Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora proveo je, na 63. tematskoj sjednici održanoj 13. veljače 2015. godine, raspravu o Strateškoj studiji o vjerojatno značajnom utjecaju na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu za koju je Ministarstvo gospodarstvo otvorilo 16. siječnja 2015. godine javno savjetovanje te pozvalo zainteresiranu javnost da najkasnije do 16. veljače 2015. godine dostavi svoje prijedloge i komentare na predloženu Stratešku studiju te Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu.
U uvodnom dijelu predsjednik Odbora podsjetio je nazočne da je Odbor na 61. tematskoj sjednici održanoj 27. studenoga 2014. godine proveo opsežnu raspravu na temu „Otvorena pitanja i izazovi istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru“ u sklopu koje je, između ostalog, naglašen značaj i potreba prethodne izrade strateške procjene utjecaja na okoliš kako bi se mjerodavne odluke u svezi istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu donosile uz poznavanje mogućih značajnih utjecaja na okoliš. Uz kratki prikaz mišljenja, prijedloga i primjedbi iznesenih na 61. tematskoj sjednici Odbora, predsjednik Odbora naglasio je kako, zbog neusuglašenosti stavova članova Odbora, nisu doneseni zaključci navedene tematske sjednice.
U nastavku predsjednik Odbora naglasio je kako su Strateška studija i Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije izazvali brojna pitanja i kritike stručne javnosti, lokalne razine i civilnih udruga te stanovnika priobalnih županija. Posebno upitnim ocijenio je što eksploatacija ugljikovodika na Jadranu nije planirana niti jednim strateškim dokumentom Republike Hrvatske budući da je Izmjenama i dopunama Programa prostornog uređenja RH („NN“ br. 50/99. i 84/2013.) otvorena samo mogućnost istraživanja ugljikovodika. Upozorio je da je podloga cijelom ovom postupku trebala biti Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama koja sukladno članku 6. Zakona o rudarstvu predstavlja osnovni dokument kojim se utvrđuje gospodarenje mineralnim sirovinama i planira rudarska gospodarska djelatnost na državnoj razini te Strategija upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem. Naglasio je kako ulogu strateških dokumenata ne može zamijeniti Okvirni plan i program pri čemu izrada i donošenje tog općeg akta nije propisana niti jednim važećim zakonom. Ujedno je bitnim za cijeli ovaj proces naglasio potrebu prethodnog donošenja Zakona o sigurnosti pri obalnom istraživanju i eksploatacije ugljikovodika. Osvrćući se na činjenicu da je Vlada RH temeljem raspisanog javnog nadmetanja 2. siječnja 2015. godine izdala deset dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu, upozorio je da je obuhvat javnog nadmetanja bio u suprotnosti s mišljenjem Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja koje je izrijekom uvjetovalo „da granica istražnih prostora mora biti izvan teritorijalnih voda RH“. Pri tome se ujedno postavlja pitanje koja je svrha naknadnog definiranja prostornih ograničenja istraživanja i eksploatacije kada izdane dozvole za istraživanje i eksploataciju sadrže detaljne izmjere istražnog prostora.
U nastavku sjednice, nakon uvodnih riječi predsjednice Uprave Agencije za ugljikovodike, voditelj Studije iz tvrtke Ires ekologija d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša. detaljno je prezentirao Stratešku studiju.
