Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora na 40. sjednici održanoj 26. veljače 2014. godine raspravio je sukladno članku 158. stavku 1. i 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/2013.) Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ.
Odbor je zaprimio očitovanje Ministarstva zaštite okoliša i prirode, KLASA: 018-04/14-15/33, URBROJ: 517-06-1-14-2 od 24. veljače 2014. godine kojim Ministarstvo iznosi stajalište da je navedeni Prijedlog odluke u skladu s načelom supsidijarnosti i proporcionalnosti iz članka 5. Ugovora o europskoj uniji.
Stajalište Ministarstva uvodno je prezentirala pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode te se prvotno iznijela osnovne odrednice Okvira za klimatsku i energetsku politiku u razdoblju 2020.-2030. koji je Europska komisija prezentirala u siječnju ove godine i kojim se postavlja obvezujući cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova. Navedenim Okvirom Komisija kao cilj za 2030. predlaže smanjenje emisija stakleničkih plinova u EU za 40% u odnosu na 1990. godinu. U sektoru u sustavu trgovanja emisijskim jedinicama trebalo bi se 2030. u odnosu na 2005. godinu, postići smanjenje emisije stakleničkih plinova od 43%, a u sektoru izvan sustava trgovanja emisijskim jedinicama smanjenje od 30%. Za sektore koji nisu pokriveni sustavnom trgovanja emisijama stakleničkih plinova (dio industrijskih procesa, uporaba otapala i drugih proizvoda, poljoprivreda, šumarstvo, gospodarenje otpadom, kućanstva i usluge, promet itd.) za RH je utvrđen postotak +11% do 2020. godine čime bi se rast emisija iz ovih sektora treba ograničiti do 11% u odnosu na razinu iz 2005. godinu. Međutim, u kontekstu ovog smanjenja od 30% na razini EU, očekivano je da će ovo ograničenje ići prema minusu i za RH, očekivano -13% ili -15%. Ovim Okvirom ujedno su postavljeni ciljevi za energiju iz obnovljivih izvora na razini EU-a. Navedeni cilj za smanjenje emisije stakleničkih plinova za 40% trebao bi potaknuti veći udjel energije iz obnovljivih izvora u EU-u od najmanje 27%. Dosadašnji cilj od 20% udjela energije iz obnovljivih izvora energije do 2020. godine, povećava se na 27%. Vezano uz energetsku učinkovitost tijekom ove godine očekuje se revizija Direktive o energetskoj učinkovitosti i analiza napretka postignutog u pogledu ostvarenja cilja za 2020. Element ovog Okvira je reforma sustava za trgovanje emisijskim jedinicama te je rezultat navedenog i ovaj zakonodavni prijedlog tj. Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ.
Pravni temelj za donošenje Odluke sadržan je u članku 10. stavku 5. Direktive 2003/87/EZ kojim se propisuje da se svake godine Europskom parlamentu i Vijeću treba podnijeti izvješće o funkcioniranju europskog tržišta ugljika. U izvješću Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću o stanju na europskom tržištu ugljika u 2012. godini utvrđeno je da su potrebne mjere za rješavanje strukturnih neravnoteža između ponude i potražnje. Na početku trećeg trgovinskog razdoblja (2013.-2020. godina) EU ETS sustav bio je obilježen velikom neravnotežom između ponude i potražnje emisijskih jedinica, što je dovelo do stvaranja viška od oko 2 milijarde emisijskih jedinica za koji se očekuje da će narasti tijekom idućih godina na više od 2,6 milijardi emisijskih jedinica do 2020. godine. Posljedica velikog viška emisija raspoloživih za prodaju na dražbi i smanjenje potražnje dovelo je do pada cijena emisijske jedinice, a time i do smanjenja poticaja za niskougljična ulaganja u „zelene tehnologije“. Kao kratkoročna mjera za ublažavanje posljedica zbog viška u 2013. godine donesena je Odluka o odgađanju (preraspodjeli) prodaje 900 milijuna emisijskih jedinica na dražbi u početnim godinama 3. faze (2013.-2020.). Uzimajući u obzir da su značajke viška strukturne i dugoročne prirode, Europska komisija je na stajalištu kako su potrebne dodatne mjere za jačanje EU ETS sustava u cilju osiguravanja ekonomičnog prijelaza na niskougljično gospodarstvo. Jedna od mjera je uspostavljanje rezerve za stabilnost tržišta kojom bi se na fleksibilniji način osigurala ponuda i povećala otpornost na potrese u sustavu. Iz tih razloga Europska komisija izradila je ovaj Prijedlog odluke kojim se uspostavlja rezerva za stabilnost tržišta koja počinje s radom 1. siječnja 2021. godine
