Odbor za zaštitu okoliša i prirode

Izvješće Odbora za zaštitu okoliša i prirode o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 166

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 11. sjednici održanoj 26. rujna 2012. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. rujna 2012. godine uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 84.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom potvrđuje 2008. godine potpisani Protokol o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja, a koji je jedan od sedam pratećih protokola Konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnoga područja Sredozemlja (Barcelonske konvencije). Protokol je međunarodnopravni instrument kojim se uvodi obveza integralnog upravljanja obalnim područjem uzimajući u obzir prostorno planiranje, zaštitu okoliša i prirode, zaštitu kulturne baštine, održivu poljoprivredu, ribarstvo, turizam te ostale gospodarske djelatnosti u obalnom području. Niz obveza koje proizlaze iz odredbi Protokola već je ugrađen u postojeći pravni sustav. Predloženi Zakon o potvrđivanju Protokola sadrži Izjavu kojom se određuje zemljopisno područje primjene za Republiku Hrvatsku, a koju će Republika Hrvatska prilikom polaganja isprave o ratifikaciji, priopćiti depozitaru. Republika Hrvatska pridržava pravo posebnog režima uređenja prostora u pojasu koji obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Obrazložena je i primjena iznimke za Republiku Hrvatske u odnosu na člankom. 8. stavkom. 2. podstavkom a) definiran pojas u kojem gradnja nije dozvoljena u obalnim područjima.

Nakon uvodnog obrazloženja podržano je donošenje ovoga Zakona te istaknut značaj provedbe Barcelonske konvencije i njezinih protokola za provedbu zajedničkih aktivnosti u zaštiti mora i morskog okoliša Sredozemlja.

Dodatna pojašnjenja zatražena su vezano uz predloženo zemljopisno područje primjene Protokola za Republiku Hrvatsku, u dijelu koji definira granicu obalnog područja u smjeru kopna Od strane predstavnika predlagatelja pojašnjeno je da granicu obalnog područja u smjeru kopna čini granica obalnih jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave čiji dio teritorija zahvaća kopneni dio zaštićenog obalnog područja od 1000 m. Navedeno dakle uključuje i jedinice lokalne samouprave koje su dijelom u tom pojasu, ali ne graniče s morem.
Raspravljano je i o Protokolom određenom kopnenom pojasu širine od ne manje od 100 metara, mjereći od najviše crte mora zimi, u kojem gradnja nije dozvoljena te čl. 8. stavkom 2. podstavkom b) predviđenu mogućnost državama da navedenu mjeru prilagode tj. primjene iznimke u odnosu na zabranu gradnje od 100 metara. Izraženo je stajalište kako se odredbama važećeg Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ br. 86/2012.), odstupilo od intencije zaštite ZOP-a u provedbi postupka ozakonjenja. Istaknuto je da je zaštićeno obalno područje mora (ZOP) definirano Zakonom o prostornom uređenju i gradnji te da je njegovo uvođenje pridonijelo očuvanju tog izuzetno vrijednog prostora. Naglašeno je da se novim zakonom zapravo omogućila opća legalizacija u zaštićenom obalnom području mora i samim time odstupilo od kriterija ozakonjenja koji je prethodni Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama iz 2011. godine definirao u cilju zaštite ZOP-a.

Naglasak u raspravi dan je i na važnost realizacije infrastrukturnih projekata obalnih gradova (tj. izgradnje kanalizacijskih sustava, sanacije odlagališta i sl.). u cilju smanjivanja okolišnih problema Istaknuto je da provedba Protokola zahtijeva značajne izdatke za realizaciju infrastrukturnih projekata te je ukazano na važnost pomoći obalnim jedinicama lokalne samouprave u financiranju tih projekata planiranjem sredstava za te namjene u državnom proračunu Republike Hrvatske. U tom smislu ukazano je na značajno smanjenje sredstava planiranih za zaštitu obalnog područja u Državnom proračunu za ovu godinu.

Predstavnik predlagatelja zaključno je istaknuo da Protokol predviđa izradu strategije integralnog upravljanja obalnim područjem mora.
Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA O INTEGRALNOM UPRAVLJANJU OBALNIM PODRUČJEM SREDOZEMLJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.


PREDSJEDNIK ODBORA

Branko Bačić, dipl.ing.