U uvodnom dijelu sjednice pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode ukratko je informirala nazočne da je u tijeku izrada zadnjeg od pet dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem te da će prijedlog Strategije biti podnesen Hrvatskom saboru u roku definiranom Zakonom o zaštiti okoliša („NN“ br. 80/2013.). Ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša iznio je niz primjedbi na Stratešku studiju držeći kako je, između ostalog, navedena trebala dati naglasak na održavanje ekoloških sustava u cjelini, a ne samo pojedinih dijelova, jasno definirati koja će se tehnologija istraživanja i eksploatacije primijeniti, načine na koje se planira smanjiti negativni utjecaj buke te obraditi utjecaj akcidentnih situacija na žive organizme. Posebice je izrazio žaljenje što Agencija, koja prikuplja, objedinjava i distribuira podatke vezane uz okoliš RH pa tako i more, nije bila uključena u izradu ove Strateške studije. Predstavnik Državnog zavoda za zaštitu prirode istaknuo je da se Zavod očitovao stručnim mišljenjem vezano za glavnu ocjenu prihvatljivosti Okvirnog plana i programa za ekološku mrežu. Zavod je stajališta da Stratešku studiju treba nadopuniti i uskladiti sa Smjernicama za ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu za Stratešku procjenu utjecaja na okoliš koje su izrađene u sklopu projekta SEA Hrvatska. Posebice je istaknuta i potreba da Strateška studija detaljnije razradi utjecaje akcidentnih situacija te načine njihova izbjegavanja i saniranja.
Predstavnica Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita naglasila je da se Institut nizom primjedbi očitovao na Stratešku studiju te da je mišljenja da je ovaj dokument izrađen u neprimjereno kratkom roku od strane tima stručnjaka s nedovoljnim iskustvom. Institut smatra da je Strateška studija trebala sadržavati dublju analizu kumulativnih i kombiniranih utjecaja istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na okoliš i gospodarstvo. Naime, procjena kumulativnih i kombiniranih utjecaja ne može se prebaciti na razinu individualnog zahvata. U tom smislu Strateška studija nije usklađena s ključnim dokumentima kao što su Okvirna direktiva o morskoj strategiji i Okvirna direktiva o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja, a koje obvezuju na ocjenu kumulativnog i kombiniranog utjecaja. Ujedno nedostaje cost-benefit analiza, nema procjene rizika te se ne razrađuju dovoljno detaljno i ne predlažu različita varijantna rješenja. Kao varijantna rješenja studijom se predlažu dogovori s nadležnim tijelima iz područja turizma i ribarstva, a da se primjerice ne razmatra mogućnost da se kao varijantno rješenje predloži udaljavanje istražnih polja što dalje od obale u područje ZERP-a. Strateška studija nedovoljno sagledava negativne učinke ove gospodarske aktivnosti na ribarstvo i turizam, posebice nautički turizam. Tijekom ovog izlaganja iznesen je još niz konkretnih primjedbi koje su sastavni dio očitovanja Instituta te ujedno dostupne javnosti na internetskoj stranici Instituta. Predstavnik Centra za istraživanje mora Instituta „Ruđer Bošković“ također je istaknuo potrebu da se Strateška studija metodološki uskladi s ključnim direktivama, posebice Okvirnom direktivom o morskoj strategiji. Upozoreno je i na manjkavosti u uporabi pojmova o moru, razmatranje ekotoksičnosti uz zapostavljanje genotoksičnosti, potrebu dorade studije vezano uz utjecaj buke te važnost ekosustavnog pristupa. Također je uočeno da su nepotrebno detaljno razrađeni neki dijelovi studije.
U nastavku rasprave članovi Odbora ponovno su otvorili pitanja iznesena u uvodnom dijelu vezano uz legalnost cijelog postupka tj. ukazali na činjenicu da nisu doneseni glavni strateški dokumenti koji bi trebali biti podloga za provođenje svih aktivnosti vezano za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, da donošenje Okvirnog plana i programa nije propisano važećim zakonima, da je suprotno mišljenju Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja raspisan natječaj za polja unutar teritorijalnih voda, da su izmjenama i dopunama Strategije i Program prostornog uređenja RH planirana samo polja za istraživanje, ali ne i eksploataciju ugljikovodika te da je javno nadmetanje raspisano i za eksploataciju. Istaknuto je da je neprihvatljivo sa stajališta informiranja javnosti da je prijedlog Ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika javnosti dostupan samo na engleskom jeziku. Ujedno, bitne odrednice predloženog Ugovora, kao što su otprema nafte s eventualnih platformi na kopno, nisu sastavni dio Okvirnog plana i programa a time ni predmet strateške procjene.
