posebice je istaknuta i potreba da Strateška studija detaljnije razradi utjecaje akcidentnih situacija te načine njihova izbjegavanja i saniranja.

Predstavnica Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita naglasila je da se Institut  nizom primjedbi očitovao na Stratešku studiju te da je mišljenja da je ovaj dokument izrađen u neprimjereno kratkom roku od strane tima stručnjaka s nedovoljnim iskustvom. Institut smatra da je Strateška studija trebala sadržavati dublju analizu kumulativnih i kombiniranih utjecaja istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na okoliš i gospodarstvo. Naime, procjena kumulativnih i kombiniranih utjecaja ne može se prebaciti na razinu individualnog zahvata. U tom smislu Strateška studija nije usklađena s ključnim dokumentima kao što su Okvirna direktiva o morskoj strategiji i Okvirna direktiva o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja, a koje obvezuju na ocjenu kumulativnog i kombiniranog utjecaja. Ujedno nedostaje cost-benefit analiza, nema procjene rizika te se ne razrađuju dovoljno detaljno i ne predlažu različita varijantna rješenja. Kao varijantna rješenja studijom se predlažu dogovori s nadležnim tijelima iz područja turizma i ribarstva, a da se primjerice ne razmatra mogućnost da se kao varijantno rješenje predloži udaljavanje istražnih polja što dalje od obale u područje ZERP-a. Strateška studija nedovoljno sagledava negativne učinke ove gospodarske aktivnosti na ribarstvo i turizam, posebice nautički turizam. Tijekom ovog izlaganja iznesen je još niz konkretnih primjedbi koje su sastavni dio očitovanja Instituta te ujedno dostupne javnosti na internetskoj stranici Instituta. Predstavnik Centra za istraživanje mora Instituta „Ruđer Bošković“ također je istaknuo potrebu da se Strateška studija metodološki uskladi s ključnim direktivama, posebice Okvirnom direktivom o morskoj strategiji. Upozoreno je i na manjkavosti u uporabi pojmova o moru, razmatranje ekotoksičnosti uz zapostavljanje genotoksičnosti, potrebu dorade studije vezano uz utjecaj buke te važnost ekosustavnog pristupa. Također je uočeno da su nepotrebno detaljno razrađeni neki dijelovi studije. 
 
U nastavku rasprave članovi Odbora ponovno su otvorili pitanja iznesena u uvodnom dijelu vezano uz legalnost cijelog postupka tj. ukazali na činjenicu da nisu doneseni glavni strateški dokumenti koji bi trebali biti podloga za provođenje svih aktivnosti vezano za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, da donošenje Okvirnog plana i programa nije propisano važećim zakonima, da je suprotno mišljenju Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja raspisan natječaj za polja unutar teritorijalnih voda, da su izmjenama i dopunama Strategije i Program prostornog uređenja RH planirana samo polja za istraživanje, ali ne i eksploataciju ugljikovodika te da je javno nadmetanje raspisano i za eksploataciju. Istaknuto je da je neprihvatljivo sa stajališta informiranja javnosti da je prijedlog Ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika javnosti dostupan samo na engleskom jeziku. Ujedno, bitne odrednice predloženog Ugovora, kao što su otprema nafte s eventualnih platformi na kopno, nisu sastavni dio Okvirnog plana i programa a time ni predmet strateške procjene.

Nadalje, iznesen je i prigovor na forsiranje procedure u cijelom ovom postupku te istaknuo kako to upućuje na zaključak da se kao cilj nije zacrtala izrada kvalitetne Strateške studije za ovaj izuzetno važan i okolišno rizičan projekt. U tom smislu zatraženo je da se jasno prezentiraju razlozi zašto se od početka tj. od davanja odobrenja tvrtki Spectrum Geo Limited za snimanje 2D seizmičkih podataka, forsira procedura. Vezano uz sadržaj Strateške studije naglašeno je da nedostaju konkretni scenariji u slučaju havarije, ocjena ekonomskih posljedica u dugoročnom smislu s konkretnim scenarijima za turizam, ribarstvo i druge djelatnosti u obalnom području u slučaju da se dogodi havarija i sl.

Naglašeno je da je u cijelom procesu nužno poštivati najviše ekološke standarde odnosno zakonske okvire te provesti komunikaciju između stručne javnosti i javnosti općenito, kako bi zaključak u odnosu na moguću ugroženost turizma i ribarstva bio vođen ne političkim argumentima već stručnim. 
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu naglasio je kako je cijeli program Europske unije do 2020. usmjeren maksimalno u pravcu dekarbonizacije i zaštite okoliša primjenom obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Ujedno je skrenuo pozornost na Strategiju za jadransku i jonsku regiju čije bi temeljne odrednice koje se tiču plavog rasta, ribarstva, zaštite okoliša, energetike i transporta Hrvatska trebala uvažiti.

U nastavku rasprave predstavnici Otočnog sabora – udruge za razvitak hrvatskih otoka istaknuli su kako se u cijelom ovom postupku otočanima uskraćuje mogućnost samostalnog odlučivanja o razvojnim prioritetima te traže odgodu dok se sva otočna gradska i općinska vijeća ne očituju o ovom pitanju. Načelno su upozorili da se cijeli ovaj postupak oslanja isključivo na Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika uz potpuno zanemarivanje ostalih zakona poput Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i Zakona o koncesijama. Ovo posebice stoga jer bušenje nafte predstavlja gospodarsko korištenje pomorskog dobra i što je Zakon o pomorskom dobru puno oštriji u uvjetima. Istaknuto je da su  istražna polja u  teritorijalnom moru i samim time regionalna samouprava, posebno općine nemaju nikakve mogućnosti ubiranja prihoda koji će biti prihod državnog proračuna. Izražena je i bojazan da bi u slučaju havarije koncesionari mogli sanirati samo uski prostor bušotine, dok bi sanacija mora potpala pod županije jer su to izvanredna održavanja pomorskog dobra. Napomenuto je da naknadni troškovi prema navedenom planu ne uključuju nadoknadu izravnih i neizravnih šteta u turizmu i ribarstvu, te da studija to ne prepoznaje i ne analizira kao rizik kojim su izloženi stanovnici otoka i priobalja. Jedan od većih rizika koji se ne razmatra mogao bi biti ozbiljan pad vrijednosti nekretnina u onečišćenjem zahvaćenom području. Ujedno su za ribarstvo i turizam navedeni samo mogući negativni utjecaji za vrijeme istražnih radnji i eksploatacije u uvjetima kada se sve odvija prema planu. Studija razmatra samo pozitivan utjecaj na proračun RH i pojedine industrijske grane ne vodeći pri tome računa o učinku ove gospodarske aktivnosti na ribarstvo i turizam. Studija ne sadržava ni ocjenu utjecaja na plankton o kojemu ovisi ribarstvo, ne bavi se krajobraznom vrijednosti otoka i obale, ne procjenjuje kumulativni utjecaj manjih nezgoda tijekom istražnog razdoblja na izgled mora i biološku raznolikost i sl. Stajališta su kako Strateška studija ne bi trebala dobiti prolaznu ocjenu.

Članovi Odbora ujedno su izviješteni kako je koordinacija raznih udruga i stranaka pokrenula postupak ocjene ustavnosti Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i svih akata izdanih na osnovi tog zakona. Odboru je ujedno upućena inicijativa kojom se traži hitno zaustavljanje procedure i iniciranje saborske rasprave na ovu temu.

Sjednici Odbora nazočni predstavnici nevladinih udruga izrazili su veliko neslaganje s provedenim postupkom javnog nadmetanja, dodjele dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika te izrade Strateške procjene utjecaja na okoliš.  Zelena akcija, u ime okolišnih udruga okupljenih u koaliciju „S.O.S. za Jadran“, iznijela je apel Hrvatskom saboru da zaustavi cijeli ovaj postupak. Posebno je neprihvatljivom ocijenjena činjenica što u ovom cijelom postupku Agencija za ugljikovodike nastupa kao institucija koja ima ingerenciju provoditi mjere sigurnosti i zaštite okoliša. Ujedno je upozoreno na važnost provođenja prekograničnih konzultacija s Republikom Italijom i Republikom Slovenijom u postupku provođenja procedure strateške procjene. Predstavnik Greenpeacea istaknuo je važnost provođenja procjene rizika za turizam, a koja je odbijena zbog nedostatka podataka. Naglašeno je kako je ta procjena iznimno važna u okolnostima kada turizam donosi 57 milijardi kuna godišnje, s tendencijom porasta tih prihoda. U tom smislu upozoreno je na velike potencijalne rizike od akcidenata budući da je Jadran zatvoreno more i da dostupni podaci pokazuju da akcidenti, incidenti izlijevanja pri eksploataciji, nisu rijetka pojava. Kao manjkavost Strateške studije izdvojeno je prepuštanje redovnog monitoringa, osim u ribarstvu, koncesionaru. Neprimjerenim je ocijenjeno i zanemarivanje potrebe za seizmičkim monitoringom, posebice južnog Jadrana kao jednog od seizmički najugroženijih. Uočeno je da Strateška studija ne razmatra značajan utjecaj eksploatacije nafte na klimatske promjene te posljedice istih. Predstavnica Eko Kvarnera također  je iznijela prigovor provedenoj proceduri na način da je Vlada RH izdala dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika prije no što je izrađena Strateška studija čime studija postaje samo sredstvo za pravdanje projekta, ali i dovodi državu u neozbiljnu poziciju u okolnostima eventualnog odbacivanja studije kao nepotpune i nekvalitetne. Također su iznesene primjedbe na sadržaj Strateške studije na tragu već prethodno iznesenih primjedbi u svezi cost benefit analize, procjene rizika i sl. Predstavnici Živog zida ocijenili su da je Strateška studija nepotpuna te su pozvali Vladu RH da odustane od ovog štetnog projekta. Iznesen je stav kako bi o ovom pitanju trebali odlučivati stanovnici tih područja odnosno cijeli hrvatski narod te u tom smislu predlažu referendum. Naglasili su da je cijeli postupak vođen obrnutim redoslijedom te da prethodno nije provedena nikakva ekonomska analiza. Pri tom se posebice zanemaruje udio prihoda od turizma u BDP-u i njegov značaj za gospodarstvo RH pa se tako u ovoj Strateškoj studiji barata starim podacima o udjelu od 8% u BDP-u. Kao primjedbe na Stratešku studiju izneseno je sljedeće: površno su obrađeni ribarstvo, cijela ribarska industrija i akvakultura, studija razmatra samo utjecaj na sisavce, a ne na morski mikrobiološki sustav, zanemaruje se utjecaj na gospodarski značajne vrste koje doprinose našoj ugostiteljskoj ponudi u turizmu (zubatac, orada, škarpina i sl.), razmatra se samo utjecaj na kočarski lov, nije riješeno pitanje zbrinjavanja isplake i sl.

Nakon provedene rasprave utvrđeno je da će se sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni na Stratešku studiju dostaviti Ministarstvu gospodarstva kao sastavni dio javne rasprave u vidu cjelovitog fonograma tematske sjednice. 

       PREDSJEDNIK ODBORA:

          Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 59. (tematskoj) sjednici održanoj 20. studenoga 2014. godine proveo je raspravu o Izvješću o kvaliteti zraka na području Slavonskog Broda i informaciji o planiranoj modernizaciji postrojenja Rafinerije Brod, planiranim i poduzetim aktivnostima i mjerama u svezi onečišćenja zraka na području Slavonskog Broda te zdravstvenim pokazateljima utjecaja okoliša na zdravlje ljudi na području Slavonskog Broda, a koje su Odboru podnijeli Ministarstvo zaštite okoliša i prirode te Ministarstvo zdravlja temeljem Zaključka Odbora, KLASA: 351-01/12-02/18, URBROJ: 6521-29-13-11 donesenim na 31. sjednici održanoj 1. listopada 2013. godine kojim je Odbor pozvao Vladu Republike Hrvatske da u svrhu provođenja tematske sjednice podnese Odboru za zaštitu okoliša i prirode najkasnije do 31. siječnja 2014. godine detaljno Izvješće o kakvoći zraka na području Slavonskog Broda, informaciju o planiranoj modernizaciji postrojenja Rafinerije Brod, zdravstvenoj statistici pokazatelja utjecaja okoliša za zdravlje ljudi te planiranim i poduzetim aktivnostima i mjerama u svezi onečišćenja zraka na području Slavonskog Broda.  

Odbor je, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, donio na 62 . sjednici Odbora održanoj 11. prosinca 2014. godine sljedeće

Z A K L J U Č K E

1. Prihvaća se Izvješće o kvaliteti zraka na području Slavonskog Broda i informaciji o planiranoj modernizaciji postrojenja Rafinerije Brod, planiranim i poduzetim aktivnostima i mjerama u svezi onečišćenja zraka na području Slavonskog Broda te zdravstvenim pokazateljima utjecaja okoliša na zdravlje ljudi na području Slavonskog Broda.

2. Odbor naglašava važnost sustavnog praćenja problematike onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu te poziva Vladu Republike Hrvatske da Odboru najkasnije do 1. svibnja 2015. godine podnese novo Izvješće o kvaliteti zraka na području Slavonskog Broda i informaciji o planiranoj modernizaciji postrojenja Rafinerije Brod, planiranim i poduzetim aktivnostima i mjerama u svezi onečišćenja zraka na području Slavonskog Broda te zdravstvenim pokazateljima utjecaja okoliša na zdravlje ljudi na području Slavonskog Broda.

3. Odbor poziva Grad Slavonski Brod da u roku propisanom Zakonom o zaštiti zraka („Narodne novine“, br. 130/2011. i 47/2014.) donese Akcijski plan za poboljšanje kvalitete zraka kojim će definirati konkretne mjere i način provedbe s rokovima izvršenja, a u cilju poboljšanja kvalitete zraka i kvalitete života stanovnika Slavonskog Broda. Odbor ujedno potiče Grad Slavonski Brod da navedenim Akcijskim planom dodatno obuhvati i posebne mjere koje imaju za cilj zaštitu osjetljivih skupina stanovništva, uključujući i djecu.

4. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i prirode da Gradu Slavonskom Brodu pruži stručnu pomoć u izradi Akcijskog plana za poboljšanje kvalitete zraka te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da osigura potrebna financijska sredstva za sufinanciranje izrade navedenog Akcijskog plana. 

5. Odbor naglašava važnost suradnje Grada Slavonskog Broda, Brodsko-posavske županije i udruga civilnog društva s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode te Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na realizaciji projekata koji imaju za cilj poboljšanje kvalitete zraka na području Grada Slavonskog Broda te informiranje i educiranje građana. Odbor poziva Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da za period 2015.-2017. osigura potrebna financijska sredstva za sufinanciranje zajedničkog projekta Brodsko-posavske županije i Grada Slavonski Brod pod nazivom „Edukacija i obavješćivanje građana o kvaliteti zraka u Slavonskom Brodu.“ 

6. U cilju praćenja zdravstvenog stanja stanovništva u Gradu Slavonskom Brodu i Brodsko-posavskoj županiji Odbor poziva Ministarstvo zdravlja da u 2015. godini planira te osigura financijska sredstva Zavodu za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije za izradu Studije utjecaja ekoloških čimbenika na zdravlje ljudi.  

7. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i prirode da Odboru do 31. prosinca 2014. godine dostavi elaborat „Ocjena udjela dominantnih izvora onečišćenja na području Slavonskog Broda“ koji je izradio Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, kako bi navedeni razmotrio na sjednici Odbora.

8. Imajući u vidu da je narušena kvaliteta zraka u Slavonskom Brodu u znatnoj mjeri uzrokovana i prekograničnim učincima Rafinerije nafte Brod iz Bosne i Hercegovine Odbor zahtijeva da Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ubrzaju aktivnosti na međudržavnoj razini s ciljem što skorijeg zaključivanja i implementacije Sporazuma o suradnji Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u području zaštite okoliša. Odbor ujedno ocjenjuje da će navedeni Sporazum osigurati podlogu za rješavanje i drugih otvorenih pitanja i problema u području zaštite okoliša s Bosnom i Hercegovinom. 

9. Odbor ističe značaj što bržeg završetka modernizacije Rafinerije nafte Brod te poziva Ministarstvo zaštite okoliša i prirode na daljnji razvoj kontakata s najvišim predstavnicima ruske tvrtke „Zarubezhneft“ s ciljem upoznavanja hrvatske javnosti s planovima i tijekom modernizacije Rafinerije te ubrzavanja procesa modernizacije Rafinerije.

10. Odbor naglašava da je smanjenje udjela visokosumporne sirove nafte u ukupnoj preradi jedan od bitnih čimbenika za podizanje ekološke razine poslovanja Rafinerije nafte Brod te budući da je kontinuirani rad ove Rafinerije omogućen opskrbom sirovom naftom Jadranskim naftovodom d.d., Odbor poziva Ministarstvo gospodarstva da do 1. svibnja 2015. godine cjelovito informira Odbor o količinama te kvaliteti sirove nafte koja se Jadranskim naftovodom d.d. transportira u Rafineriju nafte Brod.

11. Odbor ukazuje na važnost što skorije realizacije projekta izrade emisijskog inventara za cijelu Republiku Hrvatsku te prioritetne izrade detaljnog emisijskog katastra za aglomeraciju Slavonski Brod u sklopu navedenog projekta. Stoga Odbor poziva Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da osigura financijska sredstva za realizaciju projekta izrade emisijskog inventara za cijelu Republiku Hrvatsku, a koji bi trebao biti dovršen najkasnije do 31. prosinca 2016. godine. 

12. Odbor podržava nastavak razvijanja stručne suradnje Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine na razini inspekcija zaštite okoliša te uspostave kvalitetne komunikacije sustava za obavješćivanje Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

13. U kontekstu najave novih odnosa između Bosne i Hercegovine i Europske unije Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske te Ministarstvo vanjskih i europskih poslova da podržavajući priliku Bosne i Hercegovine za napredovanje na putu europskih integracija i u duhu dobrosusjedstva ujedno u okviru tog procesa inzistiraju na poštivanju ekoloških standarda od strane Bosne i Hercegovine te rješavanju pitanja onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu uslijed rada Rafinerije nafte Brod. Odbor ujedno ističe da je Bosna i Hercegovina potpisnica Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (Espoo) koja obvezuje države da obavještavaju te konzultiraju drugu državu u svim velikim projektima u razmatranju koji bi mogli imati značajan utjecaj na okoliš preko državnih granica.

14. Odbor prepoznaje iznimnu važnost parlamentarne diplomacije te posebice poziva Izaslanstvo Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe kao i zastupnike članove međuparlamentarne skupine prijateljstva s Bosnom i Hercegovinom da aktivno promiču rješavanje problema onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu uvjetovanog radom Rafinerije nafte Brod. Odbor ujedno poziva zastupnike Europskog parlamenta iz Hrvatske da se u sklopu Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom (BiH) te Kosovom kao i u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta angažiraju na davanju potpore Republici Hrvatskoj u rješavanju ove problematike. 

15. Ovi zaključci dostavit će se svim sudionicima tematske rasprave, zastupnicima iz Hrvatske u Europskom parlamentu, Izaslanstvu Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe te međuparlamentarnoj skupini prijateljstva s Bosnom i Hercegovinom.
  

   PREDSJEDNIK ODBORA  
                            
         Branko Bačić, dipl.ing.

Polazeći od stajališta da su more i morski okoliš od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku i da je kvalitetno očuvanje i zaštita mora i priobalja moguća samo ukoliko se na ovom prostoru razvijaju određene gospodarske aktivnosti sukladno prethodno provedenim stručnim analizama, na tematskoj sjednici održanoj 27. studenoga 2014. Odbor za zaštitu okoliša i prirode raspravljao je o otvorenim pitanjima i izazovima istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru.

Naime, otvorene mogućnosti za provedbu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu izmjenom Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske te donošenjem nove zakonodavne regulative kao i otvaranjem prvog javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu, a bez prethodno provedene strateške procjene utjecaja na okoliš, izazvale su niz reakcija stručne javnosti, lokalne razine te civilnih udruga iz područja zaštite okoliša.

Budući da je riječ o gospodarskoj djelatnosti koja može predstavljati veliko opterećenje za morski okoliš i obalni prostor, u sklopu ove tematske sjednice raspravilo se o svim do sada poduzetim i planiranim aktivnostima i mjerama u području istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu te učincima ove djelatnosti na zaštitu mora i morskog okoliša,  razvoj turizma i ribarske djelatnosti, zaštitu javne sigurnosti, sigurnosti prometa te zaštitu nacionalnih bogatstava s povijesnim, umjetničkim i arheološkim vrijednostima.

U radu ove tematske sjednice sudjelovali su predstavnici Ministarstva gospodarstva, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva kulture, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede, Agencije za ugljikovodike, Državnog zavoda za zaštitu prirode, priobalnih županija, Instituta za oceanografiju i ribarstvo Split, Centra za istraživanje mora Instituta “Ruđer Bošković“, Instituta Plavi svijet, UNDP-Ureda u Hrvatskoj, Hrvatskog-EU poslovnog vijeća, Zelene akcije te Udruge za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja „Eko-Zadar“.

Informaciju u svezi zaključaka s održane tematske sjednice molimo potražiti pod 62. sjednicom Odbora održanom 11. prosinca 2014. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 60. sjednici održanoj 25. studenoga 2014. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2014. godine.   
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcijama za 2016. i 2017. i Konačnom prijedlogu zakona o  izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu. 

U uvodnom obrazloženju pomoćnik ministra financija istaknuo je da se predloženim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Državnog proračuna. Istaknuto je da se sukladno predloženom Zakonu u 2015. godini može provesti zaduživanje na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 36,3 milijarde kuna što je za gotovo 3 milijarde kuna više nego u 2014. godini.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2015. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 60. sjednici održanoj 25. studenoga 2014. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcijama za 2016. i 2017. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2014. godine.
  
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcijama za 2016. i 2017. i Konačnom prijedlogu zakona o  izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu.
 
Uvodno je pomoćnik ministra financija istaknuo da se planirani državni proračun temelji na projiciranom realnom rastu BDP-a od  0,5% u 2015. godini, 1,3% u 2016. i 1,5% u 2017. godini. U 2015. ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 106,4 milijarde kuna, dok su u 2016. i 2017. godini projicirani u iznosu od 106,2 milijarde kuna odnosno 109,6 milijardi kuna. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2015. godinu iznose 119,0 milijardi kuna, dok se u 2016. i 2017. očekuje daljnje smanjenje ukupnih rashoda državnog proračuna koji će doseći razinu od 118,4 milijardi kuna u 2016. godini te 118,0 milijardi kuna u 2017. godini. Slijedom ukupno planiranih prihoda i rashoda, planirani manjak državnog proračuna za 2015. godinu iznosi 12,5 milijardi kuna ili 3,8% bruto domaćeg proizvoda. Kao značajna novina istaknuto je uključivanje vlastitih namjenskih prihoda proračunskih korisnika u proračun što se odrazilo i na iznos sredstava planiranih proračunom za nacionalne parkove i parkove prirode. Pojašnjeno je da je u navedenom slučaju riječ o uključivanju prihoda od prodaje ulaznica nacionalnih parkova i parkova prirode.
 
Zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode naglasio je da je upravo uključivanje vlastitih prihoda nacionalnih parkova i parkova prirode u iznosu od 424 milijuna kuna utjecalo na povećanje ukupno planiranih sredstava za razdjel Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Navedena sredstva se u 2015. godini u odnosu na proračun za 2014. godinu povećavaju za 370.664.500 kn te iznose 974.004.172 kn. Međutim, za sredstva pod limitom planirano je za 2015. godinu smanjenje s 266 milijuna kuna na 249 milijuna kuna. Ujedno su ukratko prezentirani podaci o planiranim sredstvima u 2015. godini za dovršetak tri projekata izgradnje centara za gospodarenje otpadom (Kaštijun, Marišćina i Bikarac) te je istaknuto da je Državnim proračunom za 2015. na novoj poziciji Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020. rezervirano 45,5 milijuna kuna za ostale projekte izgradnje centara za gospodarenje otpadom (Piškornica, Biljane Donje, Babina Gora, Lučino Razdolje, Lećevica). Navedena sredstva koristit će se tijekom 2015. godine fleksibilno sukladno pripremljenosti projekata za realizaciju.

Nakon uvodnog obrazloženja uslijedila je rasprava u kojoj je ocijenjeno je da se zakasnilo s izmjenama i dopunama državnog proračuna te da se ovaj Prijedlog državnog proračuna i projekcija trebao temeljiti na podacima drugog rebalansa za 2014. godinu. Ovako imamo situaciju da je protekli tjedan provedena plenarna rasprava o drugom rebalansu Državnog proračuna za 2014. godinu te da Prijedlog državnog proračuna za naredno trogodišnje razdoblje daje nerealnu sliku kretanja prihoda i rashoda budući da se svi iskazani indeksi temelje na usporedbi s podacima prvog rebalansa za 2014. godinu.

Ujedno je istaknuto kako planirani proračun za Ministarstvo zaštite okoliša i prirode ne predstavlja adekvatnu podlogu za provođenje ključnih reformi u području zaštite okoliša i prirode te je ocijenjen nerealnim. Naglašeno je da je planirani proračun odraz neadekvatne i neučinkovite  zaštite okoliša i prirode te da se napori nisu usmjerili na realizaciju vitalnih projekata. Nadalje, uočeno je da iz planiranih sredstava za Ministarstvo nisu vidljive najavljene uštede temeljem preseljenja Ministarstva na novu lokaciju te da se Državni zavod za zaštitu prirode i Agenciju za zaštitu okoliša i prirode izlaže novim troškovima najma i preseljenja u uvjetima kada im je potrebno osigurati dostatna sredstva za financiranje osnovnih poslova (inventarizacija, razvoj baza okolišnih podataka i sl.).

U svezi uključivanja vlastitih prihoda nacionalnih parkova i parkova prirode u državni proračun uočeno je da se ukupno planirana sredstva za nacionalne parkove i parkove prirode smanjuju u projekcijama. Navedeno, u uvjetima kada se bilježi rast vlastitih prihoda od tri do sedam posto, navodi na zaključak da će u odnosu na dosadašnji doći do smanjenja transfera državnog proračuna za plaće, tekuće poslovanje i kapitalna ulaganja. Naglašeno je da će, u uvjetima kada svi nacionalni parkovi i parkovi prirode ne ostvaruju vlastite prihode u istoj mjeri, to stvoriti još veću disharmoniju u upravljanju ovim zaštićenim područjima.

Zaključno je naglašena važnost uspostave integriranog sustava gospodarenja otpadom do 2018. godine što je ocijenjeno upitnim u uvjetima kada se projekti ne razvijaju očekivanom dinamikom tj. kada Ministarstvo samo dovršava projekte izgradnje centara za gospodarenje otpadom koje je zateklo 2011. godine i nije otpočelo proces realizacije izgradnje drugih centara za gospodarenje otpadom.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2015. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2016. I 2017. GODINU
te sljedećih odluka:
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju  za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu;

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 58. sjednici održanoj 13. studenoga 2014. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2014. godine. Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu. 
 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se zbog promjene visine deficita državnog proračuna mijenja iznos do kojeg se Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala. Ujedno se mijenja iznos godišnje vrijednosti novih financijskih jamstava, iznos jamstvene zalihe te iznos sredstava za temeljni kapital, subvenciju kamata, udio u kreditima i garantni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2014. godini.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 58. sjednici održanoj 13. studenoga 2014. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna  Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2014. godine. Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predložene izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu. 

Uvodno je zamjenik ministra financija istaknuo da se predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika usklađuju proračunski planovi s ostvarenim kretanjima tijekom godine. Očekivano smanjenje bruto  domaćeg proizvoda u 2014. godini za 0,7% odrazit će se na smanjenje proračunskih prihoda.  Stoga se u 2014. planiraju ukupni prihodi proračuna u iznosu od 114,5 milijardi kuna što je za 2,6 milijardi kuna manje od prethodno planiranih. Ukupni rashodi smanjuju se za 544 milijuna kuna te iznose 130,1 milijardu kuna. Rezultat navedenog je povećanje manjka državnog proračuna za 2 milijarde kuna više od prethodnog plana te on sada iznosi 15,6 milijardi kuna ili 4,8% bruto domaćeg proizvoda. Zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode naglasio je da je rebalansom planirano ukupno smanjenje razdjela Ministarstva zaštite okoliša i prirode za 130.536.476,00 kuna te planirana sredstva za ovaj razdjel sada iznose 472.803.196,00 kuna. Rebalansom su smanjena sredstva za plaće budući da su iz sredstava EU povučena sredstva za plaće akreditiranih djelatnika zaposlenih u Samostalnom sektoru za EU. U svezi planiranog smanjenja sredstava za realizaciju projekata gospodarenja otpadom istaknuo je da će, budući da dinamika izvođenja radova nije slijedila planirano, u ovoj godini biti realizirano oko 170 milijuna kuna iz EU fondova umjesto prvotno planiranih 288 milijuna kuna. Posebice je prepreka brzoj realizaciji projekata prisutan problem neriješenih imovinsko pravnih odnosa te se proglašavanjem strateških projekata, kao u slučaju RCGO Piškornica, ubrzava procedura pripreme projekata.

Predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost obrazložio je da se sredstva Fonda za Administrativno upravljanje i opremanje smanjuju za 9.110.913 kn, sredstva za Programe i projekte zaštite okoliša za 118.799.913 kn, sredstva za Programe i projekte energetske učinkovitosti za 32.406.060 kn te sredstva za Programe i projekte za postupanje s posebnim kategorijama otpada za 10.079.000 kn tj. ukupno za 170.395.886 kn čime novi plan za 2014. godinu za Fond iznosi 1.431.000.000 kn.

Pomoćnica ravnatelja Agencije za zaštitu okoliša istaknula je da su prvotno planirana ukupna sredstva Agencije smanjena za svega 72.100 kn te sada iznose 31.468.100 kn. Ujedno je naglasila visok stupanj izvršenosti i ugovorenosti sredstava proračuna Agencije.

Nakon uvodnih obrazloženja uslijedila je rasprava u kojoj je istaknuto kako predloženi rebalans praktički predstavlja samo konstatiranje i usuglašavanje sa stupnjem izvršenja državnog proračuna. U tom smislu ocijenjeno je da se zakasnilo s izmjenama i dopunama koje bi stvorile osnovu za kvalitetne pomake. Umjesto toga, rebalansom se povećao manjak državnog proračuna. U dijelu koji se odnosi na planirana sredstva za razdjel Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nezadovoljstvo je iskazano značajnim smanjenjem planiranih sredstava za gospodarenje otpadom, posebice za izgradnju centara za gospodarenje otpadom. Istaknuto je da su sredstva za gospodarenje otpadom u razdjelu Ministarstva smanjena za 118 milijuna kuna tj. za 40%. Identična je situacija sa sredstvima za ovu nakanu planiranim u Fondu pa se tako sredstva za izgradnju ŽCGO Kaštijun smanjuju za 53%, sredstva za ŽCGO Marišćina za 25%, sredstva za RCGO Biljanje Donje za 65% itd. Ocijenjeno je da je navedenim dovedena u pitanje uspostava integriranog sustava gospodarenja otpadom do kraja 2018. godine. Napomenuto je da će problematika izgradnje centara za gospodarenje otpadom, sukladno već prethodnom dogovoru s nadležnim Ministarstvom, biti predmetom tematske sjednice Odbora planirane za početak sljedeće godine.

Sa stajališta zadanih ciljeva u području energetske učinkovitosti upitnim je ocijenjeno smanjivanje sredstava za Programe i projekte energetske učinkovitosti za 32 milijuna kuna. Ovo posebice u kontekstu isticanih ciljeva obnove javnih zgrada te višestambenih zgrada.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

te sljedećih odluka:
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2014. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2014. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2014. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2014. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2014. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 
       

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 51. (tematskoj) sjednici održanoj 30. rujna 2014. godine proveo je raspravu o Izvješću o praćenju poboljšanja kakvoće zraka na području Grada Siska i dinamike radova na modernizaciji postrojenja Rafinerije nafte Sisak u 2013. sa zdravstvenim pokazateljima u Sisačko-moslavačkoj županiji, a koji je Odboru podnijela Vlada Republike Hrvatske u skladu sa Zaključkom Hrvatskoga sabora, klase: 351-01/07-01/01, urbroja: 6511-07-15, donesenim na 25. sjednici, održanoj 20. travnja 2007. godine.

Odbor je, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, donio na 55. sjednici Odbora održanoj 23. listopada 2014. godine sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Izvješće o praćenju poboljšanja kakvoće zraka na području Grada Siska i dinamike radova na modernizaciji postrojenja Rafinerije nafte Sisak u 2013. sa  zdravstvenim pokazateljima u Sisačko-moslavačkoj županiji.

2. Odbor ističe da je Rafinerija nafte Sisak energetski objekt od interesa za Republiku Hrvatsku koji od strane njezinih vlasnika treba biti održavan, tehnološki unapređivan, odnosno moderniziran sukladno odrednicama Strategije energetskog razvoja i interesima Republike Hrvatske.

3. Odbor inzistira na što skorijoj realizaciji Programa modernizacije rafinerija nafte Rijeka i Sisak iz 2005. godine, a koji je definiran s ciljem osiguravanja dugoročno održivog razvoja rafinerijskih kapaciteta koji omogućava proizvodnju derivata Euro V kvalitete, usklađenost s europskim direktivama u području zaštite okoliša, stabilnu opskrbu hrvatskog tržišta naftnim derivatima te podizanje učinkovitosti, iskoristivosti i profitabilnosti rafinerijske prerade. Odbor stoga poziva Vladu Republike Hrvatske i nadležno Ministarstvo gospodarstva da nastave s aktivnostima kojima je cilj da strateški partner tvrtka MOL u što kraćem vremenu ispuni preuzete obveze modernizacije Rafinerije nafte Sisak. 

4. Odbor ističe gospodarski značaj Rafinerije nafte Sisak za Grad Sisak i Sisačko-moslavačku županiju te imajući u vidu novonastale okolnosti i od strane strateškog partnera tvrtke MOL otvoreno pitanje zatvaranja Rafinerije, Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske da sukladno Zaključku Hrvatskoga sabora, donesenom na 25. sjednici, održanoj 20. travnja 2007. godine, podnese Odboru za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora najkasnije do 1. prosinca 2014. godine Izvješće o provedbi radova na modernizaciji postrojenja Rafinerije nafte Sisak s terminskim planom druge faze modernizacije.

5. Odbor naglašava značaj što skorije provedbe druge faze modernizacije Rafinerije nafte Sisak za povećanje ekološke konkurentnosti Rafinerije kao i znatno smanjivanje štetnih emisija i poboljšanje kvalitete zraka u Gradu Sisku. 

6. Ovi zaključci dostavit će se svim sudionicima tematske rasprave.

PREDSJEDNIK ODBORA  
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 55. sjednici održanoj 23. listopada 2014. godine, Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, 2014. (razdoblje od 2009. do 2012.), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. listopada 2014. godine. Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeno Izvješće kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode ukratko je upoznao članove Odbora s dinamikom izrade ovog Izvješća, a kojeg je izradila Agencija za zaštitu okoliša temeljem suradnje i službenih podataka niza državnih tijela, znanstvenih i stručnih institucija. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode usuglašeno Izvješće uputilo je Vladi Republike Hrvatske, koja ga je podnijela Hrvatskom saboru na razmatranje. U nastavku uvodnog obrazloženja ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša uvodno je  naglasio da Izvješće sadržava pregled stanja okoliša te ocjenu ciljeva i mjera Strategije održivog razvitka Republike Hrvatske („NN“, br. 30/09.) i Nacionalnog plana djelovanja za okoliš („NN“, br. 46/02) kroz pet cjelina i sedamnaest tematskih poglavlja (deset za sektorska opterećenja i sedam za sastavnice okoliša) uključujući i zaključak i preporuke namijenjene prvenstveno donosiocima odluka. Ravnatelj Agencije u nastavku je detaljno prezentirao navedena tematska poglavlja Izvješća.

Nakon uvodnog obrazloženja uslijedila je rasprava u kojoj je pohvaljena kvaliteta Izvješća te činjenica da je u njegovoj izradi sudjelovalo ukupno četrdeset institucija. Ocijenjeno je da Izvješće daje cjeloviti uvid u stanje okoliša te kao takvo predstavlja odličnu osnovu za strateško planiranje donosiocima politika i to ne samo iz područja zaštite okoliša, već i iz niza drugih područja poput turizma, energetike, poljoprivrede i slično. Pozitivnim je istaknuto upućivanje Izvješća Hrvatskom saboru na razmatranje u najavljenom roku tj. uz vremenski odmak od dvije godine koji i EU tolerira zbog zahtjevnosti postupka prikupljanja i obrade podataka. Ujedno je naglašena važnost vođenja i razvijanja Informacijskog sustava zaštite okoliša koji sadržava elektroničke baze podataka i izvore  podataka važne za praćenje stanja okoliša na nacionalnoj razini. Postavljeno je pitanje u kojoj je fazi izrada Programa vođenja Informacijskog sustava zaštite za razdoblje 2014.- 2017. te kada se planira njegovo donošenje. Ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša istaknuo je da je navedeni Program izrađen i upućen na suglasnost te se njegovo donošenje očekuje tijekom mjeseca studenog ove godine.  Pri tome je posebice  naglasio da će s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dogovoren instrument financiranja (8,5 milijuna kuna godišnje) osigurati da Informacijski sustav zaštite okoliša bude u cijelosti proveden.

Raspravljano je o aktivnostima i mjerama za postizanje strateških ciljeva u području gospodarenja otpadom, posebice ciljeva koje je Europska unija postavila pred Republiku Hrvatsku u dijelu izgradnje centara za gospodarenje otpadom kao i provođenja mjera za odvojeno skupljanje otpada. U kontekstu zadanog cilja uspostave integriranog sustava gospodarenja otpadom do kraja 2018. godine upozoreno je na presporu dinamiku izgradnje centara za gospodarenje otpadom u razdoblju nakon izvještajnog. Zatražene su dodatne informacije o planiranoj dinamici izgradnje te pripremljenosti projekata izgradnje centara za gospodarenje otpadom za apliciranje u EU programskom razdoblju 2014.-2020. Ujedno je, zbog značaja ove problematike, izražena potreba organiziranja tematske sjednice na kojoj bi se detaljno razmotrila ova problematika te je navedeno prihvaćeno od strane zamjenika ministra zaštite okoliša i prirode. Navedena sjednica, zbog već definirane dinamike tematskih sjednica u ovoj godini, najavljena je za početak sljedeće godine. 

U nastavku rasprave o gospodarenju otpadom i tokovima materijala detaljnije je razmatrano kretanje ukupne količine proizvedenog otpada u RH, podatak o količini komunalnog otpada koji proizvede stanovnik RH (a koja je ispod prosjeka EU) te povezanost između gospodarskog rasta i količina proizvedenog otpada. Zatražene su, sa stajališta zaštite okoliša, dodatne ocjene regionalnih razlika te načina kako lokalna razina realizira svoje obveze ulaganja. Naglašeno je i pitanje onečišćenja čiji je izvor u susjednim državama koje su izvan prostora Europske unije. Ovdje je prvenstveno istaknuta problematika onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu radom Rafinerije Brod. Predsjednik Odbora napomenuo je da je sukladno Zaključku donesenom na 31. sjednici Odbora održanoj 1. listopada 2013. godine, a temeljem tijekom kolovoza 2014. primljenih Izvješća nadležnih Ministarstava, planirano za mjesec studeni ove godine održavanje tematske sjednice Odbora na kojoj će se razmotriti pitanje kakvoće zraka na području Slavonskog Broda, planirana modernizacija postrojenja Rafinerije Brod te zdravstveni pokazatelji.

Pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode u detaljnom izlaganju poduzetih aktivnosti i mjera u svezi onečišćenja zraka na području Slavonskog Broda istaknula je da je u izradi Studija ocjene udjela dominantnih izvora onečišćenja za Slavonski Brod. Završetak Studije, koju izrađuju Državni hidrometeorološki zavod i Institut za medicinska istraživanja, planiran je za  studeni 2014. godine. Predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i prirode prihvatili su prijedlog Odbora da se navedena dostavi Odboru kao dodatni materijal za raspravu na tematskoj sjednici.
 
Tijekom rasprave također je uočeno kako je ovo Izvješće pokazalo značajno smanjenje financijskih instrumenata za šume, što je evidentno ne samo po smanjivanju naknade za općekorisne funkcije šuma, već i po smanjivanju ukupnih sredstava namijenjenih za održavanje šuma. Upozoreno je da je smanjenje naknade za općekorisne funkcije šuma kritizirano na Odboru kod donošenja Zakona o izmjenama Zakona o šumama („NN“ br. 25/2012.) početkom 2012. godine. Zaključno je istaknuta važnost jačeg uključivanja energije iz obnovljivih izvora energije te povećanja energetske učinkovitosti na svim razinama, uz jasne kriterije zaštite okoliša te nužnost što skorijeg donošenja Zakona o obnovljivim izvorima energije.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje sljedećeg zaključka

PRIHAĆA SE IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ, 2014. (RAZDOBLJE OD 2009. DO 2012. GODINE)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora.  
     

       
PREDSJEDNIK ODBORA   
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 54. sjednici održanoj 9. listopada 2014. godine, Prijedlog zakona o energetskoj učinkovitosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. rujna 2014. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja obrazložila je da se predloženim Zakonom vrši usklađenje s Direktivom 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, a kojoj je cilj povećanje energetske učinkovitosti Europske unije za 20% do 2020. godine te stvaranje preduvjeta za daljnja poboljšanja energetske učinkovitosti nakon 2020. godine. Na tragu navedenog i ovim se Prijedlogom zakona stvaraju  uvjeti za postavljanje ciljeva, usvajanje mjera za smanjenje potrošnje primarne energije u djelatnostima proizvodnje, prijenosa i distribucije energije te postavljanje mehanizama za poticanje energetske učinkovitosti kroz institucionalne, financijske i druge okvire. Uvodno su detaljnije prezentirana nova zakonska rješenja, posebice u dijelu ugovaranja energetske usluge i energetske obnove zgrade, sustava za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije, određivanja Nacionalnog koordinacijskog tijela za energetsku učinkovitost i slično.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je istaknuto da je Nacionalni program energetske učinkovitosti za razdoblje 2008. do 2016. izrađen na temelju članka 5. stavka 3. Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji („Narodne novine“ br. 152/2008., 55/2012., 153/2013. i 14/2014.) svojevrsni Master plan energetske učinkovitosti koji definira nacionalne ciljeve i ciljeve specifične za svaki sektor za poboljšanje energetske učinkovitosti te ujedno daje pregled načina i postupaka koje treba primijeniti za postizanje ciljeva dugoročne energetske učinkovitosti. Kao takav ovaj je Nacionalni program bio podloga za izradu  trogodišnjih nacionalnih planova energetske učinkovitosti. Međutim, ovim Prijedlogom zakona nije regulirana izrada nacionalnog programa energetske učinkovitosti kao strateškog dokumenta, već samo izrada Nacionalnog akcijskog plana za trogodišnje razdoblje kojeg će donositi Vlada Republike Hrvatske. Uočeno je kako je jedini strateški dokument, koji bi se donosio sukladno odredbama predloženog Zakona, dugoročna strategija za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske do 2050. godine. Stoga je postavljeno pitanje  zašto se odustalo od izrada dugoročnog strateškog programa energetske učinkovitosti za Republiku Hrvatsku te ostaje li ovaj strateški dokument, donesen temeljem važećeg Zakona, na snazi. 

Upitnim i nedovoljno argumentiranim rješenjem ocijenjeno je predloženo davanje zadatka provedbe nacionalne politike energetske učinkovitosti i sveukupne koordinacije aktivnosti Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija. Ovo posebice ima li se umu da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji („NN“ br. 55/2012.) navedenom Centru u nadležnost dano provođenje postupaka javne nabave za energetsku uslugu da bi potom Vlada RH svojom Uredbom iz 2013. godine („NN“, br. 101/2013.) nadležnost za provođenje postupka javne nabave za energetsku uslugu prenijela sa Centra na Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama obrazlažući to nedovoljnim kapacitetima Centra i nastojanjem da se uspostavi jasan i transparentan okvir načina financiranja mjera energetske učinkovitosti. Na sjednicama Odbora su u više navrata, iznošene kritike s obzirom na prvotno definirane ovlasti Centra. U ovom slučaju upitnim se drži i ova njegova uloga Nacionalnog koordinacijskog tijela za energetsku učinkovitost, posebno u svezi člankom 14. Zakona o energiji definirane mogućnosti osnivanja nacionalne agencije za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije.

U kontekstu odredbi važećeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima otvoreno je i pitanje predloženog rješenja temeljem kojeg bi o pojedinim pitanjima suvlasnici zgrada mogli odlučiti natpolovičnom većinom. Raspravljano je i o značajnim promjenama u dijelu odredbi kojima su regulirane obveze distributera. Naime, sukladno članku 13. predloženog Zakona distributer je dužan ostvariti ulaganja u poboljšanje energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji te ukoliko ih ne ostvari dužan je plaćati doprinos Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu koji je jednak ulaganjima potrebnim za ispunjavanje neostvarenog dijela uštede iz prethodne godine. Upozoreno je da su na predmetnu odredbu distributeri uputili ozbiljne primjedbe navodeći kako je jedino logično da obvezu energetske učinkovitosti u krajnjoj potrošnji imaju opskrbljivači. Zatražena su dodatna obrazloženja u svezi mogućnosti realizacije energetske obnove zgrada od strane fizičkih osoba (stanara višestambenih zgrada) putem apliciranja za sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u uvjetima kada njihova jedinica lokalne samouprave nema potpisan ugovor s Fondom.

Raspravljano je i o preprekama u realizaciji projekata povećanja energetske učinkovitosti (obnova zgrada koje su pod zaštitom konzervatora i slično). Ujedno je izražen stav da ovim Zakonom nije uzeta u obzir socijalna komponenta. Ukazano je na nužnost da se njime definira model provedbe mjera ušteda energije za kućanstva koja su energetski siromašna te je u tom smislu izložen prijedlog modela. 
  
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i  5 glasova „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O ENERGETSKOJ UČINKOVITOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 54. sjednici održanoj 9. listopada 2014. godine, Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ COM (2014) 20,  koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 23. rujna 2014. godine.
 
Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom Klasa: 022-03/14-07/354, Urbroj: 50301-21/21-14-1 na sjednici održanoj 9. rujna 2014. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
Nakon uvodnog obrazloženja istaknuto je da je Odbor za zaštitu okoliša i prirode na 40. sjednici održanoj 26. veljače 2014. godine raspravio ovaj Prijedlog odluke iz perspektive načela supsidijarnosti te uputio Odboru za europske poslove Izvješće, KLASA: 021-17/14-29/03, URBROJ: 6521-29-14-02 od 3. ožujka 2014.  kojim je donio Zaključak da je Prijedlog odluke u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji te pozvao Vladu Republike Hrvatske da do usvajanja Prijedloga odluke u Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije obavješćuje Odbor za zaštitu okoliša i prirode o značajnim izmjenama iz sadržaja Prijedloga odluke te o Stajalištu Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke.

U nastavku rasprave o Stajalištu Republike Hrvatske istaknuta je važnost procjene utjecaja ostvarenja ciljeva i provedbe Okvira za klimatsku i energetsku politiku u razdoblju 2020.-2030. za Republiku Hrvatsku te detaljnih analiza i projekcija utjecaja ovim Prijedlogom odluke definiranih mjera u sustavu trgovanja stakleničkih plinova na operatere postrojenja.  U tom smislu izražena je potreba da nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, odmah po njezinoj izradi, detaljno prezentira Odboru rezultate Studije „Procjena utjecaja Okvira za klimatsko-energetsku politiku u razdoblju 2020.-2030.“ .
Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (11  glasova „za“) je utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ COM (2014) 20

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora ujedno je jednoglasno (11 glasova „za“) donio sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Imajući u vidu važnost procjene utjecaja ostvarenja ciljeva i provedbe Okvira za klimatsku i energetsku politiku u razdoblju 2020.-2030. za Republiku Hrvatsku te detaljnih analiza i projekcija utjecaja ovim Prijedlogom odluke definiranih mjera u sustavu trgovanja stakleničkih plinova na operatere postrojenja, Odbor za zaštitu okoliša i prirode poziva Ministarstvo zaštite okoliša i prirode da rezultate Studije „Procjena utjecaja Okvira za klimatsko-energetsku politiku u razdoblju 2020.-2030.“, odmah po njezinoj izradi, detaljno prezentira Odboru.

