6. saziv Hrvatskoga sabora (11.1.2008. - 22.12.2011.)

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 84. sjednici održanoj 26. listopada 2011.godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za projekt „Financiranje vodno – komunalne infrastrukture“, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. listopada 2011.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da predmetni Projekt obuhvaća ulaganja u vodoopskrbne sustave, prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda te odvodnju oborinskih voda u općinama u svim hrvatskim županijama, s izuzetkom Grada Zagreba. Ukupni troškovi povezani s Projektom „Financiranje vodno – komunalne infrastrukture“ procijenjeni su na 150.000.000 eura. Europska investicijska banka potvrdila je sufinanciranje troškova Projekta putem zajma u iznosu od 75.000.000 eura (zajam na najviše 20 godina, uključujući poček od 5 godina, rok korištenja zajma je do 15. listopada 2015. godine), dok se ostatak od 75.000.000 eura (za isplatu kamata, naknada i otplatu glavnice) osigurava iz sredstava državnog proračuna za razdoblje od 2011. do 2035. godine.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O FINANCIRANJU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE ZA PROJEKT „FINANCIRANJE VODNO – KOMUNALNE INFRASTRUKTURE“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 84. sjednici održanoj 26. listopada 2011.godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za „Projekt razvoja infrastrukture na otocima i priobalju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2011.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom potvrđuje predmetni Ugovor o financiranju. Radi se o zajmu kojim bi se financiralo više pojedinačnih potprojekata koji će se razvrstati unutar jedne od tri komponente Projekta i to: urbana infrastruktura, vodoopskrba i odvodnja i luke. Ukupni troškovi povezani sa „Projektom razvoja infrastrukture na otocima i u priobalju“ procijenjeni su na 50.000.000 eura. Europska investicijska banka sufinancirat će troškove projekta zajmom od 25.000.000 eura (rok otplate 20 godina uključujući poček od 5 godina, rok korištenja zajma je do 30. srpnja 2015. godine), dok se ostatak iznosa od 25.000.000 eura osigurava iz vlastitih izvora financiranja.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O FINANCIRANJU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE ZA „PROJEKT RAZVOJA INFRASTRUKTURE NA OTOCIMA I PRIOBALJU“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 84. sjednici održanoj 26. listopada 2011.godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za „Projekt dovršetka koridora Vc, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2011.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom predlaže potvrđivanje Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za „Projekt dovršetka koridora Vc“. Ukupni troškovi „Projekta dovršetka koridora Vc“ procijenjeni su na 150,4 milijuna eura. Projekt se sastoji od izgradnje autoceste ukupne dužine 12,5 km na koridoru Vc, koji čine sjeverna dionica od Sredanaca do granice s Bosnom i Hercegovinom (3,5 km) i južna dionica od čvora Ploče do granice s Bosnom i Hercegovinom (9 km). Europska investicijska banka potvrdila je sufinanciranje troškova predmetnog Projekta putem zajma u iznosu od 60.000.000 eura. Zajam je odobren Hrvatskim autocestama, uz jamstvo Republike Hrvatske, na 20 godina uz poček od 5 godina, a posljednji datum raspoloživosti zajma/povlačenja je 31. prosinca 2014.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE ZA „PROJEKT DOVRŠETKA KORIDORA Vc“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 84. sjednici održanoj 26. listopada 2011.godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za „Projekt nadogradnje hrvatskog sustava za upravljanje zračnim prometom (CroATMS) i uz to vezanih projekata“, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2011.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom potvrđuje Ugovor o jamstvu Republike Hrvatske za zajam koji daje Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe d.o.o. u iznosu od 47.000.000 eura. Ukupni troškovi povezani s „Projektom nadogradnje hrvatskog sustava za upravljanje zračnim prometom (CroATMS) i uz to vezanih projekata“, čija je svrha modernizacija sustava za kontrolu zračne plovidbe u Republici Hrvatskoj, iznose oko 47.000.000 eura. EBRD daje zajam Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe d.o.o. u iznosu od 47.000.000 eura na rok od 12 godina, uključujući poček od 3,5 godine, uz promjenjivu kamatnu stopu (6 – mjesečni EURIBOR + 1,0% marže), polugodišnje anuitete otplate zajma, te rok korištenja 3,5 godine od sklapanja Ugovora.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA „PROJEKT NADOGRADNJE HRVATSKOG SUSTAVA ZA UPRAVLJANJE ZRAČNIM PROMETOM (CroATMS) I UZ TO VEZANIH PROJEKATA“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 84. sjednici održanoj 26. listopada 2011. godine, Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o naknadi za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 13. listopada 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se predloženim Zakonom utvrđuje prestanak važenja Zakona o naknadi za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama, koji bi stupio na snagu 1. siječnja 2012. godine. Također je predloženo da su obveznici plaćanja naknade za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim mrežama (visina naknade prema važećem Zakonu iznosi 6% osnovice, odnosno iznosa prihoda obveznika plaćanja ostvarenog od pružanja usluga) obvezni do 15. siječnja 2012. godine platiti navedenu naknadu i nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti izvješće o pruženim uslugama, u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama, za mjesec prosinac 2011. godine. Ukidanje naknade za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama, trebalo bi se pozitivno odraziti na investicije operatora pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža, kao i na poticanje stranih ulaganja u Republiku Hrvatsku.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi zakon donese po hitnom postupku.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O PRESTANKU VAŽENJA ZAKONA O NAKNADI ZA PRUŽANJE USLUGA U POKRETNIM ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJSKIM MREŽAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 84. sjednici održanoj 26. listopada 2011.godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za dodatno financiranje „Projekta integracije trgovine i transporta“ u luci Ploče, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2011.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom predlaže potvrđivanje Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za dodatno financiranje „Projekta integracije trgovine i transporta“ u luci Ploče koji provodi Lučka uprava Ploče uz nadzor Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Lučka uprava Ploče treba dodatna financijska sredstva u iznosu od 50 milijuna eura, od toga iznosa 36 milijuna eura uložit će se u izgradnju terminala sa povećanim kapacitetom i produktivnošću, 11 milijuna eura namijenit će se za višu cijenu izgradnje terminala za kontejnere u odnosu na projektne procjene, a za kamate tijekom izgradnje terminala osigurat će se 3 milijuna eura. Međunarodna banka za obnovu i razvoj daje zajam Lučkoj upravi Ploče, uz jamstvo Republike Hrvatske, u iznosu od 50 milijuna eura s rokom otplate od 23 godine, uključujući poček od 12 godina, te varijabilnu kamatnu maržu. Glavnica zajma otplaćivat će se obročno u jednakim ratama i kapitaliziranom kamatom, a posljednji datum raspoloživosti zajma/povlačenja je 30. lipnja 2014. godine.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA DODATNO FINANCIRANJE „PROJEKTA INTEGRACIJE TRGOVINE I TRANSPORTA“ U LUCI PLOČE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 84. sjednici održanoj 26. listopada 2011.godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za projekt Zajam za kopnenu infrastrukturu (Integralni razvoj lokalne zajednice), s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. listopada 2011.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom potvrđuje predmetni Ugovor o financiranju kojim Europska investicijska banka odobrava Republici Hrvatskoj zajam u iznosu od 25.000.000 eura, na period od 20 godina uključujući poček od 5 godina, a korištenje sredstava zajma ugovoreno je do 30. srpnja 2015. godine. Sredstva zajma bit će na raspolaganju za korištenje odmah nakon što Ugovor o financiranju stupi na snagu. Radi se o zajmu kojim bi se financiralo više pojedinačnih investicijskih projekata koji će se razvrstat unutar četiri komponente Projekta: (1) prometna infrastruktura, (2) elektro infrastruktura, (3) socijalna infrastruktura, (4) zaštita okoliša.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O FINANCIRANJU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE ZA PROJEKT ZAJAM ZA KOPNENU INFRASTRUKTURU (INTEGRALNI RAZVOJ LOKALNE ZAJEDNICE)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 83. sjednici održanoj 12. listopada 2011. godine, Prijedlog odluke o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2012. godine, s prijedlozima privremenih financijskih planova za prvo tromjesečje 2012. godine: Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Agencije za upravljanje državnom imovinom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. listopada 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Prijedlogu odluke, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da zbog održavanja parlamentarnih izbora u posljednjem tromjesečju 2011. godine, nije moguće donošenje državnog proračuna za 2012. godinu, na način i u rokovima utvrđenim Zakonom. Kako bi se omogućio kontinuitet financiranja javnih rashoda i izdataka svih proračunskih korisnika Hrvatski sabor treba donijeti, sukladno članku 42. Zakona o proračunu, Odluku o privremenom financiranju poslova, funkcija i programa državnih tijela i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna Republike Hrvatske u prvom tromjesečju 2012. godine. Člankom 42. Zakona o proračunu utvrđeno je da se privremeno financiranje u prvom tromjesečju 2012. godine obavlja razmjerno ¼ ukupno ostvarenih prihoda u 2010. godini. Budući da je ukupno ostvarenje prihoda u 2010. godini iznosilo 107,8 milijardi kuna, ¼ predstavlja iznos od 26,9 milijardi kuna. Prema projekcijama Ministarstva financija, u prvom tromjesečju 2012. godine, ukupno se planira 25,2 milijarde kuna ukupnih prihoda, te 27,3 milijarde kuna ukupnih rashoda. Manjak državnog proračuna u prvom tromjesečju 2012. godine planiran je u iznosu od 2,1 milijarde kuna. U predmetnoj Odluci planiraju se sredstva proračunske zalihe u iznosu od 40 milijuna kuna. Vlada Republike Hrvatske se može u tom razdoblju zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 5.664.426.725,00 kuna. Visina novih financijskih jamstava iznosi 2.200.000.000,00 kuna, od čega se 862.000.000,00 kuna odnosi na izvanproračunske korisnike državnog proračuna. U razdoblju privremenog financiranja jamstvena zaliha za financijska državna jamstva iznosi 400.000.000,00 kuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE
O PRIVREMENOM FINANCIRANJU POSLOVA, FUNKCIJA I PROGRAMA DRŽAVNIH TIJELA I DRUGIH PRORAČUNSKIH KORISNIKA DRŽAVNOG
PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE U PRVOM TROMJESEČJU 2012. GODINE,

