Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je na 64. sjednici održanoj 11. veljače 2015. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 3. studenoga 2014. godine.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeno Izvješće kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je pomoćnik glavnog revizora istaknuo da je Državni ured za reviziju obavio 22 revizije učinkovitosti gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj pri čemu su subjekti revizije bili Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Agencija za zaštitu okoliša te sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ukratko su prezentirani ciljevi provedene revizije, nalazi te preporuke dane subjektima revizije s ciljem povećanja učinkovitosti gospodarenja otpadom. Ovim Izvješćem ocijenjeno je da gospodarenje otpadom nije u cijelosti učinkovito budući da su kod gotovo svih subjekata revizije utvrđene nepravilnosti i propusti u sustavu gospodarenja otpadom. Pri tome je izdvojeno da su u Istarskoj, Međimurskoj i Primorsko-goranskoj županiji provedene značajne aktivnosti na uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

Zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode obrazložio je mišljenje Vlade Republike Hrvatske koja smatra da nalazi revizije ispravno identificiraju ključne probleme kao i potrebne preporuke radi povećanja učinkovitosti gospodarenja otpadom. Vlada Republike Hrvatske ujedno je, uz naznaku najnovijih podataka u svezi uspostave sustava odvojenog prikupljanja od strane jedinica lokalne samouprave te provedenih inspekcijskih nadzora i s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sklopljenih ugovora o sanaciji odlagališta, iznijela stajalište da se realizacija izgradnje centara za gospodarenje otpadom ne ostvaruje u predviđenim rokovima budući da se tek u zadnje dvije godine započelo s njihovom pripremom.

Ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša istaknuo je da Agencija prihvaća nalaz i preporuke revizije, odnosno iskazanu potrebu uspostave kvalitetne suradnje Ministarstva i Agencije s nadležnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kako bi one pravodobno dostavljale podatke iz svoje nadležnosti potrebne za vođenje informacijskog sustava. Ravnatelj Agencije posebice je naglasio značaj pravodobnog osiguravanja kvalitetnih i pouzdanih podataka koji se prijavljuju u Registar onečišćavanja okoliša.

Predstavnica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ukratko je prezentirala aktivnosti Fonda kojima je kroz izmjenu zakonske regulative te dodjelu financijskih sredstava postignut određeni pomak na razini jedinica lokalne samouprave u dijelu uspostave primarne selekcije otpada te sanacije odlagališta.

U raspravi na Odboru ocijenjeno je da ovo Izvješće daje cjelovit prikaz i analizu učinkovitosti gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj na državnoj i lokalnoj razini za razdoblje od donošenja Plana gospodarenja otpadom u srpnju 2007. pa do konca prosinca 2013. godine. Pri tome je za realizaciju uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom sukladno strateškim dokumentima i preuzetim obvezama iz poglavlja 27. Okoliš posebice naglašena odgovornost svih nadležnih tijela, kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini. Polazeći od donesenih planskih dokumenata gospodarenja otpadom (Strategije 2005. godine te Plana 2007. godine), donesene zakonodavne regulative, svih aktivnosti Fonda na sufinanciranju sanacije odlagališta te izgradnji centara za gospodarenje otpadom, izraženo je neslaganje s ocjenom Vlade RH kako se realizacija izgradnje centara za gospodarenje otpadom ne ostvaruje u predviđenim rokovima budući da se tek u zadnje dvije godine započelo s njihovom pripremom. Istaknuto je kako su u zadnje dvije godine napravljeni određeni pomaci u uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, ali da se nažalost još uvijek samo dovršava izgradnja centara za gospodarenje otpadom Marišćina i Kašijun koja je ugovorena u 2011. godini. Nadalje, konstatirano je da su količine biorazgradivog komunalnog otpada na odlagalištima znatno veće od dopuštenih količina te da je u 2013. u odnosu na 2012. došlo do malog povećanja ukupno odloženih količina svih vrsta otpada na odlagalištima. Niz obveza definiranih strateškim dokumentima i poglavljem 27. Okoliš ostao je neizvršen na državnoj i lokalnoj razini, a Vlada RH ujedno nije u planiranom roku donijela novi Plan gospodarenja otpadom za sljedeće šestogodišnje razdoblje kojim bi definirala najavljeni novi koncept izgradnje 13 centara za gospodarenje otpadom.

Tijekom rasprave dodatno je za unapređenje sustava gospodarenja otpadom ukazano na važnost dinamike izgradnje centara za gospodarenje otpadom. U tom smislu  pozdravljeno je najavljeno održavanje tematske sjednice Odbora na kojoj će Odbor od strane nadležnog Ministarstva biti cjelovito izviješten o dinamici realizacije projekata izgradnje centara za gospodarenje otpadom. Istaknuto je da je ova revizija ukazala na niz slabosti i problema na lokalnoj i regionalnoj razini koji imaju dublji korijen u samoj lokalnoj razini budući da navedena zbog slabih financijskih i ljudskih kapaciteta nije u mogućnosti odazvati se ovakvim izazovima.

U svezi izgradnje centara za gospodarenje otpadom upozoreno je na važnost izbora najboljih tehnologija obrada otpada. Izneseno je i stajalište kako je način postupanja s otpadom u RH zastario te da se novim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom nisu uveli tržišni modeli gospodarenja otpadom, posebice posebnim kategorijama otpada. Postavljeno je i pitanje trošenja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za gospodarenje otpadom na način da se  parafiskalni nameti koji su prihod Fonda koriste suprotno njihovoj namjeni za sanaciju odlagališta. U tom smislu izraženo je žaljenje što nije uvedena naknada za odlaganje otpada na odlagališta iz koje bi se financirale ove namjene.

U raspravi su izrečene i pohvale dosadašnjim aktivnostima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sufinanciranju projekata jedinica lokalne razine u području gospodarenja otpadom i zaštiti okoliša.

Zatraženi su podaci o broju zahtjeva za izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom  primljenih sukladno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom koji je stupio na snagu u srpnju 2013. godine te broju izdanih dozvola. Predstavnici Ministarstva ukazali su na prisutan problem dostavljanja nepotpune dokumentacije od strane podnositelja zahtjeva te su se obvezali naknadno dostaviti tražene podatke. Raspravljano je i o statusu odlagališta otpada na Jakuševcu.

Vezano uz obuhvat ovog revizorskog Izvješća izraženo je i mišljenje o potrebi proširenja njegovog obuhvata i na analizu mjera odnosno sankcija izrečenih subjektima gospodarenja otpada u sklopu inspekcijskih nadzora provedenih od strane inspekcije zaštite okoliša te analizu problematike zbrinjavanja građevinskog otpada, otpadnog mulja iz pročišćivača i slično.

Zaključno je naglašena važnost senzibiliziranja javnosti kroz provođenje i populariziranje određenih akcija poput akcije Zelena čistka koja se provodi na razini RH.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (11 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg

Z A K L J U Č K A

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.