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Branko Bačić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj zajedno s Odborom za europske poslove 2. listopada 2014. godine raspravio je sukladno članku 158.   Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/2013.) Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2008/98/EZ o otpadu, 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu, 1999/31/EZ o odlagalištima otpada, 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi.

Odbor za europske poslove, s obzirom na mogućnost rasprave o poštovanju načela supsidijarnosti, dostavio je Odboru za zaštitu okoliša i prirode aktom, KLASA: 022-03/14-03/152, URBROJ: 6521-31-14-01 od 29. rujna 2014. Stajalište Republike Hrvatske o predmetnom dokumentu Europske unije, koje je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila Zaključkom: KLASA: 022-03/14-07/349, URBROJ: 50301-21/21-14-1 na sjednici održanoj 2. rujna 2014. godine. Navedeno načelo supsidijarnosti propisano je člankom 5. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji te se primjenjuje i u području okoliša kao području podijeljenih ovlasti između EU-a i država članica, gdje se preferira odlučivanje na nacionalnoj, a ne na razini EU-a. Rok za provjeru poštovanja načela supsidijarnosti u prijedlogu ovog zakonodavnog akta ističe 6. listopada 2014. godine. S današnjim datumom obrazloženo mišljenje kojim se utvrđuje da navedeni Prijedlog Direktive nije u skladu s načelom supsidijarnosti donio je austrijski i češki parlament. 

Stajalište Republike Hrvatske uvodno je prezentirao zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode te naglasio da je općeniti cilj ovoga Prijedloga Direktive osigurati da se vrijedni materijal sadržan u otpadu učinkovito ponovno upotrijebi, reciklira i ponovno uključi u europsko gospodarstvo tj. da se pomogne u napretku u smjeru kružnog gospodarstva u okviru kojeg se otpad postupno rabi kao resurs i stvaraju nove gospodarske prilike i radna mjesta. Ovim se Prijedlogom Direktive predlaže izmjena šest Direktiva kojima se uređuje gospodarenje različitim vrstama otpada i kategorijama otpada. Između ostalog predlaže se povećanje konkretnog cilja (stope) povezanog s pripremom za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada na min. 50% do 2020. te na min. 70% do 2030. godine, kao i povećanje konkretnih ciljeva (stopa) povezanih s ponovnom uporabom i recikliranjem ambalažnog otpada na 60% do 2020., na 70% do 2025. te na 80% do 2030. Ujedno se predlaže ograničenje (zabrana) odlaganja otpada koji se može reciklirati (npr. plastika, metal, staklo, papir i karton te biorazgradivi otpad) do 2025. odnosno do 2030. sveg otpada koji nije preostali otpad i koji može iznositi max. 5% od ukupnog otpada u prethodnoj godini. Dodatno se predlaže da države članice osiguraju smanjenje otpada od hrane za najmanje 30% između 1. siječnja 2017. i 31. prosinca 2025. godine. U Stajalištu RH izražena je ispitna rezerva na predložene odredbe, poglavito u dijelu predloženih ciljeva za pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog i ambalažnog otpada do 2020. s obzirom da se smatra da su ciljevi preambiciozni te da bi njihovo postizanje u ovako kratkom vremenskom roku iziskivalo značajna ulaganja u postojeće sustave odvojenog sakupljanja otpada te u postrojenja za oporabu i recikliranje. Stoga se RH zalaže za fleksibilni i diferencirani pristup u određivanju ciljeva za države članice koje ne raspolažu adekvatnom infrastrukturom i postrojenjima za recikliranje te u kojima je odlaganje komunalnog otpada još uvijek prevladavajući model zbrinjavanja ili model koji je zastupljen u visokom postotku. Ukazano je na niz spornih/otvorenih pitanja za RH u dijelu realnosti ostvarivanja prijedlogom Direktive definiranih ciljeva. U Stajalištu RH naglašeno je da će RH vrlo teško postići da najkasnije do 1. siječnja 2020. poveća na najmanje 50% masenog udjela recikliranje komunalnog otpada i njegovu pripremu za ponovnu uporabu. Teško ostvariv cilj su i predložene mjere za sprečavanje stvaranja otpada od hrane kao i ciljevi koji se odnose na odlaganje otpada na odlagališta. Također će ispunjenje  ciljeva u svezi ponovne uporabe i recikliranja ambalažnog otpada iziskivati nova tehnološka rješenja i velika ulaganja u postojeće ili nove postupke oporabe ambalažnog otpada.

U raspravi na Odboru podržano je Stajalište Republike Hrvatske te ujedno upozoreno da se navedenim Prijedlogom Direktive povećavaju ciljevi za recikliranje koje će RH teško ostvariti u uvjetima kada će se teško dosegnuti postojeći zadani ciljevi u dijelu sanacije odlagališta otpada, razvrstavanja otpada te izgradnje centara za gospodarenje otpadom. U tom smislu podržana je važnost diferenciranog pristupa u određivanju ciljeva za države članice kako bi se osigurao uravnoteženi razvoj svih država članica. Ocijenjeno je da bi se ova problematika učinkovitije  riješila na nacionalnoj razini. Ujedno je istaknuta važnost prethodnog osnaživanja nadzora provedbe postojećih ciljeva gospodarenja otpadom.

Imajući u vidu značaj i posljedično velike financijske učinke provedbe predložene Direktive, ukazano je na nužnost njezina uvrštavanja u Radni program za 2014. te organiziranja tematske sjednice na temu „Kružno gospodarstvo“.

U raspravi je, za sagledavanje učinaka predloženih izmjena i ocjenu ciljeva zadanih ovom Direktivom, naznačena važnost uključivanja udruga lokalne i područne (regionalne) razine (Udruge gradova, Udruge općina, Hrvatske zajednice županija i sl.).   

Nazočni zastupnici Europskog parlamenta ukratko su izvijestili članove Odbora o statusu Prijedloga direktive u Europskom parlamentu te istaknuli važnost suradnje s Odborima kako bi bili pravovremeno upoznati sa stavovima RH i zastupali ih u Europskom parlamentu.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) donio sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Odbor predlaže Odboru za europske poslove donošenje obrazloženog mišljenja da  Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2008/98/EZ o otpadu, 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu, 1999/31/EZ o odlagalištima otpada, 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi nije u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji.
2. Odbor sukladno članku 152. stavku 5. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže dopunu Radnog programa za 2014. godinu s Prijedlogom Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2008/98/EZ o otpadu, 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu, 1999/31/EZ o odlagalištima otpada, 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi
3. Odbor imajući u vidu zakonodavne akte Europske unije kojima se predlaže okvir za djelovanje s ciljem prelaska na model kružnog gospodarstva, a što uključuje značajan angažman financijskih i ljudskih resursa, predlaže sazivanje zajedničke tematske sjednicu s Odborom za europske poslove na temu „Kružno gospodarstvo“. 

       PREDSJEDNIK ODBORA

                                       Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 50. sjednici održanoj 23. rujna 2014. godine, Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. srpnja 2014. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Prijedlog odluke kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnice predlagatelja istaknule su da je Park prirode u površini od 333 km2 proglašen 1999. godine te se prostire na području Zagrebačke i Karlovačke županije i obuhvaća 132 naselja. Međutim, unatoč tolikom broju naselja Park prirode bilježi stalan pad broja stanovnika zbog čega danas 35% stanova na prostoru Parka prirode služi za privremeno stanovanje. Park prirode cijelom površinom nalazi se unutar Ekološke mreže Republike Hrvatske. Predloženim Prostornim planom razrađena su načela prostornog uređenja i utvrđeni ciljevi prostornog razvoja te organizacija, zaštita, korištenje i namjena prostora Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje. Plan je od 2004 godine prošao četiri prethodne rasprave, u studenom 2010. godine izrađena je stručna podloga zaštite prirode te je od 6. prosinca 2013. do 7. siječnja 2014. godine proveden postupak javne rasprave.
  
Nakon uvodnog obrazloženja uslijedila je rasprava u kojoj su članovi Odbora istaknuli važnost donošenja prostornog plana Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje, ali i izdvojili  nekoliko primjedbi na predloženi Plan. Prvenstveno je naglašeno da je Plan načelan te da je njime jedinicama lokalne samouprave prepušteno da kroz prostorne planove uređenja gradova i općina definiraju razmještaj i karakteristike prostornih elemenata s posljedično mogućim negativnim učincima navedenog na učinkovitu zaštitu vrijednosti Parka prirode. Naime, člankom 156. Odredbi za provođenje Plana regulirano je da ovim Planom nije određena obveza izrade detaljnijih planova, nego će se obveza izrade istih odrediti prostornim planovima uređenja gradova i općina. Tako je primjerice uočeno da je Javna ustanova u javnoj raspravi istaknula da neizgrađeno zemljište unutar postojećih građevinskih područja na području Parka prirode iznosi otprilike 35%, dok se s druge strane Planom predviđa širenje građevinskih područja naselja te planiraju građevinska područja izdvojene namjene izvan naselja, što može predstavljati prijetnju očuvanju tradicijske tipologije. Stoga je ocijenjeno da bi se propisivanjem obveze izrade detaljnijih planova, uz definiranje smjernica njihove izrade, osigurala sustavna zaštita ovog područja te spriječila moguća odstupanja u provedbi Plana.

Raspravljano je o prisutnom negativnom procesu smanjenja broja stanovništva te značaju definiranja i provedbe niza poticajnih mjera s ciljem demografskog porasta stanovništva ovog područja. Naglašena je potreba poticanja gospodarske djelatnosti kroz fiskalne i ostale mjere te kroz razvoj komunalne infrastrukture, javnog prijevoza i slično. Ovdje je posebice istaknut potencijal Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje za razvoj tradicionalnog stočarstva, obrta i turizma.
 
U raspravi je općenito istaknuta upitnost iskorištavanja mineralnih sirovina u zaštićenim područjima te ukazano na nužnost sanacije postojećih eksploatacijskih polja te raskopina i ostataka nekadašnjih eksploatacijskih polja u ovom Parku prirode. Ujedno je izraženo  stajalište kako Plan ne definira način sanacije već prepušta da se namjena saniranog prostora definira prostornim planom uređenja grada ili općine, odnosno definira da većina saniranih prostora ne treba imati dodatnu namjenu već ih treba nakon sanacije prepustiti „prirodi“ ili da ne treba provoditi sanaciju ukoliko je došlo do prirodnog ozelenjavanja (članak 77. Odredbi).
 
U cilju očuvanja vrijednosti ovog Parka te zaštite okoliša ukazano je na značaj sanacije nelegalnih deponija otpada te je istaknuto da je Odbor uključivanjem u akciju čišćenja od auto olupina provedenoj prošle godine, također dao doprinos uklanjanju nelegalnog otpada iz ovog zaštićenog područja.
Ravnateljica Javne ustanove „Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje“ zaključno je izrazila slaganje s primjedbama članova Odbora iznesenim u raspravi.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ODLUKE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PARKA PRIRODE ŽUMBERAK – SAMOBORSKO GORJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 50. sjednici održanoj 23. rujna 2014. godine, Prijedlog strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. srpnja 2014. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Prijedlog strategije kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnici predlagatelja istaknuli su obvezu država članica da sukladno Direktivi 2011/70 do kolovoza 2015. godine predstave nacionalne programe u kojima će navesti kada, gdje i na koji način će zbrinuti istrošeno nuklearno gorivo i radioaktivni otpad uz primjenu najviših sigurnosnih standarda. Predložena strategija predstavlja prvi korak u uspostavljanju Nacionalnog programa. RH ima obvezu zbrinuti institucionalni radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja, sanirati lokacije na kojima se nalaze prirodni radioaktivni materijali te preuzeti polovicu radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva koji se trenutno skladišti u NE Krško. Strategija zagovara jednu lokaciju u RH na kojoj bi se uspostavio Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Strategija ujedno predviđa primjenu postupnog pristupa u razvoju tog Centra.
 
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru istaknuta je važnost korištenja postojećih dokumenata Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o zbrinjavanju radioaktivnog otpada te znanja i dostignuća nekih država članica, posebice Francuske koja ima bogato iskustvo recikliranja nuklearnog otpada.
U kontekstu Bilateralnog sporazuma Republike Hrvatske i Republike Slovenije kojim je RH preuzela odgovornost za zbrinjavanje polovice RAO i istrošenog nuklearnog goriva iz NE Krško, a koji je na snazi već punih dvanaest godina te Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva koja je izrađena u sklopu pristupnih pregovora, zatraženo je pojašnjenje razloga za dugotrajnost u rješavanju pitanja trajnog zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Skrenuta je pozornost kako je na početku ovog mandata Vlade RH formirana Radna skupina koja je razmatrala definiranje lokacije za trajno odlaganje ove vrste otpada u sklopu napuštenih vojnih objekata u području stabilnih geoloških struktura. Istaknuto je kako se stječe dojam da se nije daleko odmaklo u postizanju konkretnih rješenja. Ujedno je naglašeno da je za realizaciju zacrtanog cilja iznimno važna edukacija i komunikacija s javnosti te je, polazeći od uspješnog primjera Slovenije, dosadašnja komunikacija nadležnih tijela s javnosti ocijenjena nezadovoljavajućom.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da su u zadnjih godinu dana značajni napori uloženi na izradu ove Strategije kako bi se time stvorili preduvjeti za izradu i donošenje Nacionalnog programa do kolovoza 2015. godine. Ovdje je posebice ukazano na nedostatne postojeće ljudske resurse za provedbu ciljeva Strategije te je stoga i ovim strateškim dokumentom naglasak dan na uspostavu tih kapaciteta. Istaknuto je da se postupak odabira lokacije za smještaj Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada mora provesti uz sudjelovanje javnosti. U tom kontekstu od velikog je značaja lokalnoj zajednici na transparentan način prikazati rizike te joj ponuditi adekvatnu kompenzaciju. U tijeku je komunikacija s lokalnom zajednicom na području lokacije koja je Programom prostornog uređenja RH iz 1999. godine definirana kao prostor za izgradnju nisko i srednje radioaktivnog otpada. Zaključno je predstavnik predlagatelja naglasio da nakon  usvajanja Strategije treba intenzivno raditi na njezinoj provedbi, što uključuje i jačanje ljudskih resursa.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

STRATEGIJE ZBRINJAVANJA RADIOAKTIVNOG OTPADA, ISKORIŠTENIH IZVORA I ISTROŠENOG NUKLEARNOG GORIVA 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 49. sjednici održanoj 11. srpnja 2014. godine, Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana Parka prirode Medvednica, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. srpnja 2014. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Prijedlog odluke kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnici predlagatelja istaknuli su da je izrada predmetnog Prostornog plana bila dug proces koji je uključivao provođenje prve javne rasprave 2005. godine, proglašavanje Parka prirode Medvednice ekološkom mrežom RH 2007. godine te provođenje procedure izmjene granice obuhvata Parka prirode Medvednica kojom je tijekom 2009. godine prostor obuhvata Prostornog plana reduciran s 22.826 ha na 17.938 ha, a broj stanovnika smanjen s oko 33.400 na oko 7.400. Iste godine provedena je javna rasprava o Studiji o utjecaju na okoliš rekonstrukcije žičare Sljeme, a tijekom 2012. godine od strane Državnog zavoda za zaštitu prirode izrađena je Stručna podloga. Potom je uslijedila ponovna javna rasprava koja je provedena tijekom veljače i ožujka 2014. godine. U nastavku izlaganja detaljno su prezentirane smjernice zaštite i poseban režim uređivanja i održivog korištenja prostora na području Parka prirode Medvednica.
Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora istaknuli su važnost donošenja prostornog plana Parka prirode Medvednica budući da navedeni definiranjem režima korištenja, uređenja i zaštite prostora predstavlja podlogu za upravljanje Parkom prirode i očuvanje vrijednosti ovog prostora.

Dio članova Odbora iznio je primjedbu na hitnost upućivanja u proceduru ovoga Prijedloga odluke zbog najavljene rasprave na plenarnoj sjednici prije ljetne pauze. Ocijenjeno je da bi cjelovitijem sagledavanju učinaka ovog Prostornog plana pridonijela rasprava na Odboru u kojoj bi sudjelovali i predstavnici Javne ustanove Parka prirode te Državnog zavoda za zaštitu prirode i eventualno drugi zainteresirani subjekti.
 
Predstavnica predlagatelja istaknula je da se donošenjem Prostornog plana stvaraju zakonske pretpostavke, pored ostalih, i za donošenje Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja „Vršna zona“ i Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja „Skijaški kompleks“, koji su prostorni planovi državnog značaja, a čija je dinamika izrade i donošenja na Vladi Republike Hrvatske povezana s realizacijom projekata koji se namjeravaju financirati iz fondova Europske unije. Naznačeno je da će se realizacijom navedenih projekata značajno podići razina opremljenosti, uređenosti prostora infrastrukturnim projektima te obogatiti sadržaji unutar Parka prirode Medvednica.

U nastavku je raspravljano o razlozima smanjenja ukupne površine Parka prirode Medvednica s 22.826 ha na 17.938 ha donošenjem izmjena Zakona o proglašenju zapadnog dijela Medvednice 2009. godine, a kojima se iz prostora Parka prirode izdvojio dio izgrađenog područja koji je bio neplanski urbaniziran.
 
U raspravi je ukazano na problem nedostatnog kapaciteta Javne ustanove koja upravlja ovim zaštićenim područjem te potrebu da se ovoj Javnoj ustanovi osiguraju svi preduvjeti za cjelovito i kvalitetno obavljanje poslova upravljanja. Posebice je naglašena važnost rješavanja njezina sjedišta iz razloga što sada djeluje u iznajmljenom prostoru „Hrvatskih šuma“ d.o.o.
Dodatna pojašnjenja zatražena su i svezi prometne infrastrukture, posebice u dijelu uvođenja dvosmjernosti sljemenske ceste. Također je postavljeno pitanje uključivanja u Prostorni plan akumulacije vezane za reverzibilnu hidroelektranu u konceptu projekta „Zagreb na Savi“. Od strane predstavnice predlagatelja pojašnjeno je da će sljemenska cesta ostati jednosmjerna te da navedena akumulacija nije uključena u Prostorni plan budući da je projekt u ranoj fazi razvoja. 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ODLUKE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Damira Mateljana, potpredsjednika Odbora.   

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Damir Mateljan

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 48. sjednici održanoj 10. svibnja 2014. godine usuglašeno Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu radi smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica COM (2013) 761, koje je Odbor za europske poslove dostavio Odboru za zaštitu okoliša i prirode aktom od 30. lipnja 2014. godine, a nastavno na Zaključak Odbora za zaštitu okoliša i prirode donesen na 45. sjednici održanoj 28. svibnja 2014. godine.
 
Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Direktive obrazložio je zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode te posebice istaknuo da Republika Hrvatska pozdravlja napore Europske komisije vezane uz smanjenje i sprečavanje odbacivanja plastičnih vrećica u okoliš, ali i izražava ispitnu rezervu na predložene odredbe Direktive. Naime, postoji bojazan iskazana i u konzultacijama s gospodarskim sektorom da bi mjere predložene ovom Direktivom mogle dovesti do negativnog utjecaja na gospodarski sektor i tvrtke koje se bave proizvodnjom plastičnih vrećica, odnosno čak do zatvaranja tvrtki i gubitka radnih mjesta. Naglašeno je da RH pozdravlja mogućnost koju je dala EK u Prijedlogu Direktive da se omogući državama članicama određivanje vlastitih nacionalnih ciljeva smanjenja i izbora mjera kojima će postići te ciljeve te smatra da se prilikom toga moraju uzeti u obzir nacionalna postignuća koja su pojedine države članice ostvarile u smislu smanjenja potrošnje plastičnih vrećica. Ujedno RH ne podržava propisivanje cilja i mjera na razini EU, kao ni bilo kakve mjere zabrane stavljanja na tržište plastičnih vrećica, ali se ne protivi prijedlogu da se plastične vrećice obavezno naplaćuju. RH smatra da se opći cilj ovog Prijedloga Direktive, a to je smanjenje negativnog utjecaja plastičnih vrećica na okoliš, može postići cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. Glede samih odredbi Prijedloga Direktive, RH se zalaže da se ista Direktiva primjenjuje samo na plastične vrećice sa stjenkama debljine od 20 do 35 mikrona, da se izuzmu plastične vrećice koje su primarna ambalaža, a u koje se pakira rastresita i vlažna hrana (meso, riba, sir i sl.) te da se predloženi rokovi produže na dvije godine za transpoziciju, a pet godina za poduzimanje mjera i izvješćivanje.
 
Zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode ukratko je izvijestio članove Odbora o trenutačnom stanju Prijedloga Direktive. Obzirom da je većina država članica izrazila ispitnu rezervu ili neslaganje s tekstom Prijedloga Direktive, u okviru Radne skupine Vijeća EU grčko predsjedništvo izradilo je dva kompromisna teksta Prijedloga Direktive. U osnovnim crtama prezentiran je  posljednji kompromisni tekst Prijedloga Direktive te stajališta država članica. Istaknuto je kako zadnji kompromisni tekst za vrijeme grčkog predsjedanja ide u manje radikalnom smjeru te su nastojanja da se državama članicama ostavi mogućnost da samostalno donesu odluku o mjerama i izuzećima za vrlo lagane plastične vrećice. Zaključno je napomenuto da će se RH i dalje zalagati za granicu od 35 mikrona to jest da se Direktiva primjenjuje na plastične vrećice (koje su tercijarna ambalaža) čija debljina stjenke je od 20 do 35 mikrona, kao i za interes očuvanja radnih mjesta. Predstavnica Ministarstva gospodarstva podržala je navedeno Stajalište te naglasila da je ono izrađeno sukladno konzultacijama s gospodarskim sektorom.
 
Nakon uvodnih obrazloženja raspravljano je o opsegu primjene Prijedloga Direktive te je istaknuta važnost da se RH i dalje zalaže za rješenje koje će osigurati ostvarenje ciljeva zaštite okoliša, ali i očuvanje ovog izvoznog gospodarskog sektora. Ujedno je naglašena nužnost redovnog izvješćivanja Odbora za zaštitu okoliša i prirode o svim izmjenama teksta Prijedloga Direktive te promjenama Stajališta RH.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (9  glasova „za“) je utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava usuglašeno Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu radi smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica COM (2013) 761

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Branko Bačić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Damir Mateljan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 47. sjednici održanoj 2. srpnja 2014. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2014. godine. Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja ukratko je prezentirala predložena zakonska rješenja, posebice u dijelu kojim je regulirana problematika izdvajanja šume i/ili šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja te uvjeti izgradnje golf igrališta i kampova. Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je istaknuto da je, iako je predlagatelj prihvatio zaključak Odbora da se o predloženom Zakonu provede rasprava u dva čitanja, ujedno prilikom izrade ovog Konačnog prijedloga zakona propustio priliku ozbiljno razmotriti i usvojiti primjedbe Odbora. Ponovno je ukratko naznačeno da se ovako definiranim zakonskim rješenjima dovodi u pitanje očuvanje vrijednih šuma i šumskog zemljišta posebice zbog dane mogućnosti da se na šumi i šumskom zemljištu mogu utvrđivati građevinska područja za bilo koju namjenu. Budući da se navedenim ozbiljno dovodi u pitanje proklamirane ciljeve zaštite šuma i šumskog zemljišta ukazano je na nužnost da se ovim Zakonom propišu uvjeti i kriteriji proširivanja građevinskog područja na šumu i šumsko zemljište te jasno definira vrsta projekata koji se ne bi smjeli razvijati na prostoru šuma i šumskog zemljišta.

Neprihvatljivim je ocijenjena mogućnost gradnje golf igrališta i kampa koji su prostornim planom predviđeni na šumi i šumskom zemljištu s tim da se ista površina ne uključuje u građevinsko područje i ostaje u šumskogospodarskom području Republike Hrvatske, a svrha se ostvaruje osnivanjem prava građenja. Upozoreno je na činjenicu da prostor kampa u suštini predstavlja građevinsko zemljište budući da je nužno opremljen infrastrukturom.

Član Odbora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika, a koji je ujedno član Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije iznio je prijedloge izmjena članka 5., 8. i 30. Konačnog prijedloga zakona. U članku 5. Konačnog prijedloga zakona predlaže se u izmijenjenom članku 17. stavku 2. iza riječi „Hrvatska“ brisati točku i dodati riječi: „na način i uz uvjete propisane ovim Zakonom i posebnim propisima“. Ovom dopunom vratila bi se navedena formulacija iz važećeg Zakona te se uskladio predloženi Zakon sa Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/2013.). U članku 8. Konačnog prijedloga Zakona predlaže se u izmijenjenom članku 22. u stavku 6. iza riječi „službu“ brisati točku i dodati riječi: “za šumoposjednike koji gospodare s manje od 20 ha šuma ili po mjerilima koje će propisati ministar pravilnikom“. Navedenom izmjenom pomoglo bi se malim šumposjednicima da lakše dosegnu prag ekonomske održivosti u gospodarenju njihovim šumoposjedima te osigurao diferencirani pristup velikim i malim šumoposjednicima u financiranju troškova izrade, obnove ili revizije programa gospodarenja i troškova rada stručnog povjerenstva. U članku 30. Konačnog prijedloga zakona predlaže se u izmijenjenom članku 61. proširiti odgovarajućom izmjenom obvezu osiguravanja financijskih sredstava iz djelatnosti gospodarenja na sve koji gospodare šumama u Republici Hrvatskoj bez obzira na ciljeve i oblik vlasništva. Otvoreno je i pitanje izdvajanja šuma za potrebe nadzora državne granice bez jasno definiranih kriterija po kojima bi se navedeno provodilo. Naime, ovdje se radi o velikim površinama i potencijalno značajnom smanjivanju nacionalnog potencijala šuma za skladištenje CO2 kojeg definira Kyoto protokol. Članovi Odbora podržali su navedene prijedloge i primjedbe uz napomenu da ih predlagatelj do rasprave na plenarnoj sjednici razmotri te se o njima očituje tijekom rasprave. 

U svezi članka 50. stavka 4. važećeg Zakona kojim je regulirano da ministar donosi propis o vrsti šumskih radova te minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje istaknuta je potreba da se prilikom izrade novog pravilnika u isti uključe i prvostupnici obrazovani u sustavu Bolonje na Šumarskom fakultetu. Sa stajališta postojećih obveza jedinica lokalne samouprave za šumskogospodarska područja zatraženo je pojašnjenje odredbi izmijenjenog članka 55. kojima je regulirano plaćanje naknada za izdvojene šume i šumska zemljišta koja su prostornim planom proglašena građevinskim područjem.
U raspravi je ujedno dana ocjena da provođenje predloženog Zakona neće pridonijeti najavljivanim poboljšanjima u dijelu ubrzavanja procedura i poticanja gospodarskog oporavka RH.

Nakon provedene rasprave Odbor većinom glasova nije podržao donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama jer je za donošenje Zakona glasovalo 6 članova Odbora, a 7 članova Odbora je bilo protiv.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 46. sjednici održanoj 5. lipnja 2014. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji očuvanja prirode, zaštite bioraznolikosti i upravljanja u nacionalnim parkovima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 9. Zakona o Državnom uredu za reviziju („Narodne novine“, broj 80/11), dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 23. svibnja 2014. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeno Izvješće Državnog ureda za reviziju kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju zamjenik glavnog državnog revizora istaknuo je da je Državni ured za reviziju u listopadu 2012. potpisao Sporazum s vrhovnim revizijskim institucijama Danske, Norveške, Poljske, Ukrajine, Bugarske i Litve, o zajedničkoj reviziji nacionalnih parkova. Na temelju nacionalnih izvješća o obavljenim revizijama sastavit će se izvješće koje će sadržavati zajedničke nalaze i preporuke kako bi se unaprijedilo upravljanje i zaštita bioraznolikosti u nacionalnim parkovima. Ovom revizijom obuhvaćena su četiri nacionalna parka (Krka, Kornati, Paklenica i Mljet) te kao subjekti revizije Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode i četiri Javne ustanove nacionalnih parkova. Razmatranjem postojećeg stanja, razloga ugroženosti i problema zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti u nacionalnim parkovima, utvrđeno je da nacionalni parkovi u Republici Hrvatskoj i nadalje imaju veliko bogatstvo i raznolikost te visoki stupanj vrijednosti i očuvanosti biološke i krajobrazne raznolikosti, ali da postoje brojne prijetnje koje bi u budućnosti mogle narušiti postojeće stanje. Državni ured za reviziju predložio je niz aktivnosti za unapređenje pravnog i institucionalnog okvira te sustava upravljanja, nadzora i financiranja u nacionalnim parkovima te sustava očuvanja prirode i zaštite bioraznolikosti. Ocjena je Državnog ureda za reviziju da bi se prihvaćanjem i provedbom navedenih preporuka pridonijelo boljem očuvanju prirode i zaštite bioraznolikosti u nacionalnim parkovima te povećanju učinkovitosti upravljanja u nacionalnim parkovima.

Nazočna predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i prirode istaknula je da se Ministarstvo kao subjekt revizije očitovao na ovo Izvješće te prihvatio preporuke Državnog ureda za reviziju. Naznačeno je da će se donošenjem podzakonskih akata temeljem novog Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/2013.) nastaviti aktivnosti u cilju poboljšanja učinkovitosti sustava zaštite bioraznolikosti i upravljanja u nacionalnim parkovima.
Nazočna predstavnica Državnog zavoda za zaštitu prirode posebice je naglasila prisutan problem nedostatka kapaciteta za realizaciju svih poslova Zavoda definiranih važećom zakonskom regulativom.  

Nakon uvodnih obrazloženja članovi Odbora podržali su Izvješće te ocijenili da je njime dan kvalitetan prikaz i ocjena zakonodavnog i institucionalnog okvira, učinkovitosti upravljanja u nacionalnim parkovima te učinkovitosti nadležnih tijela u provedbi mjera vezanih uz očuvanje prirode i zaštitu bioraznolikosti u nacionalnim parkovima.

   U raspravi je naglašena važnost donošenja planova upravljanja nacionalnih parkova Mljet i Kornati. Ujedno je prepoznat značaj što skorijeg dovršetka izrade prijedloga Izvješća o stanju prirode u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2008.-2012. godine. Istaknuto je kako je ono osnova za izradu nove Strategije zaštite prirode koju je sukladno zakonodavnoj regulativi potrebno donijeti do 31. prosinca 2014. godine.

Ujedno je raspravljano o problematici zaštite morskog ekosustava na području nacionalnih parkova te na drugim zaštićenim područjima. U tom kontekstu upozoreno je na nužnost što skorijeg donošenja podzakonskih akata kojima će se riješiti pitanje ribolova u posebnim rezervatima. Ovdje se prvenstveno misli na Malostonski zaljev i Malo more, koje je tradicionalno višestoljetno područje marikulture namijenjeno uzgoju školjaka i ribe te ribolovu. Naime, pored školjkarstva ribolov je bitan čimbenik u očuvanju održivosti marikulture na ovom području s obzirom na povremeno jačanje populacija pojedinih predatorskih vrsta, a iz formulacije Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/2013.) ne može se ištitati nedvojbena mogućnost izlova slobodno živuće ribe u ovom području.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji očuvanja prirode, zaštite bioraznolikosti i upravljanja u nacionalnim parkovima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Branko Bačić, dipl.ing.
  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 46. sjednici održanoj 5. lipnja 2014. godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2014. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Prijedlog godišnjeg izvještaja kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su ukupni prihodi Državnog proračuna u 2013. ostvareni u iznosu od 108,8 milijardi kuna, što je 1,5% manje u odnosu na plan odnosno 0,9% manje u usporedbi s 2012. godinom. Ukupni rashodi Državnog proračuna u 2013. izvršeni su u iznosu od 125,1 milijardu kuna odnosno 98,6% plana. U skladu s ostvarenim prihodima i izvršenim rashodima, ukupni manjak državnog proračuna iznosi 16,2 milijarde kuna, odnosno 4,9% BDP-a. Ukupni manjak proračuna konsolidirane opće države u 2013. ostvaren je u iznosu od 17,3 milijarde kuna ili 5,3% BDP-a, što je za 0,3 postotna boda manje u odnosu na planirani manjak. Rashodi proračuna opće države u planiranom BDP-u smanjeni su za 0,6 postotna boda umjesto 1,0 postotnog boda propisanog pravilom te fiskalno pravilo za 2013. nije zadovoljeno.

Predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i prirode istaknula je da je za razdjel Ministarstvo od ukupno planiranih 340.309.131 kuna izvršeno 331.172.550,14 kuna ili 97,32% plana što je značajna razlika u odnosu na 2012. kada je izvršeno 65% plana.

 Ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša istaknuo je da je od planiranih 14.826.008,00 kuna izvršeno 16.110.114,22 kn tj. 8,66% više od plana. Razlog ukupnom ostvarenju većem od plana su projekti koji nisu prvotno planirani, a koji su realizirani budući da su se za navedeno otvorila sredstva kroz SAFU, dok su sredstva državnog proračuna izvršena na razini od oko 95%.

Predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je da ostvareni kumulativni višak prihoda u 2013. iznosi 198 milijuna kuna. Detaljnije je obrazloženo  izvršenje za „Administrativno upravljanje i opremanje“, a koje bilježi visok indeks od 342,28 jer su u sklopu ove pozicije iskazani izdaci za ulaganja u vrijednosne papire u iznosu 149,7 milijuna kuna. Ukupno je za „Programe i projekte zaštite okoliša“ od planiranih 221,3 milijuna kuna izvršeno 196,6 milijuna kuna ili 88,86% plana, dok je za „Programe i projekte energetske učinkovitosti od ukupno planiranih 83,4 milijuna kuna izvršeno 71,6 milijuna kuna ili 85,87% plana. Ujedno je za „Programe i projekte za postupanje s posebnim kategorijama otpada“ od ukupno planiranih 693,6 milijuna kuna izvršeno 633,7 milijuna kuna ili 91,36% plana.

Nakon uvodnih obrazloženja uslijedila je rasprava u kojoj je izraženo zadovoljstvo ukupno zabilježenim indeksom ostvarenja izvršenja razdjela Ministarstva u 2013. godini, ali i činjenicom da se povlače sredstva i iz drugih izvora čime se rasterećuje Državni proračun.

S druge strane, uočeno je da je unatoč tome što je postignut napredak u izvršavanju planiranih sredstava u 2013. u odnosu na izvršenje za 2012. godinu i nadalje zabilježeno slabije izvršenje planiranih proračunskih sredstava za realizaciju projekata izgradnje županijskih centara za gospodarenje otpadom. Istaknuto je da je u sklopu glave Ministarstva za 2013. godinu za gospodarenje otpadom planirano 75,6 milijuna kuna a izvršeno 60,0 milijuna kuna tj. 20,54% manje od plana. Navedeno se prvenstveno odnosi na slabo izvršenje sredstva planiranih za izgradnju ŽCGO Kaštijun, kako na pozicijama Državnog proračuna, tako i na pozicijama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Stoga je, u kontekstu preuzete obveze uspostave integriranog sustava gospodarenja otpadom do kraja 2018. godine, naglašena važnost ubrzanja dinamike izgradnje centara za gospodarenje otpadom. 

Nakon provedene rasprave Odbor nije utvrdio svoje stajalište o potpori za donošenje Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i Godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2013. godinu jer su glasovi osmorice nazočnih članova bili podijeljeni i to: 4 glasova „za“, 4 glasa „protiv“.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Branko Bačić, dipl.ing.
  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 45. sjednici održanoj 28. svibnja 2014. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbi (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 u pogledu smanjenja emisija onečišćujućih tvari iz cestovnih vozila COM (2014) 28, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 15. svibnja 2014. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom Klasa: 022-03/14-07/134, Urbroj: 50301-21/21-14-1 na sjednici održanoj 8. travnja 2014. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložili su pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode te predstavnik Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora podržali su Stajalište Republike Hrvatske o navedenom Prijedlogu Uredbe kojem je cilj smanjenje emisija onečišćujućih tvari iz cestovnih vozila te poticanje proizvodnje i stavljanje na tržište vozila na prirodni plin.

Kao primjer dobre prakse ulaganja u zeleni javni transport istaknuti su projekti čistijeg transporta u gradu Rijeci ukupno vrijedni 42 milijuna kuna koje je sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U sklopu navedenih projekata nabavljeni su autobusi na stlačeni prirodni plin, izgrađena punionica za vozila na stlačeni prirodni plin koja omogućuje punjenje autobusa, ali i osobnih vozila te preuređeno 10 autobusa javnog gradskog prijevoza sa pogona na dizel gorivo na pogon smjesom dizel i ukapljeni naftni plin.

U raspravi o ciljevima europske politike održivog transporta te smanjenja negativnog utjecaja prometa na okoliš, postavljeno je nekoliko pitanja u svezi provedbe Zakona o promicanju čistih i energetsko učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu (NN br. 127/2013) čija je intencija u hrvatsko zakonodavstvo prenijeti Direktivu o promicanju čistih i energetsko učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu.

Od strane nazočnih predstavnika ministarstava pojašnjeno je da su sukladno navedenom Zakonu doneseni Pravilnik o mjerilima koja se koriste u postupcima javne nabave vozila za cestovni prijevoz („Narodne novine“, br. 11/2014) te Pravilnik o metodologiji za izračun operativnih troškova tijekom razdoblja eksploatacije vozila za cestovni prijevoz („Narodne novine“, br. 136/2013).

Vezano uz navedenu metodologiju za izračun operativnih troškova zatraženo je pojašnjenje jesu li u navedenu metodologiju uzeti u obzir i troškovi održavanja budući da je održavanje vozila na prirodni plin skuplje od održavanja vozila na benzin.  Pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode naznačila je da je Pravilnik rađen na temelju Direktive te da će Ministarstvo naknadno Odboru dostaviti informaciju je li kriterij troškova održavanja vozila korišten prilikom definiranja navedene metodologije.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (8 glasova „za“) je utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbi (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 u pogledu smanjenja emisija onečišćujućih tvari iz cestovnih vozila COM (2014) 28 
 
Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Branko Bačić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Damir Mateljan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 45. sjednici održanoj 28. svibnja 2014. godine novo Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu radi smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica COM (2013) 761, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode, sukladno članku 154. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 15. svibnja 2014. godine. Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Direktive usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom Klasa: 022-03/14-07/112, Urbroj: 50301-21/21-14-1 na sjednici održanoj 25. ožujka 2014. godine.

Prethodno Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Direktive Odbor je razmotrio i podržao na 42. sjednici održanoj 19. ožujka 2014. godine. U raspravi na navedenoj sjednici Odbora istaknuto je kako je riječ o prijedlogu koji će imati utjecaja na domaći gospodarski sektor te je u daljnjoj razradi stajališta podržana važnost suradnje s gospodarskim sektorom. Imajući u vidu značaj ove problematike od predstavnika nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i prirode zatraženo je da po donošenju izmijenjenog Stajališta od strane Koordinacije isti dostavi Odboru na znanje. Navedeno Ministarstvo dostavilo je elektronskim putem 27. ožujka 2014. godine Odboru na znanje Stajalište Republike Hrvatske koje je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila na sjednici održanoj 25. ožujka 2014. godine.
 
U uvodu 45. sjednice Odbora predsjednik Odbora naglasio je da su uočene razlike u tekstu Stajališta Republike Hrvatske usvojenog 25. ožujka 2014. godine, a koje je Odboru dostavilo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode elektronskim putem 27. ožujka 2014. godine u odnosu na ono koje je dostavio Odbor za europske poslove aktom od 15. svibnja 2014. godine.
Predsjednik Odbora skrenuo je pozornost da tekst Stajališta Republike Hrvatske koje je dostavio Odbor za europske poslove sadržava stav RH o prihvatljivosti uvođenja obvezne naplate svih vrećica na svim prodajnim mjestima gdje je to provedivo, uključujući plastične vrećice bez obzira na debljinu (osim vrlo tankih) te vrećica od drugih materijala, a da se pri određivanju visine naknade vodi računa o normi 14040 Life Cycle Asseessment i „footprint“-u. U tom smislu, navedenim Stajalištem Republike Hrvatske naglašava se da se Direktiva treba odnositi na sve vrećice, bez obzira na njihovu debljinu, uz izuzeće za vrlo lagane plastične vrećice koje služe za umatanje neupakirane mokre ili suhe robe (iz higijenskih razloga).
Pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode istaknula je da je tekst Stajališta Republike Hrvatske koje je Odboru dostavio Odbor za europske poslove tekst koji je razmatran na Međuresornoj radnoj skupini 24. ožujka 2014. godine te da je, sukladno konzultacijama s gospodarskim sektorom i Ministarstvom gospodarstva, navedeni korigiran i potom u izmijenjenom obliku usvojen na Koordinaciji za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske 25. ožujka 2014. godine.
Predstavnica Ministarstva gospodarstva naznačila je da, nakon konzultacija s gospodarskim sektorom, nije prihvaćen prijedlog stava RH da se Direktiva treba odnositi na sve vrećice, bez obzira na njihovu debljinu. Ujedno je napomenula da je ovo uglavnom izvozni gospodarski sektor u kojem je angažirano ukupno cca 1.800 zaposlenih, uglavnom obiteljskih gospodarstava te da se u RH više izvozi nego uvozi plastičnih vrećica čime je položaj RH drugačiji od niza drugih europskih država s malim brojem proizvođača plastičnih vrećica.

U raspravi koja je potom uslijedila ponovno je iskazana važnost da se pri formiranju Stajališta Republike Hrvatske zagovara stav koji će osigurati ostvarenje ciljeva zaštite okoliša, ali i očuvanje ovog izvoznog gospodarskog sektora.
Sukladno provedenoj raspravi Odbor za zaštitu okoliša i prirode je jednoglasno (8 glasova „za“) donio sljedeći zaključak:

1. Imajući u vidu suštinske razlike u tekstu dostavljenog Stajališta Republike Hrvatske od strane nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Odbora za europsku politiku, Odbor za zaštitu okoliša i prirode traži od Odbora za europsku politiku da mu sukladno odredbama članka 154. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavi usuglašeno Stajalište RH o Prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu radi smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica COM (2013) 761.

2. Po primitku Stajališta Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Direktive, Odbor za zaštitu okoliša i prirode provest će raspravu te mišljenje Odbora dostaviti Odboru za europske poslove.
 
Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Branko Bačić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Damir Mateljan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 44. sjednici održanoj 9. travnja 2014. godine, Prijedlog odluke o proglašenju gospodarskog pojasa Republike Hrvatske na Jadranskom moru, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Ivan Šimunović, zastupnik  u Hrvatskome saboru, aktom od 29. listopada 2013. godine. 
 
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženu Odluku kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da Republika Hrvatska kao članica Ujedinjenih naroda te kao država koja je ratificirala Konvenciju UN o pravu mora i sada članica Europske unije treba proglasiti puni gospodarski pojas te da je navedeni trebalo proglasiti još prije deset godina. Pri tom je posebice naglašena potreba zaštite od prekomjernog ulova od strane talijanske ribarske flote.

O navedenom Prijedlogu odluke očitovala se Vlada Republike Hrvatske mišljenjem Klasa: 023-03/13-12/55, Urbroj: 50301-05/25-14-7 od 30. siječnja 2014. godine. Navedeno mišljenje Vlade Republike Hrvatske, kojim predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog odluke o proglašenju gospodarskog pojasa Republike Hrvatske na Jadranskom moru, uvodno je prezentirao pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru istaknuto je stajalište kako su ostali nejasni razlozi zašto se 2003. godine umjesto isključivog gospodarskog pojasa uspostavio zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske (ZERP). Ujedno se podsjetilo na okolnosti zbog kojih je 2004. godine, pod pritiskom Republike Slovenije i Italije, a u kontekstu pregovora za pristupanje Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, za zemlje članice Europske unije odgođena primjena pravnog režima ZERP-a do sklapanja Ugovora o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Republike Hrvatske. Istaknuto je da je 2006. godine, kao odgovor na proglašenje ekoloških zona u Jadranskom moru od strane Republike Slovenije i Italije, izmjenama i dopunama navedene Odluke definirana primjena pravnog režima ZERP-a za države članice Europske unije najkasnije s danom 1. siječnja 2008. godine. Upozoreno je i na  okolnosti u kojima je zadnjim izmjenama ove Odluke iz 2008. godine uređeno da se ZERP privremeno neće primjenjivati na države članice Europske unije od dana 15. ožujka 2008. godine, do iznalaženja zajedničkog dogovora u EU duhu. Imajući u vidu da je Republika Hrvatska danas punopravna članica Europske unije upozoreno je na važnost da Vlada Republike Hrvatske intenzivira aktivnosti na postizanju spomenutog zajedničkog dogovora u EU duhu, a kojim će se osigurati ekološka i ribolovna zaštita Jadrana.

Izdvojene su i odredbe Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 12/2009) kojim je definirano kako će se obje strane uzdržati od bilo kakvog postupka koji može intenzivirati spor ili ugroziti rad Arbitražnog suda. Stoga je istaknut prijedlog da se podrži donošenje ove Odluke uz prijedlog amandmana na točku 2. kojom bi se definiralo da primjena pravnog režima gospodarskog pojasa započinje po potpunoj provedbi arbitražne odluke koja proizlazi iz Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije (NN-MU, broj 12/2009.) O prijedlogu amandmana na točku 2. Prijedloga odluke provedeno je glasovanje te o navedenom Odbor nije utvrdio stajalište budući da je 5 članova glasalo „za“, a 5 članova  „protiv“.

Nakon glasovanja o predloženom amandmanu, a sukladno mišljenju Vlade Republike Hrvatske, provedeno je glasovanje o zaključku kojim Odbor predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog odluke o proglašenju gospodarskog pojasa Republike Hrvatske na Jadranskom moru. O predloženom zaključku Odbor nije utvrdio stajalište jer su glasovi desetorice nazočnih članova bili podijeljeni i to: 5 glasova „za“ i 5 glasova „protiv“.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora na zajedničkoj tematskoj sjednici održanoj 29. siječnja 2014. godine proveli su  raspravu na temu ''Strateške smjernice za saniranje negativnih učinaka uporabe azbesta na okoliš i zdravlje ljudi''.
 
Sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 45. sjednici održanoj 26. ožujka 2014. godine i Odbor za zaštitu okoliša i prirode na 43. sjednici održanoj 28. ožujka 2014. godine donijeli su jednoglasno sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Odbori pozivaju Ministarstvo rada i mirovinskog sustava da u suradnji sa svim nadležnim resorima te predstavnicima udruga oboljelih od bolesti uzrokovane azbestom u što kraćem roku izvrši sustavnu analizu važeće zakonodavne regulative te najkasnije u četvrtom kvartalu 2014. godine u proceduru donošenja uputi prijedlog novog zakonskog rješenja, kojim će se cjelovito riješiti problematika zbrinjavanja azbesta, uključujući i problematiku radnika koji su bili profesionalno izloženi azbestu. Pri tome je posebice važno redefinirati: pojam profesionalne izloženosti azbestu; postupak vještačenja profesionalne bolesti; kriterije za zdravstvene ustanove i radnike koji prate zdravstveno stanje radnika koji su bili profesionalno izloženi azbestu te mjerila za priznavanje profesionalne azbestoze i dijagnostički postupak za dokazivanje bolesti; uvjete za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu; ulogu, sastav i financiranje Povjerenstva za rješavanja odštetnih zahtjeva radnika oboljelih od profesionalne bolesti zbog izloženosti azbestu i dr. Ujedno je  potrebno sagledati mogućnosti i utvrditi kriterije za proširenje obuhvata radnika koji imaju pravo na obeštećenja zbog gubitka radnog mjesta i na bivše radnike Salonita d.d. Vranjic koji su izgubili radno mjesto zbog stečaja prije 14. veljače 2006. godine te radnike bivšeg Plobesta iz Ploča koje je na neazbestnu proizvodnju prešlo prije 14. veljače 2006. godine te način i izvore financiranja tog obeštećenja.