kao i donošenje:
- Odluke o davanju suglasnosti na Privremeni financijski plan za prvo tromjesečje 2012. godine Hrvatskim vodama,
- Odluke o davanju suglasnosti na Privremeni financijski plan za prvo tromjesečje 2012. godine Hrvatskim cestama,
- Odluke o davanju suglasnosti na Privremeni financijski plan za prvo tromjesečje 2012. godine Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,
- Odluke o davanju suglasnosti na Privremeni financijski plan za prvo tromjesečje 2012. godine Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
- Odluke o davanju suglasnosti na Privremeni financijski plan za prvo tromjesečje 2012. godine Agenciji za upravljanje državnom imovinom

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 83. sjednici održanoj 12. listopada 2011. godine, Prijedlog zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. listopada 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, osim ostalog, da se ovim Zakonom uređuju rokovi ispunjenja novčanih obveza između poduzetnika, između poduzetnika i osoba javnog prava, kao i pravne posljedice za zakašnjenje ispunjenja novčanih obveza. Predlaže se da se ugovorom među poduzetnicima može ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 60 dana, a iznimno se može ugovoriti i duži rok ispunjenja novčanih obveza. Ako ugovorom među poduzetnicima nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana. Ugovorom između poduzetnika i osoba javnog prava u kojem je osoba javnog prava dužnik novčane obveze može se ugovoriti rok ispunjenja novčane obveze do 30 dana, a iznimno i rok ispunjenja novčane obveze ne duži od 60 dana. Provedbu ovoga Zakona kod poduzetnika i osoba javnog prava nadzire Financijska policija. Osim toga ovim Zakonom predložene su i odredbe kojima se regulira ništetnost pojedinih ugovornih odredbi, prekršajne odredbe, kao i zastara prekršajnog postupka.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi zakon donese po hitnom postupku.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O ROKOVIMA ISPUNJENJA NOVČANIH OBVEZA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 82. sjednici održanoj 4. listopada 2011. godine, Godišnje izvješće za 2010. Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, aktom od 11. srpnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.

Uvodno je predstavnik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga istaknuo da su u Godišnjem izvješću za 2010. Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga prikazani događaji, regulativne aktivnosti i rezultati supervizije nebankovnog financijskog sektora u Republici Hrvatskoj. Ukupni ostvareni promet na Zagrebačkoj burzi u 2010. godini dosegao je 12.899 milijuna kuna, što predstavlja rast od 18,2% u odnosu na ukupan promet u 2009. godini, dok je redovan promet dionicama iznosio 5.777,1 milijun kuna, odnosno 22,3% manje nego u prethodnoj godini. Tijekom 2010. godine Agencija je provodila neposredni i kontinuirani nadzor nad investicijskim društvima i/ili kreditnim institucijama te nad izdavateljima financijskih instrumenata, nakon kojega je otvoren ukupno 601 predmet, od čega 54 upravna i 547 neupravnih predmeta. Agencija je temeljem provedenih 36 postupaka neposrednog nadzora donijela 23 rješenja kojima su naložene mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti ili prestanak postupanja zbog povrede odredbi Zakona. Osim toga donijeta su 4 rješenja kojima se utvrđuje nastanak obveze objavljivanja ponude za preuzimanje, sukladno odredbama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, te 1 rješenje kojim se obustavlja postupak pokrenut po službenoj dužnosti radi utvrđivanja postojanja obveze objavljivanja ponude za preuzimanje. Na dan 31.12.2010. godine bila su registrirana 34 društva za upravljanje investicijskim fondovima, 131 otvoreni investicijski fond, 8 zatvorenih investicijskih fondova te 2 fonda osnovana posebnim zakonima: Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Umirovljenički fond. U 2010. godini poslovala su 4 obvezna mirovinska fonda koja su imala ukupno 1.561.454 člana, odnosno 47.688 članova više u odnosu na 2009. godinu. Tijekom 2010. godine nije bilo većih povreda zakonskih odredaba u poslovanju obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova. Na tržištu osiguranja poslovalo je 26 društava za osiguranje i 1 društvo za reosiguranje, dok je u 2009. godini na tržištu osiguranja poslovalo 27 društava za osiguranje i 2 društva za reosiguranje. Tijekom 2010. godine Agencija je provela 31 nadzor nad subjektima tržišta osiguranja (21 postupak neposrednog nadzora i 10 postupaka posrednih nadzora). Poslove leasinga u 2010. godini obavljalo je 26 leasing društava. Na razini djelatnosti leasinga u 2010. iskazan je gubitak nakon oporezivanja u visini od 1.025,6 milijuna kuna, što je u odnosu na 2009., povećanje iskazanog gubitka za 423,7 milijuna kuna. Dobit nakon oporezivanja u 2010. u iznosu od 97,4 milijuna kuna ostvarilo je 11 društava, dok je gubitak nakon oporezivanja u iznosu od 1.123,0 milijuna kuna ostvarilo 15 društava. Nad poslovima leasing društava Agencija je pokrenula 8 postupaka neposrednog nadzora te 1 postupak posrednog nadzora. Od 19 društava koja se bave poslovima factoringa (193 zaposlena), 15 je 2010. godinu završilo s pozitivnim rezultatom te je iskazalo dobit nakon oporezivanja u ukupnom iznosu od 101,5 milijuna kuna, dok su 4 društva ostvarila gubitak u iznosu od 5,2 milijuna kuna. Agencija je tijekom obavljanja svoje redovne djelatnosti uočila postojanje osnova sumnje da je počinjeno više kaznenih djela te je 2010. podnijela 3 kaznene prijave protiv ukupno 17 osoba (od toga osumnjičeno 15 fizičkih osoba i dvije pravne osobe). Agencija je obavljenim nadzorima u području tržišta kapitala, osiguranja i leasinga utvrdila počinjenje prekršaja te je nadležnim sudovima odnosno Financijskom inspektoratu (za djela iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma) podnijela ukupno 52 optužna prijedloga. Protiv upravnih akata (rješenja i zaključaka) Agencije tijekom 2010. je podnošenjem tužbe Upravnom sudu Republike Hrvatske pokrenuto 23 upravna spora na koje je Agencija dala odgovor i Upravnom sudu Republike Hrvatske dostavila zatražene spise iz kojih proistječu pobijane odluke Agencije.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u 2010. godini ostvarila je prihode u visini od 41.748.356 kuna i rashode od 34.840.530 kuna. Iz navedenog je razvidno da je ostvaren višak prihoda nad rashodima u iznosu od 6.907.826 kuna. Odlukom Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga višak prihoda iz 2010. godine koristit će se za tekuće poslovanje u 2011. godini.

U raspravi na Odboru je istaknuto da na tržištu kapitala vrlo često dolazi do negativnih pojava, špekulacija, zlouporaba povlaštenih informacija, prijevara i krivotvorina.