Ujedno je istaknuto da je Prijedlog odluke u početnoj fazi razmatranja te da Ministarstvo, u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca, provodi prvu javnu raspravu. Navedeno je od značaja budući da riječ o 70 hrvatskih postrojenja pred koje su postavljeni veliki zahtjevi. Rezultat navedenog bit će objedinjeno mišljenje gospodarstvenika čiju je izradu preuzela Hrvatska gospodarska komora. Ministarstvo planira, kako se bude razvijao ovaj akt kao i drugi akti u sklopu klimatsko-energetskog paketa, provoditi otvorenu raspravu u suradnji s drugim ministarstvima. Istaknuta je važnost da se kroz stajalište Vlade RH zauzme optimalan pristup kojim bi se omogućila zaštita postrojenja imajući u vidu mjere koje moraju provoditi u svojim proizvodnim procesima.
U raspravi koja je potom uslijedila, u kontekstu velikih zahtjeva postavljenih pred našu industriju, postavljeno je pitanje mogućnosti uvođenja određenih zaštitnih mehanizama za proizvode koji ulaze u sustav, a dolaze iz drugih država koje nisu članice EU i nisu proizvedeni u skladu sa standardima i tehnologijama koje u konačnici utječu na cijenu i konkurentnost. Ovdje se prvenstveno naglasak dao na cementare.
Predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i prirode naznačila je da postoje određene grane industrije koje su osjetljive tj. izložene rizicima od izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje. Na godišnjoj razini EK donosi Odluku kojom definira popis industrijskih procesa koji, prema određenim kriterijima, imaju besplatne emisije. Odlukom Komisije iz 2011. godine (Odluka Komisije od 27. travnja 2011. o utvrđivanju prijelaznih propisa Unije za usklađenu besplatnu raspodjelu emisijskih kvota na temelju članka 10a. Direktive 2003/87/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća 2011/278/EU) obuhvaćena je i cementa industrija te Ministarstvo podržava i nadalje ovakav status cementne industrije. Stajalište je Ministarstva da treba posebnu pažnju posvetiti industrijama koje će imati rizik premještanja proizvodnje u druge, susjedne države. U tijeku je izrada izmjena Zakona o zaštiti zraka kojim će se predložiti odredba temeljem koje će Vlada RH moći donijeti odluku kojom će se utvrditi djelatnosti i financijske mjere u korist tih sektora koji se smatraju izloženi riziku izmještanja emisija stakleničkih plinova u treće zemlje. Trenutno takav mehanizam nismo uspostavili budući da su te industrije na spomenutom popisu te će se posebne mjere donositi samo s promjenom tog statusa.
Tijekom rasprave konstatirano je da Vlada Republike Hrvatske nije izradila stajalište na ovaj zakonodavni prijedlog te je istaknuta važnost da se u tom stajalištu Vlada RH izjasni o utjecaju provedbe ove Odluke na hrvatsko gospodarstvo, točnije navedenih 70 postrojenja.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno donio sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisija stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ u skladu je s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o europskoj uniji.
2. Obvezuje se Vlada Republike Hrvatske da do usvajanja Prijedloga odluke u Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije obavješćuje Odbor za zaštitu okoliša i prirode o značajnijim izmjenama sadržaja Prijedloga odluke te o Stajalištu Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke.
PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.