2. Imajući u vidu teške sudbine oboljelih od azbesta koji najčešće nemaju sredstava za liječenje, smrti radnika koji nisu dočekali rješavanje odštetnog zahtjeva te nasljednika koji to pravo ne nasljeđuju ukoliko za života radnika nije bilo doneseno rješenje o priznavanju naknade, Odbori pozivaju Vladu Republike Hrvatske da u 2014. godini   osigura financijska sredstva za rješavanje svih preostalih odštetnih zahtjeva koje je Povjerenstvo za rješavanje odštetnih zahtjeva radnika oboljelih od profesionalne bolesti zbog izloženosti azbestu zaprimilo temeljem Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu („Narodne novine“, br. 79/2007. i 139/2010.) 

3. Odbori ističu važnost sustavnog informiranja javnosti o štetnosti azbesta, zbrinjavanju azbestnog otpada, azbestozi i azbestom izazvanim bolestima te cijeneći dosadašnji angažman nevladinih udruga i stručnih institucija pozivaju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da osigura potrebna financijska sredstva za sufinanciranje projekata preventivnih kampanja o štetnostima azbesta civilnih udruga i stručnih institucija. Odbori ujedno pozivaju Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode na aktivnije provođenje sustavne edukacije stanovništva o negativnim učincima uporabe azbesta na okoliš i zdravlje ljudi. 

4. Odbori naglašavaju važnost nastavka sanacije na području Grada Solina te pozivaju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost da u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode osigura financijska sredstva i u suradnji s Gradom Solinom provede sanaciju lokacije Kosica nasuprot tvornice Salonit d.d. u stečaju.

5. Odbori pozivaju Ministarstvo zaštite okoliša i prirode da u svezi odlagališta azbestnog i drugog opasnog otpada u Republici Sloveniji, općini Ilirska Bistrica, uz samu granicu sa Republikom Hrvatskom i općinom Matulji, u najkraćem mogućem roku poduzme odgovarajuće mjere u sklopu raspoloživih mehanizama prekogranične suradnje u pitanju zaštite okoliša, a s ciljem sanacije navedenog odlagališta otpada te do 30. travnja 2014. godine o poduzetim mjerama izvijesti Odbore.

6. U cilju zaštite okoliša i zdravlja ljudi Odbori ističu važnost provođenja redovnih  inspekcijskih nadzora odlagališta otpada koja u svom sastavu imaju kazete za sigurno odlaganje azbestnog otpada, nadzora pravnih osoba koje posjeduju dozvolu za obavljanje djelatnosti gospodarenja posebnim kategorijama otpada koje sadrže azbest te promptnog provođenja nadzora temeljem prijava o onečišćenju okoliša azbestom kao i uključivanja inspekcije zaštite okoliša u pripremne faze uklanjanja otpada koji sadrži azbest.

7. Odbori pozivaju Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja da u suradnji s Državnom geodetskom upravom te Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, pilot projektom na ograničenom prostoru provede procjenu kvadrature krovova pod salonitskim pločama uporabom ortofoto snimki, te na temelju dobivenih rezultata potakne projekt zamjene pokrovnih salonitskih ploča prioritetno s krovova vrtića, škola, sportskih objekata, zdravstvenih i drugih javnih objekata uz korištenje sredstava EU fondova.

8. Predlaže se, u svrhu bolje zaštite osoba oboljelih od bolesti izazvanih azbestom, osnivanje i uspostava jedinice ili centralnog tijela koje bi objedinjavalo i koordiniralo sve aktivnosti vezane za priznavanje profesionalnih bolesti. Predlaže se da to bude pri Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.

9. U cilju ranog otkrivanja novih slučajeva azbestoze, vezano za zdravlje ljudi na područjima  na kojima je bila utvrđena jača izloženost azbestu, utvrđuje se potreba  izrade jedne  prospektivne studije. Obzirom  na dugu inkubaciju bolesti, odnosno dugu latenciju simptoma (do 30-tak i više godina), studija bi  dugotrajno pratila populaciju izloženih uz aktivno traženje slučajeva azbestoze u što ranijoj fazi bolesti. Predlaže se da nositelj izrade studije bude Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, a svakako bi trebali sudjelovati županijski zavodi za javno zdravstvo onih županija gdje je utvrđena pojačana izloženost azbestu.

10. Daje se potpora promicanju i poticanju prevencije, liječenju i rehabilitaciji oboljelih od bolesti uzrokovanih azbestom kao i zaštiti njihovih obitelji. Zdravstvenu zaštitu u ovom dijelu treba razvijati u pravcu postizanja većeg stupnja prevencije, rane dijagnostike, dostupnosti većeg broja terapijskih postupka, kao i jednaku dostupnost odgovarajuće medicinske skrbi. 

11. Odbori pozivaju nadležna tijela da o realizaciji te aktivnostima na realizaciji predloženih zaključaka izvijeste Odbore najkasnije do 30. lipnja 2014. godine.

12. Ovi zaključci dostavit će se svim sudionicima tematske rasprave.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 43. sjednici održanoj 28. ožujka 2014. godine, Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 u pogledu tehničke provedbe Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju

Ujedinjenih naroda o promjeni klime COM (2013) 769,  koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 14. ožujka 2014. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom Klasa: 022-03/13-07/357, Urbroj: 50301-21/21-13-1 na sjednici održanoj 26. studenoga 2013. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Obrazloženo je da ovaj Prijedlog uredbe predstavlja osnovu za provedbu niza tehničkih pitanja u svezi s provedbom Kyotskog protokola u Europskoj uniji nakon 2012. godine te omogućava učinkovito funkcioniranje zajedničkog ispunjavanja obveza Europske unije, njezinih država članica i Islanda. Budući da Uredba (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. godine o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova ne sadrži pravnu osnovu na temelju koje Komisija može donositi nezakonodavne akte kojima se utvrđuju pravila o elementima, koji nisu ključni, za obračunavanje Kyotskih jedinica nakon 2012. godine, predlažu se ove izmjene navedene Uredbe. Naglašeno je da Republika Hrvatska podržava ovaj Prijedlog uredbe, posebice u dijelu kojim se daje ovlast Komisiji za donošenje delegiranih akata kojima se uređuju tehnička pitanja. Članovi Odbora ujedno su upoznati da se Republika Hrvatska (kao i Mađarska, Slovačka, Rumunjska i Poljska) nije složila s predloženom odredbom kojom se navodi da bi sukladno odluci stranke, u ovom slučaju države članice, trebale poništiti dio jedinica s ciljem povećanja ambicije smanjenja emisija do 2020. godine. Navedeni prijedlog nije u interesu država članica koje imaju višak jedinica iz prethodnog razdoblja i kojima je prihvatljivije da se ove jedinice prenesu u drugo razdoblje. Međutim, Republika Hrvatska s gore navedenim državama članicama nema potrebnu većinu koja može zaustaviti proces te je da se ne bi dovelo u pitanje usvajanje ove izmjene Prijedloga Uredbe (EU) br. 525/2013, RH iskazala spremnost navedeni podržati.  

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, bez rasprave, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 glasova „za“) je utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 u pogledu tehničke provedbe Kyotskog protokola uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime COM (2013) 769

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Branko Bačić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Damir Mateljan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 42. sjednici održanoj 19. ožujka 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. ožujka 2014. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode ukratko je prezentirao predloženi Zakon te istaknuo da se njime vrši usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije na području zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena. Ukratko su naznačene novine predloženog Zakona u području zaštite zraka, zaštite ozonskog sloja te zaštite klime. Istaknuto je da će se određivanjem Državnog hidrometeorološkog zavoda i Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada za referentne laboratorije osigurati učinkovitija provedba praćenja kvalitete zraka u državnoj mreži te racionalizacija troškova rada državne mreže.

Odbor je od Hrvatskog udruženja za zaštitu zraka te Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada zaprimio pisane primjedbe na predloženi Zakon. Sjednici Odbora nazočili su predstavnici Udruženja koji su u svom izlaganju naglasak dali na članak 10. predloženog Zakona kojim se mijenja članak 28. važećeg Zakona. Stajalište je Udruženja da određivanje Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) nacionalnim referentnim laboratorijima neće doprinijeti unaprjeđenju rada državne mreže.

Mišljenja su da Zakon ne bi smio navoditi nazive institucija koje će za potrebe Ministarstva zaštite okoliša i prirode obavljati poslove nacionalnih referentnih laboratorija, već jedino sadržavati uvjete koje takva institucija treba zadovoljiti. Naglašeno je da institucija koja upravlja mrežom ne bi trebala istovremeno obavljati i mjerenja. Ujedno je upozoreno da se ovako predloženim zakonskim rješenjima ne omogućuje iskorištavanje kapaciteta postojećih referentnih laboratorija već se planira uspostavljanje paralelnog sustava. Ovo je tim više upitno što u RH postoje dva referentna laboratorija za većinu referentnih metoda određenih CAFE Direktivom te 11 ispitnih laboratorija koji imaju dozvolu nadležnog Ministarstva i prošli su postupak akreditacije.

U raspravi koja je potom uslijedila od predstavnika predlagatelja zatraženo je dodatno pojašnjenje u svezi modela praćenja kvalitete zraka u državnoj mreži u drugim državama članicama Europske unije. Pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode obrazložila je kako od preostalih 27 članica EU jedino Velika Britanija ima model koji podržava privatne tvrtke za praćenje kvalitete zraka u državnoj mreži, dok sve ostale države članice imaju model u kom tijela državne uprave, javne institucije, državni hidrometeorološki zavodi ili agencije za zaštitu okoliša organiziraju i provode praćenje kvalitete zraka u državnoj mreži.

Ujedno je postavljeno pitanje u kojoj su mjeri DHMZ i IMI bili uključeni u izradu predloženog Zakona te kakav je njihov stav o raspoloživim kapacitetima za provedbu predloženih izmjena. Pomoćnica ministra istaknula je da su nakon završenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću ujedno provedene dodatne konzultacije sa DHMZ-om, IMI-jem, EKONERG-om te Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, a koji su nakon unapređenja predloženog teksta Zakona isti podržali.

U nastavku rasprave iznesena je ocjena da je postojeći sustav praćenja kvalitete zraka bio neučinkovit samo u dijelu koji se odnosi na pozadinske postaje. Istaknuto je kako od strane predlagatelja nije iznijeto dovoljno argumenata iz kojih bi bila nedvojbena opravdanost uvođenja ovog modela, posebice ima li se na umu kako do sada nije bilo primjedbi na mjerenja kakvoće zraka na državnoj mreži provođenih od strane akreditiranih laboratorija.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 5 glasova „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI ZRAKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 42. sjednici održanoj 19. ožujka 2014. godine, Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ograničenju emisija određenih onečišćivača u zrak iz srednje velikih postrojenja za izgaranje, s prilozima COM (2013) 919, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 7. ožujka 2014. godine.
 
Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom Klasa: 022-03/14-07/10, Urbroj: 50301-21/21-14-1 na sjednici održanoj 14. siječnja 2014. godine kao dio Paketa mjera „Čisti zrak za Europu“.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora zatražili su od nazočnih predstavnika Ministarstva dodatne informacije o uspostavljenom sustavu praćenja podataka o emisijama onečišćujućih tvari u zrak koje dostavljaju tvrtke koje imaju ložišta, a koji se vodi pri Agenciji za zaštitu okoliša.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (11 glasova „za“) je utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ograničenju emisija određenih onečišćivača u zrak iz srednje velikih postrojenja za izgaranje, s prilozima COM (2013) 919
 
Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Branko Bačić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Damir Mateljan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 42. sjednici održanoj 19. ožujka 2014. godine, Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Plitvička jezera, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. ožujka 2014. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Prijedlog odluke kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnici predlagatelja istaknuli su da je predloženim Planom obuhvaćeno područje unutar zakonom utvrđenih granica Nacionalnog parka „Plitvička jezera“ ukupne površine 26.600 hektara („Narodne novine, br. 13/1997.) odnosno 297 km2 GIS premjerom. Detaljno je obrazloženo razgraničenje ovoga prostora prema namjeni i načinu korištenja te stupnju zaštite, uvjeti korištenja i mjere zaštite prostora i okoliša te prometni, vodnogospodarski i energetski sustav unutar Nacionalnog parka. Nositelj izrade Plana je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, a stručni izrađivač Plana je Urbanistički institut Hrvatske d.o.o. u suradnji sa Zavodom za prostorno uređenje Ličko-senjske županije. Stručnu podlogu zaštite prirode za Plan izradio je Državni zavod za zaštitu prirode. Predmetni Plan prošao je u rujnu 2013. godine postupak Druge ponovne javne rasprave. Savjet prostornog uređenja Države na svojim sjednicama održanim u studenom 2012. te prosincu 2013 pozitivno je ocijenio Plan.

Sjednici nazočna v.d. ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Plitvička jezera“  napomenula je da je Javna ustanova bila uključena u izradu Plana te da su primjedbe koje je izradila Stručna služba Javne ustanove u manjem dijelu prihvaćene. Izrazila je nadu da su se  izrađivači Plana pri tom vodili zaštitom prostora i činjenicom da su Plitvička jezera jedini prostor u RH koji je UNESCO uvrstio na Listu svjetske prirodne baštine. Naglasila je kako je interes Javne ustanove da ovaj prostor ostane očuvan i na UNESCO-ovoj listi svjetske prirodne baštine te je postavila pitanje je li u postupku izrade Plana traženo mišljenje UNESCO-a.

Sjednici Odbora nazočili su predstavnici Zelene akcije koja je Odboru dostavila  primjedbe na predloženi Prostorni plan. Zelena akcija izražava zabrinutost što u predloženi Plan nisu uvršteni komentari koje su, tijekom druge ponovne javne rasprave, dostavili Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) i Javna ustanova „Nacionalni park Plitvička jezera“. Naglašeno je da je DZZP dao oštru ocjenu Plana držeći ga neprihvatljivim u predloženom obliku, dok je od ukupno 56 primjedbi Javne ustanove tek mali broj njih prihvaćen. Ovdje je prvenstveno izdvojena potreba da se Plan i kategorizacija naselja uskladi s novom hidrogeološkom studijom izrađenom 2008. godine te da se zabrani izgradnja novih objekata u zoni A2 naselja. Upozoreno je da se iz ovako koncipiranog Plana stječe dojam da je primarna djelatnost Nacionalnog parka turizam, a ne zaštita prirodnih vrijednosti. Stoga je Zelena akcija istaknula apel da se u predloženi Plan uvrste komentari DZZP-a i Javne ustanove ili da se Plan u potpunosti ne prihvati.

U raspravi koja je potom uslijedila istaknuto je da predloženi Plan, uz vrlo dobra rješenja vezano za prometni sustav i koncept vodooskrbe, u nedovoljnoj mjeri uvažava aktualne svjetske standarde uređivanja nacionalnih parkova za posjećivanje, Ovo posebice u dijelu pristupnosti parkovne infrastrukture (staze, mostići, pristaništa) invalidnim osobama, zatim u pogledu tehničkih i sigurnosnih kriterija gradnje parkovne infrastrukture radi smanjenja rizika za posjetitelje, potrebe predviđanja objekata za muzejske sadržaje (izložbe, zbirke, video-predavanja) koji su najbrže rastući turistički trend u  zaštićenim područjima i sl. 

Neprihvatljivim su istaknuti propisani niski standardi zaštite okoliša u dijelu obveze tretiranja i pročišćavanja otpadnih voda koje je predviđeno tek za jedno od 26 naselja u okviru Nacionalnog parka.
Upozoreno je da se u odredbama za provođenje Plana koriste pojmovi koji nisu usklađeni s onima iz Zakona o zaštiti prirode  („NN“, br. 80/2013), primjerice u člancima 16. i 23. umjesto Programa zaštite šumskih ekosustava potrebno je koristiti pojam Program zaštite šuma.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 5 glasova „suzdržan“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 42. sjednici održanoj 19. ožujka 2014. godine, Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu radi smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica COM (2013) 761, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 7. ožujka 2014. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom Klasa: 022-03/13-07/349, Urbroj: 50301-21/21-13-1 na sjednici održanoj 19. studenoga 2013. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora podržali su Stajalište Republike Hrvatske o navedenom Prijedlogu Direktive koji je usmjeren ka smanjenju potrošnje i sprečavanju odbacivanja u okoliš laganih plastičnih vrećica tj. onih koje su tanje od 50 mikrona i koje se najčešće koriste samo jednom i predstavljaju značajni okolišni problem. Uočeno je da je riječ o prijedlogu koji će imati utjecaja na domaći gospodarski sektor te je u daljnjoj razradi stajališta podržana važnost suradnje s gospodarskim sektorom.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (11 glasova „za“) je utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu radi smanjenja potrošnje laganih plastičnih vrećica COM (2013) 761
 
Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Branko Bačić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Damir Mateljan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 42. sjednici održanoj 19. ožujka 2014. godine, Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćivača i izmjeni Direktive 2003/35/EZ, s prilozima COM (2013) 920, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 7. ožujka 2014. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom Klasa: 022-03/14-07/10, Urbroj: 50301-21/21-14-1 na sjednici održanoj 14. siječnja 2014. godine kao dio Paketa mjera „Čisti zrak za Europu“.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
Istaknuto je da se Prijedlogom daju vrijednosti za emisijske kvote i od 2030. godine na dalje za koje RH nema stručnu podlogu i u ovom trenutku ne posjeduje podatke na osnovu kojih stručnih procjena su predložene vrijednosti kvota za navedeno razdoblje. Iz navedenih razloga pristupit će se analizi sa širokom javnosti o mogućnostima prihvaćanja predloženih ciljeva. Za donošenje konačnog stajališta, u suradnji s tijelima i gospodarstvom, izradit će se scenarij smanjivanja emisija nakon 2030. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, bez rasprave, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (11 glasova „za“) je utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćivača i izmjeni Direktive 2003/35/EZ, s prilozima COM (2013) 920

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Branko Bačić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Damir Mateljan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 42. sjednici održanoj 19. ožujka 2014. godine, Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice u cilju provedbe međunarodnog sporazuma o primjeni jedinstvene globalne tržišno utemeljene mjere na emisije iz međunarodnog zračnog prometa do 2020. godine COM (2013) 722, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 7. ožujka 2014. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom Klasa: 022-03/13-07/339, Urbroj: 50301-21/21-13-1 na sjednici održanoj 12. studenoga 2013. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora zatražili su od nazočnih predstavnika Ministarstva dodatne informacije u svezi predloženog roka za prijenos Direktive u nacionalno zakonodavstvo kao i o očekivanim učincima primjene ove Direktive na poslovanje Croatia airlinesa. 

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (11 glasova „za“) je utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice u cilju provedbe međunarodnog sporazuma o primjeni jedinstvene globalne tržišno utemeljene mjere na emisije iz međunarodnog zračnog prometa do 2020. godine COM (2013) 722

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Branko Bačić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Damir Mateljan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 41. sjednici održanoj 12. ožujka 2014. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. ožujka 2014. godine.  Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Konačnom prijedlogu zakona i  Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Ministarstva financija naznačio je da se, sukladno predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2014. godinu, zbog smanjenja deficita državnog proračuna mijenja iznos do kojeg se Vlada RH može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, a što je iskazao u Računu financiranja. U skladu s navedenim, ovim se Zakonom mijenja visina zaduživanja. Ujedno se zbog efikasnijeg načina izvršavanja povrata pogrešno ili više uplaćenih sredstava u Državni proračun daje ovlast Ministarstvu pravosuđa i Ministarstvu unutarnjih poslova za povrat navedenih sredstava iz njihove nadležnosti uplatiteljima. Predloženim Zakonom utvrđuju se dodatne mjere za umanjenje prekomjernog deficita, a koje se odnose na trgovačka društva od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku te agencije, zavode i druge pravne osobe s javnim ovlastima kojima je osnivač Republika Hrvatska, a koji nemaju status proračunskog korisnika. 
 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 41. sjednici održanoj 12. ožujka 2014. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna  Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. ožujka 2014. godine. Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predložene izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna i  Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, P.Z. br. 637.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske izradila Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu kako bi usvojila preporuke Vijeća Europske unije u svrhu rješavanja prekomjernog proračunskog manjka. Istaknuto je da je projekcija gospodarskog rasta u 2014. godini korigirana s 1,3%, koliko je iznosila u prvotnom proračunu za 2014. godinu, na 0,2%. Novim planom ukupni prihodi državnog proračuna iznose 117,1 milijardu kuna što predstavlja povećanje od 4 milijarde kuna u odnosu na prethodno planirane. Ukupni rashodi povećavaju se sa 130,5 milijardi kuna na 130,7 milijarde kuna što je povećanje za 103,3 milijuna kuna. Slijedom ukupno planiranih prihoda i rashoda planirani manjak državnog proračuna za 2014. iznosi 13,6 milijardi kuna ili 4,1 % bruto domaćeg proizvoda. Zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode istaknuo je da je rebalansom planirano ukupno smanjenje razdjela Ministarstva zaštite okoliša i prirode za 22.106.060,00 kuna te planirana sredstva za ovaj razdjel sada iznose 603.339.672,00 kn. Sjednici Odbora nazočio je ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša čija su planirana sredstva smanjena za 1.018.800,00 kn te sada iznose 31.540.200,00 kn te predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost čija su planirana sredstva ostala na istoj razini kao u prvotnom proračunu.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je zatraženo dodatno pojašnjenje u svezi pozicije IPA I 2009 priprema planova upravljanja i jačanje inspekcije NATURA 2000 za koju je planirano smanjenje za 5.925.577 kn tj. za cjelokupni prvotno planirani iznos. Zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode obrazložio je da je navedeni projekt završio te završno plaćanje izvršeno, ali su sredstva bila planirana za 2014. budući da nije bilo sigurno da će se plaćanje moći izvršiti u prosincu 2013. godine. Stoga je ovim rebalansom navedeno usklađeno. Zamjenik ministra ujedno je detaljnije obrazložio članovima Odbora strukturu ukupno planiranih sredstava za IPA I projekte. Pojašnjeno je da se ukupno planirana sredstva u iznosu od 7,3 milijuna kuna odnose na: IPA 2009 Nadzor prekograničnog prometa otpadom (881.000 kn), IPA 2010 Jačanje kapaciteta za provedbu SPUO (3,5 milijuna kuna), IPA 2011 Jačanje kapaciteta inspekcije (1,4 milijuna kuna) te IPA 2011 – FFRAC ENIA – jačanje kapaciteta (1,4 milijuna kuna). Ujedno je pojašnjeno da pozicija Operativni program Okoliš, Prioritet 1 i 3 za koju je planirano ukupno 289.494.721 kuna obuhvaća sljedeće projekte: Izgradnja ŽCGO Marišćina u iznosu od 128,7 milijuna kuna, Izgradnja ŽCGO Kaštijun u iznosu od 122,6 milijuna kuna, Izrada dokumentacije za sanaciju crne točke Sovjak u iznosu od 1,4 milijuna kuna, Sanacija odlagališta Filipovica, Grad Osijek u iznosu od 5,6 milijuna kuna, Sanacija odlagališta Semeljci, Općina Semeljci u iznosu od 2,4 milijuna kuna, Sanacija odlagališta  Trebež, Grad Samobor u iznosu od 5,6 milijuna kuna te Tehnička pomoć za upravljanje Operativnim programom u iznosu od 23,1 milijun kuna. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

te sljedećih odluka:
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2014. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2014. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora. 
       

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 40. sjednici održanoj 26. veljače 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače 2014. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je prezentirao predloženi Zakon s naglaskom na pitanje izdvajanja šume i/ili šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske iz šumskogospodarskog područja te uvjeta izgradnje golf igrališta i kampova.

Odbor je od Zelene akcije te Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne industrije primio pisane primjedbe, prijedloge i mišljenja na tekst predloženog Zakona.

Sjednici je nazočila predstavnica Zelene akcije te istaknula kako za predloženi Zakon nije proveden postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću što je u suprotnosti s odredbama Zakona o zaštiti okoliša („NN“, br. 80/13) koji propisuje minimalan rok od 30 dana za sudjelovanje javnosti u postupku izrade zakona i provedbenih propisa koji bi mogli imati značajan utjecaj na okoliš. Neprihvatljivim je ocijenjeno i upućivanje ovoga Zakona u hitnu proceduru čime je dodatno smanjena prilika za sudjelovanje javnosti. Stajalište je da je neprovođenjem javne rasprave nadležno ministarstvo prekršilo Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata („NN“, br. 140/2009.) Upozoreno je da će primjena predloženog Zakona i Zakona o strateškim investicijskim projektima („NN“, br. 133/2013.), a sve u cilju jačanja investicijskog duha, dovesti u pitanje očuvanje vrijednih šuma i šumskog zemljišta. Zelena akcija, između ostalih primjedbi, predlaže brisanje u potpunosti članaka 51., 51a, 55. i 57a. iz teksta predloženog Zakona.

U raspravi koja je potom uslijedila član Odbora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika, a koji je ujedno član Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, ukratko je prezentirao Odboru dostavljeno mišljenje Komore. Stajalište je da je u cilju sustavnog reguliranja problematike šuma i šumskog zemljišta, umjesto predloženih izmjena i dopuna, bilo prihvatljivije predložiti donošenje novog Zakona o šumama. U svezi izrade ključnih strateških dokumenata (Nacionalne strategije šumarstva i drvne tehnologije, Nacionalnog programa šumarstva te Nacionalnog programa drvne industrije) neprihvatljivim je ocijenjeno što predloženi Zakon ne definira rokove njihova donošenja. Istaknuta je primjedba na odredbu članka 12. kojom se predlaže brisanje stavka 2. u članku 29. važećeg Zakona. Naglašeno je kako se ovakvom odredbom ukida obveza pravne osobe koja koristi šumu i šumsko zemljište ili upravlja šumom i šumskim zemljištima u vlasništvu RH (primjerice javne ustanove nacionalnih parkova) da osigura sredstava za provedbu aktivnosti iz programa mjera za upravljanje ili korištenje povjerenih šuma. Stajalište je da je navedeno u suprotnosti s odredbom Zakona o zaštiti prirode („NN“, br. 80/2013.) koji u članku 140. propisuje obvezu uprava zaštićenih područja da donesu program zaštite šuma koji sadrži mjere njihove zaštite. Otvorenim pitanjem ostaje i tretman područja nakon njegova izdvajanja iz šumskogospodarskog područja ukoliko se u periodu nekoliko godina nakon njegova izdvajanja investicija ne realizira.
  
U nastavku rasprave posebice je neprimjerenim ocijenjeno što se omogućuje da se odlukom ministra zaobiđe postojeća procedura utvrđivanja interesa Republike Hrvatske. Izraženo je stajalište da bi ovaj zakonski prijedlog zbog svih prethodno navedenih razloga trebalo povući iz procedure donošenja. Međutim, s druge strane istaknut je prijedlog da se rasprava o predloženom Zakonu provede u dva čitanja.
 
Tijekom rasprave neprihvatljivim su ocijenjene predložene izmjene i dopune kojima se uređuje mogućnost gradnje golf igrališta i kampa koji su prostornim planom predviđeni na šumi i šumskom zemljištu s tim da se ista površina ne uključuje u građevinsko područje i ostaje u šumskogospodarskom području Republike Hrvatske, a svrha se ostvaruje osnivanjem prava građenja. Ukazano je na upitnost takvog definiranja prostora, budući da je prostor kampa nužno opremljen infrastrukturom te samim time u suštini predstavlja građevinsko zemljište. Nadalje su, sa stajališta proklamiranih ciljeva zaštite šuma i šumskog zemljišta, još upitnijim ocijenjene odredbe ovoga Zakona (primjerice odredba članka 25.). kojima se predviđa da se u šumama i na šumskom zemljištu mogu utvrđivati građevinska područja, dakle za bilo koju namjenu.

Uočeno je da je u članku 15. predloženog Zakona uveden institut „izričitog pozitivnog mišljenja“ Ministarstva poljoprivrede kao uvjeta za donošenje prostornog plana kojim se planira proširenje građevinskog područja na šume i šumsko zemljište. Upozoreno je da važeći  Zakon o prostornom uređenju („NN“, br. 153/2013.), koji definira postupak izrade i donošenja prostornih planova,  ne poznaje navedeni termin.
 
Temeljem provedene rasprave u kojoj je upozoreno na nedorečenost te dvojbenost niza odredbi kao i potrebu nomotehničke te sadržajne dorade predloženog Zakona, predloženo je da Odbor donese zaključak kojim bi se Vladi Republike Hrvatske predložilo da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama povuče iz procedure. Navedeni prijedlog zaključka nije podržan budući da je 5 članova glasalo „za“, a 6 članova „protiv“.

Nakon toga Odbor je jednoglasno (11 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. O Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, s Konačnim prijedlogom zakona provest će se rasprava u prvom čitanju.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi o Prijedlogu zakona na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela uputit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 40. sjednici održanoj 26. veljače 2014. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. veljače 2014. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja uvodno je naznačio da se predloženi Zakon donosi zbog potrebe daljnjeg usklađivanja domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije na području uvoza i izvoza opasnih kemikalija. Budući da je na razini Europske unije donesena navedena Uredba (EU) br. 649/2012 koja će se početi primjenjivati od 1. ožujka 2014. godine ovim se Prijedlogom Zakona utvrđuje nadležno tijelo i zadaće nadležnog tijela za provedbu Uredbe.

Odbor je bez rasprave jednoglasno (11 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) BR. 649/2012 O IZVOZU I UVOZU OPASNIH KEMIKALIJA 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 26. veljače 2014. godine raspravio je sukladno članku 158.  stavku 1. i 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/2013.) Prijedlog  odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ.

Odbor je zaprimio očitovanje Ministarstva zaštite okoliša i prirode, KLASA: 018-04/14-15/33, URBROJ: 517-06-1-14-2 od 24. veljače 2014. godine kojim Ministarstvo iznosi stajalište da je navedeni Prijedlog odluke u skladu s načelom supsidijarnosti i proporcionalnosti iz članka 5. Ugovora o europskoj uniji.

Stajalište Ministarstva uvodno je prezentirala pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode te se prvotno iznijela osnovne odrednice Okvira za klimatsku i energetsku politiku u razdoblju 2020.-2030. koji je Europska komisija prezentirala u siječnju ove godine i kojim se postavlja obvezujući cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova. Navedenim Okvirom Komisija kao cilj za 2030. predlaže smanjenje emisija stakleničkih plinova u EU za 40% u odnosu na 1990. godinu. U sektoru u sustavu trgovanja emisijskim jedinicama trebalo bi se 2030. u odnosu na 2005. godinu, postići smanjenje emisije stakleničkih plinova od 43%, a u sektoru izvan sustava trgovanja emisijskim jedinicama smanjenje od 30%. Za sektore koji nisu pokriveni sustavnom trgovanja emisijama stakleničkih plinova (dio industrijskih procesa, uporaba otapala i drugih proizvoda, poljoprivreda, šumarstvo, gospodarenje otpadom, kućanstva i usluge, promet itd.) za RH je utvrđen postotak  +11% do 2020. godine čime bi se rast emisija iz ovih sektora treba ograničiti do 11% u odnosu na razinu iz 2005. godinu. Međutim, u kontekstu ovog smanjenja od 30% na razini EU, očekivano je da će ovo ograničenje ići prema minusu i za RH, očekivano -13% ili -15%. Ovim Okvirom ujedno su postavljeni ciljevi za energiju iz obnovljivih izvora na razini EU-a. Navedeni cilj za smanjenje emisije stakleničkih plinova za 40% trebao bi potaknuti veći udjel energije iz obnovljivih izvora u EU-u od najmanje 27%. Dosadašnji cilj od 20% udjela energije iz obnovljivih izvora energije do 2020. godine, povećava se na 27%. Vezano uz energetsku učinkovitost tijekom ove godine očekuje se revizija Direktive o energetskoj učinkovitosti i analiza napretka postignutog u pogledu ostvarenja cilja za 2020. Element ovog Okvira je reforma sustava za trgovanje emisijskim jedinicama te je rezultat navedenog i ovaj zakonodavni prijedlog tj. Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ.

Pravni temelj za donošenje Odluke sadržan je u članku 10. stavku 5. Direktive 2003/87/EZ kojim se propisuje da se svake godine Europskom parlamentu i Vijeću treba podnijeti izvješće o funkcioniranju europskog tržišta ugljika. U izvješću Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću o stanju na europskom tržištu ugljika u 2012. godini utvrđeno je da su potrebne mjere za rješavanje strukturnih neravnoteža između ponude i potražnje. Na početku trećeg trgovinskog razdoblja (2013.-2020. godina) EU ETS  sustav bio je obilježen velikom neravnotežom između ponude i potražnje emisijskih jedinica, što je dovelo do stvaranja viška od oko 2 milijarde emisijskih jedinica za koji se očekuje da će narasti tijekom idućih godina na više od 2,6 milijardi emisijskih jedinica do 2020. godine. Posljedica velikog viška emisija raspoloživih za prodaju na dražbi i smanjenje potražnje dovelo je do pada cijena emisijske jedinice, a time i do smanjenja poticaja za niskougljična ulaganja u „zelene tehnologije“. Kao kratkoročna mjera za ublažavanje posljedica zbog viška u 2013. godine donesena je Odluka o odgađanju (preraspodjeli) prodaje 900 milijuna emisijskih jedinica na dražbi u početnim godinama 3. faze (2013.-2020.). Uzimajući u obzir da su značajke viška strukturne i dugoročne prirode, Europska komisija je na stajalištu kako su potrebne dodatne mjere za jačanje EU ETS sustava u cilju osiguravanja ekonomičnog prijelaza na niskougljično gospodarstvo. Jedna od mjera je uspostavljanje rezerve za stabilnost tržišta kojom bi se na fleksibilniji način osigurala ponuda i povećala otpornost na potrese u sustavu. Iz tih razloga Europska komisija izradila je  ovaj Prijedlog odluke kojim se uspostavlja rezerva za stabilnost tržišta koja počinje s radom 1. siječnja 2021. godine

Ujedno je istaknuto da je Prijedlog odluke u početnoj fazi razmatranja te da Ministarstvo, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca, provodi prvu javnu raspravu. Navedeno je od značaja budući da riječ o 70 hrvatskih postrojenja pred koje su postavljeni veliki zahtjevi. Rezultat navedenog bit će objedinjeno mišljenje gospodarstvenika čiju je izradu preuzela Hrvatska gospodarska komora. Ministarstvo planira, kako se bude razvijao ovaj akt kao i drugi akti u sklopu klimatsko-energetskog paketa, provoditi otvorenu raspravu u suradnji s drugim ministarstvima. Istaknuta je važnost da se kroz stajalište Vlade RH zauzme optimalan pristup kojim bi se omogućila zaštita postrojenja imajući u vidu mjere koje moraju provoditi u svojim proizvodnim procesima.
U raspravi koja je potom uslijedila, u kontekstu velikih zahtjeva postavljenih pred našu industriju, postavljeno je pitanje mogućnosti uvođenja određenih zaštitnih mehanizama za proizvode koji ulaze u sustav, a dolaze iz drugih država koje nisu članice EU  i nisu proizvedeni u skladu sa standardima i tehnologijama koje u konačnici utječu na cijenu i konkurentnost. Ovdje se prvenstveno naglasak dao na cementare.

Predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i prirode naznačila je da postoje određene grane industrije koje su osjetljive tj. izložene rizicima od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje. Na godišnjoj razini EK donosi Odluku kojom definira popis industrijskih procesa koji, prema određenim kriterijima, imaju besplatne emisije. Odlukom Komisije iz 2011. godine (Odluka Komisije od 27. travnja 2011. o utvrđivanju prijelaznih propisa Unije za usklađenu besplatnu raspodjelu emisijskih kvota na temelju članka 10a. Direktive 2003/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća 2011/278/EU) obuhvaćena je i cementa industrija te Ministarstvo podržava i nadalje ovakav status cementne industrije. Stajalište je Ministarstva da treba posebnu pažnju posvetiti industrijama koje će imati rizik premještanja proizvodnje u druge, susjedne države. U  tijeku je izrada izmjena Zakona o zaštiti zraka kojim će se predložiti odredba temeljem koje će Vlada RH moći donijeti odluku kojom će se utvrditi djelatnosti i financijske mjere u korist tih sektora koji se smatraju izloženi riziku izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje. Trenutno takav mehanizam nismo uspostavili budući da su te industrije na spomenutom popisu te će se posebne mjere donositi samo s promjenom tog statusa. 

Tijekom rasprave konstatirano je da Vlada Republike Hrvatske nije izradila stajalište na ovaj zakonodavni prijedlog te je istaknuta važnost da se u tom stajalištu Vlada RH  izjasni o utjecaju provedbe ove Odluke na hrvatsko gospodarstvo, točnije navedenih 70 postrojenja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno donio sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisija stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ  u skladu je s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o europskoj uniji.
2. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da do usvajanja Prijedloga odluke u Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije obavješćuje Odbor za zaštitu okoliša i prirode o značajnijim izmjenama sadržaja Prijedloga odluke te o  Stajalištu Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 39. sjednici održanoj 30. siječnja 2014. godine, Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. prosinca 2013. godine. 

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog plana kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je kako će, obzirom da Republike Hrvatska kao punopravna članica Europske unije ima obvezu preuzimanja pravne stečevine u nacionalno zakonodavstvo, i tijekom 2014. godine biti potrebno usklađivati postojeće propise s novim zakonodavstvom Europske unije. Predloženim Planom usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2014. godinu predviđa se donošenje 42 zakona, od čega svega jednog zakona iz matične nadležnosti Odbora (Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka).

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je iskazan interes za Planom predviđeno donošenje Zakona o energetskoj učinkovitosti, Zakona o obnovljivim izvorima energije te Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 649/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o izvozu i uvozu opasnih kemikalija u prvom kvartalu ove godine te je postavljeno pitanje u kojoj je fazi izrada navedenih zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

PLANA USKLAĐIVANJA ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE S PRAVNOM STEČEVINOM EUROPSKE UNIJE ZA 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 39. sjednici održanoj 30. siječnja 2014. godine, Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode Telašćica, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. siječnja 2014. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog odluke kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnici predlagatelja detaljno su prezentirali predloženi prostorni plan Parka prirode Telašćica smještenog na krajnjem jugoistoku Dugog otoka i Zadarske županije, a utemeljenog 1988. godine. Područje Parka u potpunosti se nalazi unutar obuhvata ekološke mreže Republike Hrvatske te je ujedno i područje Natura 2000. Predloženim Planom utvrđuje se dugoročna osnova uređenja, korištenja i zaštite vrijednosti prostora te sustav i način posjećivanja Parka prirode.
Sjednici Odbora  ujedno je nazočila i predstavnica Javne ustanove Park prirode Telašćica.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru podržano je donošenje predloženog  Prostornog plana, ali i iskazano žaljenje zbog dugotrajnosti postupka njegova donošenja. Raspravljano je i o učincima nedonošenja prostornog plana na dosadašnje korištenje i zaštitu ovog Parka prirode te je apelirano na važnost što skorijeg donošenja svih prostornih planova zaštićenih područja.
 
Zatraženo je dodatno obrazloženje predlagatelja u svezi odredbe članka 6. Odredbi za provođenje Plana kojima su kao građevine od važnosti za Državu definirane luke posebne namjene maskirno pristanište u uvali Mir te maskirno pristanište u uvali Čuška dumboka.

Dodatna pojašnjenja zatražena su u svezi odredbi kojima se dozvoljava građenje zgrade za potrebe obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede (članak 33.) odnosno građenje zgrada za vlastite gospodarske potrebe u funkciji tradicionalne poljoprivrede na površinama pod maslinicima, poljoprivrednim površinama i površinama pod kamenjarima i pašnjacima (članak 34.). Uočeno je da su člankom 33. restriktivnije definirani uvjeti dozvoljene građevinske (bruto) površine zgrade u odnosu na važeću zakonodavnu regulativu iz područja prostornog uređenja te da  člankom 34. nije izrijekom definiran uvjet dozvoljene građevinske (bruto) površine zgrade za vlastite gospodarske potrebe u funkciji tradicionalne poljoprivrede. Raspravljano je o učincima primjene odredbe članka 34. na mogućnosti gradnje malih objekata u funkciji tradicionalne poljoprivrede i time stvaranju nužnih preduvjeta za bavljenje tradicionalnom poljoprivredom na ovim prostorima.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA PARKA PRIRODE TELAŠĆICA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 37. sjednici održanoj 21. siječnja 2014. godine, Prijedlog zakona o održivoj uporabi pesticida, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja ukratko je prezentirala važeću zakonsku regulativu kojom je uređeno područje uporabe pesticida. U svezi predloženog Zakona naglasak je dan na pitanje izobrazbe profesionalnih korisnika pesticida, distributera i savjetnika, uvjete za distribuciju i prodaju pesticida, redoviti pregled strojeva za primjenu pesticida, smanjenje uporabe pesticida u određenim područjima, primjenu načela integrirane zaštite bilja te obvezu donošenja Nacionalnog akcijskog plana za postizanje održive uporabe pesticida.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je, sa stajališta zaštite prirode i očuvanja biološke raznolikosti te zdravlja ljudi, istaknuta važnost reguliranja problematike korištenja pesticida u poljoprivredi i šumarstvu. Raspravljano je o značaju provedbe inspekcijskog nadzora uporabe pesticida kako bi se, između ostalog, izbjegle i uočene pojave uporabe pesticida povučenih s tržišta.

Upozoreno je i na nužnost pravilnog gospodarenja otpadom od pesticida te  inspekcijskog nadzora postupanja s otpadnom ambalažom od pesticida. Imajući u vidu rezultate znanstvenih istraživanja učinaka prisutnosti pesticida u hrani i okolišu na povećanje patologije u novorođenčadi i nastanka velikog broja malformacija, uz spomenuti nadzor ukazano je i na ulogu sustavne i kontinuirane edukacije.

Zaključno je predstavnica predlagatelja informirala članove Odbora o izvršenim edukacijama od strane Savjetodavne službe, izradi Akcijskog plana te izradi Vodiča dobre poljoprivredne prakse u koordinaciji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode. Naznačeno je da je u planu povećanje broja inspektora koji će biti usmjereni na kontrolu hrane i uporabe pesticida i mineralnih gnojiva. Ujedno se dodatni napori ulažu na usmjeravanje što većeg broja poljoprivrednih proizvođača na uključivanje u ekološku i integriranu poljoprivrednu proizvodnju.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (11 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O ODRŽIVOJ UPORABI PESTICIDA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 37. sjednici održanoj 21. siječnja 2014. godine, Prijedlog zakona o osnivanju Agencije za ugljikovodike, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom uređuje osnivanje Agencije za ugljikovodike sukladno članku 64. stavku 1. Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika („Narodne novine“, broj 94/2013) kojim je određeno njezino osnivanje. Ovime se stječu uvjeti za provođenje javnih nadmetanja za odabir najpovoljnijih ponuditelja za izdavanje dozvola i sklapanja ugovora za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika te pozitivni financijski pokazatelji za državni proračun s osnova naknade za pridobivene količine ugljikovodika.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je upozoreno da je norveškoj tvrtki Spectrum odobreno istraživanje podmorja bez provođenja javnog natječaja uz ustupanje prava na korištenje informacija dobivenih istraživanjem, a koje predstavljaju informacije od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku. Naglašeno je kako se provođenjem ovakve procedure ujedno nije sagledalo moguće posljedice korištene metode istraživanja na jadranski ekosustav.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je odobrenje za provođenje istraživanja navedenoj tvrtki izdalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a ne Ministarstvo gospodarstva budući da se nisu provodili rudarski radovi. Napomenuo je da je ujedno Ministarstvo zaštite okoliša i prirode definiralo određene uvjete koje je tvrtka Spectrum ispoštovala. 

U nastavku rasprave istaknuto je kako je na Odboru tijekom rasprave o Zakonu o istraživanju i eksploataciju ugljikovodika („NN“, br. 94/2013.) posebno kritizirano što se donošenjem Odluke o izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske („NN“, br. 76/2013.) otvorio prostor za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, a bez provođenja strateške procjene odnosno ocjene o potrebi strateške procjene. Upozoreno je da je neposredno nakon donošenja navedene Odluke donesen novi Zakon o zaštiti okoliša „NN, br. 80/2013.) kojim je uvedena obveza provođenja strateške procjene za strategije, planove i programe iz područja prostornog uređenja kada daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš.

Zabrinjavajućim je ocijenjeno i što je Vlada RH odmah nakon donošenja izmjena i dopuna navedene Strategije donijela Odluku o izmjeni i dopuni Programa prostornog uređenja („NN“, br. 84/2013.) također bez provođenja strateške procjene. Posebno je skrenuta pozornost na činjenicu da je u trenutku kada je Vlada RH donosila ovu Odluku već bio donesen novi Zakon o zaštiti okoliša kojim je uvedena navedena obveza strateške procjene, a koji je bio objavljen u Narodnim novinama svega par dana nakon donošenja ove Odluke. Time je Vlada RH vremenskim manevrom izbjegla provođenje strateške procjene za ova dva strateška dokumenta i otvorila prostor za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranskom moru. Ova činjenica posebice dobiva na značenju ima li se u vidu učinke moguće havarije jednog takvog projekta na turizam i morski okoliš.

Raspravljano je i o provođenju postupaka davanja odobrenja za istraživanje, odobrenja za eksploatacijsko polje te koncesija za eksploataciju koji su započeti prije stupanja na snagu Zakona o istraživanju i eksploataciju ugljikovodika („NN“, br. 94/2013.) te učinka osnivanja Agencije na provođenje ovih postupaka.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 4 glasa „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O OSNIVANJU AGENCIJE ZA UGLJIKOVODIKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 37. sjednici održanoj 21. siječnja 2014. godine, Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o sprječavanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima COM (2013) 620, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 17. prosinca 2013. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom Klasa: 022-03/13-07/267, Urbroj: 50301-21/21-13-1 na sjednici održanoj 1. listopada 2013. godine. Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Članovi Odbora informirani su o revidiranom tekstu Prijedloga uredbe kojim je uvedeno pravo države članice da kroz nacionalno zakonodavstvo proširi listu invazivnim stranim vrstama koje su od važnosti za navedenu državu članicu, a za što se zalagala i Republika Hrvatska svojim stajalištem. 

Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora podržali su Stajalište Republike Hrvatske o navedenom Prijedlogu Uredbe te posebice dopunu teksta Prijedloga Uredbe kojom je uvedeno diskrecijsko pravo države članice. U kontekstu zaštite Jadrana istaknuto je da izmjena balastnih voda predstavlja jedan od najvećih mogućih utjecaja odnosno unosa invazivnih vrsta u Jadran te je stoga od interesa za Republiku Hrvatsku da vrste koje žive u balastnim vodama ne budu isključene navedenom Uredbom. U raspravi je posebice naglašen aspekt novih obveza i kratkoće rokova primjene Uredbe te u tom smislu i potrebe da se osiguraju svi potrebni preduvjeti, uključivo i povlačenjem sredstava iz EU fondova za pravovremenu uspostavu svih operativnih postupaka i instrumenata kontrole.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (11 glasova „za“) je utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o sprječavanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima COM (2013) 620

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Branko Bačić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Damir Mateljan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 37. sjednici održanoj 21. siječnja 2013. godine, Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 o praćenju, izvješćivanju i verifikaciji emisija ugljičnog dioksida iz pomorskog prometa COM (2013) 480, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 6. prosinca 2013. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom Klasa: 022-03/13-07/259, Urbroj: 50301-21/21-13-1 na sjednici održanoj 24. rujna 2013. godine. Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je istaknuto da je Odboru za zaštitu okoliša i prirode na zajedničkoj sjednici s Odborom za europske poslove održanoj 3. prosinca 2013. godine bilo prezentirano navedeno stajalište u sklopu Izvješća Ministarstva zaštite okoliša i prirode o održanom sastanku Vijeća Europske unije za okoliš 14. listopada 2013. te o pripremama za sljedeći sastanak Vijeća 13. prosinca 2013. godine. Tom prilikom izraženo je zadovoljstvo činjenicom da je udruga Mare Nostrum uključena u Radnu skupinu osnovanu za ovu Uredbu pri Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.