Međutim, HANFA kao regulatorno tijelo svoju nacionalnu zadaću izvršava na najvišoj profesionalnoj i stručnoj razini.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Godišnje izvješće za 2010. Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 82. sjednici održanoj 4. listopada 2011. godine, Godišnji izvještaj o poslovanju Financijske agencije za 2010. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji, dostavio Nadzorni odbor Financijske agencije, aktom od 15. lipnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvještaju kao matično radno tijelo.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, koja nema primjedbi na Godišnji izvještaj o poslovanju Financijske agencije za 2010. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnik Financijske agencije istaknuo je da je temeljna aktivnost Financijske agencije u 2010. godini bila realizacija „Tranzicijske strategije za razdoblje 2009. – 2012., koja ima svrhu prekinuti višegodišnji trend negativnog financijskog rezultata, te osigurati pretpostavke za stabilno pozitivno poslovanje u budućnosti. Jedno od ključnih aktivnosti Financijske agencije, koji su obilježili 2010. godinu, bila je realizacija Programa zbrinjavanja viška zaposlenika koji je pripremljen i usuglašen sa socijalnim partnerom i odobren od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tijekom 2009. godine. Krajem 2010. godine Financijska agencija imala je ukupno 2976 radnika što je 1396 radnika manje u odnosu na 2009. godinu. Financijska agencija je u 2010. godini, osim ostalih aktivnosti, obradila ukupno 88,9 milijuna naloga platnog prometa što predstavlja smanjenje od 9% u odnosu na 2009. godinu. Od 32 milijuna gotovinskih naloga 25 milijuna su bili nalozi građana što čini 78% gotovinskih naloga. Bezgotovinskih naloga je bilo 55,8 milijuna i u odnosu na 2009. godinu evidentiran je pad za 5%. U okviru Centra za podršku sustava riznice kreirano je, tijekom 2010. godine, oko 9 milijuna slogova za raspored sredstava zajedničkih prihoda proračuna i drugih javnih prihoda na temelju kojih je izvršen prijenos više od 24 milijarde kuna, izvršeno je više od 33 milijuna knjiženja u sustavu državne riznice, više od 46 milijuna stavaka isporučeno je Poreznoj upravi, dok je u sustavu platnog prometa provedeno više od 3 milijuna naloga za povrat poreza i drugih javnih prihoda o kojima Porezna uprava vodi analitičku evidenciju, te naloga za isplatu plaća i tekućih izdataka za proračunske korisnike određenih ministarstava. U Centru za REGOS obrađeno je 1,84 milijuna povezanih uplata doprinosa te je evidentirano 62,1 milijuna stavaka prometa po osobnim računima osiguranika, a Finina poslovna mreža obavila je 49.072 prijave i promjene članstva u obvezne mirovinske fondove te je zaprimljeno i obrađeno preko 3,65 milijuna obrazaca R-Sm/R-S. Ured za unutarnji nadzor i reviziju u 2010. godini obavio je 10 revizija od kojih je 7 redovnih (3 su započete u prosincu 2009.) i 3 izvanredne revizije. U prosincu 2010. godine započete su još 2 revizije, jedna redovna i jedna izvanredna. Obavljenim revizijama dana je ukupno 61 preporuka/korektivna aktivnost koje su u cijelosti prihvaćene i većim dijelom provedene (81%), dok je za 19% provedba u tijeku.

Ukupni prihodi u 2010. godini ostvareni su u iznosu od 845.163.273,00 kuna što je u odnosu na 2009. godinu, kada su iznosili 885.846.699,00 kuna, smanjenje od 5%. Ukupni rashodi u 2010. godini iznosili su 767.853.305,00 kuna i manji su u odnosu na 2009. godinu, kada su iznosili 1.044.471.080,00 kuna, za 26%. Iz navedenih podataka razvidno je da je u 2010. godini ostvarena bruto dobit u iznosu od 77.309.968,00 kuna.

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad Financijske agencije u 2010. godini koja je uspjela realizirati glavninu aktivnosti utvrđenih „Tranzicijskom strategijom za razdoblje 2009. – 2012.“ i time prekinuti višegodišnji trend negativnog financijskog rezultata, te stvoriti pretpostavke za stabilno pozitivno poslovanje u budućnosti. Posebno su pohvaljene aktivnosti u svezi izdvajanja poslova s gotovim novcem i osnivanje zasebne tvrtke Fina gotovinski servisi d.o.o. u kojoj je bilo potrebno redefinirati poslovne modele i procese, kako u odnosu prema bankama tako i prema Fini, a sve u svrhu što kvalitetnije ponude usluga svim potencijalnim korisnicima.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Godišnji izvještaj o poslovanju Financijske agencije za 2010. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 82. sjednici održanoj 4. listopada 2011. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. kolovoza 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 139. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o ocjeni potrebnih sredstava za provedbu ovoga Zakona.

U obrazloženju osiguranja financijskih sredstava za provedbu ovoga Zakona istaknuto je da je potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2011. godinu u iznosu od 265.000,00 kuna, a na godišnjoj razini potrebno je osigurati 1.057.000,00 kuna.

U raspravi na Odboru zatraženo je od predstavnika Vlade Republike Hrvatske, predlagatelja ovoga Zakona, da dodatno preciznije obrazloži način osiguranja financijskih sredstava za provedbu ovoga Zakona.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske naglasio je da nema potrebe za osiguravanjem dodatnih sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2011. godinu, već će se financijska sredstva, u iznosu od 265.000,00 kuna, osigurati u okviru sredstava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Nakon dodatnog obrazloženja predstavnika Vlade Republike Hrvatske Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je utvrdio, sukladno članku 139. Poslovnika Hrvatskoga Sabora, da su osigurana financijska sredstva u 2011. godini za provedbu ovoga Zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 82. sjednici održanoj 4. listopada 2011. godine, Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2010. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, dostavila Hrvatska narodna banka aktom od 30. svibnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, o predmetnom Izvješću, u kojem Vlada Republike Hrvatske ističe da nema primjedbi na Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2010. godinu, ali ukazuje da je Hrvatska narodna banka u 2010. godini ostvarila manji neto kamatni prihod u odnosu na 2009. godinu za 345,40 mln kuna ili 59,1% manje nego 2009. godine.

U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo je da se ukupna gospodarska aktivnost u Republici Hrvatskoj drugu godinu zaredom smanjila i prema privremenim podacima DZS-a to smanjenje je u 2010. godini iznosilo 1,2%, dok je tijekom 2009. godine pad BDP-a iznosio 6,0%. Sezonski prilagođeni podaci ukazuju da je silazna faza poslovnog ciklusa započeta još sredinom 2008. godine, sa kratkim zaustavljanjem tijekom trećeg tromjesečja 2010. godine, no na kraju godine ponovo je došlo do smanjenja agregatne gospodarske aktivnosti. Nepovoljnim kretanjima u realnom sektoru najviše je pridonio nastavak snažnog pada investicija u fiksni kapital u svim sektorima.

Na proizvodnoj strani realna se bruto dodana vrijednost ukupnog gospodarstva u 2010. godini smanjila za 1,7%. Pad aktivnosti zabilježen je u svim djelatnostima osim financijskog posredovanja. Dok je u 2009. godini smanjenje BDV-a ostvareno ponajviše zbog kontrakcije u industriji i trgovini, u 2010. godini na njegov pad najviše je utjecalo smanjenje aktivnosti u građevinarstvu. Usporavanju inflacije potrošačkih cijena s 2,4% u 2009. na 1,1% u 2010. godini pridonio je veliki dio proizvođača koji nije, zbog relativno slabe potražnje proizvoda za široku potrošnju, prebacio porast troškova energije i drugih sirovina na potrošače.

Tečaj kune prema euru i tijekom 2010. godine bio je stabilan, pa je tako pridonosio stabilnosti domaćih cijena i ukupnoga makroekonomskog okružja. Osim na održavanje stabilnosti tečaja domaće valute kao glavnog sidra stabilnosti cijena i financijskog sustava, monetarna politika koju je HNB provodila u 2010. godini bila je usmjerena i na podržavanje visoke likvidnosti domaćega bankovnog sustava. HNB je također spustio stopu obvezne pričuve s 14% na 13% te time dao potporu nastojanjima Vlade RH da u suradnji s HBOR-om potakne gospodarski oporavak.

HNB je tijekom 2010. godine obavila izravni nadzor nad 23 kreditne institucije, čija imovina iznosi 81,1% ukupne imovine sustava. U tim kreditnim institucijama obavljeno je ukupno 37 izravnih nadzora. Osim izravnog nadzora, u okviru nadzora bonitetnom analizom sastavljano je 160 pisanih analiza poslovanja kreditnih institucija, od čega su se 154 analize odnosile na pojedinačne kreditne institucije, a preostalih šest na grupe kreditnih institucija.

Manjak na tekućem računu platne bilance u odnosu na 2009. godinu smanjio se za tri četvrtine, a njegov se relativni pokazatelj poboljšao s -5,3% BDP-a na samo -1,3% BDP-a. Najveći dio toga smanjenja uzrokovan je kretanjima u robnoj razmjeni, odnosno oporavkom izvoza i stagnacijom uvoza.

