Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 66. sjednici održanoj 24. ožujka 2015. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. ožujka 2015. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Zakon kao zainteresirano radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnici predlagatelja istaknuli su da se predloženim Zakonom vrši usklađenje s novom Direktivom Vijeća 2013/59/Euratom koja je stupila na snagu nakon donošenja Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti („NN“, br. 141/2013.). Predložene izmjene i dopune odnose se na kategorizaciju izloženih radnika, obveze dozimetrijskog nadzora izloženih radnika, stjecanja stručne osposobljenosti, provjere zdravstvene sposobnosti izloženih radnika i slično. Ujedno se uvodi uspostava centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada od strane Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, a koji će ujedno njime upravljati. Definiran je i način financiranja ovih poslova Fonda.
U raspravi na Odboru istaknut je značaj problematike zbrinjavanja radioaktivnog otpada te donošenja Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva („NN“, br. 125/2014.) u zakonskom roku tj. do 1. kolovoza 2015. godine. Naime, sukladno Direktivi 2011/70/Euratom države članice trebaju predstaviti nacionalne programe u kojima će navesti kada, gdje i kako će zbrinuti iskorišteno nuklearno gorivo i radioaktivni otpad uz primjenu najviših sigurnosnih standarda. Stoga je upozoreno na važnost izrade strateške procjene utjecaja na okoliš Nacionalnog programa kako se prilikom njegove izrade ne bi dogodio isti propust kao kod izrade Strategije iz 2014. godine za koju je ova izrada strateške procjene propuštena.
Uočeno je da neka rješenja predložena ovim Zakonom odstupaju od rješenja sadržanih u Strategiji. Navedenom Strategijom definirao je da će Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost uspostaviti središnje skladište za institucionalni radioaktivni otpad i iskorištene izvore, s tim da će paralelno s uspostavom središnjeg skladišta Vlada RH odrediti pravnu osobu koja će obavljati poslove zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva. Navedenom Strategijom dana je ocjena kako je jedina organizacija koja u ovom trenutku raspolaže ljudskim i financijskim resursima za uspostavu središnjeg skladišta Zavod. Međutim, unatoč ovim strateškim opredjeljenjima, predloženim izmjenama brišu se iz nadležnosti Zavoda poslovi skladištenja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora podrijetlom s teritorija RH u središnjem skladištu te poslovi upravljanja središnjim skladištem. Napomenuto je da je Strategijom ujedno definirana postupna uspostava centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada kroz četiri razvojne faze pri čemu je prvi objekt koji bi se trebao uspostaviti središnje skladište za institucionalni radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja. Upozoreno je da se, unatoč ovim strateškim smjernicama, predloženim Zakonom smanjuje nadležnost Zavoda, a uspostava i upravljanje centrom za zbrinjavanje radioaktivnog otpada povjerava Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško. Iznesen je prigovor da predlagatelj ovo novo rješenje nije u pisanom uvodnom obrazloženju argumentirao. Stoga ostaje otvorenim pitanje ekipiranosti Fonda za obavljanje ovih poslova, posebice stoga što je i do sada poslove vezane za dekomisiju NE Krško te zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva iz NE Krško za Fond obavljala konzalting i inženjering tvrtka specijalizirana za poslove zaštite okoliša, a osobito za poslove s opasnim i radioaktivnim otpadom te radioaktivnim materijalom (APO d.o.o. usluge zaštite okoliša).
Općenito je istaknuto kako je u pisanom obrazloženju ovoga Zakona trebalo dati sustavnu, cjelovitu ocjenu stanja koja bi sadržavala najnovije informacije o tijeku pregovora s Republikom Slovenijom radi postizanja dogovora o zajedničkom zbrinjavanju radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva iz NE Krško, informacije o statusu druge revizije Programa razgradnje NE Krško kao i najavljivanim planovima NE Krško da na lokaciji elektrane uspostavi suho skladište za istrošeno nuklearno gorivo koje bi započelo s pogonom 2019. godine. Jednom od ključnih informacija izdvojeno je i pitanje projekta istraživanja i razvoja lokacije zbrinjavanja radioaktivnog otpada u RH. Ovo posebice u kontekstu lokacije koja je Programom prostornog uređenja RH iz 1999. definirana kao prostor za izgradnju nisko i srednje radioaktivnog otpada, a u svezi koje se Strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva nije jasno definirala.
Iznesen je prigovor i na iskazanu ocjenu potrebnih sredstava za provedbu ovoga Zakona budući da ne sadržava podatke o financijskim sredstvima prikupljenim u namjenskom Fondu, procjeni ulaganja za uspostavu centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, rashodima koji će proizaći iz nove nadležnosti Fonda i slično. Ovo tim više što je i Strategija manjkava u dijelu definiranja financijskih sredstava koji će pratiti realizaciju Strategije.
U svezi provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u razdoblju od 5. lipnja do 5. srpnja 2014. uočeno je kako nacrt Zakona koji je bio u postupku javne rasprave ne sadržava odredbe kojima se predlaže promjena koncepta zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Ocijenjeno je da je time javnost bila isključena iz promišljanja novog koncepta zbrinjavanja radioaktivnog otpada.
Ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost u osvrtu na iznesene primjedbe potvrdio je kako nacrt Zakona koji je bio u postupku javne rasprave nije sadržavao odredbe kojima se predlaže promjena koncepta zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Istaknuo je da su ove odredbe uvrštene u predložene izmjene i dopune Zakona kao rezultat primjedbi dobivenih tijekom javne rasprave i temeljem konzultacija s Europskom komisijom koja je tražila razdvajanje funkcije regulatora od operatera. Naglasio je kako je Strategijom bilo naznačeno da će se to razdvajanje funkcija dogoditi u budućnosti. Ravnatelj je ujedno članove Odbora ukratko izvijestio o tijeku pregovora s Republikom Slovenijom, fazi izrade Nacionalnog programa provedbe Strategije te pripremnim radnjama u svezi izrade idejnog rješenja, koncepta tehnologije, inicijalne procjene sigurnosti i komunikacije s lokalnom zajednicom za lokaciju vojno skladišni kompleks „Čerkezovac“ u općini Dvor. Na upit koja se vrsta otpada planira skladištiti na toj lokaciji pojašnjeno je da se planira skladištiti otpad iz RH te do 2020. uspostaviti uvjete za preuzimanje otpada iz NE Krško i zaključno oko 2040. uspostaviti odlagalište. Budući da je u raspravi zatraženo pojašnjenje roka definiranog člankom 23. za donošenje pravilnika kojim će se regulirati mjerenje osobnog ozračenja osoba, ravnatelj je pojasnio da je navedeni rok od dvije godine potreban jer uključuje fazu prikupljanja podataka, analitiku te konzultacije s Europskom komisijom.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADIOLOŠKOJ I NUKLEARNOJ SIGURNOSTI
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.