U raspravi je naglašena potreba da se zbog konkurentnosti brodara država članica EU u odnosu na brodare trećih država inzistira da Međunarodna pomorska organizacija donese propis sličan ovoj Uredbi koji bi se primjenjivao na sve zastave u svim svjetskim lukama. Time bi se ujedno efikasnije pridonijelo globalnom smanjenju emisije stakleničkih plinova s brodova. U raspravi je izražena i potreba izrade projekcije financijskih učinaka primjene ove Uredbe na brodove koji plove pod hrvatskom zastavom.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (11 glasova „za“) je utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 o praćenju, izvješćivanju i verifikaciji emisija ugljičnog dioksida iz pomorskog prometa COM (2013) 480

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Branko Bačić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Damir Mateljan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 37. sjednici održanoj 21. siječnja 2014. godine, Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 o pošiljkama otpada COM (2013) 516, koje je Odboru za zaštitu okoliša i prirode, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 6. prosinca 2013. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu Uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom Klasa: 022-03/13-07/236, Urbroj: 50301-21/21-13-1 na sjednici održanoj 3. rujna 2013. godine. Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora podržali su Stajalište Republike Hrvatske o navedenom Prijedlogu Uredbe  koji ima za cilj riješiti problem učestalog ilegalnog prometa otpadom ujednačavanjem inspekcijskih nadzora u cijeloj EU. U raspravi je naglašen značaj učinkovitog nadzora prometa i prekograničnog prometa otpada za Republiku Hrvatsku budući da graniči sa zemljama koje nisu članice EU. U tom kontekstu istaknuta je Uredba o graničnim prijelazima na području Republike Hrvatske preko kojih je dopušten uvoz otpada u Europsku uniju i izvoz otpada iz Europske unije. (NN br. 6/2014.) koju je Vlada Republike Hrvatske donijela u siječnju 2014. godine te upozoreno na naglašena važnost stvaranja svih preduvjeta kako bi inspekcija mogla obavljati nove obveze koje će proizaći iz ove Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća.

Nakon provedene rasprave Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (11 glasova „za“) je utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1013/2006 o pošiljkama otpada COM (2013) 516;

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je Branko Bačić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Damir Mateljan, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
        
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 36. sjednici održanoj 11. prosinca 2013. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2013. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja prezentirala je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.
 
Sjednici Odbora nazočio je predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine te izrazio žaljenje što predlagatelj nije usvojio brojne primjedbe iznesene na Odboru za zaštitu okoliša i prirode, Odboru za zakonodavstvo te Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu prilikom rasprave o Prijedlogu zakona u prvom čitanju. Predsjednik Društva ponovno je naglasio da je upravljanje i gospodarenje gradskim zidinama regulirano ugovorom sklopljenim između Grada Dubrovnika kao vlasnika zidina s jedne strane i Društva prijatelja dubrovačke starine s druge strane. Ovakav ugovorni odnos temelji se na odluci Gradskog vijeća, donesenoj na prijedlog gradonačelnika Grada Dubrovnika. Istaknuo je da navedeno Društvo uspješno djeluje već šezdeset i dvije godine. Upozorio je da predloženi Zakon, kojim se raskida navedeni ugovor u korist jedne od ugovornih strana i bez prava na sudsku zaštitu, predstavlja opasan presedan u pravnoj praksi. Ovo tim više što se o  predloženom Zakonu Gradsko vijeće Grada Dubrovnika nije očitovalo. Istaknuo je da je predloženi Zakon neprihvatljiv s ustavnog i zakonskog aspekta te ocijenio da će to pokazati i provjera ustavnosti ovoga Zakona. Dodatno je upitnim naznačio odredbe članka 36. od kojih je posebice izdvojio odredbe kojima je definirana obveza Društva na predaju cjelokupne dokumentacije u posjed Gradu Dubrovniku kao i cjelokupnih, a temeljem valjanog ugovora zakonito stečenih novčanih sredstava.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je od dijela članova Odbora izraženo stajalište da obrazloženje predloženog Zakona ne nudi argumente koji bi ukazali na potrebu i opravdanost donošenja ovakvog Zakona. Istaknuto je da se navedeno Društvo u šezdeset i dvije godine djelovanja dokazalo kao pravna osoba koja sustavno i kvalitetno upravlja i gospodari gradskim zidinama te drugim objektima kulturno povijesnog naslijeđa Dubrovačke republike. U tom smislu od predstavnice Ministarstva kulture zatraženo je pojašnjenje je li razlog donošenja ovoga Zakona eventualno nezadovoljstvo Ministarstva kulture stanjem gradskih zidina. Nazočna predstavnica Ministarstva kulture istaknula je da je Ministarstvo kulture zadovoljno stanjem gradskih te stonskih zidina, ali da je ovdje riječ o kulturnoj baštini Dubrovačko-neretvanske županije i promjeni uloge odnosno proširenju ovlasti Zavoda.

U kontekstu te nove uloge Zavoda u nastavku rasprave upitnim je ocijenjeno financiranje imovine drugih jedinica lokalne samouprave, primjerice stonskih zidina, iz proračuna Grada Dubrovnika.

Raspravljano je i o transparentnosti utroška 50% neto prihoda koje Grad Dubrovnik ostvari od prodaje ulaznica za obilazak gradskih zidina. Upozoreno je da je i tijekom rasprave u prvom čitanju naglašena potreba da Grad Dubrovnik dostavi cjelovitu informaciju o utrošku navedenih sredstava.

U tom kontekstu predsjednik Društva istaknuo je da Društvo redovno dostavlja Gradskom vijeću izvješće o utrošku 50% sredstava od prodaje ulaznica kojima raspolaže Društvo te naglasio kako Gradsko vijeće do sada nije imalo primjedbi na navedena izvješća.

Pozornost je skrenuta i na odredbe članka 9., kojim se mijenja članak 11. važećeg Zakona u dijelu u kojem su regulirani osnivači Zavoda i njihovi udjeli. Upozoreno je na  promjenu u drugom čitanju u odnosu na prvo čitanje. Naime, za razliku od prvog čitanja u kojem je bio predložen udio RH od 60%, Grada Dubrovnika od 30% te Dubrovačko-neretvanske županije od 10%, u drugom čitanju ovaj omjer promijenjen je u korist Grada Dubrovnika (udjel 55%). Uz ovu promjenu kojom većinski udio preuzima Grad Dubrovnik i dalje ostaje upitnim i u prvom i u drugom čitanju predloženo te ničim argumentirano smanjenje udjela Dubrovačko-neretvanske županije s 20% na 10%.

Dio članova Odbora podržao je predloženi Zakon te istaknuo da je, posebno u uvjetima kada se zalažemo za decentralizaciju, legitiman zahtjev jedinice lokalne samouprave da raspolaže svojim najvrednijim resursima. U tom smislu izražen je poziv da se podrži predloženi Zakon i  stav Ministarstva kulture te Grada Dubrovnika nakon čega je uslijedila rasprava u kojoj je naglašeno da kod ocjenjivanja opravdanosti ovoga Zakona treba imati na umu da je riječ o ugovoru koji nije nametnut lokalnoj razini tj. Gradu Dubrovniku, već da je riječ o ugovoru koji je sklopljen i potom mijenjan 2009. godine temeljem odluke Gradskog vijeća. Ponovno je upozoreno da predlagatelj ovoga Zakona nije Grad Dubrovnik već Vlada Republike Hrvatske te da se Gradsko vijeće o ovom prijedlogu zakona nije očitovalo.

Nakon provedene rasprave Odbor nije utvrdio stajalište o potpori za donošenje ovoga Zakona jer su glasovi dvanaestorice nazočnih članova bili podijeljeni i to: 6 glasova „za“, 5 glasova „protiv“ i 1 glas „suzdržan“.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 36. sjednici održanoj 11. prosinca 2013. godine, Prijedlog zakona o tržištu nafte i naftnih derivata, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom predviđa slobodno formiranje cijena naftnih derivata u Republici Hrvatskoj,  određuje obveza formiranja obveznih i operativnih zaliha naftnih derivata, djelovanje u slučajevima izvanrednog poremećaja opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata u smislu određivanja sadržaja kao i same provedbe Plana intervencije, osnivanje Stručnog povjerenstva za praćenje redovite opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata, ograničavanje raspolaganjem i pojačani nadzor nad obveznim zalihama nafte i naftnih derivata, poslovanje vezano uz obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, djelatnost i predmet poslovanja Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, usklađenu s novim ustrojem predmetne Agencije, kao proračunskog korisnika i kao središnjeg tijela za obvezne zalihe u Republici Hrvatskoj.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je istaknuto da je u obrazloženju predloženog Zakona navedeno da predmetna Agencija sukladno Zakonu o izmjenama Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata („NN“ br. 144/2012.) nema više javnih ovlasti te da nije samostalna i neovisna. Navedeno obrazloženje ocijenjeno je upitnim kao i činjenica da bi navedena Agencija zbog promjene načina financiranja trebala izgubiti javne ovlasti.
Postavljeno je i pitanje načina poslovanja i financiranja Agencije od 1. siječnja 2013. godine (kada je stupio na snagu Zakon kojim je definirano da će se financiranje Agencije obavljati putem državnog proračuna Republike Hrvatske) do rebalansa Državnog proračuna u svibnju 2013. godine kojim je u proračun Ministarstva gospodarstva uvrštena Agencija kao proračunski korisnik. Predstavnik predlagatelja pojasnio je da su iz Državnog proračuna za 2013. do rebalansa plaćanja vršena s pozicije Kapitalne donacije za navedenu Agenciju otvorene u razdjelu Ministarstva gospodarstva.
U svezi člankom 24. stavkom 4. definiranim uvjetima za ravnatelja Agencije, ukazano je na važnost da ravnatelj Agencije ima radnog iskustva u djelatnosti naftnog gospodarstva.

Vezano uz točku 6. u stavku 1. u članku 4., a kojom se kao energetska djelatnost definira transport nafte, naftnih derivata i biogoriva plovnim putovima, predloženo je da se termin „plovnim putovima“ zamijeni terminom „riječnim i morskim plovnim putovima“.
Imajući u vidu zadane ciljeve u odnosu na biogoriva, upitnim je sa stajališta ostvarenja tih ciljeva ocijenjena Odluka o jediničnom iznosu novčanog poticaja za proizvodnju biogoriva u 2014. („NN“ br. 141/2013.) kojom je Vlada Republike Hrvatske smanjila poticaje za proizvodnju biodizela i bioetanola u narednoj godini.
U nastavku rasprave istaknuto je da se važećim Zakonom o biogorivima potiče umješavanje komponenti biogoriva u fosilna goriva te je izražena potreba poticanja proizvodnje sirovina za proizvodnju biogoriva. Ovo posebice stoga jer bilježimo značajan uvoz sirovina proizvedenih u susjednim državama, a koje se u RH umješavaju te se na taj način potiče gospodarstvo u drugim državama.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (12 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O TRŽIŠTU NAFTE I NAFTNIH DERIVATA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 
     
PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 35. sjednici održanoj 3. prosinca 2013. godine, Konačni prijedlog zakona o građevinskoj inspekciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2013. godine. Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o građevinskoj inspekciji, Konačnom prijedlogu zakona o gradnji, P.Z.E. br. 467 te Konačnom prijedlogu zakona o prostornom uređenju P.Z. br. 466.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je naznačio da su od strane predlagatelja razmotrene sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni na Prijedlog zakona u prvom čitanju. Istaknuo je da navedeni Konačni prijedlozi zakona nisu u bitnom mijenjani te da se izmjene odnose na pojašnjenja, doradu odnosno proširenje nekih odredbi.                                                                                                                  

U raspravi na Odboru izraženo je stajalište da je problematika koju regulira ovaj Zakon o građevinskoj inspekciji trebala biti obuhvaćena predloženim Zakonom o gradnji. Ujedno je izraženo stajalište da se predloženom regulativom građevinskoj inspekciji daje prvenstveno uloga nadzora nezakonite gradnje i pri tom ne daje naglasak na kontrolu kvalitete gradnje, a za što je ocijenjeno da bi trebala biti njena temeljna funkcija. 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O GRAĐEVINSKOJ INSPEKCIJI 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
 
    Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 35. sjednici održanoj 3. prosinca 2013. godine, Konačni prijedlog zakona o prostornom uređenju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2013. godine. Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o prostornom uređenju, Konačnom prijedlogu zakona o gradnji, P.Z.E. br. 467 te Konačnom prijedlogu zakona o građevinskoj inspekciji P.Z. br. 468.
 

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je naznačio da su od strane predlagatelja razmotrene sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni na Prijedlog zakona u prvom čitanju. Istaknuo je da navedeni Konačni prijedlozi zakona nisu u bitnom mijenjani te da se izmjene odnose na pojašnjenja, doradu odnosno proširenje nekih odredbi.
Sjednici Odbora nazočan predsjednik Udruge hrvatskih arhitekata iznio je zajedničko stajalište Hrvatske komore arhitekata i Udruge hrvatskih arhitekata o predloženom Konačnom prijedlogu zakona o prostornom uređenju. Istaknuo je da se predloženim Zakonom uvelike mijenja sustav gospodarenja prostorom Republike Hrvatske na način da se uvodi novi krunski dokument Državni plan prostornog razvoja te otvaraju mogućnosti da prostorni planovi države ili županije sadrže provedbene elemente, odnosno da se već temeljem njih mogu ishoditi dozvole za gradnju. Iako je jasna nakana zakonodavca da ovime olakša proces usuglašavanja županija za primjerice građevine koje prolaze kroz više županija ili su od značaja za cijelu Hrvatsku, navedeno s druge strane otvara pitanje raznih drugih projekata koji mogu biti proglašeni projektima od državnog značaja (turističke zone, gospodarske zone itd.),  a za koje će izvođenjem dozvole iz prostornog plana tako visokog reda izostati niz elaboracija i samim time se javiti mogućnost ugroze zaprostor.                                                                                                                     

U nastavku rasprave istaknuto je da se unatoč deklariranom stavu o potrebi decentralizacije, i ovim zakonskim prijedlogom smanjuju ovlasti i sužava proces odlučivanja jedinica lokalne samouprave kada je riječ o upravljanju prostorom. Ova intencija prisutna je u nizu novih zakona, posebice Zakonu o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 133/2013.).
U nastavku rasprave ukazano je na nedonošenje svih prostornih planova područja posebnih obilježja što je prepoznato kao jednim od tri ključna elementa slabijeg funkcioniranja zaštićenih područja. Istaknuto je kako ni novim Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/2013.) te ovim Konačnim prijedlogom zakona nisu uvedeni obvezujući rokovi donošenja prostornih planova područja posebnih obilježja  (prvenstveno ovdje naglašeni nacionalni parkovi i parkovi prirode).
U raspravi je istaknut značaj pojednostavljivanja procedura i ubrzavanja donošenja dokumenata (kako u području prostornog uređenja tako i gradnje) za smanjivanje pojave korupcije i diskrecijskog odlučivanja na razini službenika uprave. Ujedno je naglašeno da bi uz pojednostavljivanje procedura trebalo uvesti zaštitne mehanizme (poput primjerice položajne rente koju bi investitor plaćao ukoliko u određenom roku ne pokrene realizaciju projekta). Istaknuto je kako bi se navedenim zaštitnim mehanizmima osigurala zaštita države te lokalne razine.  

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, 3 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
 
    Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 35. sjednici održanoj 3. prosinca 2013. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od buke, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim zakonskim prijedlogom dopunjuje Zakon o zaštiti od buke radi daljnjeg osiguravanja provedbe Direktive 2002/49/EZ o procjeni i upravljanju bukom okoliša vezano za definiranje obveznika izrade strateških karata buke i akcijskih planova, kao i rokova u kojima su obveznici izrade i nadležno tijelo u obvezi izvještavati Europsku komisiju o izrađenim i dostavljenim strateškim kartama buke i akcijskim planovima. Ujedno se ovim zakonskim prijedlogom dopunjuju odredbe o ovlastima komunalnih redara u provođenju nadzora nad odlukama predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, odnosno ovlasti za pokretanje prekršajnog postupka.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je naglasak dan na provedbu zaštite od buke, odnosno uočene manjkavosti u radu sanitarne inspekcije. Ovdje je prvenstveno riječ o pritužbama građana na neučinkovitost inspekcijskih nadzora postrojenja koji su izvor buke veće od zakonom dozvoljene, na način da se isti provode kao najavljeni nadzori čime je smanjena učinkovitost samog nadzora.
Raspravljano je i o problemima pri nadzoru buke iz objekata registriranih za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, posebice na obali te općenito o podkapacitiranosti sanitarne  inspekcije kada je riječ o provođenju inspekcijskih nadzora u jedinicama lokalne samouprave.   
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O ZAŠTITI OD BUKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 35. sjednici održanoj 3. prosinca 2013. godine, Konačni prijedlog zakona o gradnji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2013. godine. Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o gradnji,  Konačnom prijedlogu zakona o prostornom uređenju, P.Z. br. 466 te Konačnom prijedlogu zakona o građevinskoj inspekciji P.Z. br. 468.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je naznačio da su od strane predlagatelja razmotrene sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni na Prijedlog zakona u prvom čitanju. Istaknuo je da navedeni Konačni prijedlozi zakona nisu u bitnom mijenjani te da se izmjene odnose na pojašnjenja, doradu odnosno proširenje nekih odredbi.
Sjednici Odbora nazočan predsjednik Udruge hrvatskih arhitekata iznio je zajedničko stajalište Hrvatske komore arhitekata i Udruge hrvatskih arhitekata o predloženom Konačnom prijedlogu zakona o gradnji pri čemu je naglasio da  predlagatelj Zakona nije usvojio nijednu od suštinskih primjedbi koja je dana od strane struke. Ujedno je izrazio nadu da će nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, kako je to i naznačilo u kasnijim kontaktima, dati navedenim Komorama ulogu nositelja izrade prijedloga zakona (prvenstveno zakona koji regulira arhitektonske i inženjerske poslove i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji) te niza podzakonskih akata. Ocijenjeno je da bi se na taj način mogle kompenzirati očite manjkavosti koje ovaj Konačni prijedlog zakona ima u odnosu na sadašnju regulativu i praksu. Pri tome je ukazano na neke kritične elemente za koje sve Komore smatraju da bi ih trebalo i dalje uključiti u ovaj Konačni prijedlog zakona. Prvenstveno je ovdje riječ o potrebi ishođenja posebnih uvjeta putem idejnog projekta (rješenja). Naglašeno je da se idejnim projektom, koji je dio pripreme, ishođenja posebnih uvjeta, štiti ne samo prostor već i investitor te se na cjenovno efikasan način osigurava dobra i kvalitetna procedura. Sa stajališta kontrole kvalitete, istaknut je značaj izvedbenog projekta kao podloge za nadzor i kontrolu kvalitete te ujedno podloge za eventualne preinake u budućnosti. U tom smislu upozoreno je kako gradnja bilo kojeg kompleksnog projekta bez izvedbenog projekta ne osigurava kvalitetu. Stoga obveza izrade izvedbenog projekta ne bi trebala biti obvezatna samo za građenje građevina 1. skupine. Zaključno je predstavnik navedenih Komora istaknuo da bi u popisu elaborata, koje pojedini postupci dozvola predviđaju, bilo nužno napomenuti da te podatke moraju izrađivati ovlaštene osobe te da oni moraju odgovarati kompletnoj legislativi RH.  

U nastavku rasprave podržano je stajalište navedenih Komora u svezi idejnog i izvedbenog projekta.

U kontekstu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ br. 86/12. I 143/13.) te zadnjih izmjena i dopuna Zakona o vodama iz mjeseca svibnja ove godine („Narodne novine“ br. 56/2013.) raspravljano je o stavku 1. članka 107. kojim je regulirano da se građevina izgrađena bez građevinske dozvole, kao i građevina za koju se vodi postupak obustave građenja ili uklanjanja građevine prema posebnom zakonu ne smije priključiti na komunalne vodne građevine.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, 3 glasa „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O GRADNJI 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
 
    Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 33. sjednici održanoj 21. studenoga 2013. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu, Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013. godine.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Državnom proračunu i  Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, P.Z. br. 523.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se planirani državni proračun temelji na projiciranom realnom rastu BDP-a od 1,3% u 2014. godini uz ubrzanje realnog rasta bruto domaćeg proizvoda na 2,2% u 2015.godini te 2,5% u 2016. godini. Predviđa se da će proračunski prihodi u 2014. godini iznositi 113,1 mlrd kn odnosno s postupnim oporavkom gospodarske aktivnosti 118,3 mlrd kn u 2015. godini te 122,8 mlrd kn u 2016. godini. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2014. godinu iznose 130,5 mlrd kn, za 2015. godinu 133,4 mlrd kn i za 2016. godinu 134,3 mlrd kn. Planirani manjak državnog proračuna za 2014. godinu iznosit će 17,5 mlrd kn ili 5% BDP-a.

Predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode naznačio je da je u 2014. godini, u odnosu na proračun za 2013. godinu, planirano povećanje sredstava te ukupno planirana sredstva za razdjel Ministarstva iznose 625.445.732,00 kn. Kao novina istaknuta je stavka Operativni program okoliš, prioritet 1 i 3 za koju je za 2014. godinu planirano 289.451.660,00 kn, a na kojoj su projekti unutar Operativnog programa iskazani sumarno, a ne u vidu pojedinačnih stavki.

Ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša napomenuo je da je Prijedlogom državnog proračuna za 2014. godinu planirano 32.559.000,00 kn. Značajnim je istaknuo nastavak aktivnosti na uspostavi Informacijskog sustava zaštite okoliša. Naglasio je kako Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost temeljem Odluke Vlade RH sufinancira nadogradnju i razvoj baza Agencije u iznosu od  8,5 milijuna kuna godišnje.

Nakon uvodnog obrazloženja uslijedila je rasprava u kojoj je ukazano da se Prijedlog Državnog proračuna za 2014. godinu te projekcije za 2015. i 2016. godinu temelje na nerealno planiranom rastu bruto domaćeg proizvoda u odnosu na procjene koje je dala Europska komisija. Velika manjkavost ovog Prijedloga Državnog proračuna je što u njemu nije vidljiv predloženi rebalans proračuna za 2013. te se stoga navedeni Prijedlog i projekcije temelje na podacima prije rebalansa. Ocijenjeno je kako će navedeno nerealno planiranje prihoda i rashoda neminovno rezultirati potrebom skorog rebalansa Državnog proračuna za 2014. godinu.

Naglašen je značaj uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom tj. uspostave novih centara za gospodarenje otpadom na županijskoj i regionalnoj razini kao i sanacije lokacija visoko onečišćenih otpadom. Uočeno je kako se navedeni projekti koje se provode u sklopu Operativnog programa okoliš neće više moći pratiti kao pojedinačne stavke u Državnom proračunu. Ocijenjeno je kako je time bitno dovedena u pitanje transparentnost trošenja tih sredstava kako sa stajališta zastupnika tako i uvida javnosti u stupanj realizacije pojedinačnih projekata.

Polazeći od važeće zakonodavne regulative izraženo je stajalište o upitnosti korištenja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za financiranje uspostave Informacijskog sustava zaštite okoliša u sklopu Agencije za zaštitu okoliša.

Tijekom rasprave ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode istaknuo je zadovoljstvo činjenicom da je ovim Prijedlogom Državnog proračuna kao zasebna glava izdvojen Državni zavod za zaštitu prirode za koji je ukupno planirano 14.706.345,00 kuna u 2014. godini. Naznačio je da će navedeno znatno doprinijeti procesu planiranja te provedbi planiranih aktivnosti Zavoda. 

U svezi Uredbe o ekološkoj mreži („Narodne novine“ br. 124/2013) kojom je početkom listopada ove godine proglašena ekološka mreža Republike Hrvatske, istaknuta je važnost planiranja sredstava u Državnom proračunu za sve aktivnosti koje će Državni zavod provoditi u sklopu očuvanja ekološke mreže. Ovdje je posebice istaknuta uloga Zavoda u postupcima procjene utjecaja zahvata na ekološku mrežu te u tom kontekstu navedenom Uredbom definirane obveze Zavoda da u suradnji s Državnom geodetskom upravom do 31. prosinca 2016. godine prenese granice ekološke mreže iz mjerila 1:25000 u mjerilo 1:5000 u digitalnom obliku kao sloj geografskog informacijskog sustava (GIS).

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2015. I 2016. GODINU

te sljedećih odluka:

Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju  za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 
     

  PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 33. sjednici održanoj 21. studenoga 2013. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013. godine.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Konačnom prijedlogu zakona i  Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Ministarstva financija naznačio je da se, sukladno predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2013. godinu, zbog povećanja deficita državnog proračuna mijenja iznos do kojeg se Vlada RH može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, a što je iskazao u Računu financiranja. U skladu s navedenim, ovim se Zakonom mijenja visina zaduživanja. Ujedno se mijenja udio ukupnog državnog duga u bruto domaćem proizvodu te sada može iznositi najviše 60 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda u 2013. godini. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA

                       Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 33. sjednici održanoj 21. studenoga 2013. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna  Republike Hrvatske za 2013. godinu i Prijedloge izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013. godine.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predložene izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna i  Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, P.Z. br. 511.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da se predložene izmjene i dopune Državnog proračuna temelje na smanjenju projekcije gospodarskog rasta za 2013. godinu s 0,7% na 0,2%. Sukladno navedenom u 2013. očekuju se ukupni prihodi proračuna u iznosu od 110,5 milijardi kuna što predstavlja smanjenje od 2,9 milijardi kuna u odnosu na prethodno planirane. Ukupni rashodi povećavaju se sa 123,6 milijardi kuna na 126,8 milijarde kuna što je povećanje za 3,2 milijarde kuna. Planira se povećanje ukupnog manjka državnog proračuna s 10,2 na 16,3 milijarde kuna odnosno na razinu od 4,8% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda za 2013. godinu.

Zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode istaknuo je da je rebalansom planirano ukupno smanjenje razdjela Ministarstva zaštite okoliša i prirode za 50.578.212,00 kuna te planirana sredstva za ovaj razdjel sada iznose 340.309.131,00 kn. Rebalansom su planirana smanjenja sredstva za projekte za koje se do kraja ove godine neće realizirati plaćanja. Naznačeno je da se za projekte izgradnje županijskih centara za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun očekuju do kraja godine dva veća plaćanja, posebice kod projekta Kaštijun za koji je uvjet za realizaciju plaćanja bilo ishođenje svih građevinskih dozvola.

Ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša obrazložio je da je rebalansom planirano smanjenje sredstava za 1.501.000,00 kuna te ukupno planirana sredstva za Agenciju iznose 14.826.008,00 kuna. Najveći dio smanjenja odnosi se na administraciju i upravljanje Agencijom a rezultat je neprovedenog dodatnog zapošljavanja za koja su bila osigurana sredstva. Ujedno su smanjenja sredstva za stavke za koje plaćanja neće biti realizirana u 2013. godini.

V.d. direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je da je osim rebalansa Financijskog plana Fonda urađena revizija svih postojećih projekata te da se očekuje 60% ostvarenja plana za 2013. godinu. U tijeku je proces novog ustrojstva i sistematizacije rada Fonda s ciljem povećanja realizacije i kontrole svih projekata te je u tom smislu i povećan broj zaposlenika u Fondu. Ujedno se pripremaju izmjene u sustavu financiranja te tehničke i stručne pomoći prema jedinicama lokalne samouprave i drugim institucijama s ciljem povećanja stope realizacije projekata.

Nakon uvodnih obrazloženja uslijedila je rasprava u kojoj je naglašeno da je Vlada Republike Hrvatske predugo odlagala rebalans, a onda ga podnijela zajedno s Prijedlogom proračuna za 2014. godinu s projekcijama za 2015. i 2016. godinu, čime je ozbiljno dovedena u pitanje sustavna analiza rebalansa i realnost planiranja proračuna za sljedeću godinu te prihoda i rashoda za 2015. te 2016. godinu.

Istaknuto je da se i ovim rebalansom nastavlja dosadašnja praksa planiranja proračuna za 2013. godinu na osnovi nerealnih projekcija rasta bruto domaćeg proizvoda. Navedeno je bio slučaj i kod donošenja proračuna, prvog rebalansa u travnju te i sada preoptimistično planiranog rasta od 0,2% u uvjetima sasvim drugačijih procjena Komisije i Međunarodnog monetarnog fonda.

Uvažavajući u procesu pregovora preuzetih obveza i činjenicu da se unutar glave Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u najvećoj mjeri smanjuju sredstva za gospodarenje otpadom (smanjenje za 37,2 milijuna kn tj za 32,99%), ukazano je na važnost realizacije izgradnje centara za gospodarenje otpadom. Zatraženo je pojašnjenje razloga slabe realizacije projekata izgradnje županijskih centara Marišćina i Kaštijun u 2013. godini te pripreme i kandidiranja projekata za ostale centre za gospodarenje otpadom.

U raspravi je ukazano na značaj djelovanja Fonda kao temeljenog financijskog instrumenta zaštite okoliša. U kontekstu realizacije rokova definiranih kvantitativnih ciljeva, posebice kada je u pitanju biorazgradivi otpad kojeg do kraja 2013. godine treba smanjiti za 25%, izražena je bojazan da se navedeno neće ostvariti. Istaknuto je da će navedeno u konačnici rezultirati plaćanjem penala u 2014. godini. U tom smislu od predstavnika Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zatraženo je dodatno pojašnjenje o planiranim i poduzetim aktivnostima u cilju ostvarenja ovih rokova, posebice ostvarenom po pitanju biokompostana u velikim gradovima.

U svezi od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najavljenih izmjena u sustavu financiranja, ukazano je na potrebu da se razmotri postojeći sustav financiranja znanstveno-istraživačkih projekata u kojem svega 40% sredstava osigurava Fond. Sa stajališta javnih instituta i fakulteta promjena sadašnjeg odnosa financiranja (40%: 60%) na način povećanja udjela Fonda, u bitnom bi pridonijela ostvarenju znanstveno istraživačkih projekata.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU

te sljedećih odluka:
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2013. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2013. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2013. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2013. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2013. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 
      

 PREDSJEDNIK ODBORA

                                             Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 33. sjednici održanoj 21. studenoga 2013. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013. godine.   

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Konačnom prijedlogu zakona i  Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcijama za 2015. i 2016. godinu.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se uz Državni proračun Republike Hrvatske za 2014. donosi ovaj Zakon kojim se uređuje izvršavanje državnog proračuna, opseg zaduživanja i jamstva države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i  4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA

                       Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 32. sjednici održanoj 16. listopada 2013. godine, Konačni prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2013. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da je temeljni razlog donošenja ovoga Zakona potreba pokretanja investicijskog ciklusa u Republici Hrvatskoj kao glavnog pokretača rasta i razvoja hrvatskog gospodarstva. Ukratko su prezentirane razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je naglašena potreba donošenja posebnog zakona kojim bi se regulirala problematika strateških investicija, ali je ujedno izraženo stajalište da predloženi Zakon ne predstavlja adekvatan odgovor na tu potrebu. Istaknuto je kako se predloženim Zakonom neće riješiti postojeći problemi te omogućiti lakša realizacija investicijskih projekata, već da će se samo produbiti nejednakosti između građana Republike Hrvatske.
Posebice je istaknuta važnost da se za sve strateške projekte provede strateška procjena utjecaja na okoliša što bi u konačnici značilo i produženje procedure donošenja jednog ovakvog zakona.

Naglašeno je da je predloženi Zakon trebao imati dobro osmišljenu podlogu u vidu strategije razvoja Republike Hrvatske budući da bi se time eliminirale moguće pojave da određeni investicijski projekt, koji vrijednosno udovoljava kriterijima za odabir strateških projekata, bude u suprotnosti s programom razvoja jedinice lokalne samouprave. Općenito je izražena zabrinutost trendom prisutnim u ovom Zakonu te novom Prijedlogu zakona o prostornom uređenju, a koji vode sve većoj centralizaciji i ukidanju dosadašnjih nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u dijelu poslova koji se odnose na prostorno i urbanističko planiranje.
Ujedno je skrenuta pozornost na već postojeće rezervirane poslovne zone u prostornim planovima jedinica lokalne samouprave te istaknuto kako bi one trebale biti prioritetno namijenjene za realizaciju strateških investicija.
Upitnim je ocijenjen stavak 4. članka 21. kojim je definirano 99 godina kao najdulje vrijeme na koje se može dati koncesija za provedbu strateškog projekta koju dodjeljuje Vlada Republike Hrvatske. Predloženo je definiranje znatno kraćeg roka uz mogućnost produženja.
U raspravi nije podržan članak 22. kojim se propisuje da stručne i administrativne poslove u vezi s davanjem koncesija obavlja tijelo nadležno za upravljanje državnom imovinom, a ne resorno središnje tijelo državne uprave ovisno o području i djelatnosti za koje se koncesija daje.
 
Istaknuto je da su rješenja predložena Konačnim prijedlogom zakona u suprotnosti s odredbama važećeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji („NN“ br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) te Prijedloga zakona o prostornom uređenju (P.Z. br. 466) o kom je provedena rasprava u prvom čitanju. U tom smislu upitnom je ocijenjena odredba članka 27. Konačnog prijedloga zakona kojom je regulirano da se na izdavanje dozvola iz članka 26. stavka 1. ovoga Zakona ne primjenjuje obveza izrade i donošenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja (urbanističkog plana uređenja i detaljnog plana uređenja). Ukazano je da predložena odredba ujedno nije na tragu novog Zakona o prostornom uređenju koji je u proceduri donošenja, budući da se navedenim predlaže uvođenje urbanističkog plana uređenja državnog značaja te urbanističkog plana uređenja županijskog značaja. Naime, intencija je Vlade RH da se urbanistički plan uređenja državnog značaja donosi obvezno za područje određeno Državnim planom prostornog razvoja, a urbanističkog plana uređenja županijskog značaja za područje određeno Prostornim planom županije.
Vezano uz člankom 27. predloženo ukidanje obveze izrade i donošenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja istaknuto je kako navedeno u konačnici neće za investitora predstavljati ubrzavanje i pojednostavljivanje procedura. Naznačeno je kako su se navedeni provedbeni dokumenti prostornog uređenja pokazali značajnim čimbenikom učinkovite  realizacije investicijskih projekata.
U svezi članka 12. kojim je u stavku 3. regulirano da sporazum o pripremi i provedbi projekta s privatnim investitorom ujedno uređuje početak i završetak svake faze pojedinih preuzetih obaveza iz projekata, ukazano je na pojavu mogućih sporenja (posebice u kontekstu procedura iz područja zaštite okoliša) između investitora i države. Naime, moguće su situacije u kojima će investitor zastupati stajalište da je dokumentacija kompletirana te zahtijevati poštivanje rokova za ishođenje akata od strane državne administracije u rokovima predviđenim ovim Zakonom.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O STRATEŠKIM INVESTICIJSKIM PROJEKTIMA REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.            

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 31. sjednici održanoj 1. listopada 2013. godine, Prijedlog zakona o prostornom uređenju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2013. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu ovoga Zakona te Prijedlogu zakona o gradnji, P.Z.E. br. 467 i
Prijedlogu zakona o građevinskoj inspekciji P.Z. br. 468.

U uvodnom obrazloženju ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja istaknula je da će se donošenjem predmetnog Zakona te Zakona o gradnji i Zakona o građevinskoj inspekciji uvesti  transparentan sustav za investitore te osigurati uvjeti za učinkovito gospodarenje postojećim dobrima. Prezentirane su novine u dijelu sustava prostornih planova, sadržaja prostornih planova, instrumenata provedbe prostornih planova i nadzora nad provedbom ovoga Zakona te je naglašen značaj uspostave Informacijskog sustava prostornog uređenja.

Sjednici Odbora nazočan predsjednik Udruge hrvatskih arhitekata sa stajališta zaštite okoliša osvrnuo se na dvije novine uvedene predloženim Zakonom. Riječ je o predloženom ukidanju povjerenstava za ocjenu arhitektonske uspješnosti pri tijelima graditeljstva, a značajnim za postizanje vrsnoće izgrađenosti prostora te kontrolu i promociju kvalitetnih idejnih rješenja. U tom smislu istaknuta je važnost da se predloženim Zakonom da poticaj jedinicama lokalne samouprave da osnivaju nezavisna tijela za prosudbu. Nadalje, uočeno je da bi sukladno predloženom Zakonu prostorni planovi  države ili županija uključivali provedbene elemente, odnosno da bi se već temeljem njih mogle ishoditi dozvole za pojedine zahvate od državnog ili županijskog značaja. Izražena je dvojba kako bi te provedbene odredbe stajale u planovima tog reda koji su strateški te definiraju osnovne smjernice. Ocijenjeno je kako navedeno predstavlja veliku opasnost da se izvlačenjem detaljnih podataka iz planova velikog mjerila, tj. iz preopćenitih planova izazovu adekvatno velike pogreške u prostoru, što je posebno opasno primjerice kod turističkih zona uz obalu.

Predsjednik Hrvatske komore arhitekata  ukratko je naznačio neke od primjedbi koje je Komora uputila nadležnom Ministarstvu, a koje su polazeći od Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013.-2020., usmjerene na zaštitu prostora, zaštitu svih sudionika u procesu gradnje, zaštitu stručne metodologije rada te ubrzavanje procedura. U svezi zaštite prostora i osiguranja arhitektonske vrsnoće zahvata u prostoru naglasio je važnost djelovanja povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti te provođenje urbanističko-arhitektonskih natječaja i ugrađivanja odredbi pravilnika o natječajima u Zakon. Sa stajališa zaštite investitora problematizirano je predloženo pribavljanje posebnih uvjeta na bazi glavnog projekta, a koje se oslanja na Informacijski sustav prostornog uređenja za koji će trebati određeno vrijeme da zaživi.  

Predsjednica Odbora krajobraznih arhitekata u sklopu Hrvatske komore arhitekata istaknula je potrebu da se još jednom razmotri mogućnost da se na tragu Europske konvencije o krajobrazu tema krajobraz ugradi i u ovaj Zakon. 

Sjednici nazočan predstavnik Zelene akcije naglasio je kako članak 98. stavak 2. nije u potpunosti usklađen s Arhuškom konvencijom budući da omogućuje davanje odgovora na određeni presjek primjedbi, a ne sve primjedbe koje se zaprime za prostorni plan područne (regionalne) i državne razine. U svezi državnog plana prostornog razvoja koji predviđa provedbene mjere upozoreno je na zadiranje u ovlasti lokalne razine. Predloženo je brisanje odredbe članka 44. u dijelu kojim se, za razliku od važećeg Zakona, sada dopušta izgradnja smještajnih i ugostiteljsko-turističkih kapaciteta na golf igralištima te ugradi odredba kojom bi se zabranila izgradnja smještajnih kapaciteta na golf igralištima.

U nastavku rasprave načelno je podržana intencija da se donošenjem ovoga te druga dva Zakona stvore preduvjeti za bržu realizaciju investicija. Međutim, neprihvatljivim je ocijenjena konstatacija predlagatelja da je najveći i najštetniji nedostatak koji izravno onemogućava ostvarivanje pretpostavki za unaprjeđenje gospodarskog i društvenog razvitka neprihvatljivo velik utjecaj regionalnih i lokalnih prostornih planova u planiranju na državnoj razini, a posebice na provedbu zahvata u prostoru od značaja za Državu te lokalnih prostornih planova u planiranju na regionalnoj razini. Na tragu ovoga stava predložena zakonska rješenja predstavljaju centralizaciju kojom se omogućuje državi odnosno županiji da jedinicama lokalne samouprave nameće određena rješenja na njihovom području. S druge strane, istaknuto je kako je predlagatelj izgubio iz vida situacije u kojima je država kočničar razvoja na lokalnoj razini u slučajevima gdje određene planirane zone nisu stavljene u funkciji jer se čeka realizacija projekata od državnog značaja.

Tijekom rasprave u više navrata je istaknuto da su predloženim Zakonom područna i lokalna samouprava razvlaštene ovlasti koje im proizlaze iz Ustavom zajamčenih prava te da nova zakonska rješenja odudaraju od Europske povelje o lokalnoj samoupravi te ukidaju dostignutu razinu prava lokalne samouprave. Konstatirano je kako se nastojanje da se unaprijedi sustav prostornog uređenja pravda smanjenjem ovlasti jedinicama lokalne samouprave.

Naglašeno je da je zaštita prostora, okoliša i drugih prostornih vrijednosti prestala biti jednom od osnovnih i obveznih sadržajnih sastavnica donošenja prostornih planova. Uočeno je da je obvezni sadržaj prostornih planova u dijelu koji se odnosi na zaštitu okoliša ovim Zakonom, u odnosu na važeći Zakon, podnormiran. Ocijenjeno je da je zaštita okoliša, pa i dijelu ZOP-a, u odnosu na postojeći Zakon postavljena na nižu razinu.

Od predstavnika predlagatelja zatraženo je tumačenje zašto su u predloženom Zakonu u postupku izdavanja lokacijske dozvole kao stranke izuzete javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode te jedince lokalne samouprave na čijem se području planira zahvat u prostoru (članak 135.)
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o prostornom uređenju. 
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  

                                Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 31. sjednici održanoj 1. listopada 2013. godine, Prijedlog zakona o građevinskoj inspekciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2013. godine.
 
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o gradnji, P.Z.E. 467, Prijedlogu zakona o prostornom uređenju, P.Z. br. 466 i Prijedlogu zakona o građevinskoj inspekciji P.Z. br. 468.
 
U uvodnom obrazloženju ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja istaknula je da se predloženim Zakonom uvodi novina po kojoj se uz ovlasti i dužnosti građevinskih inspektora definiraju ovlasti i dužnosti komunalnih redara. Naglašeno je da će komunalni redari provoditi poslove nadzora koje će na temelju ovoga Zakona obavljati upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za poslove komunalnog gospodarstva. Uz detaljnije obrazloženje inspekcijskih mjera građevinskih inpektora i mjera koje će u provedbi nadzora imati pravo i obvezu poduzeti komunalni redari,  istaknuto je da je od postojećih 676 komunalnih redara njih sto građevinske struke te da će se kroz novi ustroj Ministarstva stvoriti svi preduvjeti za organiziranje sustavne edukacije komunalnih redara.
 
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je istaknuto kako uvođenje ove nove obveze za komunalne redare predstavlja značajnu novinu premda su i do sada komunalni redari mogli vršiti nadzor nad privatnom imovinom i privatnim zemljištem temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu, odnosno Odluke o komunalnom redu.

Sa stajališta provođenja nadzora na lokalnoj razini te imajući u vidu čitav niz upravnih postupaka koji se vodi zbog sukoba jedinica lokalne samouprave i privatnog vlasništva (primjerice na čijem je zemljištu parkiralište), predloženo je da se definicija pojma javne površine u predloženom  Zakonu o prostornom uređenju dopuni. Sugerirano je da se površina javne namjene definira kao svaka površina (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklističke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl), ali bez obzira na imovinsko pravne odnose.
  
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“,  3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o građevinskoj inspekciji.  
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA  

                                    Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 31. sjednici održanoj 1. listopada 2013. godine, Prijedlog zakona o gradnji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2013. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o gradnji, P.Z.E. 467, Prijedlogu zakona o prostornom uređenju, P.Z. br. 466 i Prijedlogu zakona o građevinskoj inspekciji P.Z. br. 468.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom u domaći pravni sustav prenosi Direktiva 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada na način da će sva pitanja vezana uz energetska svojstva zgrada biti uređena jednim zakonom. Naglašeno je da će donošenje predloženog Zakona pojednostavniti i ubrzati izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola te smanjiti dokumentaciju potrebnu za njihovo izdavanje. Uz naglasak na očekivane pozitivne učinke primjene ovoga Zakona na investicije, detaljnije su obrazložene novine ovoga Zakona u odnosu na važeću regulativu.

Sjednici nazočan predsjednik Hrvatske komore arhitekata problematizirao je, sa stajališta zaštite investitora, predloženo pribavljanje posebnih uvjeta na bazi glavnog projekta. Istaknuto je da prikupljanje posebnih uvjeta treba jasno definirati vezano na idejni projekt. Dosadašnjom praskom pokazano je da je upravo idejni projekt podloga primjerena za prikupljanje posebnih uvjeta javnopravnih tijela, a to je u potpunosti u skladu i sa odredbama važećeg Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja.

Predsjednica Odbora krajobraznih arhitekata Hrvatske komore arhitekata istaknula je da krajobrazni elaborat definiran predloženim Zakonom ne predstavlja razinu projekta već je to samo inventarizacija i analiza. Naglasila je da se projektno rješenje (uređenje okoliša) radi kroz projekt krajobraznog uređenja ili krajobrazno arhitektonski projekt.

U raspravi je također naglašeno da bi izvedbeni projekt trebalo definirati kao obvezan, a ne opcionalan.

Zatražene su konkretnije informacije od predstavnika predlagatelja o tome koliko će se skratiti prosječni rokovi za izdavanje potrebnih dozvola u odnosu na važeću regulativu te o učinku ovih zakonskih izmjena na kretanje troškova ishođenja potrebnih dozvola i izrade potrebne dokumentacije.

Istaknuto je da premda je intencija ovog Zakona ubrzavanje procedura ishođenja potrebnih dozvola za građenje, ovim Prijedlogom zakona nisu definirali rokovi u kojima  nadležna tijela trebaju ishoditi akte nakon što investitor dostavi svu potrebnu dokumentaciju.

Nije podržano predloženo rješenje po kojem uplata komunalnog i vodnog doprinosa nije uvjet za izdavanje građevinske dozvole, već je to investitor dužan učiniti po izvršnosti građevinske dozvole. Upozoreno je kako ovo rješenje gradovima i općinama znatno ugrožava pravovremenu pripremu i uređenje građevinskog zemljišta, odnosno planiranje uređenja.

U svezi uvedenih različitih vrsta radova kao što su adaptacija, popravci i poboljšice te jednostavna rekonstrukcija, naglašeno je kako će oni u primjeni izazvati različita tumačenja i mogućnost prekršaja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o gradnji. 
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  

                                Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 31. sjednici održanoj 1. listopada 2013. godine, Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2013. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, raspravio je predloženo Izvješće u dijelu koji se odnosi na Uredbu o izmjeni Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (Narodne novine, broj 101/2013) kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženom izmjenom Zakona nadležnost za provođenje postupka javne nabave za energetsku uslugu s Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija prenosi na Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama. Ovime se nastoje ukloniti uočene prepreke koje su postojale u odnosu na dosadašnju nadležnost Centra, a koje se prvenstveno odnose na nedovoljne kapacitete za provođenje postupka javne nabave za energetsku uslugu te isto tako nastoji uspostaviti jasan i transparentan okvir načina financiranja mjera energetske učinkovitosti.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je istaknuto kako je Odbor na svojim sjednicama razmatrao Zakon o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, kao i izmjene i dopune toga Zakona te Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji.