Unatoč izostanku znatnijeg zaduživanja domaćih sektora u inozemstvu, bruto inozemni dug RH povećao se tijekom 2010. godine za 1,2 mlrd. EUR, ali to je prije svega posljedica slabljenja eura u odnosu na američki dolar i švicarski franak. Na kraju 2010. godine bruto inozemni dug RH iznosi je 46,4 mlrd. EUR, odnosno 101,0% BDP-a.

Međunarodne su bruto pričuve RH u 2010. porasle 2,7% te su na kraju godine iznosile 10,7 mlrd. EUR, što je dostatno za pokriće 7,2 mjeseca uvoza robe i usluga. Sličan rast u 2010. imale su i neto raspoložive pričuve, koje su na kraju godine dosegnule 9,3 mlrd. EUR. Ostvareno povećanje međunarodnih pričuva bilo je ponajviše posljedica pozitivnih tečajnih razlika proizašlih iz jačanja američkog dolara u odnosu na euro na svjetskom deviznom tržištu.

Neto dobit Hrvatske narodne banke za 2010. godinu ostvaren je u iznosu od 2.011.568.000,00 kuna, ali s obzirom da je uglavnom taj iznos rezultat tečajnih razlika, sukladno važećim zakonskim odredbama, ne doznačuje se državnom proračunu već se u cijelosti raspoređuje u opće pričuve.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

- HNB je i ove godine Hrvatskom saboru dostavio revijalni prikaz poznatih statističkih podataka, a u njemu nedostaju najvažniji pokazatelji i obrazloženja
- Gospodarska situacija u Hrvatskoj nesrazmjerna je njenim prirodnim potencijalima, znatno je lošija nego što nam nude ti prirodni potencijali i zato je znatno lošija nego što bi trebala biti. Takva situacija je posljedica neodgovarajuće ekonomske politike i neučinkovitog djelovanja glavnih instrumenata i monetarne i fiskalne politike posebice od dolaska krize.
- Analiza makroekonomskih pokazatelja u posljednjih 11 godina upućuje nas na potrebu zaustavljanja nepovoljnih makroekonomskih trendova.
- BDP se u tom razdoblju udvostručio, sa 164 milijarde kn u 99. na 334,6 milijarde kn u 2010. dok su se prihodi državnog proračuna uvećali za 2,4 puta, sa 44,6 milijarda kn na 107 milijarda kn
- Udvostručila se i prosječna plaća i BDP po stanovniku, ali istodobno ukupni ino dug RH povećao se čak 4,5 puta i to sa 10,1 milijardu Eura na 46 milijarde Eura, tako da se i udio ino duga u ukupnom BDP-u povećao sa 47% na više od 100%
- Istodobno se i ukupni dug središnje države uvećao za 3 puta, sa 6 milijarda Eura na 19 milijarda Eura
- U 2000. izvoz je bio 4,8 milijarda Eura, a uvoz 8,6 milijarda Eura tako da je izvoz pokrivao 56% uvoza, dok je posljednjih 11 godina ukupno izvezeno roba i usluga u vrijednosti 77,4 milijarde Eura, a uvezeno je roba i usluga u vrijednost čak 158,1 milijardu Eura, tako da je prosječna pokrivenost uvoza izvozom pala na 48%
- U posljednjih 11 godina komercijalne banke ostvarile su 40 milijarda kn dobiti, a samo iz osnovnog tzv cor biznisa čak 32 milijarde kn. U posljednjih 5 godina, uključujući 3 godine krize banke su ostvarile dvostruko više dobiti nego u sedam godina razdoblja prije toga, a da nisu znatnije povećale ukupnu kreditnu aktivnost.
- Samo dvije banke ( ZABA i PBZ ) su u posljednjih 11 godina ostvarile više od 20 milijarda kn dobiti tako da su u tom razdoblju zapravo vratile više od 5 puta svoj ukupni temeljni kapital.
- U Izvješću HNB nema niti riječi o uzrocima takvih rezultata, niti riječi jesu li ti pokazatelji zabrinjavajući i koje mjere će HNB kao nadzorno i regulatorno tijelo za bankarski sustav, ali i kao jedini nositelj i kreator kreditno monetarne politike poduzeti za sprječavanje negativnih trendova.
- U Izvješću nema niti riječi koji je efekt postignut smanjenjem obvezne stope pričuve čime su banke dobile nekoliko milijarda kuna viška likvidnosti kada su istodobno u 2010. već imale prosječno 5 milijarda kn viška likvidnih sredstava koja su držala kod HNB-a. Nema objašnjenja zašto ta sredstva nisu završila za poticanje malog i srednjeg poduzetništva, turizma i poljoprivrede kako je to HNB najavljivao. Nema obrazloženja zašto HNB nije donio niti jednu diferenciranu, selektivnu i ciljanu mjeru kako bi osigurao provedbu planirane namjene tih sredstava.
- U Izvješću nema obrazloženja kako je došlo do toga da su banka u godinama krize naglo povećale svoje kamatne prihode a sa skoro istom kreditnom aktivnošću. Ukupni kamatni prihodi u 2000. iznosili su 8,4 milijarde kuna te su kontinuirano i realno rasli do 14 milijarda kuna u 2006. da bi u tri godine krize ostvarile prosječno godišnje 22 milijarde kuna ukupnih kamatnih prihoda
- U Izvješću nema informacije koliko su banke ostvarile prihoda temeljem jednostranog mijenjanja kamatnih stopa na već ranije odobrene kredite građanima i tvrtkama
- U Izvješću nema obrazloženja kako je došlo do toga da su banke u godinama krize udvostručile prihod od provizija i naknada, tako da su nekamatni prihodi u tri godine krize iznosili čak 5 milijarda kuna prosječno godišnje.
- U Izvješću nema informacije koliko različitih vrsta naknada i provizija banke obračunavaju korisnicima zbog čega je predsjednik odbora kazao da samo jedna banka ima popis od 227 različitih vrsta provizija i naknada koje zaračunava korisnicima, a da je slična situacija i u drugim bankama.
- U Izvješću nema obrazloženja stavke „neto pogreške i propusti“ u Platnoj bilanci, a koja iznosi više od milijardu Eura, a neprimjereno je da financijska bilanca države sadrži tako velike stavke, jer neto pogreške i propusti predstavljaju eksplicitan nevidljiv odljev kapitala iz Hrvatske. U razdoblju 2005.-2010. takve stavke iznosile su 5,6 milijarda Eura. Na ovo je primjedbe nekoliko puta davao i MMF.
- U Izvješću nema ni riječi niti o uzrocima niti o mjerama za mijenjanje nepovoljne strukture kreditnih plasmana, jer hrvatsko gospodarstvo se otežava izlazak iz krize sa strukturom kredita u kojoj se više kreditira stanovništvo nego gospodarstvo. Od svih kreditnih plasmana komercijalne banke su 46,2% odobrile stanovništvu, a samo 39, 7% trgovačkim društvima. Ali i sama struktura odobrenih kredita stanovništvu je iznimno nepovoljna jer je poželjno da bar 75% odobrenih kredita stanovništvu otpada na stambene kredite, dok u Hrvatskoj stambeni krediti čine samo 45% ukupnih plasmana stanovništvu. Stambeni krediti iznose 58 milijarda kn, krediti po karticama 4,4 milijarde kn, za kupnju automobila 6,2 milijarde kn, za hipotekarne kredite 3,5 milijarda kn, a ostali krediti stanovništvu ( minusi po računima..) nevjerojatnih 55 milijarda, skoro koliko i stambenih kredita.
- U Izvješću nema konstatacije da je to problem, a očito je da za HNB I nije jer nije donio niti jednu mjeru kojom bi se mijenjalo to neodrživo stanje.
- U Izvješću nema obrazloženja naglog pada kamatnih prihoda HNB-a ostvarenih na međunarodnim deviznim pričuvama, dok istodobno Slovenija na približno istim pričuvama ostvaruje veće kamatne prihode te je u razdoblju od 10 godina Slovenija ostvarila 3,6 milijarda Eura više prihoda od RH. Nedostaje sustavan prikaz načina upravljanja međunarodnim deviznim pričuvama sa valutnom strukturom. Poželjno je da valutna struktura pričuva odgovara valutnoj strukturu duga, a ne da pričuve imamo u eurima, a da se zadužujemo u dolarima ili obrnuto, a što se radi.
- U Izvješću nema sustavnog prikaza nadzora bankarskog sustava niti informacija o počinjenim prekršajima, a ni riječi nema o strukturi troškova bankarskog sustava.
- U Izvješću nema niti riječi opravdanosti uporabe valutne klauzule pri kreditnim plasmanima
- U Izvješću nema niti riječi o problemu 85 tisuća korisnika kredita vezanih za švicarski franak niti objašnjenja zašto HNB nije zabranio takve kredite kada HNB zna da banke u izvorima sredstava nisu imale švicarske franke i nisu smjele prodavati nešto što nemaju. Nema niti riječi koliko su banke zaradile na tečajnim razlikama i na toj socijalnoj diverziji i zašto HNB nije spriječio što je švicarski franak od klasične valute postano glavni financijski instrument špekulacije
- U Izvješću nema niti riječi obrazloženja presedanske odluke HNB-a da prvi put u 20 godina dio ostvarene dobiti u iznosu nešto više od 2 milijarde kn HNB ne isplati u državni proračun iako HNB temeljem zakona novčanom masom upravlja u ime i za račun RH. Usmeno obrazloženje da je to zbog toga što je većina dobiti kreirana iz pozitivnih tečajnih razlika i da je takva dobit zapravo samo obračunska kategorija je neprihvatljiva i nevjerodostojana, jer je HNB u 2000. ostvarenu dobit u cijelosti uplatio u državni proračun iako je u cijelosti bila kreirana iz pozitivnih tečajnih razlika. Isto tako je takvo obrazloženje nevjerodostojno jer i poslovne banke dobit ostvarenu na temelju pozitivnih tečajnih razlika isplaćuju svojim vlasnicima upravo na temelju odobrenja HNB-a nakon što im HNB prihvati financijska izvješća i bilancu.
- U Izvješću nema niti riječi obrazloženja o strukturi troškova HNB pod stavkom „ ostali troškovi za zaposlene“ a koji su u 2010. iznosili nevjerojatnih 37,9 milijuna kuna.
- Na odboru je istaknuto da je nužno hitno mijenjati zakon o HNB-u i to konkretno:
- Smanjiti broj članova savjeta ( HNB ih ima 14, a primjerice SAD samo 7 )
- Vratiti Državnu reviziju da nadzire poslovanje, kao što je to i u svim modernism zemljama zemljama ( Francuska, Njemačka, Češka, Poljska Mađarska, Švedska, Italija Austrija Španjolska….)
- Nadzor bankarskog sektora izdvojiti iz HNB-a u posebno regulatorno tijelo, a HNB da se bavi samo kreditno monetarnom politikom kao što je to učinila Italij.
- Da Ministarstvo financija na prijedlog HNB-a odobrava proračun HNB-a, ( Izrael već odavno to uveo )