Nadalje, iznesen je i prigovor na forsiranje procedure u cijelom ovom postupku te istaknuo kako to upućuje na zaključak da se kao cilj nije zacrtala izrada kvalitetne Strateške studije za ovaj izuzetno važan i okolišno rizičan projekt. U tom smislu zatraženo je da se jasno prezentiraju razlozi zašto se od početka tj. od davanja odobrenja tvrtki Spectrum Geo Limited za snimanje 2D seizmičkih podataka, forsira procedura. Vezano uz sadržaj Strateške studije naglašeno je da nedostaju konkretni scenariji u slučaju havarije, ocjena ekonomskih posljedica u dugoročnom smislu s konkretnim scenarijima za turizam, ribarstvo i druge djelatnosti u obalnom području u slučaju da se dogodi havarija i sl.
Naglašeno je da je u cijelom procesu nužno poštivati najviše ekološke standarde odnosno zakonske okvire te provesti komunikaciju između stručne javnosti i javnosti općenito, kako bi zaključak u odnosu na moguću ugroženost turizma i ribarstva bio vođen ne političkim argumentima već stručnim.
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu naglasio je kako je cijeli program Europske unije do 2020. usmjeren maksimalno u pravcu dekarbonizacije i zaštite okoliša primjenom obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Ujedno je skrenuo pozornost na Strategiju za jadransku i jonsku regiju čije bi temeljne odrednice koje se tiču plavog rasta, ribarstva, zaštite okoliša, energetike i transporta Hrvatska trebala uvažiti.
U nastavku rasprave predstavnici Otočnog sabora – udruge za razvitak hrvatskih otoka istaknuli su kako se u cijelom ovom postupku otočanima uskraćuje mogućnost samostalnog odlučivanja o razvojnim prioritetima te traže odgodu dok se sva otočna gradska i općinska vijeća ne očituju o ovom pitanju. Načelno su upozorili da se cijeli ovaj postupak oslanja isključivo na Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika uz potpuno zanemarivanje ostalih zakona poput Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i Zakona o koncesijama. Ovo posebice stoga jer bušenje nafte predstavlja gospodarsko korištenje pomorskog dobra i što je Zakon o pomorskom dobru puno oštriji u uvjetima. Istaknuto je da su istražna polja u teritorijalnom moru i samim time regionalna samouprava, posebno općine nemaju nikakve mogućnosti ubiranja prihoda koji će biti prihod državnog proračuna. Izražena je i bojazan da bi u slučaju havarije koncesionari mogli sanirati samo uski prostor bušotine, dok bi sanacija mora potpala pod županije jer su to izvanredna održavanja pomorskog dobra. Napomenuto je da naknadni troškovi prema navedenom planu ne uključuju nadoknadu izravnih i neizravnih šteta u turizmu i ribarstvu, te da studija to ne prepoznaje i ne analizira kao rizik kojim su izloženi stanovnici otoka i priobalja. Jedan od većih rizika koji se ne razmatra mogao bi biti ozbiljan pad vrijednosti nekretnina u onečišćenjem zahvaćenom području. Ujedno su za ribarstvo i turizam navedeni samo mogući negativni utjecaji za vrijeme istražnih radnji i eksploatacije u uvjetima kada se sve odvija prema planu. Studija razmatra samo pozitivan utjecaj na proračun RH i pojedine industrijske grane ne vodeći pri tome računa o učinku ove gospodarske aktivnosti na ribarstvo i turizam. Studija ne sadržava ni ocjenu utjecaja na plankton o kojemu ovisi ribarstvo, ne bavi se krajobraznom vrijednosti otoka i obale, ne procjenjuje kumulativni utjecaj manjih nezgoda tijekom istražnog razdoblja na izgled mora i biološku raznolikost i sl. Stajališta su kako Strateška studija ne bi trebala dobiti prolaznu ocjenu.
Članovi Odbora ujedno su izviješteni kako je koordinacija raznih udruga i stranaka pokrenula postupak ocjene ustavnosti Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i svih akata izdanih na osnovi tog zakona. Odboru je ujedno upućena inicijativa kojom se traži hitno zaustavljanje procedure i iniciranje saborske rasprave na ovu temu.