Tijekom tih rasprava isticana je upitnost ovim Zakonima definirane uloge i nadležnosti Centra te je stoga podržano prenošenje nadležnosti za provođenje postupka javne nabave za energetsku uslugu na Agenciju za pravni promet i posredovanje nekretninama.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

z a k l j u č k a

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O UREDBAMA KOJE JE VLADA REPUBLIKE HRVATSKE DONIJELA NA TEMELJU ZAKONSKE OVLASTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  

                                Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 28. (tematskoj) sjednici održanoj 11. srpnja 2013. godine proveo je raspravu o Izvješću o praćenju poboljšanja kakvoće zraka na području Grada Siska i dinamike radova na modernizaciji postrojenja Rafinerije nafte Sisak, te zdravstvenim pokazateljima u Sisačko-moslavačkoj županiji diferenciranim po dobi i po spolu, a koji je Odboru podnijela Vlada Republike Hrvatske u skladu sa Zaključkom Hrvatskoga sabora, klase: 351-01/07-01/01, urbroja: 6511-07-15, donesenim na 25. sjednici, održanoj 20. travnja 2007. godine.

 
Odbor je, sukladno iznesenim stajalištima u provedenoj raspravi, donio na 31. sjednici Odbora održanoj 1. listopada 2013. godine sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Izvješće o praćenju poboljšanja kakvoće zraka na području Grada Siska i dinamike radova na modernizaciji postrojenja Rafinerije nafte Sisak, te zdravstvenim pokazateljima u Sisačko-moslavačkoj županiji diferenciranim po dobi i po spolu.  
2. Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske da sukladno Zaključku Hrvatskoga sabora, donesenom na 25. sjednici, održanoj 20. travnja 2007. godine, podnese Odboru za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora najkasnije do 31. svibnja 2014. godine Izvješće o praćenju poboljšanja kakvoće zraka na području Grada Siska i dinamike radova na modernizaciji postrojenja Rafinerije nafte Sisak, te zdravstvenim pokazateljima u Sisačko-moslavačkoj županiji diferenciranim po dobi i po spolu, s podacima za 2013. godinu.
3. Odbor poziva Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske da u najkraćem mogućem roku imenuje novi sastav Povjerenstva za praćenje poboljšanja kvalitete zraka na području Grada Siska i dinamike radova na modernizaciji postrojenja Sektora Rafinerije nafte Sisak, budući da je isto prestalo djelovati od početka 2012. godine. Odbor iznimno važnim smatra da navedeno Povjerenstvo u čijem bi sastavu bili predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva zdravlja, Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije, Grad Siska te Sisačke eko akcije, posebice intenzivira aktivnosti na praćenju dinamike radova na modernizaciji postrojenja Sektora Rafinerije nafte Sisak. 
4. Odbor posebno poziva Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske da, imajući u vidu gospodarski značaj Rafinerije nafte Sisak za Grad Sisak i Sisačko-moslavačku županiju te ujedno potrebu osiguranja kvalitetnog života za građane ovog područja, intenzivnije ustrajava na realizaciji druge faze modernizacije Rafinerije nafte Sisak te planiranih ad-hoc tehničkih rješenja za smanjivanje imisija H2S u prijelaznom razdoblju. Navedene aktivnosti Ministarstva trebaju uključivati obvezivanje INA-Industrije nafte d.d. da u što kraćem roku i bez daljnjih prolongiranja provede planirana ad-hoc tehnička rješenja i završi projekt izgradnje zatvorenog blow down sustava postojećeg Koking postrojenja, dostavi terminski plan druge faze modernizacije te redovito izvještava o stanju svih aktivnosti vezanih uz modernizaciju Rafinerije nafte Sisak.
5. Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske da, temeljem navedenih aktivnosti Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske, najkasnije do 31. siječnja 2014. godine podnese Odboru za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora Izvješće o provedbi radova na modernizaciji postrojenja Rafinerije nafte Sisak u 2013. godini.
6. U cilju poboljšanja kvalitete zraka i smanjenja lebdećih čestica u Gradu Sisku, Odbor smatra iznimno važnim provođenje točke 4. Zaključaka Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora, donesenim na 47. sjednici održanoj 14. travnja 2011. godine te poziva Grad Sisak da najkasnije do kraja 2013. godine donese Akcijski plan za smanjenje lebdećih čestica u Gradu Sisku. 
7. U svezi praćenja zdravstvenog stanja stanovništva u Sisku i Sisačko-moslavačkoj županiji Odbor poziva Ministarstvo zdravlja da planira te osigura financijska sredstva za provedbu ciljanog epidemiološkog istraživanja s ciljem utvrđivanja stanja i uzroka pobola od kroničnih respiratornih bolesti i karcinoma pluća.
8. Odbor naglašava značaj prikupljanja podataka i informacija o stanju okoliša, opterećenjima i utjecajima na okoliš u Informacijski sustav zaštite okoliša te obvezu INA-Industrije nafte d.d. da pravovremeno dostavlja sve propisane podatke i informacije u Informacijski sustav zaštite okoliša koji vodi i održava Agencija za zaštitu okoliša.
9. U cilju podizanja tehnološke discipline Rafinerije nafte Sisak, Odbor ističe važnost stalnog provođenja inspekcijskih nadzora zaštite okoliša i koordiniranih inspekcijskih nadzora Rafinerije nafte Sisak te sankcioniranja operatera u slučaju povrede propisa. 
10. Ovi zaključci dostavit će se svim sudionicima tematske rasprave.

Odbor je sukladno provedenoj raspravi na tematskoj sjednici donio i sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Odbor poziva Vladu Republike Hrvatske da u svrhu provođenja tematske rasprave podnese Odboru za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora najkasnije do 31. siječnja 2014. godine detaljno Izvješće o kakvoći zraka na području Slavonskog Broda, informaciju o planiranoj modernizaciji postrojenja Rafinerije Brod, zdravstvenoj statistici pokazatelja utjecaja okoliša na zdravlje ljude te planiranim i poduzetim aktivnostima i mjerama u svezi onečišćenja zraka na području Slavonskog Broda

                   PREDSJEDNIK ODBORA  

                             Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 30. sjednici održanoj 17. rujna 2013. godine, Prijedlog zakona o promicanju čistih i energetsko učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. kolovoza 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će donošenjem ovoga Zakona uskladiti pravni sustav Republike Hrvatske s propisima Europske unije u području javne nabave čistih i energetski učinkovitih vozila za cestovni prijevoz te stvoriti nužan normativni okvir za postupanje obveznika primjene propisa o javnoj nabavi pri provedbi postupaka javne nabave takvih vozila. Navedeno će osigurati da se prometni sektor u Republici Hrvatskoj aktivnije uključi u realizaciju općih ciljeva Europske unije u svezi s racionalnijim i učinkovitijim korištenjem energetskih resursa i zaštitom okoliša.
Nazočni predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i prirode naglasili su značaj provođenja „zelene javne nabave“ vozila za zaštitu okoliša te smanjenje emisija stakleničkih plinova i onečišćenja prouzročenih prijevozom. Istaknuto je kako je u završnoj fazi priprema programa financijskih poticaja nabave ekološki prihvatljivih vozila (električnih i hibridnih) i drugih ekološki prihvatljivih tehnologija, kako za pravne, tako i za fizičke osobe.
U raspravi na Odboru zatražena su dodatna pojašnjenja u svezi obveznika primjene ovoga Zakona te mjerila koja će se koristiti u postupcima javne nabave vozila za cestovni promet, a koja će biti regulirana pravilnikom koji će donijeti u roku 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROMICANJU ČISTIH I ENERGETSKO UČINKOVITIH VOZILA U CESTOVNOM PRIJEVOZU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
 
    Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 29. sjednici održanoj 10. srpnja 2013. godine, Konačni prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2013. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se donošenje ovoga Zakona predlaže u svrhu uređivanja gospodarenja ugljikovodicima odnosno istraživanja i eksploatacije ugljikovodika koji se nalaze u zemlji ili u podzemlju unutarnjih morskih voda ili teritorijalnog mora Republike Hrvatske, odnosno u podzemlju epikontinentalnog pojasa Jadranskog mora do linije razgraničenja sa susjednim zemljama na kojima Republika Hrvatska, u skladu s međunarodnim pravom, ostvaruje jurisdikciju i suverena prava. Predloženim Zakonom uređuje se izdavanje dozvola i sklapanje ugovora za eksploataciju, naknada, inspekcijski nadzor, prekršajne odredbe i druga pitanja. Uvodno su prezentirane razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru istaknuto je da je Hrvatski sabor 14. lipnja 2013. godine donio Odluku o izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske („NN“, br. 76/2013.) kojom se na prostoru Države (uključujući područje Jadrana s epikontinentalnim pojasom te kopneni dio Države) omogućava istraživanje ugljikovodika na područjima potencijalnih nalazišta nafte i plina bez prethodno planiranih lokacija. Navedenim se otvorio prostor za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, a bez provođenja strateške procjene odnosno ocjene o potrebi strateške procjene. Neposredno nakon donošenja navedene Odluke, Hrvatski sabor donio je novi Zakon o zaštiti okoliša („NN“, br. 80/2013.) kojim je uvedena obveza provođenja strateške procjene za strategije, uključujući njihove značajne izmjene i dopune, koje se na državnoj razini donose iz područja prostornog uređenja kada daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš. Stoga je upozoreno da je Prijedlogu zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika trebalo prethoditi provođenje strateške procjene za izmjene i dopune navedene Strategije kao i donošenje izmjena i dopuna Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske („NN“, br. 50/99) uz prethodno provođenje strateške procjene.

Naglašeno je da ovako imamo situaciju da se donošenjem ovakvog strateškog dokumenta potpuno isključila javnost iz postupka planiranja lokacija za istraživanje ugljikovodika u epikontinentalnom pojasu. Bitno je istaknuti da u navedenom epikontinentalnom pojasu ni lokalna razina nema nikakve nadležnosti. Istaknuto je da je za gospodarenje ugljikovodicima koje će se odvijati izvan granica teritorijalnog mora, nužno provesti sveobuhvatnu raspravu budući da samo jedna havarija takvog projekta može imati katastrofalne posljedice za turizam u Jadranu i morski okoliš.
Od nazočnog zamjenika te pomoćnika ministra zaštite okoliša zatraženo je obrazloženje jesu li odredbe predloženog Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika usklađene s odredbama Zakona o zaštiti okoliša („NN“, br. 80/2013. ) i Zakona o zaštiti prirode („NN“, br. 80/2013.). Predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i prirode potvrdili su da je Ministarstvo bilo uključeno u izradu predloženog Zakona te da su u procesu izrade ovoga Zakona uvažene  primjedbe Ministarstva.

Raspravljano je i o prijedlogu amandmana na članak 67. stavak 3.  koji je Hrvatska udruga poslodavaca i INA – Industrija nafte d.d. dostavila Odboru za zaštitu okoliša i prirode. Navedenim amandmanom predlaže se da se umjesto roka od dvije godine odredi rok od pet godina kao razdoblje unutar kojeg bi se izvršile zamjene odnosno usklađenja postojećih odobrenja. U raspravi je iznijeto stajalište da razdoblje od dvije godine neće biti dostatno za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, posebice u kontekstu postupaka koji se sada vode pri Agenciji za upravljanje državnom imovinom. Iznijet je podatak da je riječ o preko tisuću zahtjeva za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za 31 eksploatacijsko polje te je postavljeno pitanje  realnosti roka definiranog predloženim Zakonom. Od strane predstavnika predlagatelja navedeni prijedlog amandmana nije podržan te je istaknuto kako je eksploatacija koja se provodi bez  prethodno riješenih imovinsko-pravnih odnosa nelegalna.
Ujedno su od predlagatelja zatražena dodatna pojašnjenja u svezi tehnologije trajnog zbrinjavanja plinova u geološkim strukturama te vlasništva nad dokumentima i podacima  vezanim za ugljikovodike kao i o uvjetima korištenja tih podataka od strane investitora.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 5 glasova „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 29. sjednici održanoj 10. srpnja 2013. godine, Prijedlog zakona o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama,  s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 95. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom osigurava neposredna primjena uredbi Europske unije kojima se uređuje prekogranični promet i trgovina divljim vrstama. Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji navedene uredbe, kao sekundarni izvor prava Europske unije, postaju neposredno i u cijelosti primjenjive u Republici Hrvatskoj te se ovim Zakonom osigurava učinkovita provedba i primjena predmetnih uredbi.  Predloženim Zakonom ujedno se regulira izvoz i komercijalno korištenje primjeraka, dijelova i/ili derivata zavičajnih strogo zaštićenih divljih vrsta koje se ne nalaze u Prilogu A Uredbe (EZ) br. 338/97, a koje su strogo zaštićene prema Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/2013.).

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi su zatražena dodatna pojašnjenja učinaka  provedbe ovoga Zakona za provoz pošiljaka dagnji kroz neumski koridor. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (11 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PREKOGRANIČNOM PROMETU I TRGOVINI DIVLJIM VRSTAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 27. sjednici održanoj 27. lipnja 2013. godine, Prijedlog zakona o održivom gospodarenju otpadom, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 84a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je osnovni cilj donošenja predloženog propisa daljnja obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Predloženim Zakonom prenesen je niz Direktiva te pravni okvir za njihovu primjenu, detaljnije je propisan i uređen sustav i odgovornosti u gospodarenju otpadom, a posebice komunalnim otpadom kroz obveze jedinica lokalne uprave i samouprave u svrhu dostizanja ciljeva iz pristupnog ugovora koji se odnose na biorazgradivi otpad i smanjenje količine odloženog neobrađenog otpada na odlagališta otpada. Ukratko su prezentirane mjere i odredbe predloženog Zakona kojima je cilj stvaranje preduvjeta za funkcioniranje i razvoj jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj.
Sjednici Odbora nazočio je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je upućena kritika Ministarstvu zaštite okoliša i prirode te Vladi Republike Hrvatske što je predloženi Zakon upućen u saborsku proceduru donošenja 26. lipnja 2013. godine uz zahtjev da se o ovom Zakonu rasprava na plenarnoj sjednici provede ni dan nakon dostave ovoga Zakona saborskim zastupnicima. Izraženo je stajalište da su provođenjem rasprave u ovakvim uvjetima na odborima te plenarnoj sjednici, bez mogućnosti za sustavnu pripremu, saborski zastupnici dovedeni u nezavidan položaj. Ocijenjeno je kako je riječ o svojevrsnoj ucjeni saborskih zastupnika potrebom ispunjavanja preuzetih ciljeva u kontekstu ulaska  Republike Hrvatske u Europsku uniju, a da je pri tom nadležno Ministarstvo propustilo ispuniti rokove utvrđene Planom usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije donesenim za 2012. godinu („Narodne novine“, br. 25/2012) te 2013. godinu („Narodne novine“, br. 18/2013). Upozoreno je da je navedenim Planovima usklađivanja  rasprava o novom Zakonu o otpadu bila planirana za II. kvartal 2012. godine, odnosno I. kvartal 2013. godine. Istaknuto je kako je Odbor tijekom prošle i ove godine na svojim sjednicama ukazivao Ministarstvu zaštite okoliša i prirode na važnost poštivanja zadanih rokova. Ovo tim više što je riječ o Zakonu koji će u provedbenom dijelu iziskivati značajna sredstva i što će od procijenjenih 10 milijardi eura ulaganja za poglavlje 27. Okoliš, Republika Hrvatska za gospodarenje otpadom morati izdvojiti oko 3,5 milijarde eura.
U kontekstu navedenog velikog kašnjenja u donošenju ovoga Zakona, upozoreno je da je  u travnju 2012. godine provedeno sudjelovanje sa zainteresiranom javnošću o prvom Nacrtu zakona o otpadu te da je nadležno Ministarstvo moglo već u jesen prošle godine izraditi Novi nacrt zakona i provesti ponovni postupak javne rasprave.  
Istaknuto je da dugotrajna procedura izrade predloženog Zakona nije rezultirala jednim cjelovitim i kvalitetnim zakonskim prijedlogom te je izražena ocjena da će ovaj Zakon biti u velikom dijelu neprovediv.
Dvojbenim je ocijenjeno predloženo rješenje kojim se mijenja status koncesijskog ugovora za gospodarenje posebnim kategorijama otpadom koje su dodijeljene sukladno važećem Zakonu o otpadu. Vezano uz ovlasti Fonda za zaštitu okoliša i recovery organizacija, ocijenjeno je da je riječ o hibridnom sustavu te je od predlagatelja zatraženo obrazloženje temeljem kojih analiza je predložen navedeni sustav. Ujedno je, sa stajališta razvoja sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, ključnim istaknuta potreba poboljšanja postupka izdavanja dozvola za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom.
Vezano uz odredbe predloženog zakona kojima je regulirano raspisivanje javnog poziva za obavljanje usluge sakupljanja otpada određene posebne kategorije otpada, odnosno za obavljanje usluge obrade otpada određene posebne kategorije otpada, predloženo je da se u članku 69. stavku 4. izostavi točka 5. te u članku 71. stavku 5. izostavi točka 5.  Navedeni prijedlog podržan je od strane predstavnika predlagatelja te je od strane zastupnika najavljen pojedinačni amandman.
Dvojbenom i preširoko definiranom istaknuta je odredba članka 90. stavka 3. kojom je definirano da je nositelj izrade elaborata gospodarenja otpadom osoba koja prema posebnom propisu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni inženjer i koja je član samostalne strukovne organizacije.
Uzimajući u obzir raspoloživa financijska sredstava na lokalnoj razini, postavljeno je pitanje realnosti planiranog roka od godine dana u kom su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne uskladiti se s obvezama ovoga Zakona u dijelu odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada.
Istaknuto je da je Odbor u sklopu priprema za posjet Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane Europskog parlamenta održanom u listopadu 2012. godine, bio izvješten od strane nadležnog Ministarstva o aktivnostima koje planira provesti u razdoblju do pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju. Naglašeno je kako Ministarstvo značajno kasni u izvršenju tih aktivnosti. Posebice je zatraženo obrazloženje aktivnosti Ministarstva u svezi tada najavljenog upućivanja Europskoj komisiji pojašnjenja planiranih izmjena i dopuna Nacionalnog plana gospodarenja otpadom kao i ažuriranog hodograma do 2018. godine.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O ODRŽIVOM GOSPODARENJU OTPADOM

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
 
    Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 26. sjednici održanoj 26. lipnja 2013. godine, Prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2013. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da temeljni razlog zbog kojeg se predlaže donošenje ovoga Zakona proizlazi iz potrebe pokretanja investicijskog ciklusa u Republici Hrvatskoj kao glavnog pokretača rasta i razvoja hrvatskog gospodarstva. Istaknuto je da je o predloženom Zakonu provedena javna rasprava te da je namjera provesti još jednu javnu raspravu budući da je javnost pokazala interes za ovaj Zakon. Napomenuto je da su tijekom izrade predloženog Zakona obavljene konzultacije s Europskom komisijom o svim spornim odredbama.
Sjednici Odbora nazočio je predsjednik Zelene akcije koji je obrazložio pisane primjedbe dostavljene Odboru za zaštitu okoliša i prirode od strane Zelene akcije. Naglašeno je da je Ministarstvo gospodarstva provelo javnu raspravu o Nacrtu ovoga Zakona u razdoblju od 15. siječnja do 24. siječnja 2013. godine. Imajući u vidu moguće učinke provedbe ovoga Zakona na okoliš, Zelena akcija posebno je istaknula da Zakon o zaštiti okoliša („NN“ br. 110/07) propisuje minimalan rok od 30 dana za sudjelovanje javnosti u postupku izrade zakona i provedbenih propisa koji bi mogli imati značajan utjecaj na okoliš. Napomenuto je da potreba za novom javnom raspravom proizlazi i iz razlika ovog teksta Zakona upućenog u saborsku proceduru u odnosu na Nacrt zakona o kom je provedena javna rasprava. Zelena akcija ujedno drži kako su kriteriji za određivanje strateškog projekta definirani u članku 5. preširoko postavljeni. Imajući u vidu ulogu Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata iznijet je i prigovor da odredbama ovoga Prijedloga zakona nije u cijelosti definiran sastav Povjerenstva. Problematičnim je ocijenjeno ukidanje obveze izrade i donošenja provedbenih dokumenata prostornog uređenja (urbanističkog plana uređenja i detaljnog plana uređenja) za strateške projekte.
Sjednici je nazočio pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode koji je istaknuo da je dobro da će se predloženi Zakon raspraviti u dva čitanja jer će navedeno rezultirati optimalnim rješenjima kako bi se s jedne strane zaštitile procedure propisane Zakonom o zaštiti okoliša i drugim posebnim propisima te ujedno olakšalo investiranje u gospodarstvo Republike Hrvatske. Istaknuo je da kroz dva čitanja ovoga Zakona ima prostora za njegovo poboljšanje.
U raspravi na Odboru podržano je stajalište da je o Nacrtu ovoga Zakona savjetovanje sa zainteresiranom javnošću koje je u siječnju provedeno u svega deset dana, trebalo biti provedeno u trajanju od 30 dana.
Posebno je istaknuto da je ovaj Prijedlog zakona budući da se značajnije razlikuje od Nacrta zakona iz siječnja ove godine, trebao prije upućivanja u saborsku proceduru proći savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u trajanju od 30 dana.
Izraženo je mišljenje kako se načelno može podržati donošenje zakona kojim će se regulirati pitanje strateških investicijskih projekata, ali ne na način kako su strateški projekti definirani predloženim Zakonom. Upozoreno je da se strateškim projektom mogu smatrati projekti u energetskom sektoru, infrastrukturni projekti, razvojno inovacijski i slično, dok se primjerice izgradnja mega šoping centra ne može smatrati strateškim projektom. U tom smislu prihvatljivim rješenjem ocijenjena je izrada liste strateških projekata i njezino usvajanje od strane Vlade RH ili Hrvatskoga sabora, umjesto da Povjerenstvo donosi odluku o uvrštenju projekata na Listu strateških projekata.
U svezi realizacije strateških projekata, raspravljano je o financiranju opremanja poslovnih zona infrastrukturom i posebice o ulozi HEP-a u opremanju strujom poslovnih zona u kojima će se realizirati strateški projekti. 
Dvojbenim je ocijenjena odredba članka 28. kojom je regulirano da se ne primjenjuje obveza izrade urbanističkog plana uređenja i detaljnog plana uređenja u svezi izdavanja lokacijskih dozvola za provedbu svih zahvata u prostoru te za građenje svih građevina potrebnih za provedbu strateškog projekta. Ocijenjeno je da ova odredba posebice u nepovoljan položaj stavlja manje poduzetnike.
S druge strane izraženo je stajalište kako bi ukidanje obveze izrade urbanističkog plana uređenja i detaljnog plana uređenja moglo biti sporno samo za neke projekte.
Uočeno je da članak 26. kojim je regulirano provođenje postupaka predviđenih Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o zaštiti prirode nije usklađen te je i nazočan pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode naglasio da postoji određena terminološka neusklađenost te predviđeni kraći rokovi u odnosu na  one propisane posebnim propisima kojima se uređuje zaštite okoliša i prirode.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 4 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske. 
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA  
 
                                  Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 26. sjednici održanoj 26. lipnja 2013. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1946/2003 o prekograničnom prijenosu genetski modificiranih organizama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 84a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom osigurava provedba Uredbe (EZ) br. 1946/2003 od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Navedena Uredba (EZ) u europsko zakonodavstvo prenosi odredbe Protokola o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol) uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Problematika prekograničnog prijenosa genetski modificiranih organizama uređena je Zakonom o genetski modificiranim organizmima („NN“ br. 70/2005, 137/2009 i 28/2013) i Uredbom o prekograničnom prijenosu genetski modificiranih organizama („NN“ br. 89/2010.), koja sukladno zadnjoj noveli toga Zakona prestaje važiti danom stupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. Ovim Prijedlogom Zakona utvrđuje se da je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nadležno tijelo za provedbu Uredbe (EZ) br. 1946/2003. Definirano je da u provedbi Uredbe (EZ) Ministarstvo surađuje sa središnjim tijelima državne uprave nadležnim za poslove zdravlja, poljoprivrede, znanosti i carine te su utvrđene zadaće središnjeg tijela državne uprave nadležnog za carinske poslove u dijelu nadzora i kontrole prekograničnog prijenosa GMO-a. Predloženim Zakonom propisuju se prekršajne odredbe za nepoštivanje odredbi Uredbe (EZ) br. 1946/2003.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 1946/2003 O PREKOGRANIČNOM PRIJENOSU GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA  
 
                                  Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 25. sjednici održanoj 19. lipnja 2013. godine, Prijedlog zakona o zaštiti okoliša, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 84a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju ministar zaštite okoliša i prirode istaknuo je da se predloženim Zakonom vrši dodatno usklađivanje s jedanaest Direktiva i dvije Uredbe EZ u cilju prenošenja pravne stečevine Europske unije iz područja zaštite okoliša u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske. Prijedlogom Zakona unapređuju se institucionalni uvjeti za razvitak i djelovanje instrumenata zaštite okoliša kao što su strateška procjena utjecaja strategija, planova i programa na okoliš te procjena utjecaja zahvata na okoliš. Ujedno se stvaraju institucionalni uvjeti za izdavanje okolišne dozvole te dodatno poboljšava sustav sprječavanja i otklanjanja šteta u okolišu. Ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša uvodno je ukratko prezentirao odredbe predloženog Zakona kojima se regulira djelatnost Agencije.
Sjednici nazočna predstavnica Katedre za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagreb prezentirala je primjedbe navedene Katedre na članak 171. i 253. Konačnog prijedloga zakona o zaštiti okoliša. Smatrajući da su navedeni članci protivni Ustavu Republike Hrvatske (NN br. 85/10-pročišćeni tekst) te međunarodnom ugovoru – Konvenciji o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (NN – MU br. 1/07), Katedra predlaže da se odredbe članak 253. i 171. brišu iz Konačnog prijedloga zakona. Ove primjedbe nisu ocijenjene osnovanima od strane predstavnika predlagatelja.
Pisane primjedbe na Konačni prijedlog zakona koje je Odboru uputilo Zeleni forum – mreža udruga za zaštitu okoliša Hrvatske, ukratko je prezentirala članica Zelene akcije koja je istaknula da je velik dio primjedbi Zelenog foruma prihvaćen u javnoj raspravi. Istaknuto je da Zeleni forum podržava primjedbe Katedre za upravno pravo. Osim navedenog, izraženo je stajalište da je u predmetni Zakon potrebno dodati odredbu kojom bi se izričito propisala mogućnost obnove postupka ukoliko zainteresiranoj javnosti nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupcima u kojima ima pravo sudjelovati temeljem međunarodnog ugovora i drugih propisa. U svezi informiranja javnosti o postupku PUO, predloženo je da se uvede obaveza da se o svakom dijelu postupka PUO javnost obavijesti dodatno putem lokalnih medija ili da se uvede obveza identificiranja zainteresirane javnosti kojoj će se direktno dostavljati obavijesti o fazama postupka.
Ministru zaštite okoliša i prirode na razmatranje su uručene pisane primjedbe Katedre za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Zelenog foruma. 
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je izraženo stajalište kako je riječ o dobro pripremljenom Zakonu te su ujedno naznačeni prijedlozi poboljšanja predloženog teksta Zakona u članku 3. stavku 3, članku 4. stavku 1. točkama 10., 48. i 49. te članku 34. za koji je predložena dopuna subjekata zaštite okoliša s javnom televizijom i medijima budući da navedeni imaju značajan utjecaj na formiranje mišljenja javnosti u svezi zaštite okoliša.
U raspravi je ukazano na kašnjenje u donošenju krovnog zakona o zaštiti okoliša u Republici Hrvatskoj te istaknuto da je Planom usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2012. godinu (NN 25/2012) bilo planirano donošenje njegovih izmjena i dopuna u drugom kvartalu 2012. godine. Međutim, premda je o Nacrtu Zakona o zaštiti okoliša provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u razdoblju od 27. travnja do 27. svibnja 2012. godine, prijedlog ovog Zakona nije bio upućen u proceduru donošenja. Planom usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2013. godinu (NN 18/2013) donošenje novog Zakona o zaštiti okoliša planirano je za prvi kvartal 2013. godine te je stoga u raspravi upozoreno da se ukupno godinu dana kasni u donošenju ovog krovnog zakona. Naglašeno je kako je ovakva politika Ministarstva dovela do toga da samo dva tjedna od ulaska u Europsku uniju, Hrvatski sabor raspravlja o ovom Zakonu kojim se vrši daljnje usklađenje s pravnom stečevinom Europske unije na području zaštite okoliša. Ovo je tim više upitno ima li se na umu da se ovaj proces treba nastaviti donošenjem niza provedbenih propisa i dokumenata.
Člankom 63. predloženog zakona definirano je da se strateška procjena obvezno provodi za strategije, planove i programe, uključujući njihove značajne izmjene i dopune koji se donose na državnoj, područnoj (regionalnoj), te na lokalnoj razini za velike gradove, iz područja: poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike, industrije, rudarstva, prometa, elektroničkih komunikacija, turizma, prostornog planiranja, regionalnog razvoja, gospodarenja otpadom i vodnoga gospodarstva kada daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš. Podržavajući proširenje strateške procjene i za strategije, uključujući njihove značajne izmjene i dopune, a koje se donose iz područja prostornog planiranja upozoreno je na nedosljednost politike ove Vlade RH. Istaknuto je da je Hrvatski sabor 14. lipnja 2013. godine uz 79 glasova "za", 20 "protiv", 2 "suzdržana" donio Odluku o izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske. Navedenim izmjenama i dopunama dodana je odredba kojom se na prostoru Države (uključujući područje Jadrana s epikontinentalnim pojasom te kopnenim dijelom Države) omogućava istraživanje ugljikovodika na područjima potencijalnih nalazišta nafte i plina bez prethodno planiranih lokacija. Time se otvorio prostor za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranskom moru, a bez provođenja strateške procjene odnosno ocjene o potrebi strateške procjene. Stoga se stječe dojam da je Vlada Republike požurila s donošenjem izmjena i dopune Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske prije ovog novog Zakona o zaštiti okoliša koji uvodi obvezu strateške procjene za strategije iz područja prostornog uređenja kada daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš.
U raspravi je uočeno da za Strategiju upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem nije definiran rok na koji se donosi za razliku od važećeg Zakona kojim je regulirano da se izmjene i/ili dopune odnosno nova Strategija zaštite morskog okoliša donosi svakih deset godina.
U vezi Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora zatraženo je od predstavnika predlagatelja pojašnjenje zašto se u izradi ovog Plana isključila suradnja Ministarstva sa županijskim upravnim tijelom nadležnim za poslove prostornog uređenja.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, 4 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA
 
    Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 25. sjednici održanoj 19. lipnja 2013. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. lipnja 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona te Konačnom prijedlogu zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja (P.Z.E. br. 402).
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se donošenje ovoga Zakona predlaže zbog potrebe usklađenja nacionalnog zakonodavstva s propisima Europske unije na području ostataka pesticida, a u svezi izravne primjene odredbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 396/2005 s danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Predloženim Zakonom utvrđuju se ministarstvo nadležno za poljoprivredu i ministarstvo nadležno za zdravlje kao nadležna tijela za provedbu ove Uredbe (EZ) te su utvrđene stručne institucije koje obavljaju znanstvene i stručne poslove i zadatke za provedbu Uredbe (EZ). Prijedlogom Zakona propisuje se obveza podnositelja zahtjeva za plaćanje naknada vezanih uz postupak određivanja ili izmjene maksimalne razine ostataka pesticida, odnosno određivanja uvozne tolerance te se uređuje da inspekcijski nadzor nad provedbom Uredbe (EZ) obavlja poljoprivredna, veterinarska i sanitarna inspekcija.
U raspravi na Odboru istaknuta je važnost zaštite zdravlja ljudi potrošača hrane te u tom smislu naglašen značaj provedbe ovoga Zakona, nadzora te trajne edukacije korisnika pesticida.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EZ) BR. 396/2005 O MAKSIMALNIM RAZINAMA OSTATAKA PESTICIDA U I NA HRANI I HRANI ZA ŽIVOTINJE BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 25. sjednici održanoj 19. lipnja 2013. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. lipnja 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona te Konačnom prijedlogu zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla (P.Z.E. br. 399).
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se donošenje ovoga Zakona predlaže zbog potrebe usklađenja nacionalnog zakonodavstva s propisima Europske unije na području sredstava za zaštitu bilja, a u svezi izravne primjene odredbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 1107/2009 s danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Predloženim Zakonom utvrđuje se Ministarstvo poljoprivrede kao nadležno tijelo za provedbu Uredbe (EZ) te kao koordinacijsko nacionalno tijelo za provedbu obveza utvrđenih člankom 75. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2009. Pored navedenog utvrđene su stručne institucije koje obavljaju znanstvene i stručne poslove i zadatke za provedbu Uredbe (EZ). Predloženim uređuje se da inspekcijski nadzor nad provedbom Uredbe (EZ) obavlja poljoprivredna inspekcija. Radi zaštite zdravlja ljudi, životinja i okoliša propisano je da etiketa kojom je opremljeno sredstvo za zaštitu bilja i pomoćno sredstvo stavljeno na tržište kao i podaci iz odobrenja o registraciji sredstva za zaštitu bilja na certifikatu o sjemenu na pakiranju sjemena tretiranog sredstvima za zaštitu bilja mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.   
U raspravi na Odboru istaknuta je važnost zaštite zdravlja ljudi te u tom smislu naglašen značaj provedbe ovoga Zakona, nadzora te trajne edukacije korisnika sredstava za zaštitu bilja.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EZ) BR. 1107/2009 O STAVLJANJU NA TRŽIŠTE SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA  
 
                                  Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 24. sjednici održanoj 12. lipnja 2013. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2013. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom uređuje nov način upravljanja Zavodom za obnovu Dubrovnika, predlaže izmjena sastava Stručno-savjetodavnoga povjerenstva u Zavodu, izmjena ovlaštenika upravljanja i gospodarenja dubrovačkim gradskim zidinama te načina financiranja Zavoda za obnovu Dubrovnika.

Sjednici Odbora nazočio je predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine koji je prezentirao primjedbe na predloženi Zakon koje je Društvo u pisanoj formi uputilo Odboru za zaštitu okoliša i prirode. Istaknuo je da je Društvo prijatelja dubrovačke starine udruga civilnog društva stara preko šezdeset godina te da upravlja dubrovačkim i stonskim zidinama kao i drugim objektima kulturno povijesnog naslijeđa Dubrovačke republike, a broji i do 1000 članova. Upravljanje i gospodarenje gradskim zidinama regulirano je ugovorom sklopljenim između Grada Dubrovnika kao vlasnika zidina s jedne strane i Društva prijatelja dubrovačke starine s druge strane. Ugovor je izmijenjen i dopunjen 2009. godine temeljem odluke Gradskog vijeća Grada Dubrovnika. Prema navedenom ugovoru svi prihodi koji se ostvare od gradskih zidina do kraja 2019. godine prihod su Društva. Od tih prihoda, temeljem istog ugovora, 50% Društvo uplaćuje gradu Dubrovniku. Iz prihoda koje ostvaruje od gradskih zidina Društvo ulaže u očuvanje baštine te dio ostvarenih prihoda izdvaja za nešto više od četrdeset djelatnika angažiranih oko primanja 750.000 do 800.000 posjetitelja zidina na godišnjoj razini. Uprava Društva djeluje na volonterskoj osnovi. Primjerice prošle godine ostvareno je ukupno 50 milijuna kuna prihoda, a koje Društvo sukladno sklopljenom ugovoru dijeli sa Gradom Dubrovnikom u omjeru 50%:50%. Predsjednik Društva naglasio je kako se predloženim Zakonom raskida konkretan ugovor između Grada Dubrovnika i Društva te da ovako formuliran Zakon preuzima ulogu pravomoćne presude. Naime, temeljem predloženog Zakona stavlja se izvan snage sklopljen valjani pravni posao, obvezuje se Društvo na predaju cjelokupne dokumentacije Društva u posjed Gradu Dubrovniku kao i cjelokupnih temeljem valjanog ugovora zakonito stečenih novčanih sredstva, brišu se u skladu sa ugovorom i zakonom uknjižena zemljišnoknjižna prava Društva i to bez ikakvog prava na žalbu i pravično suđenje. Zaključno je predsjednik Društva istaknuo da je predloženi Zakon neprihvatljiv s ustavnog i zakonskog aspekta te je, u slučaju da Vlada ustraje na njegovu donošenju, najavljena Ustavna tužba Društva.  Naglasio je da činjenica da je Ugovor sklopljen do kraja 2019. godine otvara i pitanje nadoknade štete Društvu.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je istaknuto da je Republika Hrvatska ratificirala Europsku povelju o lokalnoj samoupravi te da sukladno navedenom dokumentu lokalnim jedinicama treba osigurati slobodno obavljanje njihovih nadležnosti i poštivanje načela lokalne samouprave utvrđenih Ustavom i unutarnjim zakonodavstvom. U tom smislu predlaganje i donošenje ovakvog Zakona koji se tiče pitanja nekretnine u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, bez sudjelovanja lokalne razine, predstavlja izravno kršenje navedene Europske povelje. Ukazano je na činjenicu da je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću za ovaj Zakon provedeno u razdoblju kada su Gradsko vijeće Grada Dubrovnika i Županijska skupština Dubrovačko-neretvanske županije bili raspušteni radi lokalnih izbora te stoga nisu mogli uzeti udjela u javnoj raspravi o predloženom Zakonu. Ovo tim više  dobiva za značenju uzme li se obzir da se odredbama ovoga Zakona predlaže i promjena osnivačkih udjela Dubrovačko-neretvanske županije u Zavodu za obnovu Dubrovnika s 20% na 10%, a bez da se o navedenom očitovala Županijska skupština Dubrovačko-neretvanske županije i Gradsko vijeće Grada Dubrovnika.

Izraženo je neslaganje odredbama predloženom Zakona kojima se jednostranim aktom tijela izvršne vlasti, bez prava na zakonito provedeni postupak, stavlja van snage jedan valjani pravni posao sklopljen među trećim osobama u skladu s važećom zakonodavnom regulativom. Istaknuto je kako se odredbama predloženog Zakona zadire u neovisnost pravosuđa. 
Uočeno je da na ovaj način Vlada Republike Hrvatske praktički preuzima sredstva ostvarena od gospodarenja i upravljanja imovinom koja nije u njezinom vlasništvu budući da se sredstva i poslovi transferiraju Zavodu koji je u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske.
 
Tijekom rasprave od strane članova Odbora zatražena su od predsjednika Društva dodatna pojašnjenja vezano uz broj članova Društva, djelatnike Društva te raspolaganje financijskim sredstvima.

U raspravi je izraženo zadovoljstvo dosadašnjim radom Društva na očuvanju dubrovačkih gradskih zidina.
Temeljem provedene rasprave u kojoj je izražena upitnost predloženog Zakona sa stajališta njegove ustavnosti i zakonitosti te ukazano da se njime zadire u neovisnost pravosuđa, predloženo je da Odbor donese zaključak kojim bi se Vladi Republike Hrvatske predložilo da Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline povuče iz procedure te o navedenom zatraži stajalište Gradskog vijeća Grada Dubrovnika i Županijske skupštine Dubrovačko-neretvanske županije. Navedeni prijedlog zaključka nije podržan budući da su 4 člana glasala „za“, a 5 članova „protiv“.

Nakon toga Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg 

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika. 
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 24. sjednici održanoj 12. lipnja 2013. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se donošenje ovoga Zakona predlaže zbog potrebe usklađenja nacionalnog zakonodavstva s propisima Europske unije za područje ekološke proizvodnje, a u svezi izravne primjene odredbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 s danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Predloženim Zakonom utvrđuje se Ministarstvo poljoprivrede kao nadležno tijelo za provedbu Uredbe te ovlašćuje ministar poljoprivrede da pravilnikom, naredbom i naputkom osigura provedbu delegiranih i provedbenih akata Europske komisije donesenih u svrhu provedbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007. Ovim Zakonom uređuje se da Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju donosi rješenje o upisu u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji i brisanju iz Upisnika. Odredbama ovoga Zakona ujedno se regulira osnivanje Povjerenstva za ekološku proizvodnju te pitanje uporabe nacionalnog znaka ekološkog proizvoda.
 
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je zatraženo je obrazloženje podatka o povećanju broja ekoproizvođača u 2012. godini u odnosu na 2011., uz istovremeno smanjenje površina pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom za 132 ha u 2012. u odnosu na 2011. godinu. Predstavnica predlagatelja pojasnila je kako uz pojavu novih ekoproizvođača, ujedno neki ekoproizvođači nisu zadovoljili kriterije.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EZ) BR. 834/2007 O EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI I OZNAČAVANJU EKOLOŠKIH PROIZVODA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 24. sjednici održanoj 12. lipnja 2013. godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu i Prijedlog godišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. svibnja 2013. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su ukupni prihodi državnog proračuna u 2012. godini ostvareni u iznosu od 109,8 milijardi kuna što je 0,5 manje u odnosu na plan, odnosno 2,3% više u usporedbi s prethodnom godinom. Izvršenje ukupnih rashoda u 2012. godini iznosilo je 119,8 milijardi kuna, odnosno 99,6% plana. Izvršenje rashoda za 2012. pokazuje njihovu razinu od 42,3% BDP-a što je 2,1 postotni bod manje u odnosu na 2011. godinu, čime je fiskalno pravilo za 2012. godinu zadovoljeno.

Zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode obrazložio je da je za razdjel Ministarstvo zaštite okoliša i prirode od ukupno planiranih 268.028.115 kuna izvršeno 175.336.324,07 kuna tj. 65,42% plana. Osnovni razlog neizvršenja je dinamika realizacije projekta izgradnje županijskih centara za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun budući da je cijela procedura plaćanja kasnila zbog ishođenja građevinskih dozvola, a što je uvjet za plaćanja. Za izgradnju ŽCGO Marišćina od planiranih 37.542.852 kn izvršeno je 10.730.684,03 kn, dok je za izgradnju ŽCGO Kaštijun od planiranih 38.985.644 kn izvršeno 2.834.287,64 kn. Istaknuto je da je, sukladno zahtjevu upućenom Europskoj komisiji, ostvareno povećanje EU udjela u sufinanciranju izgradnje ovih centara u 2013. godini.

Ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša naglasio je da je od planiranih 19.434.145,00 kuna Agencija za zaštitu okoliša izvršila 16.802.207,25 kuna tj. 86,46% plana. Napomenuto je da je nešto niži postotak izvršenosti bio na EU projektima.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost istaknuo je da je uz višak prihoda iz prethodne 2011. godine u iznosu od 151,5 milijuna kuna,  u 2012. godini ostvaren višak prihoda u iznosu 92,2 milijuna kn. Ujedno je napomenuo da u tekstualnom dijelu obrazloženja, na stranici 447 Prijedloga godišnjeg izvještaja treba ispraviti podatak o subvencijama Fonda u iznosu od 982,9 milijuna kuna budući da navedene iznose 982.851 kuna.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru istaknuto je nezadovoljstvo ostvarenim postotkom izvršenja za razdjel Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Uočeno je da je Ministarstvo u negativnom smislu rekorder slabog izvršenja te da od Ministarstva manji indeks izvršenja bilježi samo razdjel Državni ured za upravljanje državnom imovinom. Naglašeno je da je iz izvršenja vidljivo kako je glavni nositelj ovakvog izvršenja slaba realizacija projekata izgradnje županijskih centara za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun te je s tim u vezi zabilježeno i slabije izvršenje sredstava planiranih za ove namjene na pozicijama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Istaknuto je kako ovakva dinamika izgradnje centara za gospodarenje otpadom dovodi u pitanje ispunjavanje preuzetih obveza u procesu pregovora tj. ostvarenja uspostave integriranog sustava gospodarenja otpadom do kraja 2018. godine.
Ujedno je uočeno da je u razdjelu Ministarstva ne samo gospodarenje otpadom izvršeno sa svega 21,76%, već i da je zaštita prirode izvršena sa 58,69% te zaštita okoliša 83,27% . Istaknuto je da je i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zabilježio slabije izvršenje sredstava planiranih za niz projekata i programa, a koji nisu vezani uz realizaciju izgradnje centara za gospodarenje otpadom. U tom smislu Ministarstvo i Fond pozvani su na ubrzavanje  aktivnosti na realizaciji planiranih projekata i programa.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU
i sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2012. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2012. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2012. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Agencije za upravljanje državnom imovinom za 2012. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2012. godinu;

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O PRIMJENI FISKALNIH PRAVILA ZA 2012. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 23. sjednici održanoj 5. lipnja 2013. godine Konačni prijedlog zakona o zaštiti prirode, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. travnja 2013. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 84a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju ministar zaštite okoliša i prirode naglasio je značaj donošenja novog Zakona o zaštiti prirode za unapređenje sustava zaštite prirode te održivi razvoj. Predloženim zakonom stvaraju se preduvjeti za proglašenje ekološke mreže Natura 2000 te jasno definiraju rokovi i skraćuje postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ciljeve očuvanja ekološke mreže. Ukratko su prezentirane neke od usvojenih primjedbi i prijedloga iznesenih u prvom čitanju, posebice u svezi davanja mogućnosti obavljanja djelatnosti ribolova u posebnom rezervatu Malostonskom zaljevu na način da se iznimno omogućilo obavljanje određenih djelatnosti u posebnom rezervatu, a sukladno pravilniku koji će donijeti ministar.

Sjednici Odbora nazočio je i ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode.

Nazočna predstavnica Zelenog foruma istaknula je kako je propuštena prilika za značajnije uključivanje javnosti u donošenju Zakona o zaštiti prirode budući da je tekst predloženog Zakona upućen u proceduru donošenja u bitno izmijenjenom obliku u odnosu na prvotni Nacrt zakona o kom je provedena javna rasprava. Zeleni forum ocjenjuje neprimjerenim da je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode ovaj Zakon prezentiralo javnosti kao Zakon kojim će se omogućiti poboljšanje investicijske klime. Zabrinjavajućim se ocjenjuje i činjenica da će Natura 2000 pokrivati znatno manju površinu od postojeće ekološke mreže, čime će značajna površina ovime biti izuzeta iz procedura ocjena prihvatljivosti strategija, planova, programa i zahvata. Istaknuto je da nisu definirani jasni pravni mehanizmi za reguliranje gospodarskog ribolova u zaštićenim područjima, a posebice parkovima prirode. Ujedno predloženim zakonom nisu prepoznati alternativni modeli upravljanja zaštićenim područjima.

Nazočni predstavnici Hrvatske komore arhitekata te Zavoda za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu naglasili su potrebu da se predloženi Zakon unaprijedi uvrštenjem segmenta krajobrazne raznolikosti i zaštite krajobraza budući da je Republika Hrvatska zakonom prihvatila Europsku konvenciju o krajobrazu i njene preporuke. U tom smislu Komora i Agronomski fakultet dostavili su Odboru amandmane na članak 7., članak 9., članak 19. stavak 1. i 2., članak 20. stavak 4., te predložili dodavanje novog članka kojim bi se regulirala zaštita krajobraza.

Vezano za pitanje reguliranja ribolova u Malostonskom zaljevu i Malom moru sjednici Odbora nazočili su načelnici Općine Janjina, Općine Ston te Općine Dubrovačko Primorje te predstavnica Dubrovačko-neretvanske županije. Istaknuto je da je predloženim rješenjem djelomično uvažena primjedba iznijeta u prvom čitanju. Predloženo je da se u članku 114. stavku 4. izrijekom navede ribarstvo kao jedna od djelatnosti koje će se moći obavljati u području posebnog rezervata te da se uvjeti obavljanja ove djelatnosti definiraju pravilnikom iz članka 142. ovoga Zakona koji donosi ministar. Ovaj je prijedlog izmjene članka 114. podržan od strane predsjednika Odbora.

Sjednici Odbora nazočio je i predstavnik Hrvatske obrtničke komore koja je u svezi dodjele koncesija za speleološke objekte uputila Odboru prijedlog amandmana na članak 108.

Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je rasprava u kojoj je od strane članice Odbora istaknut značaj da se u predloženom Zakonu pojača krajobrazni aspekt. U svezi provođenja reforme sustava upravljanja zaštićenim područjima te formiranja financijskog instrumenta za provedbu ciljeva definiranih Strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske, članica Odbora naglasila je potrebu osnivanja Nacionalne parkovne agencije. U kontekstu ovih primjedbi članica Odbora najavila je svoje amandmane na tekst Konačnog prijedloga zakona.