Nakon provedene rasprave na Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, ZA prihvaćanje Godišnjeg izvješća Hrvatske narodne banke za 2010. godinu glasovala su 3 zastupnika, PROTIV nije glasovao niti jedan zastupnik, dok su SUZDRŽANA bila 4 zastupnika.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Ne prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2010. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 82. sjednici održanoj 4. listopada 2011.godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt implementacije integriranog sustava zemljišne administracije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. rujna 2011.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula da su sredstva predmetnog Zajma namijenjena širenju uspostave Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga (ZIS), te boljem i širem pristupu digitalnim informacijama, kao i razvoju Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP). Ukupna procijenjena vrijednost Projekta implementacije integriranog sustava zemljišne administracije iznosi 18,4 milijuna eura. Potrebna sredstva za realizaciju navedenog Projekta osigurat će se iz zajma Međunarodne banke za obnovu i razvoj u iznosu od 16,5 milijuna eura ( zajam na 20 godina uz poček od 4 godine i kamatu šestomjesečni EURIBOR uvećan za fiksnu kamatnu maržu), a procijenjena vrijednost sredstava koja se osiguravaju u Državnom proračunu Republike Hrvatske iznose 1,9 milijuna eura.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA PROJEKT IMPLEMENTACIJE INTEGRIRANOG SUSTAVA ZEMLJIŠNE ADMINISTRACIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 81. sjednici održanoj 27. rujna 2011. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. kolovoza 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da će predloženi Zakon omogućiti poslodavcima da svojim radnicima, odnosno osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada, odobravaju kredite po povoljnijim kamatnim stopama. Naime, važećim Zakonom je propisano da se primicima u naravi od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada smatraju, između ostalog, povoljnije kamate pri odobravanju kredita koje poslodavci daju svojim radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke od nesamostalnog rada, a primitkom se smatra razlika između ugovorene niže i stope kamate od 4% godišnje. Predloženim Zakonom stopa kamate od 4% smanjuje se, za 1 postotni bod, na 3% godišnje. Također, ovim Zakonom mijenja se i pojednostavljuje način vođenja evidencije o isplaćenim dividendama i udjelima u dobiti na temelju udjela u kapitalu na način da se briše odredba o obvezi isplate na žiroračun kod banke, a uvodi odredba da su isplatitelji dividendi i udjela u dobiti obvezni voditi evidenciju i Poreznoj upravi dostavljati izvješće o isplaćenim dividendama i udjelima u dobiti po pojedinom dioničaru, odnosno članu društva.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 80. sjednici održanoj 12. srpnja 2011. godine, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o Umirovljeničkom fondu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Zakonu, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženom dopunom Zakona omogućuje da udjelima u Umirovljeničkom fondu, koji su posebno izdvojeni i ostali neisplaćeni korisnicima, nakon proteka od dvije godine od obveze zadnje isplate raspolaže Republika Hrvatska odnosno državni proračun. Naime, to su sredstva koje je Republika Hrvatska rezervirala za isplatu obeštećenja na temelju Zakona o provođenju Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske i koja su još uvijek u njezinom vlasništvu, jer ih nije moguće rasporediti i isplatiti njihovim korisnicima. Radi se o svoti obeštećenja od ukupno 76,13 mln. kuna za 12.214 korisnika, koja se vodi na pozicijama članova Fonda, ali se ne može rasporediti jer se isti ne javljaju Društvu koje upravlja Umirovljeničkim fondom.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O UMIROVLJENIČKOM FONDU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik Gordan Maras, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Gordan Maras

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 80. sjednici održanoj 12. srpnja 2011. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim unijama, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. srpnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim unijama dopušta kreditnim unijama obavljanje platnog prometa, za svoje članove, ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o platnom prometu i ako dobiju odobrenje Hrvatske narodne banke. Osim toga, dopušta se kreditnim unijama primanje novčanih depozita od sindikata i od obrtničkih komora te mogućnost primanja bespovratnih sredstava od međunarodnih institucija. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim unijama regulirano je da kreditne unije u interesu svojih članova mogu primati novčana sredstva i kroz mikrokreditiranje potaknuti razvitak djelatnosti svojih članova. Također se predmetnim Zakonom uvodi obveza obavljanja revizije godišnjih financijskih izvještaja kreditne unije.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Iznijeto je mišljenje da u Konačnom prijedlogu ovoga zakona nije na primjeren način obrazloženo zbog kojih se sada razloga daje mogućnost kreditnim unijama obavljanje poslova platnoga prometa, budući je donošenje važećeg Zakona bilo obrazloženo da se platni promet u kreditnim unijama ne može obavljati zbog usklađivanja sa zakonodavstvom EU.
- Posebno je ukazano na potrebu preispitivanja ograničenog funkcioniranja kreditnih unija na teritorijalnom principu, po mogućnosti i prije novog teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske. Naime, teško je vjerovati da će preostalih 23 kreditnih unija moći nastaviti svoje djelovanje na teritorijalnom principu u okviru jedne županije.
- U raspravi je iznijet prijedlog da, predlagatelj u važećem Zakonu o kreditnim unijama razmotri mogućnost izmjene članka 9. stavka 3. točke 3. na način da glasi: „Prebivaju ili su zaposleni na području jedinice područne (regionalne) samouprave.“. Također u istom članku predložena je i izmjena stavka 4. na način da glasi:“ Prebivanje ili zaposlenje na istom području iz stavka 3. točke 3. ovoga članka smatra se prebivanje ili zaposlenje na području iste jedinice područne (regionalne) samouprave.“ Naime, zbog velike rascjepkanosti prostora u Republici Hrvatskoj, te zbog neravnomjerne regionalne rasprostranjenosti kreditnih unija (osam županija nema kreditne unije), te činjenice da se spominje nova regionalizacija Republike Hrvatske, treba uvažiti ovaj prijedlog jer će se na taj način uvažiti teritorijalni princip koji zagovara zakonodavac, a ujedno će se omogućiti širi pristup potencijalnim članovima kreditnih unija, a posebno onima koji su sudjelovali u osnivanju štedno-kreditnih zadruga – pravnog prednika kreditnih unija.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KREDITNIM UNIJAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik Gordan Maras, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Gordan Maras

