Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 70. sjednici održanoj 18. lipnja 2015. godine, Prijedlog zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. lipnja 2015. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju pomoćnica ministra gospodarstva istaknula je da se predloženim Zakonom u pravni sustav Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o sigurnosti odobalnih naftnih i plinskih djelatnosti i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ. Odredbe ovoga Zakona odnose se na sprečavanje velikih nesreća tijekom odobalnog istraživanja i eksploatacije ugljikovodika. Kao nadležno tijelo za provedbu Zakona određena je Koordinacija za sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, propisani su dokumenti koji se izrađuju i dostavljaju za izvođenje odobalnih radova, propisan je način izrade i sadržaj dokumenata koji se dostavljaju za izvođenje odobalnih radova, kao i procedura odobravanja istih od strane Koordinacije, određena je odgovornost za štetu, sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti prilikom provedbe odobalnih radova te su propisane prekršajne odredbe.
Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je ponašanje Vlade Republike Hrvatske ocijenjeno neodgovornim zato što je pokrenula postupak Prvog javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu 2. travnja 2014. godine te potom 2. siječnja 2015 godine izdala deset dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, a bez prethodnog donošenja nekoliko strateških dokumenata i ovoga Zakona. Ocijenjeno je da je prethodnim nedonošenjem Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika pokazana nebriga za očuvanje mora i morskog okoliša budući da izazvane velike nesreće istraživanjem i eksploatacijom ugljikovodika mogu imati razorne i nepovratne posljedice na morski i obalni okoliš. Ujedno je istaknuto da je cijeli ovaj postupak proveden ubrzano, nezakonito i netransparentno te je u konačnici rezultirao i nepoštivanjem rokova za potpisivanje ugovora definiranih Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika („NN“, br. 94/2013. i 14/2014.) i Odlukom o postupku provedbe javnog nadmetanja za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu („NN“, br. 40/2014.). Stoga je postavljeno pitanje u kojoj je fazi sada postupak javnog nadmetanja, postupak strateške procjene utjecaja na okoliš te kada se planira potpisivanje ugovora. Zbog načina kako je vođen cijeli postupak kao i zbog nedostupnosti javnosti i zastupnicima ugovora koji je Ministarstvo gospodarstva sklopilo s tvrtkom Spectrum, izražena je sumnja u pogodovanje te je istaknuta nužnost da se bez odgode obustave svi postupci koji se provode temeljem provedenog Prvog javnog nadmetanja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na Jadranu.
Predstavnici Zelene akcije zabrinjavajućim su ocijenili što je predloženi Zakon upućen u hitni postupak donošenja neposredno prije isteka roka u kojem je država članica dužna uskladiti svoje zakonodavstvo s navedenom Direktivom. Istaknuli su da je Direktiva donesena u lipnju 2013. godine i da je bilo dovoljno vremena za njezino prenošenje u nacionalno zakonodavstvo. Zelena akcija ocijenila je kako činjenica da se o ovom Zakonu raspravlja neposredno prije isteka roka za usklađivanje upućuje na zaključak da se istraživanje Jadrana i javno nadmetanje željelo provesti prije usklađivanja s Direktivom.
U nastavku rasprave upitnim je ocijenjen sastav Koordinacije za sigurnost pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika kojoj se predloženim Zakonom povjerava funkcija nadzora. Naime, navedenu čine predstavnici ministarstva nadležnog za rudarstvo, Agencije za ugljikovodike, Hrvatskog registra brodova, ministarstva nadležnog za pomorstvo, državne uprave nadležne za zaštitu i spašavanje, ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša i prirode i Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom. Istaknuto je kako predloženim nije osigurana neovisnost i objektivnost Koordinacije budući da je Agencija za ugljikovodike u sastavu Koordinacije. Samim time nisu stvoreni preduvjeti za jasno odvajanje funkcije nadzora sigurnosti i zaštite okoliša od tijela koje je usmjereno k razvoju korištenja naftnih ili plinskih resursa. Ujedno je upitnim ocijenjeno osnivanje novog tijela u uvjetima kada postoje tijela državne uprave u čijoj su nadležnosti ova pitanja, kao primjerice Obalna straža koja može sigurno i kvalitetno voditi procedure u slučaju onečišćenja mora.
Uočeno je da je člankom 30. ovoga Zakona kao i člankom 39. Prijelaznih i završnih odredbi definiran sadržaj te rok donošenja Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora. Upozoreno je kako se ovime narušava načelo jasnoće i preciznosti zakona. Naime, navedeni Plan definiran je Zakonom o zaštiti okoliša („NN“, br. 80/2013, 153/2013.-Zakon o gradnji) te je ovu problematiku trebalo definirati ovim temeljnim zakonom.
U svezi roka primjene koji je Zakonom propisan za planirane odobalne objekte tj. nove zahvate od 19. srpnja 2016. godine, postavljeno je pitanje upućuje li navedeno da bi eventualno bušenje istražnih bušotina temeljem provedenog postupka prvog javnog nadmetanja izmaklo obvezama iz ovoga Zakona. Pomoćnica ministra gospodarstva pojasnila je da to neće biti slučaj budući da su nove istražne i eksploatacijske bušotine nemoguće prije razdoblja od četiri godine, a što je od članova Odbora ocijenjeno netočnom tvrdnjom.
U raspravi je ukazano na važnost da se sukladno Arhuškoj konvenciji osigura javnosti i zainteresiranoj javnosti prilika za rano i učinkovito sudjelovanje u donošenju odluka vezanih za djelatnosti koje bi mogle imati značajne učinke na okoliš. U tom smislu iznijeta je primjedba na odredbe članka 7. stavka 2. kojima se propisivanjem kratkih rokova derogira odredba stavka 1. koja definira da bušenje istražne bušotina s neeksploatacijskog objekta može započeti nakon što je osigurano rano i učinkovito sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti.
Nakon provedene rasprave Odbor nije utvrdio svoje stajalište o potpori za donošenje ovoga Zakona jer su glasovi desetorice nazočnih članova bili podijeljeni i to: 5 glasova „za“ i 5 glasova „protiv“.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.