Tijekom rasprave neprihvatljivim je ocijenjena člankom 130. dana mogućnost Vladi Republike Hrvatske da uredbom osnuje javnu ustanovu za upravljanje s dva ili više nacionalna parka i/ili parka prirode, odnosno javnu ustanovu za upravljanje svim zaštićenim područjima od državnog značenja. Naglašeno je da Vlada RH treba Zakonom o zaštiti prirode jasno definirati model upravljanja zaštićenim područjima, a ne o ovom odlučivati mimo parlamentarne procedure.

U raspravi je izraženo stajalište o važnosti očuvanja, zaštite i unaprjeđenja krajobraza te dana podrška amandmanima Hrvatske komore arhitekata i Agronomskog fakulteta.
Izražena je ocjena da se predloženim Zakonom nije dovoljno dobro zaštitilo pomorsko dobro te onemogućilo da se u provedbi Zakona pomorsko dobro koje je izvan zaštićenog područja štiti bolje nego pomorsko dobro u zaštićenim područjima. Naglašeno je da zakonom ujedno treba jasno definirati da se davanje koncesija i raspodjela prihoda od naknada za koncesije na pomorskom dobru provode sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama.
Istaknuto je kako činjenica da se o ovom Zakonu raspravlja u dva čitanja ne može kompenzirati izostanak nove javne rasprave za bitno izmijenjen tekst Zakona u odnosu na prvotni Nacrt zakona za koji je provedena javna rasprava.

Ministru zaštite okoliša i prirode na razmatranje su uručene pisane primjedbe Zelenog foruma te prijedlozi amandmana Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske komore arhitekata, Zavoda za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Dubrovačko-neretvanske županije.

Nakon provedene rasprave Odbor nije utvrdio svoje stajalište o potpori za donošenje ovoga Zakona jer su glasovi desetorice nazočnih članova bili podijeljeni i to: 5 glasova „za“, 4 glasa „protiv“ i 1 „suzdržan“.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 23. sjednici održanoj 5. lipnja 2013. godine, Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. travnja 2013. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Prijedlog odluke kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnici predlagatelja naznačili su da su predloženom Odlukom o izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske predložena strateška usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog razvoja na regionalnoj i lokalnoj razini, osobito u pogledu razvoja državne infrastrukture u dijelu sustava prometne (cestovne i željezničke) i energetske infrastrukture. Istaknuto je da su u veljači ove godine, usvajanjem Izvješća o stanju u prostoru Republike Hrvatske od strane Hrvatskoga sabora, stvoreni preduvjeti za izradu Izmjene i dopune Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske te potom prostornog plana Republike Hrvatske. Naglašeno je da predložene izmjene i dopune ne predstavljaju reviziju ovog strateškog dokumenta već da je riječ o ciljanoj izmjeni, tematski  i vremenski ograničenoj budući da je u tijeku izrada nove Strategije s planiranim rokom izrade do kraja 2014. godine.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru izraženo je stajalište da je za razliku od važeće Strategije koja je donesena u širokoj javnoj raspravi, tekst ove Odluke kojom se predlažu izmjene i dopune Strategije daleko ispod standarda postignutih donošenjem ovog strateškog dokumenta 1997. godine. Obrazloženje da je predložena izmjena Strategije ciljana vremenski i tematski i da se njome stvaraju preduvjeti za realizaciju nekih projekata, nedostatan je argument za upućivanje u saborsku proceduru donošenja ove nedovoljno kvalitetno pripremljene Odluke. Napomenuto je kako je ovakav koncept izmjena Strategije pokazao da su primjedbe iznijete u u raspravi o Izvješću o stanju u prostoru Republike Hrvatske za razdoblje od 2008. do 2012. godine bile opravdane. Izostala je sustavna analiza donesenih dokumenata prostornog uređenja te se predloženim izmjena i dopunama primjerice propustilo navesti niz zahvata koji su definirani prostornim planovima županija. 
Postavljeno je pitanje je li provedena ocjena o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš kod svih nadležnih tijela te je od strane predstavnice predlagatelja potvrđeno da nije.
Istaknuto je da ovo pitanje strateške procjene utjecaja na okoliš posebice dobiva na značenju u kontekstu nerealno planiranog roka donošenja Odluke o izmjenama i dopunama Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske u roku trideset dana od dana stupanja na snagu ove Odluke. U tom kontekstu dodatna pitanja otvara i činjenica da će se najavljene izmjene i dopune Programa izraditi istovremeno sa stupanjem na snagu nove Vladine uredbe kojom će se proglasiti ekološka mreža Republike Hrvatske za koju će se očuvanje osiguravati provođenjem postupka ocjene prihvatljivosti plana, programa ili zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.
Sjednici Odbora nazočio je i predstavnik Zelene akcije koji je zatražio pojašnjenje koliko je u uvjetima najavljene nove Strategije do kraja 2014. godine bilo potrebno ovim izmjenama i dopunama omogućiti istraživanje ugljikovodika na područjima potencijalnih nalazišta nafte i plina bez prethodno planiranih lokacija. Ujedno je postavljeno pitanje otvara li se predloženim izmjenama u dijelu  modernizacije magistralnih naftovodnih sustava prostor za Družbu Adria.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“,  4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE O IZMJENAMA I DOPUNAMA STRATEGIJE PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  
 
                              Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 23. sjednici održanoj 5. lipnja 2013. godine, Prijedlog strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. travnja 2013. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Prijedlog strategije kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Vlada Republike Hrvatske na temelju Zakona o upravljanju državnom imovinom („NN“ br. 145/2010. i 70/2012.) podnijela Hrvatskom saboru Prijedlog strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine. Cilj ove Strategije je dugoročno osigurati učinkovito i transparentno upravljanje i raspolaganje imovinom Republike Hrvatske te omogućiti da imovina Republike Hrvatske bude u službi gospodarskog rasta te zaštite nacionalnih interesa. Predloženom Strategijom su, uz analizu postojećeg stanja, definirane smjernice za ostvarivanje prioritetnih ciljeva u upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je uočeno da je, u dijelu predložene Strategije kojim se promišljaju strateške smjernice razvoja eksploatacije obnovljivih izvora energije, naglasak prvenstveno dan na rješavanje imovinskog pravnih odnosa za postrojenja obnovljivih izvora energije. Imajući u vidu ulogu Agencije za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije za ostvarivanje tzv. cilja 20-20-20 (smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20%, povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije na 20% i povećanje energetske učinkovitosti za 20%) ponovno je naglašena važnost njezina što skorijeg osnivanja i uvrštavanja tog cilja u strateške smjernice ove Strategije.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

STRATEGIJE UPRAVLJANJA I RASPOLAGANJA IMOVINOM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD 2013. DO 2017. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  
 
                              Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 23. sjednici održanoj 5. lipnja 2013. godine, Prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. svibnja 2013. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se odredbe ovoga Zakona odnose na istraživanje i eksploataciju ugljikovodika koji se nalaze u zemlji ili u podzemlju unutarnjih morskih voda ili teritorijalnog mora Republike Hrvatske, odnosno u podzemlju epikontinentalnog pojasa Jadranskog mora do linije razgraničenja sa susjednim zemljama na kojima Republika Hrvatska, u skladu s međunarodnim pravom, ostvaruje jurisdikciju i suverena prava. Ukratko su prezentirane značajne novine koje se uvode predloženim  Zakonom te naglašeno da se njime propisala jasna obveza investitora o pridržavanju svih važećih propisa koji se odnose na zaštitu prirode i okoliša, zdravlja i sigurnosti ljudi i imovine te sanacije područja na kojemu su izvođeni rudarski radovi.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi su zatražena dodatna pojašnjenja u svezi Zakonom predloženog formiranja Agencije za ugljikovodike te nacionalnog trgovačkog društva u 100%-tnom vlasništvu Republike Hrvatske, a čija bi osnovna djelatnost bila istraživanje i eksploatacija energetskih mineralnih sirovina. Poseban je interes iskazan za poziciju INA d.d. u odnosu na navedeno nacionalno trgovačko društvo.
Predstavnik predlagatelja obrazložio je da je u projekciji državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu planirano 400.000,00 kuna za osnivanje Agencije za ugljikovodike. Navedena Agencija će, kada se otpočne s ugovorima o podjeli eksploatacije, prestati postojati te će se formirati nacionalno trgovačko društvo. Ujedno je naglašeno da stupanje na snagu ovoga Zakona nema utjecaja na stečena prava sukladno odredbama Zakona o rudarstvu.
Tijekom rasprave istaknut je primjer jedinica lokalne samouprave kojima je rudna renta s osnove eksploatacije ugljikovodika važan izvor prihoda i nositelj gospodarskog razvoja. Značajnim je ocijenjena daljnja politika Vlade RH u svezi visine navedenih rudnih renta.
Raspravljano je i o visini prihoda koje Republika Hrvatska ostvaruje temeljem koncesija za eksploataciju ugljikovodika te je predstavnik predlagatelja napomenuo da je u 2013. godini  ostvareno 400 milijuna kuna prihoda. Najveći dio ovih prihoda predstavlja prihod državnog proračuna jer je glavnina nalazišta morska tj. izvan područja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Budući da je u sklopu dodatnog obrazloženja predstavnik predlagatelja napomenuo kako INA d.d. iskazala da nema interesa ulagati u Rafineriju nafte Sisak, od strane Odbora naglašena je nužnost aktivne uloge Vlade Republike Hrvatske u praćenju te poticanju INA d.d. na poduzimanju svih aktivnosti na realizaciji projekata Programa modernizacije postrojenja Sektora Rafinerije nafte Sisak. U tom smislu se i na razini ovog radnog tijela Hrvatskoga sabora od 2007. godine razmatraju Izvješća Vlade RH o praćenju poboljšanja kakvoće zraka na području Grada Siska i dinamike radova na modernizaciji postrojenja Rafinerije nafte Sisak. 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 4 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  

                                Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 23. sjednici održanoj 5. lipnja 2013. godine, Prijedlog zakona o tržištu toplinske energije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. svibnja 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja obrazložila je da se predloženi Zakon donosi u sklopu usklađivanja energetskog zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za energiju što uključuje i usklađenje s tzv. „Trećim paketom“ energetskih propisa Europske unije. U tom je cilju bilo nužno donošenje nove zakonske regulative, posebice u području koje uređuje liberalizaciju tržišta toplinske energije, proizvodnju i distribuciju toplinske energije te zaštitu krajnjih kupaca. Toplinska energije usko je vezana uz ciljeve europske energetske politike učinkovitog korištenja energije te se predloženim zakonom stvaraju preduvjeti za postizanje energetske učinkovitosti u zgradama, a time i uštede za krajnje potrošače toplinske energije te smanjivanje negativnih utjecaja na okoliš.
Nakon uvodnog obrazloženja Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O TRŽIŠTU TOPLINSKE ENERGIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  
 
                              Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 22. sjednici održanoj 25. travnja 2013. godine Prijedlog nacionalne strategije zaštite od požara za razdoblje od 2013. do 2022. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. ožujka 2013. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Prijedlog nacionalne strategije kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Vlada Republike Hrvatske na temelju Zakona o zaštiti od požara podnijela Hrvatskom saboru Prijedlog nacionalne strategije zaštite od požara za razdoblje od 2013. do 2022. godine. Predložena Nacionalna strategija sadržava opis i analizu postojećeg stanja zaštite od požara u Republici Hrvatskoj, glavne ciljeve i prioritete, međunarodne obveze, pravni okvir, provedbene mjere i nositelje aktivnosti te statističke pokazatelje požara za razdoblje 2002. do 2011. godine.
Sjednici nazočan predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode naznačio je da je predložena Nacionalna strategija bitan dokument za zaštitu od požara te posebice zaštitu prirode. Tekst Nacionalne strategije usuglašavan je s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode te navedeno Ministarstvo nema primjedbi na predloženi strateški dokument.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je istaknuto da predložena Nacionalna strategija zaštite od požara za razdoblje od 2013. do 2022. godine svojim obimom nije odgovorila na potrebe krovnog dokumenta zaštite požara u Republici Hrvatskoj. Upozoreno je kako predloženoj Nacionalnoj strategiji nedostaje cjelovit, detaljan opis stanja i analiza postojećeg stanja zaštite od požara, konkretnije definiranje glavnih ciljeva i prioriteta te mjera i nositelja aktivnosti.
Uočena je potreba donošenja zakonske regulative te izrade operativnog plana zaštite od požara za Republiku Hrvatsku. 
Naglašeno je kako je u poglavlju  „Glavni ciljevi i prioriteti“ navedena potreba da se  zakonskim odredbama osigura financiranje protupožarne zaštite i iz naknade za korištenje općekorisne funkcije šuma. Upozoreno je da je početkom 2012. godine izmjenama Zakona o šumama smanjenja naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma s 0,0525% na 0,0265%. Budući da je u apsolutnom iznosu riječ o smanjenju od 150 do 160 milijuna kuna prihoda „Hrvatskih šuma“ d.o.o. ponovno je sa stajališta zaštite šuma istaknut niz negativnih učinaka smanjenja ove naknade
Ukazano je na potrebu propisivanja drugačije preraspodjele sredstava naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma budući da „Hrvatske šume“ d.o.o. raspolažu svim prikupljenim sredstvima naknade iako ne gospodare s cjelokupnim državnim šumskim zemljištem. Naime, državnim šumskim zemljištem unutar granica zaštićenih područja u kojima nisu dopuštene gospodarske djelatnosti, odnosno gospodarska uporaba prirodnih dobara upravljaju javne ustanove osnivači kojih su RH odnosno jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave. U tom bi smislu javne ustanove koje upravljaju tim zaštićenim područjem trebale raspolagati dijelom prikupljene naknade.
U svezi osiguravanja sredstava za financiranje redovne djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi raspravljano je o potrebi unapređivanja sustava vatrogastva te ujednačavanja standarda i primanja vatrogasaca.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (4 glasa „za“, 3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

NACIONALNE STRATEGIJE ZAŠTITE OD POŽARA ZA RAZDOBLJE OD 2013. DO 2022. GODINE 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  
 
                              Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 20. sjednici održanoj 13. ožujka 2013. godine Prijedlog strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2013. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Prijedlog strategije kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je predložena Strategija krovni razvojni dokument hrvatskoga turizma kojim su definirana ključna razvoja načela, strateški ciljevi i zadaci kako bi se Republika Hrvatska do 2020. godine po kriteriju konkurentnosti pozicionirala među 20 vodećih turističkih destinacija. Strateški ciljevi razvoja su poboljšanje strukture i kvalitete smještaja,  otvaranje od 20 do 22 tisuće novih radnih mjesta u turizmu te oko 10 tisuća radnih mjesta u neturističkim djelatnostima, realizacija novih investicija u iznosu od oko 7 milijardi eura te ostvarivanje 14,3 milijardi eura ukupne godišnje turističke potrošnje. Između ostalog razvoj turizma treba se temeljiti na unapređenju zaštite okoliša, očuvanju kvalitete prirodnih resursa i održivom upravljanju razvojem sadržaja turističke ponude. Ekološki odgovoran razvoj podrazumijeva primjenu suvremenih tehničko-tehnoloških rješenja u gradnji i opremanju (npr. smanjenje toplinskih gubitaka, energetski učinkoviti sustavi grijanja/hlađenja, korištenje obnovljivih izvora energije), racionalnost u korištenju raspoloživog prostora, poštivanje odrednica nosivog kapaciteta destinacije i mikrolokacije projekta, kao i mogućnosti priključenja na postojeće infrastrukturne sustave. Kao jedan od važnih proizvoda za razvoj hrvatskog turizma do 2020. godine naveden je ekoturizam.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je istaknuta ekološka očuvanost i bioraznolikost Republike Hrvatske kao jedna od njezinih nedovoljno iskorištenih turističkih prednosti u odnosu na konkurente. Upućeno je na potrebu da se kroz turističku ponudu predstavi iznimno bogata prirodna i kulturna baština Republike Hrvatske.
U kontekstu podatka WTO-a o približno 1/3 svjetskog turističkog prometa koji se odvija u zaštićenim područjima prirode, uočeno je kako se u poglavlju Strategije kojim je definiran Akcijski plan i prioritetne mjere unapređenja konkurentnosti hrvatskog turizma, ne navodi izravni i neizravni (atrakcijska vrijednost) potencijal zaštićenih područja prirode i nužnost prioritetnog unapređenja njihove turističke funkcije. Stoga je sugerirano da se navedeno dopuni Akcijskim planom „Unapređenje turističke funkcije hrvatskih zaštićenih područja prirode“ koji bi kao mjere uključio ubrzano donošenje prostornih planova (PPPPO), definiranje i uspostavu organiziranih sustava posjećivanja, kreiranje novih turističkih proizvoda za tržišta posebnih interesa (primjerice višednevne edukacijske tematske ture/rute po zaštićenim područjima s razvojem partnerskih mreža zaštićenih područja i lokalnih zajednica radi zajedničkih usluga: smještaj, gastronomija, obrtništvo) i druge ključne mjere.
   
Ujedno je naglašeno kako Republika Hrvatska raspolaže neupitnim resursima i  rasprostranjenim prirodnim ljekovitim činiteljima koji su dobra osnova za razvoj zdravstvenog turizma.
 
Raspravljano je o planiranom povećanju golf ponude kroz izgradnju 30 visokokvalitetnih golf igrališta te učincima golf turizma na povećanje atraktivnosti i bolje popunjenosti postojećih smještajnih kapaciteta i produženju sezone, ali i o mogućim učincima njihove izgradnje na devastiranje i onečišćenje prostora. Istaknuta je važnost vrhunskog projektiranja navedenih golf igrališta te posvećivanja posebne pozornosti njihovoj ekološkoj održivosti pri planiranju i izgradnji. Predstavnik predlagatelja dodatno je naglasio da je ovom Strategijom, kao jedna od 26 prioritetnih mjera turističke ponude, planirana izrada Akcijskog plana razvoja golf ponude.

U svezi planirane nove izgradnje hotela i resorta tj. izgradnje oko 20 tisuća novih hotelskih soba (ključeva) i ulaganja od oko 2,2 milijarde eura,  zatražena su dodatna obrazloženja o kriterijima koji su korišteni pri utvrđivanju predvidive prostorne distribucije nove hotelske izgradnje.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2020. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 20. sjednici održanoj 13. ožujka 2013. godine Prijedlog zakona o zaštiti prirode, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2013. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 84a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Prijedlog zakona kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju ministar zaštite okoliša i prirode istaknuo je da je predloženim Zakonom ostvareno usklađivanje sa Zakonom o općem upravnom postupku, Zakonom o koncesijama kao i dodatno usklađivanje s odredbama Direktive o staništima i Direktive o pticama. Novim Zakonom jasnije se definiraju rokovi, skraćuje se postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ciljeve očuvanja ekološke mreže Natura 2000 te osigurava pravna zaštita  podnositelja zahtjeva u svim fazama postupka. Ekološkom mrežom, nakon pristupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, smatrat će se mreža Natura 2000 koja bi obuhvatila 29,64% ukupne površine Republike Hrvatske. Predloženi Zakon ujedno daje okvir za provedbu Nagoya protokola o pristupu genetskim resursima te pravednoj i jednakopravnoj raspodjeli dobiti koje proizlaze iz njihova korištenja. U svezi upravljanja zaštićenim područjima ostavljena je mogućnost Vladi Republike Hrvatske da uredbom osnuje javnu ustanovu za upravljanje s dva ili više nacionalna parka i/ili parka prirode, odnosno da osnuje javnu ustanovu za upravljanje svim zaštićenim područjima od državnog značenja. U tijeku je izrada studije financirane iz sredstava darovnice GEF-a koja će preporučiti modele upravljanja zaštićenim područjima.
Sjednici Odbora nazočila je i predstavnica Državnog zavoda za zaštitu prirode. 
Nazočna predstavnica Zelene akcije ukratko je iznijela nekoliko osnovnih primjedbi i komentara Zelenog foruma - mreže udruga za zaštitu okoliša Hrvatske. Prvenstveno je naglasila da je evidentno da se Nacrt prijedloga Zakona, koji je objavljen na službenim internet stranicama nadležnog Ministarstva u veljači 2013. godine, u značajnoj mjeri razlikuje od prvog Nacrta prijedloga Zakona koji je bio na javnoj raspravi u 2012. godini. S obzirom na značajnu izmjenu u odnosu na prvotni Nacrt zakona, Zeleni forum drži da je nužno provesti ponovljenu javnu raspravu. Nadalje ne podržavaju predloženo rješenje u svezi ekološke mreže. Ulaskom u Europsku uniju ekološka mreža postaje Natura 2000 te će pokrivati znatno manju površinu teritorija što znači da će brojna područja od nacionalnog značaja biti izdvojena iz procedura ocjena prihvatljivosti strategija, planova, programa i zahvata. Iznijeto je stajalište da bi ovaj Zakon prioritetno trebao biti usmjeren na pitanje zaštite prirode umjesto na ubrzavanje procedura.
Ministru zaštite okoliša i prirode na sjednici Odbora uručene su pisane primjedbe i komentari koje je nekoliko udruga dostavilo Odboru za zaštitu okoliša i prirode.
U raspravi koja je potom uslijedila istaknuto je kako je riječ o složenom i zahtjevnom Zakonu o zaštiti prirode čija će provedba ovisiti o spremnosti da se osiguraju nužni financijski, kadrovski i institucionalni uvjeti za njegovu potpunu provedbu. U tom smislu upitna je ocjena da za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu RH.
Naglašena je činjenica da je ovaj novi Zakon o zaštiti prirode upućen u prvo čitanje, a ne u hitni postupak, premda Vlada Republike Hrvatske ističe da ga prioritetno usuglašava s pravnom stečevinom EU. Istaknuto je kako navedeno posredno otvara pitanje je li nužno do 1. srpnja 2013. godine donositi ovako koncipiran novi Zakon o zaštiti prirode.
Posebna pozornost u raspravi dana je utvrđivanju prevladavajućeg javnog interesa i odobrenja zahvata uz kompenzacijske uvjete za područje ekološke mreže te su o ovoj problematici iznesena različita mišljenja. S jedne strane predloženo je da se, po uzoru na slovenska iskustva, u članku 36. stavku 2. uvede novčana naknada kao treći iznimno prihvatljiv oblik kompenzacijskog uvjeta, a koji bi se koristio za provođenje prva dva kompenzacijska uvjeta. Ujedno je izneseno stajalište o potrebi izmjene članka 39. stavka 1. na način da se početak radova/zahvata ne veže s prethodnom provedbom kompenzacijskih uvjeta već da se omogući da nositelj zahvata deponira novčana sredstva za ove namjene u nadležnom Ministarstvu, čime bi se osiguralo da se paralelno provode zahvat i kompenzacijski uvjeti. Također je iznesen prijedlog da se članak 244. stavak 1. izmjeni na način da se omogući pokretanje upravnog postupka utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa, pogotovo ako predmet mogućeg utjecaja i ugrožavanja nisu „EU vrste i staništa“ već nacionalne vrste i staništa.
S druge strane uočena je neusuglašenost odredbe članka 41. stavka 1. s intencijom Zakona da se osigura da nositelj zahvata prije početka izvođenja radova provede kompenzacijske uvjete sukladno rješenju Ministarstva. Naime, stavkom 1. članka 41. regulira se da Ministarstvo provodi kompenzacijske uvjete na trošak nositelja zahvata ukoliko on ne provede kompenzacijske uvjete iz rješenja iz članka 38. stavka 2.
Predložena je izmjena stavka 4. u članku 114. kojim je reguliran posebni rezervat na način da se jasno odredi da je na ovom zaštićenom području dopuštena gospodarska djelatnost akvakulture i ribolova sukladno pravilniku iz članka 142. ovoga Zakona. Tim više što je  mogućnost ribolova člankom 113. stavkom 3. predviđena za područja nacionalnog parka. Napomenuto je da su Malostonski zaljev i Malo more, zaštićeni u kategoriji posebnog rezervata u moru, tradicionalno višestoljetno područje marikulture, namijenjeno uzgoju školjaka i ribe te ribolovu. Današnja marikultura razvijena na području Malostonskog zaljeva i Malog mora, u gospodarskom smislu ima izrazito obrtničko-obiteljske značajke. Pored školjkarstva, ribolov predstavlja značajnu gospodarsku djelatnost i bitan je čimbenik u očuvanju održivosti marikulture na ovom području, s obzirom na povremeno jačanje populacija pojedinih predatorskih vrsta.
Posebice je neprihvatljivim ocijenjena člankom 130. dana mogućnost Vladi Republike Hrvatske da uredbom osnuje javnu ustanovu za upravljanje s dva ili više nacionalna parka i/ili parka prirode, odnosno javnu ustanovu za upravljanje svim zaštićenim područjima od državnog značenja. Imajući u vidu važnost upravljanja zaštićenim područjima, naglašeno je da organizaciju navedenog sustava i ovlasti treba nedvojbeno propisati Zakonom o zaštiti prirode. Naime, temeljem odredbi iz članka 130. Vlada Republike Hrvatske ima ovlast da, mimo parlamentarne procedure, u cijelosti  promijeni sustav upravljanja zaštićenim područjima od državnog značenja.
Člankom 137. predloženog Zakona regulirano je da se prostorni planovi područja posebnih obilježja za nacionalne parkove i parkove prirode izrađuju na temelju stručne podloge koju izrađuje Državni zavod za zaštitu prirode. Vodeći računa o značaju navedenih prostornih planova za razvoj tih zaštićenih područja te s druge strane administrativnim kapacitetima Državnog zavoda za zaštitu prirode, izraženo je stajalište kako bi Ministarstvu zaštite okoliša i prirode trebalo omogućiti da putem ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba pripremi stručne podloge za ove prostorne planove.
Predložena je dopuna alineje 1. u stavku 1. članka 139. na način da se u zaštićenim područjima dopusti sidrenje i na mjestima utvrđenim određenim planom upravljanja budući da postoji mogućnost da se istim predvide i dodatna mjesta za sidrenje i/ili privez plovila, a da se time ne naruše svojstva zbog kojeg je područje zaštićeno.
U svezi koncesija na pomorskom dobru u zaštićenim područjima, upozoreno je da iz predloženog Zakona nije nedvojbeno razvidno da se osim Zakona o koncesijama, koncesioniranje na navedenim područjima vrši i prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama. Navedeno je ocijenjeno nužnim kako se u provedbi Zakona ne bi događalo da se pomorsko dobro koje je izvan zaštićenih područja štiti bolje nego pomorsko dobro u zaštićenim područjima.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti prirode.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  

                                Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 20. sjednici održanoj 13. ožujka 2013. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. veljače 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije. Predloženim izmjenama i dopunama dodatno se osnažuje zakonski okvir za zaštitu morskog okoliša od onečišćenja prouzročenog pomorskom plovidbom te se posebice naglašava značaj preventivnog djelovanja. Propisuje se donošenje Strategije o sprečavanju štetnog prijenosa morskih organizama i patogena putem balastnih voda, obvezuju se lučke uprave i koncesionari luka posebne namjene da adekvatno opreme luke i osiguraju sustav prihvata i sakupljanja otpada s brodova, sukladno međunarodnim i europskim standardima, a zapovjednici brodova obvezuju se na predaju otpada. Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora osnažuje se obaveznim sustavom obuke i uvježbavanja svih sudionika Plana. Predloženim Zakonom detaljno se uređuju pitanja vađenja potonulih stvari i uklanjanja podrtina.

Nakon uvodnog obrazloženja uslijedila je rasprava u kojoj je ocijenjeno da će provođenje odredbi ovoga Zakona doprinijeti poboljšanju zaštite morskog okoliša od onečišćenja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA POMORSKOG ZAKONIKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 19. sjednici održanoj 12. veljače 2013. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 689/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća o izvozu i uvozu opasnih kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. veljače 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom propisuje da ministar nadležan za zdravlje može ovlastiti drugo tijelo za provedbu posebnih stručnih poslova i savjetovanja Ministarstva, ne dovodeći u pitanje nadležnost Ministarstva zdravlja kao nadležnog tijela za provedbu Uredbe (EZ) br. 689/2008. Ministar se ujedno ovlašćuje za donošenje pravilnika, naredbi i naputaka za provedbu pravno obvezujućih akata Europske unije donesenih na temelju navedene Uredbe. Ujedno se propisuje da Ministarstvo zdravlja, kao nadležno tijelo za provedbu zadaća iz Uredbe (EZ) br. 689/2008, surađuje s Hrvatskim zavodom za toksikologiju i antidoping.
Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 689/2008 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA O IZVOZU I UVOZU OPASNIH KEMIKALIJA  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  
 
                              Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 19. sjednici održanoj 12. veljače 2013. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. godine o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. veljače 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona ovlašćuje ministar nadležan za zdravlje da pravilnikom, naredbom ili naputkom osigura provedbu pravno obvezujućih akata Europske unije donesenih u svrhu provedbe Uredbe (EZ) br. 648/2004. Ujedno se proširuju ovlasti sanitarnog inspektora u slučaju ako određeni deterdžent koji ispunjava uvjete iz Uredbe (EZ) br. 648/2004 predstavlja rizik za zdravlje ljudi, okoliš ili životinje. U navedenom slučaju sanitarni inspektor ovlašten je privremeno zabraniti stavljanje na tržište navedenog deterdženta na području Republike Hrvatske, narediti povlačenje tog proizvoda s tržišta Republike Hrvatske, narediti povlačenje od potrošača ili ograničiti njegovu dostupnost na tržištu Republike Hrvatske u skladu s člankom 15. Uredbe (EZ) br. 648/2004. Propisuje se da podaci navedeni u obavijesti o proizvodu na deterdžentu namijenjenom prodaji potrošačima ne smiju biti u obliku grafičkog prikaza hrane koji potrošača može dovesti u zabludu u pogledu uporabe tekućih proizvoda.
Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 648/2004 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 31. OŽUJKA 2004.
O DETERDŽENTIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA

                       Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 19. sjednici održanoj 12. veljače 2013. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetski modificiranim organizmima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se izmjene i dopune Zakona o genetski modificiranim organizmima predlažu radi potrebe usklađenja domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije na području zaštite zdravlja ljudi i zaštite okoliša od genetski modificiranih organizama. Predloženim izmjenama propisuje se da će se nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji prekogranični prijenos GMO-a obavljati u skladu s odredbama Uredbe br. 1946/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2003.godine o prekograničnom prijenosu genetski modificiranih organizama i međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka. Predloženim zakonom redefiniraju se pojedini pojmovi te odredbe o nadležnim tijelima za provedbu upravnih i stručnih poslova vezano uz GMO-e i/ili proizvode koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a. Također se revidiraju odredbe o nadležnim tijelima za obavljanje službenih kontrola te se propisuje obveza nadležnih inspekcijskih tijela na primjenu odgovarajućih preporuka Europske komisije vezano za uzorkovanje GMO-a u provedbi službenih kontrola. Ujedno se propisuje pravna osnova za ovlašćivanje nacionalnog referentnog laboratorija za ispitivanje, kontrolu i praćenje GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a, a koji ovlašćuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zdravlja. Naznačeno je da bi od dva postojeća laboratorija u RH, jedan mogao preuzeti ulogu nacionalnog referentnog laboratorija.

Sjednici nazočan pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode istaknuo je da je u izradi predloženog Zakona ostvarena suradnja s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode te da je Ministarstvo zdravstva uvažilo dane primjedbe.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je uočeno da se u tekstu predloženog Zakona neujednačeno koristi termin za nacionalni referentni laboratorij na način da se koristi pojam „nacionalni referentni laboratorij“, odnosno „nacionalni referalni laboratorij“ te je istaknuta potreba ujednačavanja termina. Ujedno je upozoreno da je u članku 17., kojim je definiran rok do kojeg je čelnik središnjeg tijela državne uprave za poslove zdravlja obvezan ovlastiti navedeni laboratorij, potrebno usuglasiti broj članka na koji se poziva u navedenoj odredbi.

Uočeno je da je u promijenjenom članku 3. stavku 4. definirano da odobrenje za stavljanje GM hrane i GM hrane za životinje izdaje ministar nadležan za zdravlje. Navedenim zakonskim rješenjem je, u odnosu na važeći Zakon, brisana suglasnost ministra nadležnog za poslove poljoprivrede i veterinarstva te je zatraženo pojašnjenje ovakvog zakonskog rješenja. Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je predložena odredba usuglašena s Ministarstvom poljoprivrede te da će navedeno doprinijeti smanjenju administriranja.

U kontekstu rasprava koje su na sjednicama Odbora te sastanku s predstavnicima nadležnih ministarstva vođene tijekom 2012. godine s ciljem zauzimanja stajališta Odbora o Prijedlogu Deklaracije o potpori Inicijativi za proglašenje regije Alpe-Adria područjem slobodnim od GMO-a, koji je Odbor za zaštitu okoliša iz proteklog 6. saziva Hrvatskoga sabora uputio u saborsku proceduru, postavljeno je pitanje strateških smjernica nadležnog Ministarstva zdravstva, odnosno Vlade RH u svezi navedene Inicijative te proglašenja područja RH slobodnim od GMO-a. Ovo posebice stoga što su donesene odluke svih županijskih skupština koje su svoja područja proglasile slobodnima od GMO-a. Zatraženo je pojašnjenje hoće li se za donošenje odluke, koja bi bila najprihvatljivija sa stajališta zaštite gospodarskih i ekoloških interesa Republike Hrvatske, čekati dopuna važeće GMO Direktive Europskoga parlamenta i Vijeća (čl. 26b) koja će regulirati način i obuhvat proglašenja cijele zemlje članice ili njene regije područjem slobodnim od GMO-a. Predstavnici predlagatelja informirali su članove da je prvi sljedeći sastanak Odbora Komisije sazvan za 25. veljače 2013. godine.

Postavljeno je pitanje je li za navedeni Zakon proveden postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću te je od strane predstavnika predlagatelja potvrđeno da je proveden navedeni postupak, ali da je iskazan neznatan interes javnosti.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O GENETSKI MODIFICIRANIM ORGANIZMIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 19. sjednici održanoj 12. veljače 2013. godine, Izvješće o stanju u prostoru u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2012. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2013. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeno Izvješće kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja detaljno je prezentirala u Izvješću danu analizu i ocjenu stanja, trendove razvoja prostora, analizu izrade i provedbe dokumenata prostornog uređenja te preporuke za unaprjeđenje održivog razvoja u prostoru s prijedlogom prioritetnih aktivnosti.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je podržano Izvješće o stanju u prostoru u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. godine do 2012. godine te je ukazano na značaj kvalitetne analize stanja u prostoru za daljnje unaprjeđenje prostornog razvoja i zaštite prostora.
Uočeno je da je riječ o obimnom materijalu za koji je sukladno članku 178. Poslovnika Hrvatskoga sabora (»Narodne novine« br. 71/00., 129/00., 117/01., 6/02. – pročišćeni tekst, 41/02., 91/03., 58/04., 39/08., 86/08, 81/12.), uz osnovni materijal trebalo dostaviti i sažetak koji bi sadržavao sve bitne postavke osnovnog materijala.
Uočena je i potreba za doradom teksta Izvješća te usuglašavanjem nekih podataka (podatak o granici na moru, podatak o prijedlogu ekološke mreže Natura 2000 i sl.). Tako je primjerice u Izvješću prezentirane podatke o ekološkoj mreži Natura 2000 potrebno uskladiti s novijim podacima iz stručne podloge „Prijedlog ekološke mreže Natura 2000“ koje je Državni zavod za zaštitu prirode objavio 3. prosinca 2012. godine. Prema stručnoj podlozi DZZP-a prijedlog ekološke mreže Natura 2000 obuhvaća 26.146,57 km2, odnosno 29,64% ukupne površine Republike Hrvatske.
Raspravljano je o dvojbenosti nekih ocjena stanja te prijedloga aktivnosti danih u Izvješću. U svezi poglavlja IV.3.3. Prijedlog aktivnosti, u kojem je na načelnoj razini dan prijedlog za daljnje aktivnosti, upozoreno je da je umjesto navedenih načelnih i općenitih aktivnosti, izostala detaljna stručna ocjena stanja u prostoru kao osnova za donošenje zaključaka. Navedeni zaključci ujedno bi bili rezultat provedene rasprave na plenarnoj sjednici o nizu stajališta iznesenih u Izvješću, a koja su se i u raspravi na Odboru pokazala dvojbenima.
Jednim od takvih pitanja ocijenjeno je stajalište o potrebi redefiniranja granice zaštićenog obalnog područja (ZOP-a), pri čemu nije dana detaljnija argumentacija koja bi potkrijepila ovo stajalište i iz koje bi bilo razvidno u kom pravcu idu preporuke korekcije ZOP-a.
Nadalje, u Izvješću se zastupa stajalište o promjeni strukture dokumenata prostornog uređenja na način da ponovno uvedu u zakonsku regulativu generalni urbanistički planovi (GUP-ovi). Zakonom o prostornom uređenju i gradnji iz 2007. godine brisana je obveza izrade GUP-a te su ostavljeni su na snazi najdulje deset godina od dana stupanja na snagu Zakona iz 2007. godine. Međutim, osim konstatacije da su se za velike gradove i gradove pokazali kao potrebna razina prostornog plana između planskih određenja PPUG-a i UPU-a, Izvješće ne sadržava argumentiranu analizu iz koje bi bilo vidljivo na koji bi način ponovno uvođenje GUP-ova utjecalo na smanjenje administrativnih barijera na koje Izvješće ukazuje.
U Izvješću je istaknuto kako je razvoj golfa jedna od ključnih točaka za razvoj hrvatskog turizma, ali je ujedno naznačeno da je problem izgradnje golf igrališta direktno vezan i na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Ocijenjeno je da se formulacijom na stranici 98 da će „u najkraćem roku biti izvedivi oni koji su planirani na državnom ili općinskom zemljištu“ Izvješćem sugerira da je za izgradnju golf igrališta primarni uvjet rješenje imovinsko-pravnih odnosa, umanjujući tako ključnu važnost ishoda kompleksne ocjene utjecaja na okoliš koja nikako ne ovisi o obliku vlasništva. Ovo je posebice važno u kontekstu važećih prostornih planova koji nisu bili obuhvaćeni postupkom strateške procjene utjecaja na okoliš.
Postavljeno je pitanje na temelju kojih spoznaja se u Izvješću na stranici 113 iznosi tvrdnja da je ekonomska mjera, odnosno primjena načela „onečišćivač plaća“ najdjelotvornija mjera zaštite vode. Istaknuto je kako sama primjena ove mjere ne garantira povoljno stanje te da su u praksi ekonomske mjere djelotvorne samo u kombinaciji s ostalim mjerama (administrativne, tehničke, edukacijske i dr.). Izneseno je mišljenje da bi navedenu tvrdnju trebalo preformulirati.
Naglašene su ozbiljne teškoće koje se javljaju u donošenju prostornih planova područja posebnih obilježja (PPPPO) za neka od zaštićenih područja (parkovi prirode i nacionalni parkovi) zbog kojih je izostao razvoj tih područja. Predloženo je da bi u Izvješću u dijelu koji obrađuje ovu problematiku (stranica 300), a vezano uz zakonsku obvezu izrade PPPPO za parkove prirode, valjalo razmisliti ne bi li se kvalitetna rješenja postigla odustajanjem od posebnog plana i uklapanjem u regionalno planiranje.
Istaknuto je da se u poglavlju u kom je dana ocjena stanja cestovne infrastrukture te smjernice njezina razvoja, Vlada Republike Hrvatske nije očitovala o kapitalnom infrastrukturnom projektu mostu kopno-Pelješac.
Izneseno je mišljenje da Republika Hrvatska raspolaže s relativno dobro očuvanim prostorom, ali i da je prisutna pojava da se prostorom upravlja polazeći od interesa investitora umjesto da se strateški i u javnom interesu promišlja prostor. Skrenuta je pozornost i na pojavu nepotrebnog zauzimanja neiskorištenih novih prostora izvan dosega komunalne infrastrukture u uvjetima kada se navedeno može ostvariti u postojećim, dobro infrastrukturno opremljenim zonama. U izradi i donošenju prostornih planova u tom je smislu istaknuta važnost postizanja konsenzusa struke i politike na lokalnoj razini, uz uvažavanje interesa građana, kako se prostorni planovi ne bi prioritetno donosili sukladno interesima investitora.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

zaključka

PRIHAĆA SE IZVJEŠĆE O STANJU  U PROSTORU U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE OD 2008. DO 2012. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  
 
                              Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 18. sjednici održanoj 30. siječnja 2013. godine, Prijedlog zakona o dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskoga parlamenta i Vijeća EZ o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženi Zakon donosi zbog potrebe usklađenja domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije na području zaštite zdravlja ljudi i zaštite okoliša od kemikalija. Predloženim Zakonom definiraju se ovlasti ministra zdravlja tj. propisuje se da on može ovlastiti drugo tijelo za provedbu posebnih stručnih poslova i savjetovanja Ministarstva, ne dovodeći u pitanje nadležnost ovog Ministarstva kao nadležnog tijela za provedbu Uredbe (EZ) broj 1907/2006. Pri provedbi Uredbe 1907/2006/EZ i ovoga Zakona, Ministarstvo surađuje sa središnjim tijelima državne uprave nadležnima za poslove zaštite okoliša, vodnoga gospodarstva, gospodarstva, poljoprivrede, obrane, unutarnjih poslova i zaštite i spašavanja. Ministar je ovlašten pravilnikom, naredbom i naputkom osigurati provedbu pravno obvezujućih akata Europske unije donesenih na temelju Uredbe 1907/2006/EZ. Predloženim dopunama ujedno su proširene ovlasti sanitarnih inspektora u inspekcijskom nadzoru nad provedbom ove Uredbe.
Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 1907/2006 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA EZ O REGISTRACIJI, EVALUACIJI, AUTORIZACIJI I OGRANIČAVANJU KEMIKALIJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  
 
                              Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 18. sjednici održanoj 30. siječnja 2013. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i Uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2001/18/EZ, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženi Zakon donosi zbog potrebe usklađenja domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije na području zaštite zdravlja ljudi. Predloženim Zakonom se ministarstvo nadležno za zdravlje određuje kao nadležno tijelu za provedbu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 i Uredbe (EZ) br. 1830/2003 te utvrđuju njegove zadaće. Ministar je ovlašten donijeti pravilnike, naredbe i naputke za provedbu pravno obvezujućih akata Europske unije donesenih na temelju spomenutih Uredbi. Predloženim dopunama ujedno su definirane nadležnosti za provođenje službenih kontrola nad provedbom  Uredbi od strane sanitarnih, veterinarskih inspektora te gospodarskih inspektora Državnog inspektorata. Ukoliko određena genetski modificirana hrana i hrana za životinje, odnosno hrana i hrana za životinje proizvedena od genetski modificiranih organizama koja ispunjava uvjete iz navedenih Uredbi, predstavlja rizik za zdravlje ljudi, okoliš ili životinje, nadležni inspektori ovlašteni su privremeno zabraniti stavljanje na tržište te hrane na području Republike Hrvatske, narediti njezino povlačenje s tržišta Republike Hrvatske ili ograničiti njezinu dostupnost potrošačima na tržištu Republike Hrvatske. 

