Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 20. sjednici održanoj 13. ožujka 2013. godine Prijedlog zakona o zaštiti prirode, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2013. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 84a. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Prijedlog zakona kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju ministar zaštite okoliša i prirode istaknuo je da je predloženim Zakonom ostvareno usklađivanje sa Zakonom o općem upravnom postupku, Zakonom o koncesijama kao i dodatno usklađivanje s odredbama Direktive o staništima i Direktive o pticama. Novim Zakonom jasnije se definiraju rokovi, skraćuje se postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ciljeve očuvanja ekološke mreže Natura 2000 te osigurava pravna zaštita podnositelja zahtjeva u svim fazama postupka. Ekološkom mrežom, nakon pristupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, smatrat će se mreža Natura 2000 koja bi obuhvatila 29,64% ukupne površine Republike Hrvatske. Predloženi Zakon ujedno daje okvir za provedbu Nagoya protokola o pristupu genetskim resursima te pravednoj i jednakopravnoj raspodjeli dobiti koje proizlaze iz njihova korištenja. U svezi upravljanja zaštićenim područjima ostavljena je mogućnost Vladi Republike Hrvatske da uredbom osnuje javnu ustanovu za upravljanje s dva ili više nacionalna parka i/ili parka prirode, odnosno da osnuje javnu ustanovu za upravljanje svim zaštićenim područjima od državnog značenja. U tijeku je izrada studije financirane iz sredstava darovnice GEF-a koja će preporučiti modele upravljanja zaštićenim područjima.
Sjednici Odbora nazočila je i predstavnica Državnog zavoda za zaštitu prirode.
Nazočna predstavnica Zelene akcije ukratko je iznijela nekoliko osnovnih primjedbi i komentara Zelenog foruma - mreže udruga za zaštitu okoliša Hrvatske. Prvenstveno je naglasila da je evidentno da se Nacrt prijedloga Zakona, koji je objavljen na službenim internet stranicama nadležnog Ministarstva u veljači 2013. godine, u značajnoj mjeri razlikuje od prvog Nacrta prijedloga Zakona koji je bio na javnoj raspravi u 2012. godini. S obzirom na značajnu izmjenu u odnosu na prvotni Nacrt zakona, Zeleni forum drži da je nužno provesti ponovljenu javnu raspravu. Nadalje ne podržavaju predloženo rješenje u svezi ekološke mreže. Ulaskom u Europsku uniju ekološka mreža postaje Natura 2000 te će pokrivati znatno manju površinu teritorija što znači da će brojna područja od nacionalnog značaja biti izdvojena iz procedura ocjena prihvatljivosti strategija, planova, programa i zahvata. Iznijeto je stajalište da bi ovaj Zakon prioritetno trebao biti usmjeren na pitanje zaštite prirode umjesto na ubrzavanje procedura.
Ministru zaštite okoliša i prirode na sjednici Odbora uručene su pisane primjedbe i komentari koje je nekoliko udruga dostavilo Odboru za zaštitu okoliša i prirode.
U raspravi koja je potom uslijedila istaknuto je kako je riječ o složenom i zahtjevnom Zakonu o zaštiti prirode čija će provedba ovisiti o spremnosti da se osiguraju nužni financijski, kadrovski i institucionalni uvjeti za njegovu potpunu provedbu. U tom smislu upitna je ocjena da za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu RH.
Naglašena je činjenica da je ovaj novi Zakon o zaštiti prirode upućen u prvo čitanje, a ne u hitni postupak, premda Vlada Republike Hrvatske ističe da ga prioritetno usuglašava s pravnom stečevinom EU. Istaknuto je kako navedeno posredno otvara pitanje je li nužno do 1. srpnja 2013. godine donositi ovako koncipiran novi Zakon o zaštiti prirode.
