Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 31. sjednici održanoj 1. listopada 2013. godine, Prijedlog zakona o prostornom uređenju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2013. godine.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi zakon kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu ovoga Zakona te Prijedlogu zakona o gradnji, P.Z.E. br. 467 i
Prijedlogu zakona o građevinskoj inspekciji P.Z. br. 468.
U uvodnom obrazloženju ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja istaknula je da će se donošenjem predmetnog Zakona te Zakona o gradnji i Zakona o građevinskoj inspekciji uvesti transparentan sustav za investitore te osigurati uvjeti za učinkovito gospodarenje postojećim dobrima. Prezentirane su novine u dijelu sustava prostornih planova, sadržaja prostornih planova, instrumenata provedbe prostornih planova i nadzora nad provedbom ovoga Zakona te je naglašen značaj uspostave Informacijskog sustava prostornog uređenja.
Sjednici Odbora nazočan predsjednik Udruge hrvatskih arhitekata sa stajališta zaštite okoliša osvrnuo se na dvije novine uvedene predloženim Zakonom. Riječ je o predloženom ukidanju povjerenstava za ocjenu arhitektonske uspješnosti pri tijelima graditeljstva, a značajnim za postizanje vrsnoće izgrađenosti prostora te kontrolu i promociju kvalitetnih idejnih rješenja. U tom smislu istaknuta je važnost da se predloženim Zakonom da poticaj jedinicama lokalne samouprave da osnivaju nezavisna tijela za prosudbu. Nadalje, uočeno je da bi sukladno predloženom Zakonu prostorni planovi države ili županija uključivali provedbene elemente, odnosno da bi se već temeljem njih mogle ishoditi dozvole za pojedine zahvate od državnog ili županijskog značaja. Izražena je dvojba kako bi te provedbene odredbe stajale u planovima tog reda koji su strateški te definiraju osnovne smjernice. Ocijenjeno je kako navedeno predstavlja veliku opasnost da se izvlačenjem detaljnih podataka iz planova velikog mjerila, tj. iz preopćenitih planova izazovu adekvatno velike pogreške u prostoru, što je posebno opasno primjerice kod turističkih zona uz obalu.
Predsjednik Hrvatske komore arhitekata ukratko je naznačio neke od primjedbi koje je Komora uputila nadležnom Ministarstvu, a koje su polazeći od Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013.-2020., usmjerene na zaštitu prostora, zaštitu svih sudionika u procesu gradnje, zaštitu stručne metodologije rada te ubrzavanje procedura. U svezi zaštite prostora i osiguranja arhitektonske vrsnoće zahvata u prostoru naglasio je važnost djelovanja povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti te provođenje urbanističko-arhitektonskih natječaja i ugrađivanja odredbi pravilnika o natječajima u Zakon. Sa stajališa zaštite investitora problematizirano je predloženo pribavljanje posebnih uvjeta na bazi glavnog projekta, a koje se oslanja na Informacijski sustav prostornog uređenja za koji će trebati određeno vrijeme da zaživi.
Predsjednica Odbora krajobraznih arhitekata u sklopu Hrvatske komore arhitekata istaknula je potrebu da se još jednom razmotri mogućnost da se na tragu Europske konvencije o krajobrazu tema krajobraz ugradi i u ovaj Zakon.
Sjednici nazočan predstavnik Zelene akcije naglasio je kako članak 98. stavak 2. nije u potpunosti usklađen s Arhuškom konvencijom budući da omogućuje davanje odgovora na određeni presjek primjedbi, a ne sve primjedbe koje se zaprime za prostorni plan područne (regionalne) i državne razine. U svezi državnog plana prostornog razvoja koji predviđa provedbene mjere upozoreno je na zadiranje u ovlasti lokalne razine. Predloženo je brisanje odredbe članka 44. u dijelu kojim se, za razliku od važećeg Zakona, sada dopušta izgradnja smještajnih i ugostiteljsko-turističkih kapaciteta na golf igralištima te ugradi odredba kojom bi se zabranila izgradnja smještajnih kapaciteta na golf igralištima.
U nastavku rasprave načelno je podržana intencija da se donošenjem ovoga te druga dva Zakona stvore preduvjeti za bržu realizaciju investicija. Međutim, neprihvatljivim je ocijenjena konstatacija predlagatelja da je najveći i najštetniji nedostatak koji izravno onemogućava ostvarivanje pretpostavki za unaprjeđenje gospodarskog i društvenog razvitka neprihvatljivo velik utjecaj regionalnih i lokalnih prostornih planova u planiranju na državnoj razini, a posebice na provedbu zahvata u prostoru od značaja za Državu te lokalnih prostornih planova u planiranju na regionalnoj razini. Na tragu ovoga stava predložena zakonska rješenja predstavljaju centralizaciju kojom se omogućuje državi odnosno županiji da jedinicama lokalne samouprave nameće određena rješenja na njihovom području. S druge strane, istaknuto je kako je predlagatelj izgubio iz vida situacije u kojima je država kočničar razvoja na lokalnoj razini u slučajevima gdje određene planirane zone nisu stavljene u funkciji jer se čeka realizacija projekata od državnog značaja.
Tijekom rasprave u više navrata je istaknuto da su predloženim Zakonom područna i lokalna samouprava razvlaštene ovlasti koje im proizlaze iz Ustavom zajamčenih prava te da nova zakonska rješenja odudaraju od Europske povelje o lokalnoj samoupravi te ukidaju dostignutu razinu prava lokalne samouprave. Konstatirano je kako se nastojanje da se unaprijedi sustav prostornog uređenja pravda smanjenjem ovlasti jedinicama lokalne samouprave.
Naglašeno je da je zaštita prostora, okoliša i drugih prostornih vrijednosti prestala biti jednom od osnovnih i obveznih sadržajnih sastavnica donošenja prostornih planova. Uočeno je da je obvezni sadržaj prostornih planova u dijelu koji se odnosi na zaštitu okoliša ovim Zakonom, u odnosu na važeći Zakon, podnormiran. Ocijenjeno je da je zaštita okoliša, pa i dijelu ZOP-a, u odnosu na postojeći Zakon postavljena na nižu razinu.
Od predstavnika predlagatelja zatraženo je tumačenje zašto su u predloženom Zakonu u postupku izdavanja lokacijske dozvole kao stranke izuzete javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode te jedince lokalne samouprave na čijem se području planira zahvat u prostoru (članak 135.)
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“, 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg
Z A K L J U Č K A
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o prostornom uređenju.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.