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 1829/2003 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 22. RUJNA 2003. GODINE O GENETSKI MODIFICIRANOJ HRANI I HRANI ZA ŽIVOTINJE I UREDBE (EZ) BR. 1830/2003 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 22. RUJNA 2003. GODINE O SLJEDIVOSTI I OZNAČAVANJU GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA I SLJEDIVOSTI HRANE I HRANE ZA ŽIVOTINJE PROIZVEDENIH OD GENETSKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA KOJOM SE IZMJENJUJE I DOPUNJUJE DIREKTIVA 2001/18/EZ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  
 
                              Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 18. sjednici održanoj 30. siječnja 2013. godine, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. godine o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženi Zakon donosi zbog potrebe usklađenja domaćeg zakonodavstva s propisima Europske unije na području zaštite zdravlja ljudi i zaštite okoliša od štetnih kemikalija. Predloženom dopunom ovlašćuje se ministar zdravlja da pravilnikom, naredbom i naputkom osigura provedbu pravno obvezujućih akata Europske unije donesenih na temelju Uredbe 1272/2008/EZ.
Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 1272/2008 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 16. PROSINCA 2008. GODINE O RAZVRSTAVANJU, OZNAČAVANJU I PAKIRANJU TVARI I SMJESA, KOJOM SE IZMJENJUJU, DOPUNJUJU I UKIDAJU DIREKTIVA 67/548/EEZ I DIREKTIVA 1999/45/EZ I IZMJENJUJE I DOPUNJUJE UREDBA (EZ) BR. 1907/2006

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA  
 
                              Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 18. sjednici održanoj 30. siječnja 2013. godine, Prijedlog zakona o kemikalijama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se u cilju zaštite života i zdravlja ljudi te zaštite okoliša od štetnog djelovanja kemikalija predloženim Zakonom propisuju uvjeti koje moraju ispunjavati pravne i fizičke osobe za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja kemikalija te uvjeti za obavljanje uslužnih ili posredničkih poslova, pri kojima ne dolaze u neposredan doticaj s kemikalijama. Detaljnije su obrazložene novine u odnosu na važeći Zakon o kemikalijama. 
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi su zatražena dodatna obrazloženja u svezi obveznika ispunjavanja sigurnosno-tehničkog lista (STL) te je predstavnik predlagatelja detaljnije pojasnio što usklađivanje s odredbama REACH Uredbe donosi kao obveze kemijskoj industriji.
U  kontekstu odredbi Zakona za zaštiti na radu kojima je za poslodavca definirana obveza te rok provođenja ispitivanja fizikalnih i kemijskih čimbenika radnog okoliša, zatražena su dodatna pojašnjenja u svezi odredbe članka 26. stavka 6. kojom je regulirano da u obavljanju inspekcijskog nadzora sanitarni inspektor ima pravo i dužnost narediti ispitivanje kemikalije radi davanja ocjene njezinih opasnih svojstava pri sumnji na promjenu svojstva kemikalije.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O KEMIKALIJAMA  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  
 
                              Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 18. sjednici održanoj 30. siječnja 2013. godine, Prijedlog zakona o rudarstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. siječnja 2013. godine kao Konačni prijedlog zakona, uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku te je dopisom od 24. siječnja 2013. godine predložila Hrvatskom saboru da navedeni zakonski prijedlog razmotri kao prvo čitanje.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je za prethodnu, 17. sjednicu Odbora, primio obrazloženi zahtjev za povlačenjem Prijedloga zakona o rudarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona iz saborske procedure donošenja upućen od strane Hrvatske udruge poslodavaca te dijela članova Radne skupine za izradu Zakona o rudarstvu pri Ministarstvu gospodarstva iz reda rudarskih stručnih, gospodarskih i interesnih udruženja (GIU PROMINS te Udruge hrvatskih rudarskih inženjera). Polazeći od pristiglih primjedbi Odbor je na svojoj 17. sjednici odlučio raspravu o predloženom Zakonu odgoditi za 18. sjednicu Odbora, kako bi predlagatelj razmotrio pristigle primjedbe te se o njima očitovao Odboru. 
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja obrazložio je značajne novine koje se predloženim zakonom uvode u području rudarstva, posebice vezano uz propisan postupak radi davanja koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina, uvođenje jednog javnog natječaja za odobrenje istraživanja mineralnih sirovina radi davanja koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina te postupak za sanaciju prostora. U svezi pristiglih primjedbi Odbor je izvješten o tijeku konzultacija te je informiran da će se tijekom sutrašnjeg dana održati sastanak nadležnog Ministarstva gospodarstva s predstavnicima podnositelja primjedbi na predloženi tekst Zakona.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je iznijet niz primjedbi, prijedloga i mišljenja na tekst predloženog Zakona.
Upozoreno je na neusklađenost odredbi predloženog zakona s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji („NN“ br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12), Zakona o zaštiti okoliša („NN“ br. 110/07), Zakona o zaštiti prirode („NN“ br 70/05., 139/08. i 57/11.) te propisima donesenim na temelju tih zakona. Napomenuto je da je, ne vodeći računa o važećoj zakonodavnoj regulativi, definirano da se za ishođenje lokacijske dozvole izrađuje idejni rudarski projekt te je za idejni rudarski projekt određeno da se izrađuje kao stručna podloga za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu i za izradu studije utjecaja na okoliš rudarskog zahvata.
U kontekstu važećih dokumenata prostornog uređenja postavljeno je pitanje provedivosti i prihvatljivosti za rudarsko gospodarstvo odredbe članka 23. stavka 1. kojim je regulirano da se odluka o provođenju javnog natječaja za odabir najpovoljnijeg ponuditelja za istraživanje mineralnih sirovina radi davanja koncesije za eksploataciju može donijeti za prostore koji su dokumentima prostornog uređenja planirani za izvođenje rudarskih radova.
 Izraženo je stajalište da bi trebalo preispitati odredbu članka 58. stavka 8. kojom je regulirano da nakon što prestanu prava ovlaštenika, eksploatacijsko polje ostaje kao eksploatacijsko polje sve dok se ne iscrpe rezerve mineralnih sirovina te da tijelo nadležno za rudarstvo može raspisati novi natječaj, ako su za to ispunjeni i drugi uvjeti. Naime, navedenom odredbom nije se uzelo u obzir da je značajan broj eksploatacijskih polja u zaštićenim područjima prirode (parkovi prirode) i da po prestanku tih eksploatacija raspisivanje novih natječaja nije prihvatljivo za očuvanje i upravljanje takvih područja. Ovo posebice stoga što dokumenti upravljanja tim područjima (prostorni plan područja posebnih obilježja i plan upravljanja) predviđaju prestanak eksploatacije po isteku tekuće koncesije i odgovarajuću sanaciju odnosno prenamjenu. 
U svezi odredbi članka 126. do članka 129., a kojima je uređeno postupanje s nezakonito izgrađenim rudarskim objektima i postrojenjima, uočeno je da predloženim rješenjima nije određeno postupanje u slučaju rudarskog objekta i postrojenja koje je izgrađeno protivno prostornom planu koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona.
Izraženo je mišljenje da način na koji je regulirano pitanje novčane naknade za izvođenje rudarskih radova u slučaju izmjene zakonskih i podzakonskih propisa, bez vezanja te promjene uz određene kriterije, rezultira neizvjesnošću u obavljanju ove djelatnosti.
Posebno je skrenuta pozornost na pitanje nekih rokova određenih predloženim zakonom, a koja su se pokazala spornim i sa stajališta predstavnika rudarske djelatnosti (rokovi sanacije,  maksimalno trajanje u danima privremenog prekida rudarskih radova u jednoj kalendarskoj godini i sl.).
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

ZAKLJUČKA

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o rudarstvu.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  
 
                              Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 18. sjednici održanoj 30. siječnja 2013. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije kojim se mijenja Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije za višegodišnji Operativni program „Zaštita okoliša“ za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente „Regionalni razvoj“ u Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je potvrđivanje Sporazuma o financiranju pravna osnova za korištenje bespovratnih sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći u okviru Operativnog programa „Zaštita okoliša“. Prioriteti Operativnog programa su razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom u svrhu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, unapređenje sustava vodoopskrbe i cjelovitog gospodarenja otpadnim vodama u Hrvatskoj te osiguravanje tehničke pomoći za jačanje administrativne sposobnosti za provedbu Operativnog programa. Izmjene Sporazuma  prvenstveno se odnose na dodavanje financijskih alokacija za 2012. i polovicu 2013. godine, ažuriranje liste pokazatelja te ažuriranje liste velikih projekata.
Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE KOJIM SE MIJENJA SPORAZUM O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE ZA VIŠEGODIŠNJI OPERATIVNI PROGRAM „ZAŠTITA OKOLIŠA“ ZA POMOĆ ZAJEDNICE IZ INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI U SKLOPU KOMPONENTE „REGIONALNI RAZVOJ“ U HRVATSKOJ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  
 
                              Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 17. sjednici održanoj 22. siječnja 2013. godine, Prijedlog zakona o posebnom porezu na motorna vozila, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. siječnja 2013. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se u cilju usklađivanja s propisima Europske unije predlaže izmjena ovog poreznog oblika. Predloženim zakonom uvodi se kombinirani sustav oporezivanja kojim bi se posebni porez na motorna vozila utvrđivao na temelju postotka od prodajne (tržišne) cijene, kao vrijednosnog kriterija te postotka od prodajne (tržišne) cijene ovisno o emisiji CO2, kao ekološkog kriterija. Prijedlog zakona predviđa da bi osnovica za oporezivanje posebnim porezom na motorna vozila za nova vozila bila njihova prodajna cijena, dok bi za rabljena vozila to bila tržišna cijena. Ovim mjerama nastoji se poticati kupnju ekološki prihvatljivih vozila, smanjiti uvoz rabljenih automobila te tako doprinijeti ostvarivanju ciljeva RH za smanjenjem emisija ugljičnog dioksida.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je podržano uvođenje ekološkog kriterija u sustav obračuna posebnog poreza na motorna vozila upravo zbog značajnog udjela motornih vozila u emisiji ugljičnog dioksida.

Izraženo je stajalište da se predloženim modelom oporezivanja naglasak ipak prioritetno dao na fiskalni dio te da se nije u dovoljnoj mjeri sagledala ekološka komponenta. U tom smislu navedeni su primjeri modela oporezivanja nekih europskih država koje su u cilju poticanja kupnje ekološki prihvatljivih motornih vozila uvele značajnije bonuse za kupnju takvih vozila. Ocijenjeno je da bez uvođenja izdašnijih bonusa za kupnju motornih vozila s manjom emisijom CO2, kao i kupnju hibridnih električnih vozila, neće biti postignut efekt uvedene ekološke komponente ovog oblika oporezivanja.

Uočeno je da se predloženim zakonom uvodi nov način obračuna posebnog poreza pri čemu bi sada porezna osnovica (prodajna cijena) bila definirana kao maloprodajna cijena novog motornog vozila s carinom i porezom na dodanu vrijednost te bez posebnog poreza, a u koju se uključuje i vrijednost dodatne opreme ugrađene u motorno vozilo. U kontekstu provođenja akcijskih prodaja, raspravljano je o učincima ovakvog načina obračuna posebnog poreza na visinu obračunate trošarine te moguće pojave da ona ne slijedi ekološki princip uveden predloženim Zakonom.

Ukazano je na važnost poštivanja načela namjenskog trošenja sredstava prikupljenih s osnove ekološke naknade ili poreza za financiranje zaštite okoliša i prirode. Naglašena je nužnost da se obračunat i prikupljen posebni porez na motorna vozila, u dijelu u kom je obračunat po ekološkom kriteriju, zasebno iskaže i namjenski koristi za zaštitu okoliša, odnosno smanjenje emisija CO2. U tom kontekstu ponovno je ukazano na upitnost značajnih izmjena sustava poticanja proizvodnje biogoriva donošenjem Zakona o izmjenama zakona o biogorivima za prijevoz („Narodne novine“ br. 144/2012.) kojima se naknada za poticanje proizvodnje biogoriva uključila u visinu trošarinu te će se isplaćivati HROTE iz državnog proračuna u visini koju odlukom odredi Vlada Republike Hrvatske.

Izraženo je stajalište da je pitanje namjenskog korištenja sredstava prikupljenih s osnova ekoloških naknada problematika koja je predmet Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te je istaknuta važnost da se sredstva koja se prikupljaju s osnova naknade za okoliš za vozila na motorni pogon koriste za poticanje hibridnih i vozila koja se pokreću isključivo na električni pogon.

Sjednici nazočan zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode naglasilo je da Ministarstvo zaštite okoliša i prirode podržava uključivanje ekološke komponente u obračun posebnog poreza na motorna vozila. Naznačio je da će rezultat predloženog načina obračuna poreza na promet motornih vozila biti značajno smanjenje cijene motornih vozila s emisijom CO2 manjom od 120 g/km, dok će cijena onih s emisijom od 120 do 130g/km ostati na približno istoj razini, a onih s emisijom iznad 130g/km značajno porasti. Ujedno je napomenuo da temeljem važeće zakonske regulative Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prikuplja posebnu naknadu za okoliš za vozila na motorni pogon, a koja se plaća pri ovjeri tehničke ispravnosti vozila te da je u tijeku izrada novog pravilnika kojim će se definirati mjere poticanja nabave ekološki prihvatljivih vozila iz sredstava prikupljenih s osnova ove naknade.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA MOTORNA VOZILA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 17. sjednici održanoj 22. siječnja 2013. godine, Prijedlog zakona o tržištu električne energije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnici predlagatelja istaknuli su da se donošenjem ovoga Zakona vrši daljnje usklađenje hrvatskog zakonodavstva s tzv. trećim paketom energetskih propisa Europske unije. U tom cilju Zakon donosi niz novina, posebice u području koje uređuje obvezu javne usluge, sigurnost opskrbe električnom energijom, prijenos i distribuciju električne energije, liberalizaciju tržišta električne energije te zaštitu kupaca. Uz detaljnije obrazloženje novih zakonskih rješenja, istaknuto je da se ovim Zakonom stvaraju uvjeti za sigurnu i kvalitetnu opskrbu električnom energijom, razvoj tržišta, konkurentnost cijena električne energije, zaštitu kupaca te učinkovitu proizvodnju i korištenje električne energije.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je posebna pozornost dana problematici razdvajanja mrežne djelatnosti prijenosa električne energije od djelatnosti proizvodnje i opskrbe električnom energijom, a koja se sukladno pravnoj stečevini Europske unije može ostvariti izborom jednog od tri modela: 1) vlasničkim razdvajanjem operatora prijenosnog sustava u kojem vlasnik mreže postaje samostalni operator prijenosnog sustava, 2) razdvajanjem po modelu neovisnog operatora sustava ili 3) razdvajanjem po modelu neovisnog operatora prijenosa. Budući da pisano obrazloženje predloženog zakona ne sadržava informaciju o strateškom opredjeljenju Vlade Republike Hrvatske vezano za pitanje daljnjih reformskih zahvata te da su u predloženom Zakonu definirani uvjeti za sva tri modela razdvajanja mrežne djelatnosti prijenosa, postavljeno je pitanje po kom će se modelu restrukturirati HEP d.d.  Posebice je interes iskazan za problematiku vlasništva nad prijenosom tj. zadržava li HEP 100%-tno vlasništvo nad prijenosom električne energije bez mogućnosti privatizacije izdvojene djelatnosti prijenosa.

Predstavnica predlagatelja dodatno je obrazložila da su predloženim Zakonom definirani uvjeti za sva tri modela te da se njime ne prejudicira način restrukturiranja HEP-a d.d. već da je HEP d.d. zadužen da donese navedenu odluku o izboru modela.

O ovakvom zakonskom rješenju izraženo je neslaganje. Naglašeno je da država ta koja treba definirati najpovoljnije moguće rješenje organizacije HEP-a d.d. te da izbor najbolje ponuđene opcije ne treba prepustiti samom HEP-u d.d. Ujedno je istaknut značaj energetskog sektora za gospodarski sektor i građane RH te ukazano na vrijednost gospodarskih resursa kojima ovaj sektor raspolaže. Ocjenjeno je da je Vlada Republike Hrvatske, vodeći računa o društvenoj i gospodarskoj koristi za RH i zaštiti hrvatskih nacionalnih interesa, trebala jasno odrediti najpovoljniji model razdvajanja mrežne djelatnosti prijenosa električne energije.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i  3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJE  

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 17. sjednici održanoj 22. siječnja 2013. godine, Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. prosinca 2012. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Plan kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da je, u cilju usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, navedenim Prijedlogom plana predviđeno donošenje ukupno 108 zakona u 2013. godini. Od navedenog ukupnog broja planirano je donošenje 13 zakona iz područja zaštite okoliša.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je naglašeno nezadovoljstvo činjenicom da tijekom protekle godine sukladno Planu usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2012. godinu („Narodne novine“, br. 25/2012.) nisu bila upućena u saborsku proceduru donošenja tri krovna zakona iz područja zaštite okoliša i prirode. Istaknuto je kako je na sjednicama Odbora, a imajući u vidu važnost pravovremenih aktivnosti i potrebu pojačanih napora kako bi se sve obveze u poglavlju 27. Okoliš ispunile do kraja,  ukazivano predstavnicima nadležnog Ministarstva na važnost što skorijeg usklađivanja i donošenja navedena tri krovna zakona.

U raspravi je ujedno zatraženo pojašnjenje razloga neupućivanja u saborsku proceduru donošenja zakona za koja su savjetovanja sa zainteresiranom javnošću okončana u svibnju 2012. godine. Naglašeno je da ukoliko su predloženi nacrti zakona bitno mijenjani da je tada bilo nužno ponovno provesti postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

Sjednici nazočan zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode naznačio je da je Zakon o zaštiti prirode upućen u Vladinu proceduru, da je Zakon o zaštiti okoliša upućen 20. prosinca 2012. godine u Europsku komisiju te da će do kraja siječnja ove godine Zakon o otpadu biti upućen u Europsku komisiju. Ujedno je naglasio da su, u periodu nakon provedenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, pomno razmatrane sve pristigle primjedbe javnosti.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

PLANA USKLAĐIVANJA ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE S PRAVNOM STEČEVINOM EUROPSKE UNIJE ZA 2013. GODINU 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 16. sjednici održanoj 10. prosinca 2012. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 84a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama osigurava da se operateri postrojenja koji se 1. siječnja 2013. godine uključuju u sustav trgovanja emisijskim jednicama EU, isključe od obveze plaćanja naknade na emisije CO2 propisane važećim Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ujedno se  uvodi posebna godišnja naknada na emisije stakleničkih plinova za tzv. „mala“ postrojenja koja, sukladno članku 112. Zakona o zaštiti okoliša, mogu biti isključena iz sustava trgovanja emisijskim jedinicama uz obvezu provođenja mjera za postizanje ekvivalentnog doprinosa smanjenju emisija stakleničkih plinova. Člankom 10. stavkom 2. Uredbe o načinu trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova („Narodne novine“, broj 69/2012.) propisano je da je mjera za postizanje ekvivalentnog doprinosa plaćanje posebne godišnje naknade na emisije stakleničkih plinova. Predloženim izmjenama ujedno se pojedine odredbe Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost postupovne naravi usklađuju sa Zakonom o općem upravnom postupku na način da se iste mijenjaju ili brišu.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je istaknut značaj oba ova ekonomska instrumenta tj. naknade i trgovanja emisijama za smanjenje emisije CO2 u cilju ublažavanja klimatskih promjena te upotrebe najboljih dostupnih tehnologija.
Naglašeno je kako ovaj sustav treba potaknuti operatere postrojenja na ulaganja u mjere smanjenja emisija CO2 s ciljem povećanja konkurentnosti na europskom tržištu te minimiziranja izdataka za emisijske jedinice. Istaknuto je kako će uključivanje operatera postrojenja u trgovanje emisijskim jedinicama imati direktan utjecaj na trošak proizvodnje te je postavljeno pitanje raspolaže li se analizama i procjenama iz kojih bi bilo vidjljivo kako će se uključivanje operatera u sustav trgovanja emisijama odraziti na kretanje njihovih troškova poslovanja u odnosu na postojeći sustav naplate naknade za emisije CO2.
Predstavnik predlagatelja naglasio je da je RH preuzela platformu Europske komisije tj. da smo se, imajući u vidu vlastite administrativne kapacitete, uključili u europski sustav. Samim time, velika postrojenja plaćat će cijenu koja se formira na burzi i koja se mijenja ovisno od odnosa ponude i potražnje te regulatornih mehanizama Europske komisije. Trenutno je ta cijena na razini od 7 eura po toni.
Predstavnik predlagatelja ujedno je obrazložio da Republika Hrvatska ima obvezu uključivanja u sustav trgovanja emisijama, ali da će direktna prava dobiti tek s danom stupanja u Europsku uniju. Odnosno, naši će operateri do stupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju preko posrednika obavljati trgovanje emisijskim jedinicama.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FONDU ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  
 
                              Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 16. sjednici održanoj 10. prosinca 2012. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o biogorivima za prijevoz, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. prosinca 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se u cilju prilagodbe trošarinskog sustava EU zahtjevima, pristupilo izradi novog Zakona o trošarinama koji je poslan na mišljenje u Europsku komisiju i kojeg treba donijeti s danom stupanja na snagu 1. srpnja 2013. godine. Zakonom o trošarinama između ostalog uređuje se i trošarinski sustav oporezivanja energenata koji se koriste kao pogonsko gorivo. U kontekstu usklađivanja s obvezatnim minimalnim visinama trošarina propisanim relevantnim EU propisima, planirane su i izmjene Zakona o biogorivima za prijevoz. Budući da se maloprodajna cijena dizelskog goriva ili motornog benzina formira na osnovi trošarina te naknada, od kojih je jedna naknada za poticanje proizvodnje biogoriva u iznosu od 0,05 kn/l, predloženim izmjenama planira se s 1. siječnjem 2013. godine tu naknadu uključiti u visinu trošarine. Sukladno važećoj regulativi namjensku naknadu za poticanje proizvodnje biogoriva prikuplja Hrvatski operator tržišta energije d.o.o. (HROTE). Temeljem predloženih izmjena iznos naknade za poticanje proizvodnje biogoriva od 1. siječnja 2013. godine isplaćivao bi se HROTE iz državnog proračuna Republike Hrvatske u visini koju odlukom odredi Vlada Republike Hrvatske.    
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je istaknuto, a ujedno i potvrđeno od strane predstavnika predlagatelja, da o ovom prijedlogu zakona nije provedeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. Samim time javnost nije bila uključena u postupak donošenja ovog propisa na način da je mogla iznijeti svoje stavove i prijedloge o predloženim zakonskim rješenjima kojima se mijenja dosadašnji model prikupljanja financijskih sredstava za poticanje proizvodnje biogoriva.
Uočeno je da se predložene izmjene Zakona o biogorivima za prijevoz odražavaju na visinu te način korištenja prihoda od trošarina te je postavljeno pitanje je li navedeno uključeno u doneseni Državni proračun za 2013. godinu.
Budući da se ovom izmjenom Zakona predlaže da Vlada RH odlukom propiše visinu udjela iz prihoda od trošarina koji se izdvaja za proizvodnju biogoriva i da Vlada najavljuje uključivanje naknade u visinu trošarine, naglašeno je kako je ovoj izmjeni Zakona trebalo prethoditi donošenje novog Zakona o trošarinama.
Ujedno je istaknuto da je Vlada Republike Hrvatske u studenom ove godine donijela Odluku o visini naknade za poticanje proizvodnje biogoriva u 2013. godini („Narodne novine“ br. 134/2012.), a koja je stupila na snagu 5. prosinca 2012. godine. Navedenom Odlukom Vlada RH utvrdila je visinu naknade za poticanje proizvodnje biogoriva u 2013. godini u iznosu od 0,03 kn/l dizelskog goriva ili motornog benzina, što je predstavljalo smanjenje u odnosu na 0,05 kn/l u 2012. godini. Ovo otvara pitanje politike Vlade RH u dijelu poticanja proizvodnje biogoriva. 
Članovi Odbora složili su se da u cilju zaštite okoliša Vlada Republike Hrvatske treba stvoriti sve preduvjete za ispunjavanje preuzetih ciljeva za osiguravanje minimalnog udjela biogoriva i drugih obnovljivih goriva na tržištu za potrebe prijevoza. U tom smislu naglašena je potreba da se, bez obzira na model naplate, sredstva za poticanje proizvodnje biogoriva ne smanjuju, odnosno da ih treba planirati na način da se osigura postizanje obvezujućih ciljeva udjela biogoriva u ukupnoj potrošnji goriva do 2020. godine. Naime, temeljem važeće regulative HROTE je iz ukupnih sredstava prikupljenih kroz ovu namjensku naknadu, isplaćivala proizvođaču biogoriva jedinični novčani poticaj po litri proizvedenog biogoriva stavljenog na tržište u Republici Hrvatskoj.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O BIOGORIVIMA ZA PRIJEVOZ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  
 
                              Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 15. sjednici održanoj 23. studenoga 2012. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu, Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. studenoga 2012. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Državnom proračunu i Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, P.Z. br. 202.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo je da se planirani državni proračun temelji na projiciranom realnom rastu BDP-a od 1,8% u 2013. godini uz očekivani nastavak gospodarske aktivnosti te ubrzanje realnog rasta bruto domaćeg proizvoda na 3,0% u 2014. te 3,5% u 2015. godini. Predviđa se da će proračunski prihodi u 2013. iznositi 113,7 mlrd kn odnosno s postupnim oporavkom gospodarske aktivnosti 118,3 mlrd kn u 2014. te 123,8 mlrd kn u 2015. godini. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2013. godinu iznose 124,5 mlrd kn, za 2014. godinu 128,4 mlrd kn i za 2015. godinu 133,5 mlrd kn. Planirani manjak državnog proračuna za 2013. godinu iznosit će 10,9 mlrd kn ili 3,1% BDP-a.

Predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode istaknuo je da je novina u proračunu razdjela Ministarstva uključivanje nove glave – Državni hidrometeorološki zavod za koji je planirano 101,5 mil kn za 2013. godinu. Usporedba planiranih sredstava u 2013. u odnosu na 2012. pokazuje da je navedeno rezultiralo povećanjem planiranih ukupnih sredstava za razdjel Ministarstva s 374,2 mil kn u 2012. godini (od čega se 272,8 mil kuna odnosi na Ministarstvo, a 101,4 mil kn za DHMZ) na 390,9 mil kn u 2013. godini. Naznačeno je kako je planiran niz novih projekata, posebno u gospodarenju otpadom, da su otvoreni novi projekti vezano uz IPA Operativni program te je istaknut novi projekt usmjeren poboljšanju kvalitete studija utjecaja na okoliš. Napomenuto je da je provedeno smanjenje planiranih sredstava za nacionalne parkove i parkove prirode. Navedeno se temelji na provedenoj analizi i očekivanom rastu njihovih prihoda kojima bi se pokrilo ovo planirano smanjenje sredstava iz državnog proračuna. Vezano za administraciju i upravljanje Ministarstvom naznačeno je da je u Izvješću o monitoringu upozoreno na nedostatak administrativnog kapaciteta i obvezu zapošljavanja novih djelatnika u Ministarstvu. Obrazloženo je da je u cilju provođenja projekata potrebno popuniti projektne timove u sektoru EU. Naglašeno je da se u planiranju rashoda Ministarstva polazilo od načela racionalnosti te da su postignute uštede na nizu stavki, posebice kod materijalnih rashoda. Sve uštede usmjerene su za financiranje ispunjenja zadanih ciljeva tj. za jačanje administrativnog kapaciteta Ministarstva odnosno povećanje broja zaposlenih te za otvaranje novih projekata.

Ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša posebno je istaknuo ostvarenu suradnju s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sklopu koje je, za razvoj Informacijskog sustava zaštite okoliša i informatizaciju Agencije, dogovoreno 8,5 mil kn godišnje u razdoblju od četiri godine. Naglašeno je da Agencija do 2014. treba zaposliti oko deset djelatnika što će se odraziti na kretanje planiranih sredstava za administraciju i upravljanje Agencijom. U kontekstu smanjenja određenih pozicija unutar razdjela Agencije istaknuto je smanjenje planiranih proračunskih sredstava za izvješćivanje o stanju okoliša za 1 milijun kuna, ali je napomenuto kako se očekuje da će s ulaskom RH u Europsku uniju Agencija uspijevati pravovremeno izvršiti sve svoje obveze izvješćivanja prema EU.

V.d. ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode ukazao je na činjenicu da ovaj Zavod nema posebnu glavu u razdjelu Ministarstva. Istaknuto je da od 1. srpnja sljedeće godine Zavod preuzima značajne obveze, a prva od njih je šestogodišnje izvješćivanje o stanju prirode što će iziskivati bitne promjene u Zavodu. Riječ je o izvješću koje treba sadržavati rezultate monitoringa (praćenja stanja) očuvanosti vrsta i staništa. Ovakav monitoring je u uvjetima velike raznolikosti staništa u RH iznimno složen te će navedeno iziskivati potrebu osiguranja dodatnih financijskih sredstava te 30-50 novo zaposlenih djelatnika u sljedećih nekoliko godina.

Predstavnica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost posebno se osvrnula na planirana sredstva za izgradnju centara za gospodarenje otpadom te u sklopu suradnje s Agencijom za zaštitu okoliša planirana sredstva za razvoj i održavanje Informacijskog sustava zaštite okoliša.

Nakon uvodnih obrazloženja uslijedila je rasprava u kojoj je naglašeno da Vlada Republike Hrvatske provođenjem rebalansa neposredno prije izrade prijedloga državnog proračuna za sljedeću godinu, nije ostavila dovoljno prostora za sustavnu analizu rebalansa i temeljem nje planiranja proračunskih prihoda i rashoda za naredno trogodišnje razdoblje. Navedeno se odrazilo i na prikaz podataka koji ne daje realnu sliku planiranih sredstava za 2013. u odnosu na državni proračun za 2012. godinu, budući da je za 2012. godinu iskazan prvobitni plan, a ne rebalans. Samim time, upitna su za sve proračunske korisnike, a tako i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, iskazani indeksi planiranih sredstava u 2013. godini u odnosu na 2012. godinu. Navedeno otežava praćenje trendova kretanja planiranih sredstava i podloga je za donošenje krivih zaključaka o kretanju rashoda za zaštitu okoliša.

U svezi ukupno planiranih sredstava za razdjel Ministarstva zaštite okoliša i prirode izražena je bojazan da se s ovako planiranim sredstvima neće uspjeti ostvariti zadane ciljeve u području zaštite okoliša, posebice u dijelu obveza koje proizlaze iz usklađivanja s europskom pravnom stečevinom. Ovu konstataciju opravdava i činjenica da je porast ukupno planiranih sredstava za razdjel Ministarstva rezultat nove glave Državni hidrometeorološki zavod za koju je planirano 101,5 milijuna kuna u 2013. godini.

Zabrinjavajućim je ocijenjeno smanjivanje proračunskih sredstava za Agenciju za zaštitu okoliša. Istaknuto je da bi Agencija već sada trebala imati znatno više zaposlenih djelatnika kako bi mogla izvršiti sve svoje nacionalne zakonske obveze i obveze u smislu razmjene okolišnih podataka s EU.

Izraženo je stajalište kako iz visine planiranih sredstava za određene namjene proizlazi da se predloženim proračunom ne planira provođenje prvobitno planiranih reformi. U tom smislu postavljeno je pitanje provođenja reforme u svezi posebnih kategorija otpadom. Uočeno je da najave o planu smanjenja naknada za gospodarenje ambalažnim otpadom nisu vidljive u Financijskom planu Fonda za zaštitu okoliša i prirode te je zatraženo dodatno pojašnjenje.

Vezano uz projekte jedinica lokalne samouprave koji se planiraju financirati iz pretpristupnih programa pomoći Europske unije odnosno strukturnih fondova, ukazano je na prisutan problem nedostatka financijskih sredstava jedinica lokalne razine, primjerice za otkup zemljišta. U raspravi je od predlagatelja zatraženo pojašnjenje je li u proračunu planirana pozicija kojom će se financijski podržavati takvi projekti lokalne razine.

Uočeno je da za osnivanje Agencije za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije nisu planirana sredstva u 2013. godini, kao ni u projekcijama za 2014. i 2015. godinu. Pozicija za koju je Državnim proračunom za 2012. godinu u sklopu razdjela Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja bilo planirano 2,2 milijuna kuna, rebalansom je smanjena za cijeli prvobitno planirani iznos. Ovo pitanje osnivanja Agencije posebno je istaknuto u kontekstu obveza koje je RH preuzela tj. ostvarenja cilja 20-20-20 (smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20%, povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije na 20% i povećanje energetske učinkovitosti za 20%). Ujedno je napomenuto da je osnivanje ove Agencije Vlada RH regulirala koncem listopada ove godine novim Zakonom o energiji („NN“ br. 120/2012.) te stoga nije jasno zašto se u narednom trogodišnjem razdoblju odustalo od njezina osnivanja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2014. I 2015. GODINU

te sljedećih odluka:

Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Agencije za upravljanje državnom imovinom za 2013. i projekcije za 2014. i 2015. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 15. sjednici održanoj 23. studenoga 2012. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. studenoga 2012. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Konačnom prijedlogu zakona i Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i projekcijama za 2014. i 2015. godinu.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se uz Državni proračun Republike Hrvatske za 2013. donosi ovaj Zakon kojim se uređuje izvršavanje državnog proračuna, opseg zaduživanja i jamstva države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing

Odbor za zaštitu okoliša i prirode raspravio je na 14. sjednici održanoj 20. studenoga 2012. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2012. godine.   
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o predloženom Konačnom prijedlogu zakona i  Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu.
U uvodnom obrazloženju predstavnik Ministarstva financija naznačio je da se, sukladno predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2012. godinu, rješenjima koja su predložena izmjenama i dopunama ovoga Zakona omogućuje redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna u 2012. godini.
U raspravi na Odboru zatražena su dodatna obrazloženja vezano uz izuzeće nacionalnih parkova, parkova prirode i Državnog zavoda za zaštitu prirode od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda u Državni proračun.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 
     

PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Branko Bačić, dipl.ing

Odbor za zaštitu okoliša i prirode raspravio je na 14. sjednici održanoj 20. studenoga 2012. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu i Prijedloge izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2012. godine.   
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predložene izmjene i dopune Državnog proračuna RH za 2012. godinu kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, P.Z. br. 196.
U uvodnom obrazloženju predstavnik Ministarstva financija naglasio je da prema novom planu ukupni prihodi iznose 110,3 milijarde kuna što predstavlja povećanje od 1,4 milijarde kuna u odnosu na prvotni plan. Ukupni rashodi povećavaju se za 1,5 milijardi kuna i iznose 120,3 milijarde kuna te su u odnosu na izvršenje za 2011. godinu manji za 1,1 milijardu kuna. Planira se ukupni manjak državnog proračuna na razini od 10 milijardi kuna ili 3,0% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda za 2012. godinu. Predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode naznačio je da su ovim izmjenama i dopunama planiranih sredstava za razdjel Ministarstva izvršene preraspodjele unutar razdjela u iznosu 15.915.560,00 kuna te ostvarene dodatne uštede u iznosu 4.788.158,00 kuna. Obrazloženo je da je do povećanje planiranih sredstava na poziciji „Administracija i upravljanje Ministarstvom“ u iznosu od 5.786.000,00 kuna došlo uslijed krivog planiranja ove pozicije prilikom donošenja Državnog proračuna za 2012. godinu. U procesu dijeljenja prijašnjeg Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na dva ministarstva, novoformirano Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u uvjetima kada se još nije formirao odjel za računovodstvene poslove novog Ministarstva zaštite okoliša i prirode, izradilo je njegov prvi proračun.
Nakon uvodnog obrazloženja uslijedila je rasprava u kojoj je istaknuto da je i prilikom donošenja Državnog proračuna za 2012. godinu ukazivano na činjenicu da je proračunska pozicija „Administracija i upravljanje Ministarstvom“ iskazana bez usporednih podataka za 2011. godinu, zbog čega se nije moglo nedvojbeno zaključiti povećavaju li se i u kojoj mjeri sredstva za te namjene. Tom prilikom ukazano je da je za točno iskazivanje i sagledavanje kretanja ovih rashoda bilo nužno rashode za administraciju i upravljanje procijeniti i iskazati u adekvatnom dijelu u razdjelu Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Ovime je i u predloženom rebalansu dovedena u pitanje realnost iskazanih podataka za izvršenje proračuna razdjela Ministarstva za 2011. godinu budući da za ovu poziciju nije iskazano izvršenje za proteklu godinu.
Uočeno je da je predloženim izmjenama i dopunama planirano smanjenje za poziciju „Monitoring Jadranskog mora – IBRD“ za 4.500.000,00 kuna, odnosno za ukupan prvotno planirani iznos te je od predstavnika nadležnog Ministarstva zatraženo obrazloženje. Predstavnik predlagatelja istaknuo je da je napravljen novi projektni zadatak te da se 15. prosinca ove godine očekuje potpisivanje ugovora. Zbog izraženog interesa za projektni zadatak dogovoreno je da navedeni nadležno Ministarstvo dostavi Odboru na uvid.
Naglašeno je da je, prema podacima o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2012. godinu, razdjel Ministarstvo zaštite okoliša i prirode zabilježilo jedan od najnižih indeksa izvršenja (25,34), posebice u svezi planiranih rashoda za gospodarenje otpadom koja su bila izvršena i manje od 1% planiranih sredstava. U kontekstu tih podataka postavljeno je pitanje je li ovako planiran rebalans znak da je od polugodišta uslijedilo ubrzano izvršenje planiranih pozicija razdjela Ministarstva. Predstavnik predlagatelja obrazložio je da je za projekte izgradnje županijskih centara za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun izvršena rekalkulacija na način da je povećana komponenta EU sredstava, a smanjenja nacionalna komponenta. Ujedno je napomenuo da je tijekom proteklog tjedna pregledana dokumentacija te da će se ove godine realizirati izdavanje građevinske dozvole za ova dva centra za gospodarenje otpadom i time početi s povlačenjem sredstava. Naznačeno je da se sredstva na tim pozicijama neće ove godine izvršiti u cjelokupnom planiranom iznosu.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU

te sljedećih odluka:
Odluke o davanju suglasnosti na Izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2012. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2012. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2012. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2012. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 13. sjednici održanoj 13. studenoga 2012. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o Programu prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2011. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. listopada 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona te Konačnim prijedlozima zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o Programu prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina te Hrvatska – Crna Gora u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA za 2011. godinu (P.Z. br. 189 i P.Z. br. 190).
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da potvrđivanje ovog Sporazuma predstavlja pravnu osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava za projekte pomoći Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija, za 2011. godinu. Cilj navedenog Programa je poticati prekograničnu suradnju radi unaprjeđenja regionalnog gospodarstva na socijalno i okolišno održiv način. Darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj predviđeno je 6.000.000,00 kuna (800.000,00 eura) dok će se 1.215.442,50 kuna (162.059,00 eura osigurati od strane krajnjih korisnika projekata u sklopu Programa te u državnom proračunu na poziciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Od navedenog iznosa sufinanciranja Ministarstvo osigurava 262.500,00 kuna (35.000,00 eura) kroz redovna proračunska sredstva Ministarstva u 2013. godini.
U raspravi na Odboru zatražene su dodatne informacije o projektima koji se realiziraju u  sklopu Mjere 1.2. Zaštita okoliša.
Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE O PROGRAMU PREKOGRANIČNE SURADNJE HRVATSKA – SRBIJA U OKVIRU KOMPONENTE PREKOGRANIČNA SURADNJA PROGRAMA IPA, ZA 2011.GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
                   Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 13. sjednici održanoj 13. studenoga 2012. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o Programu prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2011. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. listopada 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona te Konačnim prijedlozima zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o Programu prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija  te Hrvatska – Crna Gora u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA za 2011. godinu (P.Z. br. 188 i P.Z. br. 190).
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je kako je cilj ovoga Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina za 2011. godinu poduprijeti razvoj prekograničnih mreža i partnerstva te zajedničko prekogranično djelovanje u cilju revitalizacije gospodarstva, zaštite prirode i okoliša te povećanja socijalne kohezije tog područja. Potvrđivanje ovog Sporazuma predstavlja pravnu osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava za projekte pomoći Programa. Darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj predviđeno je 7.500.000,00 kuna (1.000.000,00 eura) dok će se 1.323.529,35 kuna (176.470,58 eura) osigurati od strane krajnjih korisnika projekata u sklopu Programa te u državnom proračunu na poziciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Od navedenog iznosa sufinanciranja Ministarstvo osigurava 132.352,95 kuna (17.647,06 eura) kroz redovna proračunska sredstva Ministarstva u 2013. godini.
U raspravi na Odboru zatražene su dodatne informacije o projektima koji se realiziraju u sklopu Mjere 2.1. Zaštita okoliša. Posebno je iskazan interes za realizaciju projekata u   Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja je jedno od programskih područja u kojem je prisutan problem prekograničnog zagađenja, primjerice onečišćenja rijeke Neretve iz susjedne države.   

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE O PROGRAMU PREKOGRANIČNE SURADNJE HRVATSKA – BOSNA I HERCEGOVINA U OKVIRU KOMPONENTE PREKOGRANIČNA SURADNJA PROGRAMA IPA, ZA 2011. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

       PREDSJEDNIK ODBORA    

                      Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 13. sjednici održanoj 13. studenoga 2012. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o Programu prekogranične suradnje Hrvatska – Crna Gora u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2011. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. listopada 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu ovoga Zakona te Konačnim prijedlozima zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o Programu prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija te Hrvatska – Bosna i Hercegovina u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA za 2011. godinu (P.Z. br. 188 i P.Z. br. 189).
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je kako potvrđivanje ovog Sporazuma predstavlja pravnu osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava za projekte pomoći Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Crna Gora, za 2011. godinu. Svrha Programa je poboljšanje kvalitete života u pograničnom području dviju država poboljšanjem potencijala za turizam, stvaranjem jačih veza između pograničnih regija te podržavanjem zajedničkih aktivnosti vezanih uz zaštitu okoliša. Darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj predviđeno je 3.000.000,00 kuna (400.000,00 eura) dok će se 626.467,50 kuna (83.529,00 eura) osigurati od strane krajnjih korisnika projekata u sklopu Programa te u državnom proračunu na poziciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Od navedenog iznosa sufinanciranja Ministarstvo osigurava 150.000,00 kuna (20.000,00 eura) kroz redovna proračunska sredstva Ministarstva u 2013. godini.
Tijekom rasprave zatražene su dodatne informacije u svezi realizacije projekta u sklopu Mjere 1.1. Zajedničke aktivnosti zaštite okoliša, prirode i kulturne baštine, a u kontekstu zatvorenog drugog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za ovaj Program prekogranične suradnje. Pri tome je posebno ukazano na pojave onečišćenja na području Dubrovačko-neretvanske županije uzrokovane onečišćenjima iz Crne Gore te istaknuta važnost smanjenja i kontrole prekograničnog zagađenja. 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE O PROGRAMU PREKOGRANIČNE SURADNJE HRVATSKA – CRNA GORA U OKVIRU KOMPONENTE PREKOGRANIČNA SURADNJA PROGRAMA IPA, ZA 2011. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora. 
     

        PREDSJEDNIK ODBORA 

                         Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 13. sjednici održanoj 13. studenoga 2012. godine, Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2011. godine i Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2012. godine, koje je Hrvatskom saboru dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. listopada 2012. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je o predmetnim Izvješćima kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja detaljno je obrazložila provedbu prve generacije CARDS, PHARE 2006 i ISPA koji su završili 31. prosinca 2011. godine te provedbu IPA komponente I, II, III, IV i V. u oba ova izvještajna razdoblja. Vezano za Operativni program „Zaštita okoliša“ u IPA Komponenti IIIb Regionalni razvoj, naznačeno je da je za razdoblje 2007.-2011. godina za ovaj Operativni program dodijeljeno IPA sredstava u iznosu 96,70 milijuna eura. Ukupno je do 31. prosinca 2011. ugovoreno 54,99 milijuna eura IPA sredstava što čini 57% dodijeljenih sredstava. Na kraju 2011. godine ostala su neutrošena sredstva za Operativni program „Zaštita okoliša“ u iznosu 5,22 milijuna eura. Ostvarene uštede tijekom ugovaranja nije bilo moguće ponovno iskoristiti za nove projekte. U razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2012. godine iznos ugovorenih sredstava povećan je za 1,41 milijun eura tj. ukupno je do 30. lipnja 2012. ugovoreno 56,40 milijuna eura IPA sredstava što čini 58% dodijeljenih sredstava.

Uvodno je predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode obrazložio probleme s kojima se susretalo u provedbi velikih infrastrukturnih projekata u području zaštite okoliša te pokušaju da se za iznos ostvarenih ušteda aplicira s manjim projektima.
Nakon uvodnog obrazloženja uslijedila je rasprava u kojoj je istaknut problem nedostatnih financijskih sredstava jedinica lokalne samouprave, posebice onih slabije razvijenih, za financiranje i sufinanciranje projekata koji se kandidiraju za sredstva iz EU IPA. Kao učestale prepreke ubrzanoj realizaciji velikih infrastrukturnih projekata istaknuti su i neriješeni imovinsko-pravni odnosi, prostorno planska dokumentacija i sl.

Izraženo je stajalište da bi za pripremu i provedbu projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske unije, za jedinice lokalne samouprave od posebnog značenja bilo osnivanje posebnog garantnog fonda. Naglašeno je da bi ovakav fond omogućio povlačenje maksimalnog iznosa sredstva iz fondova Europske unije, tim više što na to upućuju i pozitivna iskustva Poljske i Slovenije.
Uočeno je da hrvatsko gospodarstvo u nedovoljnoj mjeri ostvaruje koristi od korištenja sredstava pretpristupnih programa pomoći Europske unije. Nedvojbeno je da pozitivan učinak povlačenja ovih sredstava predstavlja realizacija bitnih infrastrukturnih projekata u zaštiti okoliša, međutim navedena realizacija ostvaruje se uz mali udio domaćeg sektora. Kao preduvjet za uključivanje domaćih tvrtki u realizaciju velikih infrastrukturnih projekata istaknuta je važnost pravilnog planiranja projekata kao i zajednički nastup domaćih tvrtki na natječajima za sredstva pretpristupnih programa kroz konzorcije.

Tijekom rasprave predstavnik nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i prirode dodatno je informirao članove Odbora o nastavku provedbe velikih infrastrukturnih projekata izgradnje županijskih centara za gospodarenje otpadom Marišćine i Kaštijuna te pripremi dokumentacije za korištenje IPA sredstava za projekte uspostave drugih centara za gospodarenje otpadom.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

Prihvaća se:
a) Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2011. godine;
b) Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2012. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 12. sjednici održanoj 16. listopada 2012. godine, Prijedlog zakona o energiji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. listopada 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da donošenje ovoga Zakona proizlazi iz potrebe potpunog usklađenja sa Direktivama Europske unije, odnosno trećim paketom energetskih propisa Europske unije. Reforma energetskog sektora u Republici Hrvatskoj započela je u srpnju 2001. godine te se ocjenjuje da će donošenje ovoga zakona pridonijeti stvaranju sveobuhvatnog i kvalitetnijeg zakonskog okvira za ostale zakone i podzakonske propise u području energetike Republike Hrvatske. Predloženim zakonom prenosi se donošenje tarifnih stavki u tarifnim sustavima, odnosne donošenje cijene ili tarife prema metodologijama s Vlade Republike Hrvatske na Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju, ukida se kategorija povlaštenih i tarifnih kupaca u sektorima električne energije i plina, uvodi se kategorija krajnji kupci pod posebnom zaštitom (zaštićeni i ugroženi kupac). Donošenjem ovoga Zakona uvodi se sustav jamstva podrijetla električne energije čime će se stvoriti pretpostavke za usklađivanje s Direktivom 2009/28/EC o promociji korištenja obnovljivih izvora energije. Između ostalog stvaraju se i pretpostavke za donošenje programa implementacije naprednih mjernih uređaja.
Sjednici Odbora nazočili su i predstavnici Zelene akcije koji su u kratkom izlaganju naglasili da javna rasprava o predloženom zakonu nije omogućila puno sudjelovanje zainteresirane javnosti budući da je započela sredinom kolovoza te je trajala samo zakonski minimalno propisanih trideset dana. U tom smislu ne podržavaju donošenje Zakona po hitnom postupku. Mišljenja su da Zakon ne uspijeva dati jasnu podjelu odgovornosti između institucija Vlade RH i tržišta pri čemu posebno upitnim smatraju u obrazloženju zakona navedeno da se za osiguranje redovite opskrbe energijom Republike Hrvatske odgovornim smatra tržište. Iznijeta je potreba za što skorijim osnivanjem Agencije za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije te naglašeno kako se ovim Zakonom njezino osnivanje navodi samo kao mogućnost. Ocjenjuju da je Zakon trebalo ujedno sadržavati odredbe iz kojih bi bilo detaljnije regulirano pitanje uključivanja zainteresirane javnosti, primjerice u procesu izrade Strategije energetskog razvoja i sl.
U raspravi na Odboru istaknuta je važnost usklađivanja hrvatskog energetskog sektora i energetskog zakonodavstva s trećim paketom energetskih propisa Europske unije, ali je i ukazano  na moguće posljedice za standard građana novog zakonskog rješenja kojim se donošenje tarifnih stavki u tarifnih sustavima prenosi s Vlade RH na Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju.
Izraženo je stajalište kako provođenje javne rasprave, najvećim dijelom tijekom mjeseca kolovoza, nije bio izbor termina koji bi u najvećoj mjeri osigurao sudjelovanje zainteresirane javnosti.
Iznijeto je mišljenje da je uz Prijedlog zakona o energiji u saborsku proceduru donošenja Vlada Republike Hrvatske trebala istovremeno uputiti i zakon kojim bi regulirala osnivanje i djelatnost nacionalne agencije za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije. Tim više što su za osnivanje ove Agencije planirana sredstva u Državnom proračunu za 2012. godinu  u razdjelu Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u iznosu 2,2 milijuna kuna.
Ukazano je na neusklađenost sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12.) odredbe članka 4. stavka 1. kojom se predlaže da su lokacije za izgradnju energetskih objekata koje su istražene i upisane u državnim prostornim planovima od interesa za Republiku Hrvatsku. 
Predstavnica predlagatelja obrazložila je razloge provođenja javne rasprave tijekom ljeta te istaknula da su u cilju usklađivanja energetskog zakonodavstva s paketom energetskih propisa Europske unije, u pripremi još dva prijedloga zakona. Ujedno se odredbama ovoga Prijedloga zakona uređuje donošenje posebnog zakona kojim će se urediti korištenje obnovljivih izvora energije.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O ENERGIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  
 
                              Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 12. sjednici održanoj 16. listopada 2012. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. listopada 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da je Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija osnovan krajem ožujka 2012. godine. Kroz dosadašnju provedbu aktivnosti Centra uočena je potreba za unaprjeđenjem određenih zakonskih odredbi koje bi na operativnoj razini omogućile provedbu svih investicija za koje je iskazan interes, posebice u dijelu projekata javno-privatnog partnerstva upućivanjem na njihovo značenje u smislu Zakona o javno-privatnom partnerstvu („NN br. 78/2012.). Predloženim odredbama preciznije se određuje pojam energetskog sektora te pojam investicija u odnosu na projekte javno-privatnog partnerstva. Vezano uz aktivnosti u području energetske učinkovitosti zgrada i u svibnju 2012. donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji („NN“ br. 55/2012), ovim se izmjenama djelatnosti Centra proširuju i na one određene tim posebnim zakonom te se pobliže određuje način obavljanja djelatnosti Centra. Također se, u skladu s Pravilnikom o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije („NN“ br. 88/2012.), navode djelatnosti Centra u domeni obnovljivih izvora energije.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je istaknuto kako je prilikom rasprave na 2. sjednici Odbora održanoj u veljači ove godine bila iskazana potreba da se zakon kojim je regulirano osnivanje i djelatnost Centra doradi pravno i nomotehnički. Na navedenoj sjednici Odbora postavljeno je pitanje nadležnosti Centra za poslove vođenja i koordinaciju investicijskih projekata javno-privatnog partnerstva na način kako je to definirano člankom 6. Zakona u odnosu na nadležnosti Agencije za javno-privatno partnerstvo. Postavljeno je pitanje uloge Centra u odnosu na Agenciju za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije za koju su planirana sredstava u Državnom proračunu za 2012. godinu, a za koju nije predložen zakon o osnivanju. Raspravljano je i o predloženim tijelima Centra tj. Upravnom i Nadzornom odboru te ocijenjeno da način na koji su definirani ne osigurava sve preduvjete za kvalitetno odlučivanje odnosno provođenje nadzora. Postavljeno je bilo i pitanje uvjeta razrješenja članova Upravnog odbora, Statuta Centra i sl. Tijekom te rasprave izraženo je mišljenje da je zbog navedenih nedorečenosti zakona i potrebe njegove dorade potrebno zakon raspraviti u redovnoj proceduri donošenja, a ne po hitnom postupku.
Imajući u vidu tada izrečene primjedbe na Odboru, u raspravi o sada predloženim izmjenama i dopunama Zakona o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, izraženo je stajalište da je donošenju zakona kojim je regulirano osnivanje Centra trebalo prethoditi donošenje Zakona o energiji. Ovako u saborskoj proceduri donošenja imamo Prijedlog zakona o energiji kojim se uređuje da se posebnim zakonom može osnovati nacionalna agencija za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije te s druge strane predložene izmjene i dopune Zakona o Centru donesenog koncem veljače ove godine. Istaknuto je kako predloženim izmjenama i dopunama nisu otklonjene sve manjkavosti Zakona.
Ukazano je i na netransparentnost trošenja sredstava za osnivanje Centra budući da u izvršenju Državnog proračuna RH za prvo polugodište 2012. godine nismo u mogućnosti u vidu posebne pozicije pratiti trošenje, kako je obrazloženo prilikom donošenja Zakona, osiguranih 1 milijun kuna na pozicijama Ministarstva gospodarstva.
Predloženim izmjenama navode se djelatnosti Centra u domeni obnovljivih izvora energije u skladu s Pravilnikom o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, broj 88/12.). Međutim, naglašeno je da je navedenim Pravilnikom donesenim u kolovozu ove godine nadležnost Centra definirana šire od one regulirane zakonom. Ujedno je naglašeno da bi za neke poslove koji su navedenim Pravilnikom dani u nadležnost Centra bilo  prihvatljivije da su u nadležnosti Agencije za upravljanje državnom imovinom.
Predstavnica predlagatelja zaključno je istaknula da se predloženim odredbama jasno razrađuje odnos Centra i Agencije za javno-privatno partnerstvo te da je za osnivanje Centra osiguran 1 milijun kuna na pozicijama Ministarstva gospodarstva, s tim da nije predviđeno daljnje financiranje Centra iz sredstava državnog proračuna.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CENTRU ZA PRAĆENJE POSLOVANJA ENERGETSKOG SEKTORA I INVESTICIJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

               PREDSJEDNIK ODBORA  
 
                              Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 11. sjednici održanoj 26. rujna 2012. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. rujna 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 84.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom potvrđuje 2008. godine potpisani Protokol o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja, a koji je jedan od sedam pratećih protokola Konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnoga područja Sredozemlja (Barcelonske konvencije). Protokol je međunarodnopravni instrument kojim se uvodi obveza integralnog upravljanja obalnim područjem uzimajući u obzir prostorno planiranje, zaštitu okoliša i prirode, zaštitu kulturne baštine, održivu poljoprivredu, ribarstvo, turizam te ostale gospodarske djelatnosti u obalnom području. Niz obveza koje proizlaze iz odredbi Protokola već je ugrađen u postojeći pravni sustav. Predloženi Zakon o potvrđivanju Protokola sadrži Izjavu kojom se određuje zemljopisno područje primjene za Republiku Hrvatsku, a koju će Republika Hrvatska prilikom polaganja isprave o ratifikaciji, priopćiti depozitaru. Republika Hrvatska pridržava pravo posebnog režima uređenja prostora u pojasu koji obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Obrazložena je i primjena iznimke za Republiku Hrvatske u odnosu na člankom. 8. stavkom. 2. podstavkom a) definiran pojas u kojem gradnja nije dozvoljena u obalnim područjima.

