Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 31. sjednici održanoj 1. listopada 2013. godine, Prijedlog zakona o gradnji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2013. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o gradnji, P.Z.E. 467, Prijedlogu zakona o prostornom uređenju, P.Z. br. 466 i Prijedlogu zakona o građevinskoj inspekciji P.Z. br. 468.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Zakonom u domaći pravni sustav prenosi Direktiva 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada na način da će sva pitanja vezana uz energetska svojstva zgrada biti uređena jednim zakonom. Naglašeno je da će donošenje predloženog Zakona pojednostavniti i ubrzati izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola te smanjiti dokumentaciju potrebnu za njihovo izdavanje. Uz naglasak na očekivane pozitivne učinke primjene ovoga Zakona na investicije, detaljnije su obrazložene novine ovoga Zakona u odnosu na važeću regulativu.
Sjednici nazočan predsjednik Hrvatske komore arhitekata problematizirao je, sa stajališta zaštite investitora, predloženo pribavljanje posebnih uvjeta na bazi glavnog projekta. Istaknuto je da prikupljanje posebnih uvjeta treba jasno definirati vezano na idejni projekt. Dosadašnjom praskom pokazano je da je upravo idejni projekt podloga primjerena za prikupljanje posebnih uvjeta javnopravnih tijela, a to je u potpunosti u skladu i sa odredbama važećeg Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja.
Predsjednica Odbora krajobraznih arhitekata Hrvatske komore arhitekata istaknula je da krajobrazni elaborat definiran predloženim Zakonom ne predstavlja razinu projekta već je to samo inventarizacija i analiza. Naglasila je da se projektno rješenje (uređenje okoliša) radi kroz projekt krajobraznog uređenja ili krajobrazno arhitektonski projekt.
U raspravi je također naglašeno da bi izvedbeni projekt trebalo definirati kao obvezan, a ne opcionalan.
Zatražene su konkretnije informacije od predstavnika predlagatelja o tome koliko će se skratiti prosječni rokovi za izdavanje potrebnih dozvola u odnosu na važeću regulativu te o učinku ovih zakonskih izmjena na kretanje troškova ishođenja potrebnih dozvola i izrade potrebne dokumentacije.
Istaknuto je da premda je intencija ovog Zakona ubrzavanje procedura ishođenja potrebnih dozvola za građenje, ovim Prijedlogom zakona nisu definirali rokovi u kojima nadležna tijela trebaju ishoditi akte nakon što investitor dostavi svu potrebnu dokumentaciju.
Nije podržano predloženo rješenje po kojem uplata komunalnog i vodnog doprinosa nije uvjet za izdavanje građevinske dozvole, već je to investitor dužan učiniti po izvršnosti građevinske dozvole. Upozoreno je kako ovo rješenje gradovima i općinama znatno ugrožava pravovremenu pripremu i uređenje građevinskog zemljišta, odnosno planiranje uređenja.
U svezi uvedenih različitih vrsta radova kao što su adaptacija, popravci i poboljšice te jednostavna rekonstrukcija, naglašeno je kako će oni u primjeni izazvati različita tumačenja i mogućnost prekršaja.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg
Z A K L J U Č K A
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o gradnji.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.