Sjednici Odbora nazočni predstavnici nevladinih udruga izrazili su veliko neslaganje s provedenim postupkom javnog nadmetanja, dodjele dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika te izrade Strateške procjene utjecaja na okoliš. Zelena akcija, u ime okolišnih udruga okupljenih u koaliciju „S.O.S. za Jadran“, iznijela je apel Hrvatskom saboru da zaustavi cijeli ovaj postupak. Posebno je neprihvatljivom ocijenjena činjenica što u ovom cijelom postupku Agencija za ugljikovodike nastupa kao institucija koja ima ingerenciju provoditi mjere sigurnosti i zaštite okoliša. Ujedno je upozoreno na važnost provođenja prekograničnih konzultacija s Republikom Italijom i Republikom Slovenijom u postupku provođenja procedure strateške procjene. Predstavnik Greenpeacea istaknuo je važnost provođenja procjene rizika za turizam, a koja je odbijena zbog nedostatka podataka. Naglašeno je kako je ta procjena iznimno važna u okolnostima kada turizam donosi 57 milijardi kuna godišnje, s tendencijom porasta tih prihoda. U tom smislu upozoreno je na velike potencijalne rizike od akcidenata budući da je Jadran zatvoreno more i da dostupni podaci pokazuju da akcidenti, incidenti izlijevanja pri eksploataciji, nisu rijetka pojava. Kao manjkavost Strateške studije izdvojeno je prepuštanje redovnog monitoringa, osim u ribarstvu, koncesionaru. Neprimjerenim je ocijenjeno i zanemarivanje potrebe za seizmičkim monitoringom, posebice južnog Jadrana kao jednog od seizmički najugroženijih. Uočeno je da Strateška studija ne razmatra značajan utjecaj eksploatacije nafte na klimatske promjene te posljedice istih. Predstavnica Eko Kvarnera također je iznijela prigovor provedenoj proceduri na način da je Vlada RH izdala dozvole za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika prije no što je izrađena Strateška studija čime studija postaje samo sredstvo za pravdanje projekta, ali i dovodi državu u neozbiljnu poziciju u okolnostima eventualnog odbacivanja studije kao nepotpune i nekvalitetne. Također su iznesene primjedbe na sadržaj Strateške studije na tragu već prethodno iznesenih primjedbi u svezi cost benefit analize, procjene rizika i sl. Predstavnici Živog zida ocijenili su da je Strateška studija nepotpuna te su pozvali Vladu RH da odustane od ovog štetnog projekta. Iznesen je stav kako bi o ovom pitanju trebali odlučivati stanovnici tih područja odnosno cijeli hrvatski narod te u tom smislu predlažu referendum. Naglasili su da je cijeli postupak vođen obrnutim redoslijedom te da prethodno nije provedena nikakva ekonomska analiza. Pri tom se posebice zanemaruje udio prihoda od turizma u BDP-u i njegov značaj za gospodarstvo RH pa se tako u ovoj Strateškoj studiji barata starim podacima o udjelu od 8% u BDP-u. Kao primjedbe na Stratešku studiju izneseno je sljedeće: površno su obrađeni ribarstvo, cijela ribarska industrija i akvakultura, studija razmatra samo utjecaj na sisavce, a ne na morski mikrobiološki sustav, zanemaruje se utjecaj na gospodarski značajne vrste koje doprinose našoj ugostiteljskoj ponudi u turizmu (zubatac, orada, škarpina i sl.), razmatra se samo utjecaj na kočarski lov, nije riješeno pitanje zbrinjavanja isplake i sl.
Nakon provedene rasprave utvrđeno je da će se sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni na Stratešku studiju dostaviti Ministarstvu gospodarstva kao sastavni dio javne rasprave u vidu cjelovitog fonograma tematske sjednice.
PREDSJEDNIK ODBORA:
Branko Bačić, dipl.ing.