Nakon uvodnog obrazloženja podržano je donošenje ovoga Zakona te istaknut značaj provedbe Barcelonske konvencije i njezinih protokola za provedbu zajedničkih aktivnosti u zaštiti mora i morskog okoliša Sredozemlja.

Dodatna pojašnjenja zatražena su vezano uz predloženo zemljopisno područje primjene Protokola za Republiku Hrvatsku, u dijelu koji definira granicu obalnog područja u smjeru kopna Od strane predstavnika predlagatelja pojašnjeno je da granicu obalnog područja u smjeru kopna čini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave čiji dio teritorija zahvaća kopneni dio zaštićenog obalnog područja od 1000 m. Navedeno dakle uključuje i jedinice lokalne samouprave koje su dijelom u tom pojasu, ali ne graniče s morem.
Raspravljano je i o Protokolom određenom kopnenom pojasu širine od ne manje od 100 metara, mjereći od najviše crte mora zimi, u kojem gradnja nije dozvoljena te čl. 8. stavkom 2. podstavkom b) predviđenu mogućnost državama da navedenu mjeru prilagode tj. primjene iznimke u odnosu na zabranu gradnje od 100 metara. Izraženo je stajalište kako se odredbama važećeg Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ br. 86/2012.), odstupilo od intencije zaštite ZOP-a u provedbi postupka ozakonjenja. Istaknuto je da je zaštićeno obalno područje mora (ZOP) definirano Zakonom o prostornom uređenju i gradnji te da je njegovo uvođenje pridonijelo očuvanju tog izuzetno vrijednog prostora. Naglašeno je da se novim zakonom zapravo omogućila opća legalizacija u zaštićenom obalnom području mora i samim time odstupilo od kriterija ozakonjenja koji je prethodni Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama iz 2011. godine definirao u cilju zaštite ZOP-a.

Naglasak u raspravi dan je i na važnost realizacije infrastrukturnih projekata obalnih gradova (tj. izgradnje kanalizacijskih sustava, sanacije odlagališta i sl.). u cilju smanjivanja okolišnih problema Istaknuto je da provedba Protokola zahtijeva značajne izdatke za realizaciju infrastrukturnih projekata te je ukazano na važnost pomoći obalnim jedinicama lokalne samouprave u financiranju tih projekata planiranjem sredstava za te namjene u državnom proračunu Republike Hrvatske. U tom smislu ukazano je na značajno smanjenje sredstava planiranih za zaštitu obalnog područja u Državnom proračunu za ovu godinu.

Predstavnik predlagatelja zaključno je istaknuo da Protokol predviđa izradu strategije integralnog upravljanja obalnim područjem mora.
Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA O INTEGRALNOM UPRAVLJANJU OBALNIM PODRUČJEM SREDOZEMLJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 9. sjednici održanoj 20. lipnja 2012. godine, Prijedlog zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. lipnja 2012. godine.

Odbor za zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, br. 90/2011.) stupio na snagu 10. kolovoza 2011. godine. Ovim Zakonom uređuju se uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada uvažavanjem prostornih, socijalnih, gospodarskih i tehničkih zahtjeva. U odnosu na Zakon o prostornom uređenju i gradnji i njime do tada definiranim rješenjem o izvedenom stanju i potvrdi izvedenog stanja,  Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama iz 2011. godine pojednostavljen je i olakšan postupak ozakonjenja te povećan broj zgrada obuhvaćenih ovim postupkom. Uvodno su obrazloženi razlozi donošenja novog Zakona te su ukratko navedene razlike u rješenjima predloženim novim Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama u odnosu na važeći Zakon. 

Nakon uvodnog obrazloženja provedena je rasprava u kojoj su iznijete primjedbe, prijedlozi i mišljenja.

Podržana je mogućnost proširenja ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada i na ona područja koja nisu građevinska, koja nisu obuhvaćena prostornim planovima, koja se nalaze unutar zaštićenog obalnog područja, unutar naročito vrijednih i vrijednih šuma, vodnog dobra, zaštićenih kulturnih dobara, a uz za to pribavljene odgovarajuće potvrde. Načelno Prijedlog zakona je dobar i pojednostavljuje proceduru „legalizacije“. Naglašeno je da prilikom pripremanja Prijedloga Zakona za drugo čitanje treba voditi računa o tome da se definiraju kriteriji i odrede elementi, temeljem kojih će se bilo koji od četiri skupine zgrada kategoriziranih prema građevinskoj (bruto) površini, moći ozakoniti, odnosno da se utvrde  koeficijenti temeljem kojih će se odrediti iznos koji će podnositelji zahtjeva platiti u postupku ozakonjenja. Napomenuto je da se smatra neprihvatljivim što predlagatelj u Prijedlogu Zakona dovoljno ne štiti zaštićeni obalni pojas i druge zaštićene vrijednosti prema posebnim propisima. Predloženo je da su prilikom pripreme zakona za drugo čitanje vodi računa o rokovima u kojima područni uredi u jedinicama lokalne  uprave i samouprave trebaju rješavati zaprimljene zahtjeve, da se definira tko su osim podnositelja zahtjeva stranke u postupku  

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 4 glasa   „protiv“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 8. sjednici održanoj 1. lipnja 2012. godine, Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 2005. do 2008. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. svibnja 2012. godine.

Odbor za zaštitu okoliša, na temelju članka 84.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeno Izvješće kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode istaknuo je da se izvješće o stanju okoliša za razdoblje od četiri godine na državnoj razini izrađuje za potrebe praćenje ostvarivanja ciljeva dokumenata održivog razvitka i zaštite okoliša, Nacionalne strategije zaštite okoliša, Nacionalnog plana djelovanja za okoliš i drugih strateških, planskih i programskih dokumenata vezanih za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja te radi cjelovitog uvida u stanje okoliša u Republici Hrvatskoj. Izvješće je, sukladno obvezama i odgovornostima propisanim Uredbom o osnivanju Agencije za zaštitu okoliša, izradila navedena Agencija. Temeljem članka 51. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“ br. 110/2007.) nadležno ministarstvo predlaže Izvješće Vladi Republike Hrvatske, koja ga podnosi Hrvatskom saboru. Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2005. do 2008. godine, Vlada Republike Hrvatske uputila je krajem lipnja 2011. godine u saborsku proceduru. Međutim, zbog obimnosti dnevnog reda plenarnih sjednica te činjenice da je prethodni 6. saziv Hrvatskoga sabora zaključen krajem listopada 2011. godine, o Izvješću nije provedena rasprava na plenarnoj sjednici. Ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša ujedno je uvodno naznačio da su u okviru suradnje s Europskom agencijom za okoliš, podaci iz ovoga Izvješća ugrađeni u Europsko izvješće o okolišu koje izrađuje navedena Agencija. Sljedeće četverogodišnje izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, koje će obuhvatiti razdoblje sa zaključno 2012. godinom, bit će upućeno Hrvatskom saboru 2014. godine tj. uz vremenski odmak od dvije godine koji i EU tolerira zbog zahtjevnosti postupka prikupljanja i obrade podataka.

Nakon uvodnog obrazloženja uslijedila je rasprava u kojoj je istaknuta važnost pristupa pouzdanim, pravovremenim, relevantnim i pouzdanim informacijama o okolišu. Raspravljano je o mogućnostima poboljšanja dostupnosti podataka o okolišu i stvaranja uvjeta za izradu izvješća o stanju okoliša s manjim vremenskim odmakom od naznačenog odmaka od dvije godine. Ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša naglasio je da navedeni rok nije moguće skratiti i da je takvo i iskustvo na europskoj razini tj. da se raspolaže s podacima za dvije godine unazad, s tim da je taj odmak kod određene vrste podataka i veći. Ujedno je naznačeno da su u izradi izvješća o stanju okoliša važan izvor kvalitetnih i pouzdanih statističkih pokazatelja i podaci koje prikuplja, obrađuje i publicira Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, uz napomenu da se Statistički ljetopis tj. temeljna godišnja publikacija objavljuje svake godine u prosincu te samim tim i ovdje imamo vremenski odmak u raspolaganju pouzdanim statističkim podacima.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

z a k l j u č k a

PRIHAĆA SE IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ, ZA RAZDOBLJE OD 2005. DO 2008. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 7. sjednici održanoj 8. svibnja 2012. godine, Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana Parka prirode Vransko jezero, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2012. godine.

Odbor za zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Prijedlog odluke kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnici predlagatelja istaknuli su je da je područje Vranskog jezera, površine 57 km2, proglašeno parkom prirode 1999. godine („Narodne novine“, br. 77/99.). Riječ je najvećem prirodnom, slatkovodnom jezeru u Republici Hrvatskoj, površine 3.002 ha, koje predstavlja jedinstveno močvarno područje u našem priobalju te međunarodno važno močvarno stanište. Na području Parka kao važno područje za divlje svojte i stanišne tipove vrednovan je Posebni ornitološki rezervat površine 873 ha koji čini 15,3% površine Parka. Prostorni plan Parka donosi se sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11. i 50/12.) te Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 70/05, 139/08 i 57/11.). Tijekom prezentacije Plana detaljnije je obrazložena cjelokupna koncepcija prostornog uređenja, metode korištenja, smjernice gospodarenja prostorom Parka i uvjeti zaštite prirode. Prostorni plan prošao je postupak javne rasprave. Na predmetni prostorni plan Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja dobilo je suglasnosti i mišljenja niza ministarstava, a ujedno ga je pozitivno ocijenio i prihvatio Savjet prostornog uređenja Države. O prostorom planu uvodno su se očitovali i na sjednicu Odbora pozvani predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i prirode koje je dalo suglasnost na prostorni plan, v.d. ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode koje je izradilo Stručnu podlogu zaštite prirode za prostorni plan te ravnatelj Javne ustanove Park prirode Vransko jezero.

Nakon uvodnog obrazloženja uslijedila je rasprava u kojoj je podržano donošenje ovog prostornog plana područja posebnih obilježja koji ima za cilj zaštitu osobito vrijednog područja Vranskog jezera. Budući da je riječ o parku prirode i da su u njemu dopuštene gospodarske i druge djelatnosti kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke, upozoreno je kako je istovremeno nužno uskladiti interese zaštite prirode i lokalnog stanovništva. Naglašeno je da iskustvo upravljanja drugim zaštićenim područjima upućuje na nužnost da zaštitu prostora prihvati i lokalno stanovništvo koje će u tome imati i svoju osobnu korist. Napomenuto je da prostorni plan uz zaštitu prostora treba omogućavati i egzistenciju lokalnog stanovništva te je istaknuta važnost komunikacije, suradnje i koordinacije s lokalnim stanovništvom. U tom smislu posebno je ukazano na ulogu Javne ustanove Parka prirode.

Od strane predstavnika predlagatelja dodatno je istaknuto da je prostorni plan područja posebnih obilježja samo jedan od dokumenata kojima se regulira korištenje, gospodarenje i zaštita osobito vrijednih područja. U tom smislu napomenuto je da se Pravilnikom o unutarnjem redu u parku prirode uređuju pitanja zaštite, unapređenja i korištenja parka prirode te je ukazano na zakonsku regulativu koja uređuje pitanje zaštite prirode i gospodarenje pojedinim prirodnim resursima.

Istaknuto je kako su prostornim planom parka prirode Vransko jezero definirane lokacije lučica (Crkvine i Prosika) i privezišta. Raspravljano je o načinu upravljanja lučicama u parku prirode kao i o pravnoj osnovi temeljem koje Javna ustanova upravlja ovim lučicama i obavlja usluge priveza plovila i naplate naknade. Upozoreno je na važnost ishođenja potrebnih akata za upravljanje i obavljanje ove djelatnosti te je u kontekstu izrade novog Zakona o zaštiti prirode postavljeno pitanje hoće li lučice u parkovima prirode biti dostupne na upravljanje i obavljanje djelatnosti priveza pravnim osobama registriranim u RH za obavljanje djelatnosti priveza ili će to biti isključivo pravo javnih ustanova.

Ukazano je na problem zaslanjenja voda Vranskog jezera i potrebu pokretanja niza aktivnosti za uspostavu integiranog upravljanja vodnim režimom u cilju obnove i održanja stabilnog slatkovodnog močvarnog ekosustava. Ovdje je prvenstveno naglašen značaj redovnog održavanja i uređivanja odteretnog kanala Prosika te što skorijeg pokretanja aktivnosti na izgradnji zapornice u svrhu smanjenja zaslanjenja vode jezera.
Zaključno je ravnatelj Javne ustanove parka prirode Vransko jezero ukratko informirao članove Odbora o dosadašnjim aktivnostima Javne ustanove Park prirode Vransko jezero po pitanju uređenja kanala i izgradnje zapornice.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PARKA PRIRODE VRANSKO JEZERO

Odbor je također odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje i sljedećeg

Z A K L J U Č K A

Predlaže se Ministarstvu zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske i Javnoj ustanovi Park prirode Vransko jezero da u cilju očuvanja fenomena voda Vranskog jezera i mora, a temeljem postojeće i zakonom određene dokumentacije i promatrajući širi prostor, osiguraju uvjete za realizaciju zapornice na Prosici kojom će se definirati i održavati povoljni vodni režim i očuvati jezero od pretjeranog zaslanjivanja.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 6. sjednici održanoj 25. travnja 2012. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o Programu prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2010. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. travnja 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da potvrđivanje ovog Sporazuma predstavlja pravnu osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava za projekte pomoći Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija, za 2010. godinu. Cilj navedenog Programa je poticati prekograničnu suradnju radi unaprjeđenja regionalnog gospodarstva na socijalno i okolišno održiv način. Ukupna vrijednost Programa u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2010. godinu iznosi 15.896.914,59 kuna (2.138.530,00 eura) od čega je za Republiku Hrvatsku predviđeno 7.151.533,88 kuna (962.059,00 eura). Darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj predviđeno je 5.946.856,80 kuna (800.000,00 eura) dok će se ostatak iznosa osigurati od strane krajnjih korisnika projekata u sklopu Programa te u državnom proračunu na poziciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Ukupna vrijednost sufinanciranja iznosi 1.204.677,08 kuna (162.059,00 eura), od čega je navedeno Ministarstvo osiguralo 260.174,99 kuna (35.000,00 eura).

Članovima Odbora naznačeno je da je u tijeku provedba 11 projekata od čega se dva realiziraju u sklopu Mjere 1.2. Zaštita okoliša. Novi poziv za dostavu prijedloga projekata je zatvoren i u tijeku je evaluacija projekata.
Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE O PROGRAMU PREKOGRANIČNE SURADNJE HRVATSKA – SRBIJA U OKVIRU KOMPONENTE PREKOGRANIČNA SURADNJA PROGRAMA IPA, ZA 2010. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 6. sjednici održanoj 25. travnja 2012. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o Programu prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2010. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. travnja 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je kako potvrđivanje ovog Sporazuma predstavlja pravnu osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava za projekte pomoći Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina, za 2010. godinu. Cilj Programa je poduprijeti razvoj prekograničnih mreža i partnerstva te zajedničko prekogranično djelovanje u cilju revitalizacije gospodarstva, zaštite prirode i okoliša te povećanja socijalne kohezije tog područja. Ukupna vrijednost Programa u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2010. godinu iznosi 17.521.842,23 kuna (2.352.941,16 eura) od čega je za Republiku Hrvatsku predviđeno 8.760.921,12 kuna (1.176.470,58 eura). Darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj predviđeno je 7.446.783,00 kuna (1.000.000,00 eura) dok će se ostatak iznosa osigurati od strane krajnjih korisnika projekata u sklopu Programa te u državnom proračunu na poziciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Ukupna vrijednost sufinanciranja iznosi 1.314.138,12 kuna (176.470,58 eura), od čega je navedeno Ministarstvo osiguralo 131.413,83 kuna (17.647,06 eura).

Ujedno su članovi Odbora informirani da je u tijeku provedba 14 projekata od čega se tri realiziraju u sklopu Mjere 2.1. Zaštita okoliša. Novi poziv za dostavu prijedloga projekata je zatvoren i u tijeku je evaluacija projekata.
Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE O PROGRAMU PREKOGRANIČNE SURADNJE HRVATSKA – BOSNA I HERCEGOVINA U OKVIRU KOMPONENTE PREKOGRANIČNA SURADNJA PROGRAMA IPA, ZA 2010. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 6. sjednici održanoj 25. travnja 2012. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o Programu prekogranične suradnje Hrvatska – Crna Gora u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2010. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. travnja 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je kako potvrđivanje ovog Sporazuma predstavlja pravnu osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava za projekte pomoći Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Crna Gora, za 2010. godinu. Svrha Programa je poboljšanje kvalitete života u pograničnom području dviju država poboljšanjem potencijala za turizam, stvaranjem jačih veza između pograničnih regija te podržavanjem zajedničkih aktivnosti vezanih uz zaštitu okoliša. Ukupna vrijednost ovog Programa u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2010. godinu iznosi 8.057.081,04 kuna (1.082.941,00 eura) od čega je za Republiku Hrvatsku predviđeno 3.597.455,76 kuna (483.529,00 eura). Darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj predviđeno je 2.978.713,20 kuna (400.000,00 eura) dok će se ostatak iznosa osigurati od strane krajnjih korisnika projekata u sklopu Programa te u državnom proračunu na poziciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije. Ukupna vrijednost sufinanciranja iznosi 621.455,76 kuna (83.529,00 eura), od čega je navedeno Ministarstvo osiguralo 148.800,00 kuna (20.000,00 eura).

Ujedno je članovima Odbora naznačeno da je u tijeku provedba pet projekata s tim da u prvom pozivu nije bilo projekata u sklopu Mjere 1.1. Zajedničke aktivnosti zaštite okoliša, prirode i kulturne baštine. Novi poziv za dostavu prijedloga projekata je zatvoren i u tijeku je evaluacija projekata.

Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE O PROGRAMU PREKOGRANIČNE SURADNJE HRVATSKA – CRNA GORA U OKVIRU KOMPONENTE PREKOGRANIČNA SURADNJA PROGRAMA IPA, ZA 2010. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 6. sjednici održanoj 25. travnja 2012. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. travnja 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će donošenje ovoga Zakona pridonijeti provođenju politike energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj, posebno u dijelu poboljšanja kvalitete energetskih pregleda građevina i energetskog certificiranja zgrada te posebice provedbe programa energetske obnove javnih zgrada.

Ukratko su prezentirane osnovne novine ovog Konačnog prijedloga zakona kojim se predmet Zakona proširuje na energetske preglede zgrada u svrhu certificiranja zgrada, u svrhu redovitih inspekcija sustava za grijanje i sustava za klimatizaciju zgrada kao i na energetsko certificiranje zgrada. Naglašeno je da je ovim izmjenama nadležnost za pitanja energetskih pregleda i energetsko certificiranje u potpunosti dana ministarstvu nadležnom za poslove graditeljstva te da će Vlada Republike Hrvatske uredbom propisati postupke provođenja energetskih usluga u javnom sektoru. Predloženim Zakonom ujedno se u zakonodavstvo Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2009/125/EZ o uspostavi okvira za postavljanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda povezanih s energijom.

Nakon uvodnog obrazloženja podržano je donošenje ovoga Zakona budući da je energetska učinkovitost jedan od ključnih načina za postizanje ciljeva održivog energetskog razvoja te smanjenja negativnih utjecaja na okoliš. Posebno je istaknut potencijal za uštedu energije u zgradarstvu i u tom smislu podržane su odredbe kojima se utvrđuje obveza pribavljanja energetskog certifikata zgrade, odnosno njezinog dijela.

Tijekom rasprave zatraženo je dodatno pojašnjenje predloženih izmjena ovlasti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te je od strane predstavnika predlagatelja istaknuto da obveze Fonda uključuju financiranje provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti definiranih u Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti te praćenje ostvarenih ušteda energije u projektima korisnika sredstava Fonda. Izvještaj o ostvarenim uštedama energije kod korisnika sredstava Fonda za prethodnu godinu, Fond će najkasnije do kraja veljače tekuće godine podnositi Ministarstvu nadležnom za energetiku.

Sa stajališta definiranja ciljeva i mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti na razini općina i gradova istaknuta je važnost donošenja Programa energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji na razini županija, kao i usklađenost županijskih programa s programom i akcijskim planom koji se donosi na nacionalnoj razini.

Raspravljano je načinu provođenja programa energetske obnove javnih zgrada prvenstveno vezano za načine financiranja ove obnove te su zatražena dodatna pojašnjenja o isplativosti i povratu tih ulaganja.

Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UČINKOVITOM KORIŠTENJU ENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTROŠNJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 5. sjednici održanoj 18. travnja 2012. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se izmjenjuju, dopunjuju i ukidaju Direktiva 67/548/EEZ i Direktiva 1999/45/EZ i izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 1907/2006, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. travnja 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je problematika razvrstavanja, označavanja i pakiranja tvari i smjesa, odnosno kemikalija na razini Europske unije uređena Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskoga parlamenta koja između ostalog ima za cilj osigurati visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša. U Republici Hrvatskoj ova problematika uređena je Zakonom o kemikalijama („NN“ br. 150/2005, 53/2008 i 49/2011) i Pravilnikom o razvrstavanju, označavanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija („NN“ br. 64/2011) koji su doneseni u cilju usklađivanja zakonodavstva RH s pravnom stečevinom Europske unije u poglavlju 27. Okoliš te u cijelosti preuzimaju odredbe navedene Uredbe. S danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji Uredba će biti neposredno i u cijelosti primjenjiva u Republici Hrvatskoj, a predloženi zakon predstavlja mehanizam za njenu provedbu. Zakonskim prijedlogom određuje se Ministarstvo zdravlja kao nadležno tijelo za provedbu Uredbe i ovoga Zakona, utvrđuju se njegove zadaće te se uređuje da je za provedbu inspekcijskog nadzora nadležna sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja.

Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 1272/2008 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 16. PROSINCA 2008. O RAZVRSTAVANJU, OZNAČAVANJU I PAKIRANJU TVARI I SMJESA, KOJOM SE IZMJENJUJU, DOPUNJUJU I UKIDAJU DIREKTIVA 67/548/EEZ I DIREKTIVA 1999/45/EZ I IZMJENJUJE I DOPUNJUJE UREDBA (EZ) BR. 1907/2006

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 5. sjednici održanoj 18. travnja 2012. godine, Prijedlog zakona o osnivanju Agencije za investicije i konkurentnost, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. ožujka 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom uređuje osnivanje, djelatnost, ustrojstvo, prava, obveze te izvori sredstava Agencije za investicije i konkurentnost. Djelatnost Agencije bit će usmjerena na sustavnu i operativnu provedbu politika i mjera za povećanje konkurentnosti s posebnim naglaskom na poticanje investicija. Agencija ima za cilj osigurati što bolju i kvalitetniju koordinaciju između tijela državne uprave te regionalne i lokalne razine s osnovnim ciljem da se pruži što kvalitetnija i operativna podrška investitorima od pripreme projekta sve do njegove realizacije kao i vođenja post-investicijske brige.

Nakon uvodnog obrazloženja provedena je rasprava u kojoj je podržano osnivanje Agencije za konkurentnost i investicije te ocijenjeno da će ona imati značajnu ulogu u uklanjanju administrativnih barijera te davanju podrške investitorima u realizaciji investicijskih projekata.

Izraženo je stajalište da je povećanje konkurentnosti i poticanje investicija od velikog značenja za hrvatsko gospodarstvo. Međutim, uočeno je da je prijedlozima za osnivanje novih agencija provođenje politika i mjera za poticanje investicija disperzirano na niz tijela čime se zbog preklapanja nadležnosti dovodi u pitanje učinkovitost provedbe ovih politika i mjera. U tom kontekstu spomenuto je osnivanje Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, najavljeno osnivanje Agencije za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije za koju su planirana sredstva u Državnom proračunu za 2012. godinu kao i proširivanje nadležnosti Hrvatske agencije za malo gospodarstvo na područje promocije i privlačenja investicija. Uočeno je da su neki od predloženih poslova Agencije za investicije i konkurentnost u nadležnosti Sektora za investicije i razvojne inicijative u Ministarstvu gospodarstva. Postavljeno je pitanje uloge ove Agencije vezano za investicijske projekte u području zaštite okoliša i ulogu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

S druge strane napomenuto je da se pri osnivanju i definiranju djelatnosti agencija vodi računa o nadležnostima postojećih tijela državne uprave te agencija kako ne bi došlo do preklapanja nadležnosti. Naglašeno je i da je za očekivati ukidanje nekih od dosadašnjih agencija.

Imajući u vidu značaj poticanja održivog razvoja podržano je što će predstavnik tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša i prirode biti član Upravnog vijeća Agencije, ali je ukazano i na upitnost operativnosti Upravnog vijeća koji bi sukladno predloženom zakonu uz predsjednika brojio još četrnaest članova. Izneseno je i stajalište da nadzor nad zakonitošću rada Agencije treba obavljati Vlada Republike Hrvatske.

Uočeno je da su sredstva za osnivanje i početak rada Agencije osigurana u Državnom proračunu za 2012., ali da u projekcijama za 2013. i 2014. godinu nisu planirana sredstva za ove namjene u Državnom proračunu.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O OSNIVANJU AGENCIJE ZA INVESTICIJE I KONKURENTNOST

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 4. sjednici održanoj 14. ožujka 2012. godine, Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 648/2004 Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o deterdžentima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom kao nadležno tijelo za provedbu Uredbe 648/2004/EZ utvrđuje Ministarstvo zdravlja koje pri njezinoj provedbi surađuje s tijelima državne uprave nadležnim za poslove zaštite okoliša, vodnoga gospodarstva i gospodarstva. Zakonom se ujedno utvrđuju zadaće i poslovi koje Ministarstvo zdravlja obavlja za potrebe provedbe Uredbe. Inspekcijski nadzor nad provedbom Uredbe obavljaju sanitarni inspektori koji su ovlašteni, u skladu sa člankom 15. Uredbe, privremeno zabraniti stavljanje na tržište deterdženta na području Republike Hrvatske ukoliko određeni deterdžent koji ispunjava uvjete iz Uredbe predstavlja rizik za zdravlje ljudi, okoliš ili životinje. Predloženi zakon stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Nakon uvodnog obrazloženja provedena je rasprava u kojoj je zatraženo pojašnjenje vezano uz članak 9. kojim je definirano da ministar zdravlja uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za gospodarstvo, okoliš i vodno gospodarstvo donosi pravilnik o uporabi fosfata u deterdžentima. Uočeno je da nije definiran rok za donošenje ovoga pravilnika te je predlagatelju predloženo da razmotri ovu primjedbu Odbora i ukoliko je ocijeni opravdanom predloži svoj amandman.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 648/2004 EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA OD 31. OŽUJKA 2004. O DETERDŽENTIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 3. sjednici održanoj 7. ožujka 2012. godine, Prijedlog odluke o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. veljače 2012. godine.

Odbor za zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Prijedlog odluke kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da je Sjeverni Velebit, površine 109 km2 proglašen nacionalnim parkom 1999. godine. Navedeni prostorni plan donosi se sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji („NN“ br. 76/07., 38/09., 55/11 i 90/11.) te predstavlja dugoročan dokument prostornog uređenja na temelju kojeg će se provoditi uređenje, korištenje i zaštita Nacionalnog parka. Tijekom prezentacije detaljno je obrazloženo razgraničenje ovoga prostora prema namjeni, značajkama i korištenju, uvjeti korištenja i mjere zaštite prostora i okoliša, prometna i komunalna infrastruktura unutar Nacionalnog parka te mjere provedbe prostornog plana. Naznačeno je da je prostorni plan prošao postupak javne rasprave. Ministarstvo je na predmetni prostorni plan dobilo suglasnosti i mišljenja niza ministarstava te ga je ujedno pozitivno ocijenio i prihvatio Savjet prostornog uređenja Države. O prostorom planu uvodno su se očitovali na sjednicu Odbora pozvani predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i prirode koje je dalo suglasnost na prostorni plan, Državnog zavoda za zaštitu prirode koji je sačinio Stručnu podlogu zaštite prirode za prostorni plan te ravnatelj Javne ustanove Nacionalni park Sjeverni Velebit.

Nakon uvodnog obrazloženja članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo predloženim prostornim planom te su ocijenili da predstavlja kvalitetnu podlogu za upravljanje Nacionalnim parkom i očuvanje vrijednosti ovog prostora. Posebno je naglašen značaj proglašenja ovog područja izuzetnih prirodnih obilježja Nacionalnim parkom 1999. godine, ali i donošenja prostornog plana kao osnovnog dokumenta za upravljanje prostorom kojim se određuje režime korištenja i zaštite prostora. Na upit o razlozima dugotrajnosti postupka izrade prostornog plana, predstavnica predlagatelja pojasnila je kako je dugotrajnosti te procedure doprinijela činjenica da se prostorni plan treba bazirati na kvalitetnim podlogama koje se sagledavaju kroz duže vremensko razdoblje.

Iz Izvješća o javnoj raspravi uočeno je da je velik broj primjedbi prihvaćen, ali i da je dana svega jedna primjedba od strane fizičke osobe. Radi ovako neznatnog odaziva fizičkih osoba postavljeno je pitanje u kojoj je mjeri javna rasprava bila oglašena te je predstavnica predlagatelja naznačila da je javna rasprava bila objavljena u „Narodnim novinama“, web stranici nadležnog Ministarstva te javnim medijima, da je održan javni uvid te javno izlaganje prijedloga Prostornog plana u prostorijama Javne ustanove Nacionalnog parka. Razlog neznatnog angažmana fizičkih osoba u javnoj raspravi obrazložila je činjenicom da je ovdje prisutno manje gospodarskog i ekonomskog interesa budući da područje Nacionalnog parka nema naselja niti stalnog stanovništva.

Raspravljano je i o prijedlogu projekta Nacionalnog parka Sjeverni Velebit „Uspostava osnovne infrastrukture za upravljanje Nacionalnim parkom Sjeverni Velebit“ koji je uključen u Prijedlog prostornog plana Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Projekt se provodi kao dio Projekta integracije u EU Natura 2000 kojeg provodi Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Navedeni projekt financiran je zajmom Svjetske banke, a njime se između ostalog financira ulaganje u infrastrukturu u cilju pružanja podrške nacionalnim parkovima, parkovima prirode i županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima pri implementaciji ciljeva europske ekološke mreže Natura 2000 u njihove investicijske programe.

Javne ustanove, u ovom slučaju Nacionalni park Sjeverni Velebit, predlagatelji su infrastrukturnih projekata i kao takvi obvezni su izraditi projektnu dokumentaciju i ishoditi dozvole, dok Ministarstvo odlučuje o konačnom opsegu predloženog projekta, izrađuje u suradnji sa Svjetskom bankom Plan upravljanja okolišem, provodi proces nabave, ugovaranja i isplate po ugovorima. Navedeni Plan upravljanja okolišem po dovršetku bit će predstavljen javnosti i dionicima na javnoj raspravi. Projektom je planirana rekonstrukcija pastirskih stanova (6 na Alanu i 4 na Velikom Lubenovcu) na ostacima starih pastirskih stanova koji su ovdje postojali od davnina i koji čine neraskidivi dio kulturne baštine. Građevine će biti smještene na originalnim lokacijama, izvest će se slaganjem i zidanjem kamenom, sukladno Konzervatorskoj podlozi čime se obnavljaju i zadržavaju osnovne oblikovne karakteristike izvornog pastirskog stana. Lokaliteti neće imati vodovodnu niti elektroopskrbnu mrežu. Pristup parcelama i objektima planiran je isključivo pješice s već postojeće javne, odnosno šumske prometnice. Objekti će služiti u prvom redu za smještaj djelatnika Nacionalnog parka (nadzornici, stručna služba), znanstvenika i suradnika te dijelom posjetitelja u sklopu interpretacijskih i eudukacijskih programa. Za predmetne radove ishođeno je Rješenje o uvjetima građenja. Ravnatelj Javne ustanove te predstavnica Državnog zavoda za zaštitu prirode istaknuli su važnost očuvanja travnjaka na ovom prostoru čiji je gubitak uzrokovan prestankom ispaše i košnje. Ovaj projekt ujedno ima za cilj stvoriti preduvjete i za uvođenje tradicionalnog stočarstva u cilju očuvanja biološke raznolikosti. Ravnatelj i nazočni predstavnici Ministarstava osvrnuli su na prezentaciju udruge Animalia koja se distribuira putem elektroničke pošte i koja sadržava niz netočnih podataka o navedenom projektu. Predstavnica Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja ujedno je napomenula da se u vezi preispitivanja utemeljenosti dijela navoda iz prezentacije udruge provodi nadzor urbanističke inspekcije. Ujedno je istaknula da se pozivom na odredbu članka 49. Odluke o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Senja („Službeni glasnik Grada Senja“, broj 1/12) do donošenja PPPPO NP Sjeverni Velebit, gradnja i uređenje prostora može provoditi temeljem PPUG Senja, uz ishođenje uvjeta zaštite prirode od nadležnog Ministarstva za one zahvate za koje se ishodi lokacijska dozvola.

U raspravi su zatražena dodatna pojašnjenja vezano uz obnovu tradicionalnog stočarstva na ovom prostoru te mogućnost izrade i kandidiranja projekta za očuvanje genofonda autohtonih pasmina za sredstva iz EU fondova.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (12 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBIT

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 2. sjednici održanoj 21. veljače 2012. godine, Prijedlog Zakona o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 45., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. veljače 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja dodatno je pojasnila pozitivne učinke osnivanja Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija u dijelu definiranja strategije investiranja, praćenja investicija u energetskom sektoru te posljedično pozitivnih učinaka na gospodarski rast.

Nakon uvodnog izlaganja uslijedila je rasprava u kojoj je podržano osnivanje Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, ali je ujedno ukazano na potrebu da se predloženi tekst zakona pravno i nomotehnički doradi.

Naglašeno je da iz teksta prijedloga zakona nije nedvojbeno razvidno da Centar čije se osnivanje predlaže, prati poslovanje isključivo trgovačkih društava u energetskom sektoru, odnosno investicije isključivo u energetskom sektoru definiranom člankom 4. predloženog zakona.

U odnosu na nadležnosti Agencije za javno-privatno partnerstvo osnovane temeljem Zakona o javno-privatnom partnerstvu („NN“ 129/08 i 55/2011) postavljeno je pitanje nadležnosti Centra za poslove vođenja i koordinaciju investicijskih projekata javno privatnog partnerstva kako je definirano člankom 6. predloženog zakona.

Postavljeno je i pitanje uloge Centra u odnosu na Agenciju za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije za koju su u prijedlogu Državnog proračuna planirana sredstva u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.

Raspravljano je i o predloženim tijelima Centra tj. Upravnom i Nadzornom odboru te je ocijenjeno da način na koji su definirani ne osigurava sve preduvjete za kvalitetno odlučivanje odnosno provođenje nadzora. U tom smislu postavljeno je pitanje parnog ukupnog broja članova Upravnog odnosno Nadzornog odbora te predloženog modela odlučivanja nadzornog odbora. Naime, stavkom 3. u članku 10. predlaže se da ukoliko o pojedinom pitanju nije postignuta suglasnost odlučujući glas, u odnosu na ministra nadležnog za financije, ima ministar nadležan za gospodarstvo. Izraženo je stajalište da bi u ovako definiran sastav Nadzornog odbora trebalo uključiti i ministra nadležnog za zaštitu okoliša i prirodu. Otvoreno je i pitanje uvjeta razrješenja članova Upravnog odbora, Statuta Centra i sl.

Izraženo mišljenje da je zbog navedenih nedorečenosti zakona i potrebe njegove dorade, isti trebalo raspraviti u redovnoj proceduri donošenja, a ne po hitnom postupku.

Temeljem upita o osiguravanju sredstava za početak rada Centra u iznosu o 1.000.000,00 kuna, predstavnica predlagatelja obrazložila je da su navedena planirana na pozicijama Ministarstva gospodarstva te da su osigurana temeljem provedenih ušteda.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O CENTRU ZA PRAĆENJE POSLOVANJA ENERGETSKOG SEKTORA I INVESTICIJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 2. sjednici održanoj 21. veljače 2012. godine, Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o šumama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 46., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. veljače 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom uređuje smanjenje visine naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma, a koju u određenom postotku od svog ukupnog prihoda plaćaju pravne osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost. Predloženim izmjenama naknada se smanjuje sa 0,0525% na 0,0265% čime se omogućuje provedba Mjera i smjernica za izradu proračuna za 2012. godinu u dijelu kojim je definirana mjera smanjenja, odnosno uklanjanja neporeznih davanja u cilju umanjenja financijskog opterećenja gospodarskih subjekata. Procjenjuje se da je u apsolutnom iznosu riječ o smanjenju od 150 do 160 milijuna kuna prihoda „Hrvatskih šuma“ d.o.o. ostvarenih s osnova naplate ove naknade.

Nakon uvodnog obrazloženja provedena je rasprava u kojoj je ocijenjeno da ovo smanjenje neporeznih davanja u apsolutnom iznosu od 150 do 160 milijuna kuna sa stajališta gospodarskih subjekata predstavlja značajnu poticajnu mjeru.

Izraženo je mišljenje kako navedeni pozitivan učinak na gospodarske subjekte obveznike plaćanja ove naknade, s druge strane ujedno otvara pitanje osiguranja dovoljnih sredstava za financiranje namjena iz sredstava ostvarenih naplatom ove naknade. Naime, iz pisanog obrazloženja Prijedloga zakona nije razvidno u kojoj mjeri će se provedba predloženih izmjena zakona odraziti na zaštitu šuma, biološku obnovu šuma, provođenje radova gospodarenja šumama na kršu, financiranje znanstvenih radova iz područja šumarstva i sl. Riječ je o namjenama koje se sukladno članku 64. Zakona o šumama financiraju iz sredstava naknade općekorisnih funkcija šuma, a koja se smanjila s prvotno definiranih 0,07% na 0,0525% u 2010. godini, odnosno ovim prijedlogom zakona na 0,0265% .

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da su sredstva koja se ostvaruju s osnova ove naknade dio ukupnih prihoda „Hrvatskih šuma“ d.o.o. i predstavljaju jedan dio prihoda iz kojih se financiraju navedene namjene. Naglasio je da ukupni prihod „Hrvatskih šuma“ d.o.o. iznosi oko 2,2 milijuna kuna te da će se unutarnjom preraspodjelom, na račun vlastitih prihoda nadoknaditi ovo smanjenje.

Budući da je tijekom rasprave bilo otvoreno i pitanje financiranja radova gospodarenja šumama na kršu, predstavnik predlagatelja naznačio je da će se u projekciji raspodjele ovih sredstava nastojati zadovoljiti načelo prioriteta u dijelu financiranja radova na kršu. U tom smislu najavio je i uputu Ministarstva poljoprivrede prema „Hrvatskim šumama“ d.o.o. koje gospodare šumama da se taj dio za provedbu programa gospodarenja na području krša i priobalja ne smanjuje.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 4 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O ŠUMAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 1. sjednici održanoj 16. veljače 2012. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače 2012. godine.

Odbor za zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom omogućuje redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna u 2012. godini. Ukratko su obrazložene temeljne odredbe ovoga Zakona kojim se uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, opseg zaduživanja i jamstava države, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, novčane kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Državnog proračuna.

Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 5 glasova „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing

Odbor za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora raspravio je, na 1. sjednici održanoj 16. veljače 2012. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu, Prijedlog financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače 2012. godine.

Odbor za zaštitu okoliša, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je Prijedlog državnog proračuna kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnik Ministarstva financija, predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i prirode, pomoćnica direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša te ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode. Naznačeno je da je za Ministarstvo zaštite okoliša i prirode ukupno planirano 272.816.273,00 kune u 2012. godini. Financijskim planom Fonda za 2012. godinu planirani su ukupni prihodi u iznosu od 1.196.514.000 kn, ukupni rashodi u iznosu od 1.183.372.000 kn te suficit u iznosu 13.142.000 kn. Ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša naglasio je da je Državnim proračunom za 2012. planirano 32% više sredstava u odnosu na 2011. godinu, ali ujedno istaknuo važnost kadrovskog jačanja Agencije i nedostatnog planiranja sredstava za ove namjene za 2012. godinu. Ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode naglasak je dao na poslove izrade prijedloga mreže NATURA 2000 te stvaranje preduvjeta za ispunjavanje obveze izvješćivanja o stanju u navedenoj mreži.

Nakon uvodnog izlaganja uslijedila je rasprava u kojoj je izraženo zadovoljstvo da je Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave („NN“ 150/2011) ustrojeno Ministarstvo zaštite okoliša i prirode koje će, sukladno definiranom djelokrugu, pridonijeti da se na učinkovit način ostvaruje zaštita okoliša i prirode.

Posebno je istaknuto da su u kontekstu smanjenja manjka državnog proračuna za 2012. godinu s 14,9 milijardi kuna na 9,9 milijardi kuna provedene mjere racionalizacije proračunske potrošnje na svim razinama, uključujući i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode koje se u planiranju proračunskih stavki kretalo u zadanim okvirima. Ujedno je, sa stajališta važnosti problematike zaštite okoliša i prirode, pozitivnim posebno naglašeno povećanje ukupnih planiranih proračunskih sredstava za navedeno Ministarstvo te povećanje planiranih sredstava za izvanproračunskog korisnika Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U cilju cjelovitog sagledavanja planiranih sredstava napomenuto je da je projekcijama za 2013. i 2014. godinu planirana dinamika realizacije nekih projekata za koja se sredstva ne planiraju u Državnom proračunu za 2012. godinu (istaknut primjer izgradnje RCGO Piškornica).

S druge strane izraženo je stajalište da je iz ovakvog prikaza proračunskih stavki Ministarstva zaštite okoliša i prirode, primjerice onih vezanih uz administraciju i upravljanje Ministarstvom, teško nedvojbeno zaključiti povećavaju li se i u kojoj mjeri planirana proračunska sredstava za Ministarstvo budući da za određene proračunske stavke nisu naznačeni usporedni podaci za 2011. godinu. Ovakvim prikazom stječe se dojam da je riječ o povećanju proračunskih sredstava u 2012. godini iako se u suštini radi o materijalnim rashodima, rashodima za plaće, doprinose na plaće, naknade troškova zaposlenima i slično za djelatnike koji su obavljali poslove zaštite okoliša i prirode u sklopu bivšeg Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Ministarstva kulture, a koje je sada preuzelo ovo Ministarstvo. Izražena je sugestija da je navedene rashode trebalo procijeniti i iskazati ih u adekvatnom dijelu u razdjelu Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
Podržan je nastavak aktivnosti na uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i izgradnji centara za gospodarenje otpadom. Uočeno je da je u 2012. godini za gospodarenje otpadom planirana trećina od ukupno planiranih sredstava za Ministarstvo od čega se najveći dio odnosi na nastavak realizacije projekata izgradnje CGO Marišćina i CGO Kaštijun.

Posebno je ukazano na prisutan problem lokacija visoko onečišćenih otpadom (crnih točaka) u Republici Hrvatskoj koje svojim postojanjem predstavljaju realnu opasnost za okoliš. Istaknuta je potreba što skorijeg saniranja lokacije bivše tvornice Adriavinil u Kaštel Sućurcu te prostora bivše tvornice ferolegura u Dugom Ratu.

Izraženo je mišljenje o potrebi preispitivanja opravdanosti osnivanja nacionalne agencije za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode, a što je u obrazloženju naznačeno kao prioritetan zadatak. Naglašeno je da već osnovane javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode obavljaju djelatnost zaštite, održavanja i promicanja tih zaštićenih područja.
Postavljeno je pitanje uloge Agencije za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije u odnosu na Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Za navedenu Agenciju proračunska sredstva planirana su u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.

Tijekom rasprave zatraženo je dodatno pojašnjenje planiranih sredstava za rashode za usluge te prihode po posebnim propisima u Financijskom planu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Uočeno je da su u proračunu za 2012. godinu planirana sredstva za poticanje nevladinih udruga u visini od svega 90.000,00 kuna.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 5 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2013. I 2014. GODINU

te sljedećih odluka:
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu;
Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Agencije za upravljanje državnom imovinom za 2012. i projekcije za 2013. i 2014. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.