Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 29. sjednici održanoj 10. srpnja 2013. godine, Konačni prijedlog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2013. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se donošenje ovoga Zakona predlaže u svrhu uređivanja gospodarenja ugljikovodicima odnosno istraživanja i eksploatacije ugljikovodika koji se nalaze u zemlji ili u podzemlju unutarnjih morskih voda ili teritorijalnog mora Republike Hrvatske, odnosno u podzemlju epikontinentalnog pojasa Jadranskog mora do linije razgraničenja sa susjednim zemljama na kojima Republika Hrvatska, u skladu s međunarodnim pravom, ostvaruje jurisdikciju i suverena prava. Predloženim Zakonom uređuje se izdavanje dozvola i sklapanje ugovora za eksploataciju, naknada, inspekcijski nadzor, prekršajne odredbe i druga pitanja. Uvodno su prezentirane razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi na Odboru istaknuto je da je Hrvatski sabor 14. lipnja 2013. godine donio Odluku o izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske („NN“, br. 76/2013.) kojom se na prostoru Države (uključujući područje Jadrana s epikontinentalnim pojasom te kopneni dio Države) omogućava istraživanje ugljikovodika na područjima potencijalnih nalazišta nafte i plina bez prethodno planiranih lokacija. Navedenim se otvorio prostor za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, a bez provođenja strateške procjene odnosno ocjene o potrebi strateške procjene. Neposredno nakon donošenja navedene Odluke, Hrvatski sabor donio je novi Zakon o zaštiti okoliša („NN“, br. 80/2013.) kojim je uvedena obveza provođenja strateške procjene za strategije, uključujući njihove značajne izmjene i dopune, koje se na državnoj razini donose iz područja prostornog uređenja kada daju okvir za zahvate koji podliježu procjeni utjecaja na okoliš. Stoga je upozoreno da je Prijedlogu zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika trebalo prethoditi provođenje strateške procjene za izmjene i dopune navedene Strategije kao i donošenje izmjena i dopuna Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske („NN“, br. 50/99) uz prethodno provođenje strateške procjene.
Naglašeno je da ovako imamo situaciju da se donošenjem ovakvog strateškog dokumenta potpuno isključila javnost iz postupka planiranja lokacija za istraživanje ugljikovodika u epikontinentalnom pojasu. Bitno je istaknuti da u navedenom epikontinentalnom pojasu ni lokalna razina nema nikakve nadležnosti. Istaknuto je da je za gospodarenje ugljikovodicima koje će se odvijati izvan granica teritorijalnog mora, nužno provesti sveobuhvatnu raspravu budući da samo jedna havarija takvog projekta može imati katastrofalne posljedice za turizam u Jadranu i morski okoliš.
Od nazočnog zamjenika te pomoćnika ministra zaštite okoliša zatraženo je obrazloženje jesu li odredbe predloženog Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika usklađene s odredbama Zakona o zaštiti okoliša („NN“, br. 80/2013. ) i Zakona o zaštiti prirode („NN“, br. 80/2013.). Predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i prirode potvrdili su da je Ministarstvo bilo uključeno u izradu predloženog Zakona te da su u procesu izrade ovoga Zakona uvažene primjedbe Ministarstva.
Raspravljano je i o prijedlogu amandmana na članak 67. stavak 3. koji je Hrvatska udruga poslodavaca i INA – Industrija nafte d.d. dostavila Odboru za zaštitu okoliša i prirode. Navedenim amandmanom predlaže se da se umjesto roka od dvije godine odredi rok od pet godina kao razdoblje unutar kojeg bi se izvršile zamjene odnosno usklađenja postojećih odobrenja. U raspravi je iznijeto stajalište da razdoblje od dvije godine neće biti dostatno za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, posebice u kontekstu postupaka koji se sada vode pri Agenciji za upravljanje državnom imovinom. Iznijet je podatak da je riječ o preko tisuću zahtjeva za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za 31 eksploatacijsko polje te je postavljeno pitanje realnosti roka definiranog predloženim Zakonom. Od strane predstavnika predlagatelja navedeni prijedlog amandmana nije podržan te je istaknuto kako je eksploatacija koja se provodi bez prethodno riješenih imovinsko-pravnih odnosa nelegalna.
Ujedno su od predlagatelja zatražena dodatna pojašnjenja u svezi tehnologije trajnog zbrinjavanja plinova u geološkim strukturama te vlasništva nad dokumentima i podacima vezanim za ugljikovodike kao i o uvjetima korištenja tih podataka od strane investitora.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 5 glasova „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O ISTRAŽIVANJU I EKSPLOATACIJI UGLJIKOVODIKA
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.