Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga sabora raspravio je, na 35. sjednici održanoj 3. prosinca 2013. godine, Konačni prijedlog zakona o gradnji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2013. godine. Odbor za zaštitu okoliša i prirode, na temelju članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je predloženi Konačni prijedlog zakona kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o gradnji, Konačnom prijedlogu zakona o prostornom uređenju, P.Z. br. 466 te Konačnom prijedlogu zakona o građevinskoj inspekciji P.Z. br. 468.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja ukratko je naznačio da su od strane predlagatelja razmotrene sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni na Prijedlog zakona u prvom čitanju. Istaknuo je da navedeni Konačni prijedlozi zakona nisu u bitnom mijenjani te da se izmjene odnose na pojašnjenja, doradu odnosno proširenje nekih odredbi.
Sjednici Odbora nazočan predsjednik Udruge hrvatskih arhitekata iznio je zajedničko stajalište Hrvatske komore arhitekata i Udruge hrvatskih arhitekata o predloženom Konačnom prijedlogu zakona o gradnji pri čemu je naglasio da predlagatelj Zakona nije usvojio nijednu od suštinskih primjedbi koja je dana od strane struke. Ujedno je izrazio nadu da će nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, kako je to i naznačilo u kasnijim kontaktima, dati navedenim Komorama ulogu nositelja izrade prijedloga zakona (prvenstveno zakona koji regulira arhitektonske i inženjerske poslove i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji) te niza podzakonskih akata. Ocijenjeno je da bi se na taj način mogle kompenzirati očite manjkavosti koje ovaj Konačni prijedlog zakona ima u odnosu na sadašnju regulativu i praksu. Pri tome je ukazano na neke kritične elemente za koje sve Komore smatraju da bi ih trebalo i dalje uključiti u ovaj Konačni prijedlog zakona. Prvenstveno je ovdje riječ o potrebi ishođenja posebnih uvjeta putem idejnog projekta (rješenja). Naglašeno je da se idejnim projektom, koji je dio pripreme, ishođenja posebnih uvjeta, štiti ne samo prostor već i investitor te se na cjenovno efikasan način osigurava dobra i kvalitetna procedura. Sa stajališta kontrole kvalitete, istaknut je značaj izvedbenog projekta kao podloge za nadzor i kontrolu kvalitete te ujedno podloge za eventualne preinake u budućnosti. U tom smislu upozoreno je kako gradnja bilo kojeg kompleksnog projekta bez izvedbenog projekta ne osigurava kvalitetu. Stoga obveza izrade izvedbenog projekta ne bi trebala biti obvezatna samo za građenje građevina 1. skupine. Zaključno je predstavnik navedenih Komora istaknuo da bi u popisu elaborata, koje pojedini postupci dozvola predviđaju, bilo nužno napomenuti da te podatke moraju izrađivati ovlaštene osobe te da oni moraju odgovarati kompletnoj legislativi RH.
U nastavku rasprave podržano je stajalište navedenih Komora u svezi idejnog i izvedbenog projekta.
U kontekstu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ br. 86/12. I 143/13.) te zadnjih izmjena i dopuna Zakona o vodama iz mjeseca svibnja ove godine („Narodne novine“ br. 56/2013.) raspravljano je o stavku 1. članka 107. kojim je regulirano da se građevina izgrađena bez građevinske dozvole, kao i građevina za koju se vodi postupak obustave građenja ili uklanjanja građevine prema posebnom zakonu ne smije priključiti na komunalne vodne građevine.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“, 3 glasa „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O GRADNJI
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Branka Bačića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Branko Bačić, dipl.ing.