Posebna pozornost u raspravi dana je utvrđivanju prevladavajućeg javnog interesa i odobrenja zahvata uz kompenzacijske uvjete za područje ekološke mreže te su o ovoj problematici iznesena različita mišljenja. S jedne strane predloženo je da se, po uzoru na slovenska iskustva, u članku 36. stavku 2. uvede novčana naknada kao treći iznimno prihvatljiv oblik kompenzacijskog uvjeta, a koji bi se koristio za provođenje prva dva kompenzacijska uvjeta. Ujedno je izneseno stajalište o potrebi izmjene članka 39. stavka 1. na način da se početak radova/zahvata ne veže s prethodnom provedbom kompenzacijskih uvjeta već da se omogući da nositelj zahvata deponira novčana sredstva za ove namjene u nadležnom Ministarstvu, čime bi se osiguralo da se paralelno provode zahvat i kompenzacijski uvjeti. Također je iznesen prijedlog da se članak 244. stavak 1. izmjeni na način da se omogući pokretanje upravnog postupka utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa, pogotovo ako predmet mogućeg utjecaja i ugrožavanja nisu „EU vrste i staništa“ već nacionalne vrste i staništa.
S druge strane uočena je neusuglašenost odredbe članka 41. stavka 1. s intencijom Zakona da se osigura da nositelj zahvata prije početka izvođenja radova provede kompenzacijske uvjete sukladno rješenju Ministarstva. Naime, stavkom 1. članka 41. regulira se da Ministarstvo provodi kompenzacijske uvjete na trošak nositelja zahvata ukoliko on ne provede kompenzacijske uvjete iz rješenja iz članka 38. stavka 2.
Predložena je izmjena stavka 4. u članku 114. kojim je reguliran posebni rezervat na način da se jasno odredi da je na ovom zaštićenom području dopuštena gospodarska djelatnost akvakulture i ribolova sukladno pravilniku iz članka 142. ovoga Zakona. Tim više što je mogućnost ribolova člankom 113. stavkom 3. predviđena za područja nacionalnog parka. Napomenuto je da su Malostonski zaljev i Malo more, zaštićeni u kategoriji posebnog rezervata u moru, tradicionalno višestoljetno područje marikulture, namijenjeno uzgoju školjaka i ribe te ribolovu. Današnja marikultura razvijena na području Malostonskog zaljeva i Malog mora, u gospodarskom smislu ima izrazito obrtničko-obiteljske značajke. Pored školjkarstva, ribolov predstavlja značajnu gospodarsku djelatnost i bitan je čimbenik u očuvanju održivosti marikulture na ovom području, s obzirom na povremeno jačanje populacija pojedinih predatorskih vrsta.
Posebice je neprihvatljivim ocijenjena člankom 130. dana mogućnost Vladi Republike Hrvatske da uredbom osnuje javnu ustanovu za upravljanje s dva ili više nacionalna parka i/ili parka prirode, odnosno javnu ustanovu za upravljanje svim zaštićenim područjima od državnog značenja. Imajući u vidu važnost upravljanja zaštićenim područjima, naglašeno je da organizaciju navedenog sustava i ovlasti treba nedvojbeno propisati Zakonom o zaštiti prirode. Naime, temeljem odredbi iz članka 130. Vlada Republike Hrvatske ima ovlast da, mimo parlamentarne procedure, u cijelosti promijeni sustav upravljanja zaštićenim područjima od državnog značenja.
Člankom 137. predloženog Zakona regulirano je da se prostorni planovi područja posebnih obilježja za nacionalne parkove i parkove prirode izrađuju na temelju stručne podloge koju izrađuje Državni zavod za zaštitu prirode. Vodeći računa o značaju navedenih prostornih planova za razvoj tih zaštićenih područja te s druge strane administrativnim kapacitetima Državnog zavoda za zaštitu prirode, izraženo je stajalište kako bi Ministarstvu zaštite okoliša i prirode trebalo omogućiti da putem ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba pripremi stručne podloge za ove prostorne planove.
Predložena je dopuna alineje 1. u stavku 1. članka 139. na način da se u zaštićenim područjima dopusti sidrenje i na mjestima utvrđenim određenim planom upravljanja budući da postoji mogućnost da se istim predvide i dodatna mjesta za sidrenje i/ili privez plovila, a da se time ne naruše svojstva zbog kojeg je područje zaštićeno.
U svezi koncesija na pomorskom dobru u zaštićenim područjima, upozoreno je da iz predloženog Zakona nije nedvojbeno razvidno da se osim Zakona o koncesijama, koncesioniranje na navedenim područjima vrši i prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama. Navedeno je ocijenjeno nužnim kako se u provedbi Zakona ne bi događalo da se pomorsko dobro koje je izvan zaštićenih područja štiti bolje nego pomorsko dobro u zaštićenim područjima.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg
ZAKLJUČKA
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti prirode.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.