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 79. sjednici održanoj 6. srpnja 2011. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije u vezi s Nacionalnim programom za Hrvatsku u okviru Programa IPA-komponenta Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2010. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. lipnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije koji predstavlja pravnu osnovu za financiranje projekata koje je Republika Hrvatska predložila u okviru programa IPA – komponenta Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2010. godinu. Ukupna vrijednost predmetnog programa IPA iznosi 419.455.842,00 kuna. Vrijednost koja je predviđena darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj iznosi 285.813.589,00 kuna, dok će ostatak iznosa osigurati tijela državne uprave u svojim proračunima. Ukupna vrijednost sufinanciranja iznosi 133.642.253,00 kune. U 2012. godini za izvršenje Sporazuma potrebno je izdvojiti ukupno 354.993.539,00 kuna od čega će se 241.889.532,00 kune financirati iz IPA kontribucije dok će se 113.104.007,00 kuna izdvojiti iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. U 2013. godini za izvršenje Sporazuma potrebno je izdvojiti ukupno 64.462.303,00 kune od čega će se 43.924.057,00 kuna financirati iz IPA kontribucije dok će se 20.538.246,00 kuna izdvojiti iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE U VEZI S NACIONALNIM PROGRAMOM ZA HRVATSKU U OKVIRU PROGRAMA IPA – KOMPONENTA POMOĆ U TRANZICIJI I JAČANJE INSTITUCIJA ZA 2010. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik Gordan Maras, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Gordan Maras

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 17. lipnja 2011. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji visokih učilišta za 2009., s prilozima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Državni ured za reviziju, aktom od 25. svibnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da Državni ured za reviziju podnosi predmetno Izvješće Hrvatskom saboru na temelju odredbi članaka 4. i 7. Zakona o državnoj reviziji, a obuhvaćeni su financijski izvještaji i poslovanje za 2009. godinu svih javnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj. Revizijom je obuhvaćeno 91 visoko učilište i to: sedam sveučilišta (Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Zadar i Zagreb), 62 fakulteta, 6 akademija, 13 veleučilišta, 2 visoke škole (Bjelovar i Virovitica) i 1 učilište (Križevci). Ukupni prihodi i primici svih visokih učilišta su planirani u iznosu 4.690.337.169,00 kn, a ostvareni su u iznosu 4.427.974.225,00 kn, što je za 262.362.944,00 kn ili 5,6% manje od plana. Vrijednosno najznačajniji prihodi su ostvareni iz proračuna u iznosu od 3.206.805.907,00 kn i u ukupnim prihodima i primicima sudjeluju sa 72,4%. Ukupni rashodi i izdaci u iznosili su 4.328.138.579,00 kn, od toga iz sredstava državnog proračuna financirano je 3.206.805.907,00 kn (74,1%), a 1.121.332.672,00 kn (25,9%) financirano je iz drugih izvora, odnosno iz vlastitih prihoda.

Viškovi prihoda visokih učilišta za 2009. su iznosili 149.890.604,00 kn, a s prenesenim viškovima iz prethodnih godina su omogućili visokim učilištima da značajna financijska sredstva ulažu, odnosno oročavaju kod poslovnih banaka kako sredstva tijekom godine ne bi bila neiskorištena.

Postupcima revizije su utvrđene nepravilnosti koje se odnose na sustav unutarnjih financijskih kontrola, djelokrug rada i unutarnje ustrojstvo, planiranje i računovodstveno poslovanje, potraživanja i obveze, kreditna sredstva, oročavanje sredstava, prihode (u dijelu vlastitih prihoda), rashode ( u dijelu obračuna i isplate plaća i dodataka na plaću, naknada troškova službenog puta, rashoda za intelektualne usluge, za kumulativni rad) te na postupke javne nabave. O financijskim izvještajima i poslovanju visokih učilišta izraženo je: 19 bezuvjetnih, 71 uvjetno i jedno nepovoljno mišljenje.

Nalazima revizije utvrđeno je, osim ostalog, da većina visokih učilišta nije ustrojila unutarnju reviziju, a nedovoljna učinkovitost sustava unutarnjih financijskih kontrola rezultirala je utvrđenim nepravilnostima u poslovanju visokih učilišta. Pojedina visoka učilišta su izvodila studije bez dobivenih dopusnica za izvođenje studija, odnosno nisu bila upisana u odgovarajući upisnik Ministarstva. U određenim slučajevima visoka učilišta nisu donijela potrebne interne akte kojima su trebala normirati svoje poslovanje ili pojedina područja iz njihove nadležnosti. U dijelu računovodstvenog poslovanja nepravilnosti se odnose na vođenje poslovnih knjiga, neusklađenost podataka između poslovnih knjiga i financijskih izvještaja, primjenu modificiranog načela nastanka poslovnog događaja, te na vođenje analitičkih evidencija. Većina sveučilišta i njihovih sastavnica nisu iskoristila kreditna sredstva u ugovorenim rokovima, te su od poslovnih banaka traženi novi rokovi korištenja kredita, što je dovelo do poskupljenja kreditnih sredstava. Nepravilnosti u dijelu oročavanja sredstava se pretežno odnose na oročavanje značajnih iznosa bez suglasnosti fakultetskog vijeća ili senata sveučilišta, te na pogrešno evidentiranje oročenih sredstava u poslovnim knjigama. Osim oročavanja sredstava, pojedina visoka učilišta su kupovala i prodavala udjele u investicijskim fondovima što nije u skladu s odredbama Zakona o proračunu i internim aktima visokih učilišta. Revizijskim postupcima je obuhvaćeno 811 ugovora o nabavi roba, radova i usluga, od kojih su kod 83 (10,2%) utvrđene nepravilnosti.

U raspravi na Odboru istaknuto je da je Državni ured za reviziju izradio vrlo kvalitetno Izvješće na dobrobit akademske zajednice i društvene zajednice u cjelini. Međutim, upozoreno je na činjenicu da kvaliteta Izvješća i kvaliteta nalaza pojedinih revidiranih subjekata ukazuju na to da postoji mala granica između davanja uvjetnog mišljenja i nepovoljnog mišljenja revidiranim subjektima.

Iako se ponajviše pozornosti posvećuje Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, jer je jedina visoko obrazovna institucija koja je dobila nepovoljno mišljenje, naglašeno je i da i na nekim drugim visokim učilištima kao što su Filozofski fakultet u Zagrebu, Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Muzička akademija u Zagrebu, Građevinski fakultet u Zagrebu, dogodile su se također nepravilnosti čiji negativan utjecaj ne može ublažiti uvjetno mišljenje Državnog ureda za reviziju.

Naglašeno je da je glavna zadaća nastavnika na visokim učilištima izvođenje nastavnog programa i rad sa studentima, te rad na znanstvenim i stručnim projektima, istraživanjima i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Isto tako potrebno je da nastavnici sudjeluju i u izradi komercijalnih i tržišnih stručnih studija ali pod uvjetom da ispunjavaju svoje osnovne zadaće. Međutim, društveno štetna pojava je da pojedini nastavnici ne sudjeluju ili nedovoljno sudjeluju u izvođenju nastave, a da svoju aktivnost isključivo usmjere u izradu komercijalnih projekata. Nažalost, Državna revizija je utvrdila da u nekim slučajevima pojedini projekti nemaju upotrebnu vrijednost. Takve slučajeve je nužno izdvojiti i proslijediti Državnom odvjetništvu na ocjenu opravdanosti takvih projekata i utvrđivanje eventualne odgovornosti onih koji su sudjelovali u takvim aranžmanima, ali nikako ne bismo smjeli zbog pojedinih negativnih slučajeva generalizirati i imati isključiv i negativan stav prema takvim projektima. Također je istaknuto da ima pojava da pojedini profesori u pojedinim visokim učilištima nedovoljno ili uopće ne održavaju nastavu a da istodobno sudjeluju u izradama komercijalnih i tržišnih projekata, te da takve pojave treba spriječiti.

Model Ljetne škole koju je organizirao Ekonomski fakultet, za svaku je osudu jer je prouzročio nenadoknadivu štetu visokom obrazovanju, stoga je posebno pohvaljena reakcija Rektora Zagrebačkog sveučilišta koji je pokrenuo postupak smjene dekana Ekonomskog fakulteta koji je organizirao Ljetnu školu.

Upozoreno je na društveno neodgovorno i neobjašnjivo ponašanje dekana pojedinih fakulteta koji su koristili, protuzakonito, novac iz državnog proračuna za ulaganje u investicijske fondove.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji visokih učilišta za 2009., s prilozima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 17. lipnja 2011. godine, Izvješće Umirovljeničkog fonda za 2010. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, aktom od 31. svibnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno je predstavnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije ukratko iznio podatke o provedbi projekta Umirovljeničkog fonda za dvanaest mjeseci 2010. godine. Temeljni zakonski propisi po kojima se postupalo u provođenju ovog projekta su Zakon o provedbi Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998., Zakon o umirovljeničkom fondu i Statut Umirovljeničkog fonda.

