Odbor za zaštitu okoliša i prirode

Izvješće Odbora za zaštitu okoliša i prirode o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. E. br. 639

Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 42. sjednici održanoj 19. ožujka 2014. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. ožujka 2014. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode ukratko je prezentirao predloženi Zakon te istaknuo da se njime vrši usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije na području zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena. Ukratko su naznačene novine predloženog Zakona u području zaštite zraka, zaštite ozonskog sloja te zaštite klime. Istaknuto je da će se određivanjem Državnog hidrometeorološkog zavoda i Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada za referentne laboratorije osigurati učinkovitija provedba praćenja kvalitete zraka u državnoj mreži te racionalizacija troškova rada državne mreže.

Odbor je od Hrvatskog udruženja za zaštitu zraka te Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada zaprimio pisane primjedbe na predloženi Zakon. Sjednici Odbora nazočili su predstavnici Udruženja koji su u svom izlaganju naglasak dali na članak 10. predloženog Zakona kojim se mijenja članak 28. važećeg Zakona. Stajalište je Udruženja da određivanje Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) i Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) nacionalnim referentnim laboratorijima neće doprinijeti unaprjeđenju rada državne mreže.

Mišljenja su da Zakon ne bi smio navoditi nazive institucija koje će za potrebe Ministarstva zaštite okoliša i prirode obavljati poslove nacionalnih referentnih laboratorija, već jedino sadržavati uvjete koje takva institucija treba zadovoljiti. Naglašeno je da institucija koja upravlja mrežom ne bi trebala istovremeno obavljati i mjerenja. Ujedno je upozoreno da se ovako predloženim zakonskim rješenjima ne omogućuje iskorištavanje kapaciteta postojećih referentnih laboratorija već se planira uspostavljanje paralelnog sustava. Ovo je tim više upitno što u RH postoje dva referentna laboratorija za većinu referentnih metoda određenih CAFE Direktivom te 11 ispitnih laboratorija koji imaju dozvolu nadležnog Ministarstva i prošli su postupak akreditacije.

U raspravi koja je potom uslijedila od predstavnika predlagatelja zatraženo je dodatno pojašnjenje u svezi modela praćenja kvalitete zraka u državnoj mreži u drugim državama članicama Europske unije. Pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode obrazložila je kako od preostalih 27 članica EU jedino Velika Britanija ima model koji podržava privatne tvrtke za praćenje kvalitete zraka u državnoj mreži, dok sve ostale države članice imaju model u kom tijela državne uprave, javne institucije, državni hidrometeorološki zavodi ili agencije za zaštitu okoliša organiziraju i provode praćenje kvalitete zraka u državnoj mreži.

Ujedno je postavljeno pitanje u kojoj su mjeri DHMZ i IMI bili uključeni u izradu predloženog Zakona te kakav je njihov stav o raspoloživim kapacitetima za provedbu predloženih izmjena. Pomoćnica ministra istaknula je da su nakon završenog postupka savjetovanja sa zainteresiranom javnošću ujedno provedene dodatne konzultacije sa DHMZ-om, IMI-jem, EKONERG-om te Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, a koji su nakon unapređenja predloženog teksta Zakona isti podržali.

U nastavku rasprave iznesena je ocjena da je postojeći sustav praćenja kvalitete zraka bio neučinkovit samo u dijelu koji se odnosi na pozadinske postaje. Istaknuto je kako od strane predlagatelja nije iznijeto dovoljno argumenata iz kojih bi bila nedvojbena opravdanost uvođenja ovog modela, posebice ima li se na umu kako do sada nije bilo primjedbi na mjerenja kakvoće zraka na državnoj mreži provođenih od strane akreditiranih laboratorija.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 5 glasova „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI ZRAKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića,  predsjednika Odbora. 

PREDSJEDNIK ODBORA

                                     Branko Bačić, dipl.ing.