Odbor za zaštitu okoliša i prirode

Mišljenje Odbora za zaštitu okoliša i prirode o Prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2008/98/EZ o otpadu, 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu, 1999/31/EZ o odlagalištima otpada, 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 52. sjednici održanoj zajedno s Odborom za europske poslove 2. listopada 2014. godine raspravio je sukladno članku 158.   Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/2013.) Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2008/98/EZ o otpadu, 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu, 1999/31/EZ o odlagalištima otpada, 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi.

Odbor za europske poslove, s obzirom na mogućnost rasprave o poštovanju načela supsidijarnosti, dostavio je Odboru za zaštitu okoliša i prirode aktom, KLASA: 022-03/14-03/152, URBROJ: 6521-31-14-01 od 29. rujna 2014. Stajalište Republike Hrvatske o predmetnom dokumentu Europske unije, koje je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila Zaključkom: KLASA: 022-03/14-07/349, URBROJ: 50301-21/21-14-1 na sjednici održanoj 2. rujna 2014. godine. Navedeno načelo supsidijarnosti propisano je člankom 5. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji te se primjenjuje i u području okoliša kao području podijeljenih ovlasti između EU-a i država članica, gdje se preferira odlučivanje na nacionalnoj, a ne na razini EU-a. Rok za provjeru poštovanja načela supsidijarnosti u prijedlogu ovog zakonodavnog akta ističe 6. listopada 2014. godine. S današnjim datumom obrazloženo mišljenje kojim se utvrđuje da navedeni Prijedlog Direktive nije u skladu s načelom supsidijarnosti donio je austrijski i češki parlament. 

Stajalište Republike Hrvatske uvodno je prezentirao zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode te naglasio da je općeniti cilj ovoga Prijedloga Direktive osigurati da se vrijedni materijal sadržan u otpadu učinkovito ponovno upotrijebi, reciklira i ponovno uključi u europsko gospodarstvo tj. da se pomogne u napretku u smjeru kružnog gospodarstva u okviru kojeg se otpad postupno rabi kao resurs i stvaraju nove gospodarske prilike i radna mjesta. Ovim se Prijedlogom Direktive predlaže izmjena šest Direktiva kojima se uređuje gospodarenje različitim vrstama otpada i kategorijama otpada. Između ostalog predlaže se povećanje konkretnog cilja (stope) povezanog s pripremom za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog otpada na min. 50% do 2020. te na min. 70% do 2030. godine, kao i povećanje konkretnih ciljeva (stopa) povezanih s ponovnom uporabom i recikliranjem ambalažnog otpada na 60% do 2020., na 70% do 2025. te na 80% do 2030. Ujedno se predlaže ograničenje (zabrana) odlaganja otpada koji se može reciklirati (npr. plastika, metal, staklo, papir i karton te biorazgradivi otpad) do 2025. odnosno do 2030. sveg otpada koji nije preostali otpad i koji može iznositi max. 5% od ukupnog otpada u prethodnoj godini. Dodatno se predlaže da države članice osiguraju smanjenje otpada od hrane za najmanje 30% između 1. siječnja 2017. i 31. prosinca 2025. godine. U Stajalištu RH izražena je ispitna rezerva na predložene odredbe, poglavito u dijelu predloženih ciljeva za pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje komunalnog i ambalažnog otpada do 2020. s obzirom da se smatra da su ciljevi preambiciozni te da bi njihovo postizanje u ovako kratkom vremenskom roku iziskivalo značajna ulaganja u postojeće sustave odvojenog sakupljanja otpada te u postrojenja za oporabu i recikliranje. Stoga se RH zalaže za fleksibilni i diferencirani pristup u određivanju ciljeva za države članice koje ne raspolažu adekvatnom infrastrukturom i postrojenjima za recikliranje te u kojima je odlaganje komunalnog otpada još uvijek prevladavajući model zbrinjavanja ili model koji je zastupljen u visokom postotku. Ukazano je na niz spornih/otvorenih pitanja za RH u dijelu realnosti ostvarivanja prijedlogom Direktive definiranih ciljeva. U Stajalištu RH naglašeno je da će RH vrlo teško postići da najkasnije do 1. siječnja 2020. poveća na najmanje 50% masenog udjela recikliranje komunalnog otpada i njegovu pripremu za ponovnu uporabu. Teško ostvariv cilj su i predložene mjere za sprečavanje stvaranja otpada od hrane kao i ciljevi koji se odnose na odlaganje otpada na odlagališta. Također će ispunjenje  ciljeva u svezi ponovne uporabe i recikliranja ambalažnog otpada iziskivati nova tehnološka rješenja i velika ulaganja u postojeće ili nove postupke oporabe ambalažnog otpada.

U raspravi na Odboru podržano je Stajalište Republike Hrvatske te ujedno upozoreno da se navedenim Prijedlogom Direktive povećavaju ciljevi za recikliranje koje će RH teško ostvariti u uvjetima kada će se teško dosegnuti postojeći zadani ciljevi u dijelu sanacije odlagališta otpada, razvrstavanja otpada te izgradnje centara za gospodarenje otpadom. U tom smislu podržana je važnost diferenciranog pristupa u određivanju ciljeva za države članice kako bi se osigurao uravnoteženi razvoj svih država članica. Ocijenjeno je da bi se ova problematika učinkovitije  riješila na nacionalnoj razini. Ujedno je istaknuta važnost prethodnog osnaživanja nadzora provedbe postojećih ciljeva gospodarenja otpadom.

Imajući u vidu značaj i posljedično velike financijske učinke provedbe predložene Direktive, ukazano je na nužnost njezina uvrštavanja u Radni program za 2014. te organiziranja tematske sjednice na temu „Kružno gospodarstvo“.

U raspravi je, za sagledavanje učinaka predloženih izmjena i ocjenu ciljeva zadanih ovom Direktivom, naznačena važnost uključivanja udruga lokalne i područne (regionalne) razine (Udruge gradova, Udruge općina, Hrvatske zajednice županija i sl.).   

Nazočni zastupnici Europskog parlamenta ukratko su izvijestili članove Odbora o statusu Prijedloga direktive u Europskom parlamentu te istaknuli važnost suradnje s Odborima kako bi bili pravovremeno upoznati sa stavovima RH i zastupali ih u Europskom parlamentu.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) donio sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Odbor predlaže Odboru za europske poslove donošenje obrazloženog mišljenja da  Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2008/98/EZ o otpadu, 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu, 1999/31/EZ o odlagalištima otpada, 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi nije u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji.
2. Odbor sukladno članku 152. stavku 5. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže dopunu Radnog programa za 2014. godinu s Prijedlogom Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2008/98/EZ o otpadu, 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu, 1999/31/EZ o odlagalištima otpada, 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi
3. Odbor imajući u vidu zakonodavne akte Europske unije kojima se predlaže okvir za djelovanje s ciljem prelaska na model kružnog gospodarstva, a što uključuje značajan angažman financijskih i ljudskih resursa, predlaže sazivanje zajedničke tematske sjednicu s Odborom za europske poslove na temu „Kružno gospodarstvo“. 


       PREDSJEDNIK ODBORA

                                       Branko Bačić, dipl.ing.