Kako Osnivač Fonda,Vlada Republike Hrvatske, nije u potpunosti namirio potraživanja za neunesenu imovinu, imovina koju je potrebno unijeti na dan 31. prosinca 2010. godine iznosi 1.859.326.351,53 HRK i to: za B model Osnovnog registra 1.507.534.015,20 HRK, a za A model Registra korisnika obiteljskih i najviših mirovina 348.722,80 HRK, za B model Registra korisnika obiteljskih i najviših mirovina 351.094.790,00 HRK, za portfelj Republike Hrvatske kao člana Fonda 3.718.434,13 HRK. Upravni odbor umirovljeničkog fonda donio je Odluku (9. studeni 2009.) kojom se odobrava prodaja 140.000 dionica HT (HT-R-A) radi osiguranja potrebnih sredstava za isplatu treće rate obeštećenja po otkupu udjela modela B osnovnog Registra članova Umirovljeničkog fonda. HPB Invest je za račun Umirovljeničkog fonda prodao 114.000 dionica HT na Zagrebačkoj burzi po tržišnoj cijeni 275,11 kn. Vlada Republike Hrvatske (19.studenog 2010.) donijela je Odluku o prijenosu 2.859.148 dionica HT-Hrvatskih telekomunikacija d.d. Umirovljeničkom fondu u svrhu unosa imovine u skladu sa Zakonom o Umirovljeničkom fondu. Četvrta rata modela B Osnovnog registra i treća rata modela B Registra obiteljskih i najviših mirovina isplaćene su 17.12.2010. g. u ukupnom iznosu od 826.188.636,90 kuna. Unatoč tehničkim i pravnim problemima izvršene su isplate svih rata obeštećenja po otkupu udjela modela A i Osnovnog registra i Registra korisnika obiteljskih i najviših mirovina, četiri rate obeštećenja po otkupu udjela modela B, te tri rate obeštećenja modela B korisnicima obiteljskih i najviših mirovina. Za isplatu 5. rate obeštećenja po modelu B Osnovnog registra i 4. rate obeštećenja po modelu B Registra obiteljskih i najviših mirovina, u zadnjem tromjesečju 2011.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Izvješće o Umirovljeničkog fonda za 2010. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 17. lipnja 2011. godine, Prijedlog zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. lipnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da se predloženim Zakonom stvaraju pretpostavke za učinkovitije provođenje projekata vezano za izgradnju infrastrukturnih građevina od interesa za Republiku Hrvatsku i u interesu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te njihovo što uspješnije sudjelovanje u Kohezijskoj politici Europske unije odnosno u korištenju sredstava iz fondova Europske unije. Ovim Zakonom uređuje se rješavanje imovinskopravnih odnosa prilikom izgradnje infrastrukturnih građevina za koje je utvrđen interes Republike Hrvatske između osoba javnog prava koje su nositelji projekata i osoba javnog prava koje su vlasnici zemljišta, kao i oslobođenje osoba javnog prava od međusobnog plaćanja naknade za stjecanje prava vlasništva, prava služnosti ili prava građenja na njihovu zemljištu, a koje je potrebno za izgradnju infrastrukturnih građevina. Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se samo kada se radi o izgradnji infrastrukturnih građevina od interesa za Republiku Hrvatsku, a u cilju općega gospodarskog i socijalnog napretka građana Republike Hrvatske

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O UREĐIVANJU IMOVINSKOPRAVNIH ODNOSA U SVRHU IZGRADNJE INFRASTRUKTURNIH GRAĐEVINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 17. lipnja 2011. godine, Izvješće o radu Hrvatskog fonda za privatizaciju za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2010. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Nadzorni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju, aktom od 13. svibnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću u svojstvu matičnog radnog tijela.

Odbor za financije i državni proračun raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Izvješće o radu Hrvatskog fonda za privatizaciju za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2010. godine.

Uvodno je predsjednik Nadzornog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju doc.dr.sc.Goran Marić istaknuo da je sukladno Zakonu o Hrvatskom fondu za privatizaciju, Nadzorni odbor HFP-a dužan Hrvatskom saboru jedanput godišnje podnijeti izvješće o radu HFP-a. Međutim, Nadzorni odbor HFP-a od 1998. godine, dakle punih 13 godina, nije Hrvatskom saboru podnosio izvješća o svom radu tako da je posljednje izvješće Nadzornog odbora HFP-a podneseno 1998. godine za 1997. godinu, a o istom je Hrvatski sabor raspravljao 20. studenog 1998. godine.

Nakon konstituiranja šestog saziva Hrvatskoga sabora, tek nakon 2,5 godine tj. 9. srpnja 2010. godine Hrvatski sabor donio je Odluku o imenovanju novih članova Nadzornog odbora HFP-a, a navedeni saziv Nadzornog odbora HFP-a održao je u pola godine 3 sjednice. Posljednja sjednica Nadzornog odbora, na kojoj je jednoglasno prihvaćeno i ovo Izvješće, održana je 9. ožujka 2010., tri tjedna prije zakonskog roka o prestanku rada HFP-a. Naime, Hrvatski sabor donio je u prosincu 2010. godine Zakon o upravljanju državnom imovinom, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2011. godine i kojem je određeno da 1. travnja 2011. godine HFP prestaje s radom, tako da je ovo Izvješće o radu HFP-a ujedno i posljednje izvješće koje Nadzorni odbor HFP-a podnosi Hrvatskome saboru.

Ovo Izvješće Nadzornog odbora HFP-a o radu HFP-a u 2010. godini sadrži osnovne podatke o financijskom poslovanju HFP-a, upravljanju i prodaji dionica i poslovnih udjela kojima upravlja HFP, te o poslovanju Sektora nekretnina i Sektora pravnih poslova HFP-a u 2010. godini.

Financijsko poslovanje HFP-a u 2010. godini prikazano je kroz prihode i rashode HFP-a u 2010. godini, obveze HFP-a po primljenim kreditima, obveze HFP-a prema državnim tijelima i drugim pravnim osobama, odobrene kratkoročne zajmove HFP-a u 2010. godini, te potraživanja HFP-a po odobrenim kratkoročnim zajmovima. Ukupni prihodi HFP-a u 2010. godini iznosili su 163.817.034,00 kuna, što predstavlja povećanje od 23.425.779,00 kuna ili 16,68% u odnosu na 2009. godinu, kada su iznosili 140.391.255,00 kuna. Ukupni rashodi HFP-a u 2010. godini iznosili su 74.929.376,00 kuna, što predstavlja smanjenje od 7.750.246,00 kuna u odnosu na 2009. godinu kada su iznosili 82.679.622,00 kuna, odnosno manje za 9,4%. Ukupni iznos odobrenih kredita poslovnih banaka HFP-u na dan 01.siječnja 2010. godine bio je 523.321.085,78 kuna, a 31. prosinca 2010. godine bio je 628.121.085,78 kuna što predstavlja povećanje od 104.800.000,00 kuna odnosno 20,10%. Ukupno novo zaduženje HFP-a u 2010. godini kod poslovnih banaka i Ministarstva financija iznosi 238.800.000,00 kuna. HFP je tijekom 2010. godine poslovnim bankama vratio ukupno 134.000.000,00 kuna.

U 2010. godini HFP je odobrio trgovačkim društvima kratkoročne zajmove u iznosu od 240.766.847,08 kuna, od čega je u 2010. godini ukupno isplatio 128.738.691,29 kuna trgovačkim društvima kroz ugovore o kratkoročnim zajmovima i plaćanjem poslovnim bankama obveze trgovačkih društava po izdanim sredstvima osiguranja. Na dan 31. prosinca 2010. godine HFP ima po odobrenim kratkoročnim zajmovima potraživanja od trgovačkih društava u ukupnom iznosu od 374.356.536,72 kune, dok je u 2009. godini imao potraživanja u ukupnom iznosu od 411.614.426,24 kune. Razlog navedenog smanjenja je taj što je HFP u 2010. godini iznos od 192.466.390,01 kuna potraživanja pretvorio u ulog u društvu ili prijavio u stečajnu masu ili mu je vraćen iznos odobrenog kratkoročnog zajma.

Na kraju je predsjednik Nadzornog odbora HFP istaknuo da ovo Izvješće čitatelja upućuje i na ogroman ekonomski potencijal u obliku imovine HFP-a koji svakako može biti važan čimbenik i snažan generator gospodarskog rasta ako se pronađe optimalan model da se snaga tog potencijala usmjeri isključivo u interesu jačanja nacionalnog gospodarstva.

Stoga, Nadzorni odbor smatra da je ovo Izvješće iznimno vrijedan dokument koji sadrži velik broj relevantnih podataka iz kojih se, sustavnom analizom, mogu izvući vrlo poučni i korisni zaključci, ali da ono može biti i uporište za mnoge buduće odluke. Istodobno, ovo Izvješće pripomaže u ocjeni stvarnog stanja i upućuje na postavljanje novih ciljeva i promjenu poslovne politike u upravljanju državnom imovinom.

