Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 35. sjednici održanoj 3. prosinca 2013. godine, Konačni prijedlog zakona o prostornom uređenju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2013. godine. Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o prostornom uređenju, Konačnom prijedlogu zakona o gradnji, P.Z.E. br. 467 te Konačnom prijedlogu zakona o građevinskoj inspekciji P.Z. br. 468.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je naznačio da su od strane predlagatelja razmotrene sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni na Prijedlog zakona u prvom čitanju. Istaknuo je da navedeni Konačni prijedlozi zakona nisu u bitnom mijenjani te da se izmjene odnose na pojašnjenja, doradu odnosno proširenje nekih odredbi.
Sjednici Odbora nazočan predsjednik Udruge hrvatskih arhitekata iznio je zajedničko stajalište Hrvatske komore arhitekata i Udruge hrvatskih arhitekata o predloženom Konačnom prijedlogu zakona o prostornom uređenju. Istaknuo je da se predloženim Zakonom uvelike mijenja sustav gospodarenja prostorom Republike Hrvatske na način da se uvodi novi krunski dokument Državni plan prostornog razvoja te otvaraju mogućnosti da prostorni planovi države ili županije sadrže provedbene elemente, odnosno da se već temeljem njih mogu ishoditi dozvole za gradnju. Iako je jasna nakana zakonodavca da ovime olakša proces usuglašavanja županija za primjerice građevine koje prolaze kroz više županija ili su od značaja za cijelu Hrvatsku, navedeno s druge strane otvara pitanje raznih drugih projekata koji mogu biti proglašeni projektima od državnog značaja (turističke zone, gospodarske zone itd.), a za koje će izvođenjem dozvole iz prostornog plana tako visokog reda izostati niz elaboracija i samim time se javiti mogućnost ugroze zaprostor.
U nastavku rasprave istaknuto je da se unatoč deklariranom stavu o potrebi decentralizacije, i ovim zakonskim prijedlogom smanjuju ovlasti i sužava proces odlučivanja jedinica lokalne samouprave kada je riječ o upravljanju prostorom. Ova intencija prisutna je u nizu novih zakona, posebice Zakonu o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 133/2013.).
U nastavku rasprave ukazano je na nedonošenje svih prostornih planova područja posebnih obilježja što je prepoznato kao jednim od tri ključna elementa slabijeg funkcioniranja zaštićenih područja. Istaknuto je kako ni novim Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/2013.) te ovim Konačnim prijedlogom zakona nisu uvedeni obvezujući rokovi donošenja prostornih planova područja posebnih obilježja (prvenstveno ovdje naglašeni nacionalni parkovi i parkovi prirode).
U raspravi je istaknut značaj pojednostavljivanja procedura i ubrzavanja donošenja dokumenata (kako u području prostornog uređenja tako i gradnje) za smanjivanje pojave korupcije i diskrecijskog odlučivanja na razini službenika uprave. Ujedno je naglašeno da bi uz pojednostavljivanje procedura trebalo uvesti zaštitne mehanizme (poput primjerice položajne rente koju bi investitor plaćao ukoliko u određenom roku ne pokrene realizaciju projekta). Istaknuto je kako bi se navedenim zaštitnim mehanizmima osigurala zaštita države te lokalne razine.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, 3 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.