U raspravi na Odboru pohvaljeno je predmetno Izvješće i napori Nadzornog odbora da što kvalitetnije prikaže rad i stanje u HFP-u u proteklim godinama, a posebno u 2010. godini.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Izvješće o radu Hrvatskog fonda za privatizaciju za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2010. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 17. lipnja 2011. godine, Konačni prijedlog zakona o Državnom uredu za reviziju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. lipnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula razlike između rješenja koja se predlažu ovim Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, kao i razloge ne prihvaćanja predloženih izmjena pojedinih članaka iznijetih u prvom čitanju ovoga Zakona. Većina prijedloga iznijetih u prvom čitanju ovoga Zakona, u raspravi na Odboru za financije i državni proračun kao i na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora, ugrađena je u odredbe Konačnog prijedloga zakona o Državnoj reviziji. Osim toga uvaženi su i prijedlozi Europske komisije, opće uprave za proračun i ugrađeni u odredbe Konačnog prijedloga zakona o Državnom uredu za reviziju.

U raspravi na Odboru posebno je istaknuto da je kvalitetna rasprava o predmetnom Zakonu u prvom čitanju, doprinijela da predlagatelj u Konačnom prijedlogu zakona ugradi kvalitetna rješenja kojima je još bolje uređeno osnivanje, ustrojstvo, nadležnost i upravljanje Državnim uredom za reviziju, način rada i izvješćivanje, dužnosti i prava ovlaštenih državnih revizora i drugih zaposlenika, te suradnja Državnog ureda za reviziju s drugim tijelima.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O DRŽAVNOM UREDU ZA REVIZIJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 77. sjednici održanoj 8. lipnja 2011. godine, Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2010. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 9. svibnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske koja nema primjedbi na Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak za 2010. godinu.
Reviziju pojedinačnih i konsolidiranih Godišnjih financijskih izvještaja HBOR-a za 2010. godinu obavilo je revizorsko društvo Deloitte d.o.o. te o tome izrazilo pozitivno mišljenje.

U uvodnom izlaganju predstavnik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak istaknuo je da je HBOR, u izvještajnom razdoblju, uložio velike napore kako bi osigurao dostatna sredstva za potrebe kreditiranja hrvatskoga gospodarstva. Naime, posljedice financijske i gospodarske krize odrazile su se na smanjeni kapacitet poduzetnika za novim investicijama, ali i veću potrebu za osiguravanjem kvalitetnih izvora sredstava za održavanje tekuće likvidnosti. HBOR je tijekom 2010. godine većinu svoje kreditne aktivnosti usmjerio na financiranje obrtnih sredstava i na taj način pridonio prevladavanju problema nelikvidnosti. Tijekom 2010. godine odobreno je ukupno 1.606 kredita u ukupnom iznosu od 6,62 milijardi kuna što predstavlja povećanje od 7,5% u odnosu na prethodnu godinu. Najsnažniju potporu HBOR je pružio hrvatskim izvoznicima, po Programu priprema izvoza odobreno je 406 kredita u iznosu od 2,99 milijardi kuna. Za kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva odobreno je 447 kredita u iznosu od 1,1 milijardi kuna što je više za 12% u odnosu na 2009. godinu. Značajni rezultati ostvareni su i po programima osiguranja naplate izvoznih potraživanja te je HBOR tijekom izvještajnog razdoblja osigurao 2,14 milijardi kuna izvoznih poslova. U 2010. godini HBOR je ostvario ukupne prihode u iznosu od 921,0 milijuna kuna, rashode u iznosu od 803,0 milijuna kuna i pozitivan financijski rezultat u iznosu od 118,0 milijuna kuna. Cjelokupna ostvarena dobit izvještajnog razdoblja HBOR-a se, sukladno odredbama Zakona o HBOR-u, raspoređuje u rezerve.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

- Pohvaljeno je predmetno Izvješće i izražena je puna potpora radu Hrvatske banke za obnovu i razvitak jer je svoju poslovnu politiku prilagođavala potrebama gospodarstva.
- U raspravi je iznijeto mišljenje da je HBOR u uvjetima najvećih ekonomskih iskušenja za Republiku Hrvatsku odigrao ključnu ulogu u kreditiranju gospodarstva i poduzetništva. Posebice je naglašeno da je HBOR jedina financijsko-kreditna institucija koja je svoju kreditnu aktivnost usmjerila za poticaj izvozu.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE
O POTVRĐIVANJU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠĆA HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVITAK (HBOR) ZA 2010. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 76. sjednici održanoj 24. svibnja 2011.godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2011. godine.

Uz Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu dostavljeno je i Izvješće o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu Državnog ureda za reviziju.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je Prijedlogu godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, kao matično radno tijelo.

Sukladno odredbama članka 108. i članka 110. stavka 2. Zakona o proračunu Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu koji sadrži:
- Prikaz ukupnih prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka;
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu po proračunskim korisnicima;
- Izvještaj o zaduživanju na domaćem i inozemnom tržištu novca i kapitala u 2010. godini;
- Izvještaj o korištenju proračunske zalihe u 2010. godini;
- Izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2010. godini;
- Izvještaj o izvršenju financijskih planova izvanproračunskih korisnika u 2010. godini;
- Deficit općeg proračuna u 2010. godini.

U uvodnom obrazloženju predstavnica Vlade Republike Hrvatske ukratko je istaknula osnovne makroekonomske pokazatelje koji su obilježili 2010. godinu, podatke o ostvarenju prihoda i primitaka te rashoda i izdataka državnog proračuna u toj godini. Realno smanjenje bruto domaćeg proizvoda u 2010. godini iznosilo je 1,2%, što predstavlja usporavanje pada za 4,8 postotnih bodova u usporedbi s 2009. godinom.

Nominalni bruto domaći proizvod smanjen je u 2010. godini 0,2% na međugodišnjoj razini te je iznosio 334.564 milijuna kuna. Industrijska proizvodnja je u 2010. godini smanjena na međugodišnjoj razini 1,4% što u odnosu na 2009. godinu predstavlja usporavanje pada od 7,8 postotnih bodova. Promet od trgovine na malo zabilježio je u 2010. godini nominalni međugodišnji pad od 1,1% dok je realno smanjen 1,8%. Broj dolazaka turista u 2010. godini povećan je 3,2% na međugodišnjoj razini, kao i broj noćenja turista koji je zabilježio međugodišnji rast od 2,6%. Tržište rada obilježila su i u 2010. godini nepovoljna kretanja, tako je u prosincu 2010. bilo registrirano 319.845 nezaposlenih osoba, što je za 28.300 ili 9,7% više nego u prosincu 2009. godine. Deficit tekućeg računa bilance plaćanja iznosio je u 2010. godini 654 milijuna eura, što u usporedbi s 2009. godinom predstavlja smanjenje od 1,9 milijardi eura ili 73,9%. Deficit tekućeg računa izražen u postotku BDP-a smanjen je s 5,5% u 2009. na 1,4% u 2010. godini. Krajem 2010. godine ukupni inozemni dug iznosio je 45,8 milijardi eura što predstavlja 99,7% bruto domaćeg proizvoda. Međugodišnji rast inozemnog duga iznosio je krajem 2010. godine 2,6%, što predstavlja usporavanje od 8,0 postotnih bodova u usporedbi s 2009. godinom. Tijekom 2010. godine inozemni dug je povećan za 1,2 milijarde eura.

Kretanje prihoda državnog proračuna u 2010. godini bilo je pod utjecajem daljnjeg pada gospodarske aktivnosti, te je u kolovozu 2010. godine Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu plan državnog proračuna izmijenjen, a promjena u očekivanoj razini prihoda bila je njihovo smanjenje od 4,5 milijardi kuna.

Novim planom za 2010. godinu prihodi državnog proračuna utvrđeni su u iznosu od 108,3 milijarde kuna. Prema konačnim podacima o izvršenju državnog proračuna za 2010. godinu, ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 107,8 milijardi kuna odnosno 99,5% od godišnjeg plana. U odnosu na prethodnu godinu ukupni prihodi državnog proračuna zabilježili su međugodišnje smanjenje od 2,5%. Ukupni rashodi državnog proračuna u 2010. godini planirani su na razini od 122,3 milijarde kuna, dok je ukupno izvršeno 121,9 milijardi kuna odnosno 99,6% plana. Ukupni manjak konsolidirane opće države ostvaren je u iznosu od 14,5 milijardi kuna ili na razini od 4,3% bruto domaćeg proizvoda, što je za 0,3 postotna boda manje u odnosu na planirani manjak. Pritom je manjak od 4,2% BDP-a zabilježen na razini državnog proračuna, manjak od 0,1% BDP-a ostvaren je na razini izvanproračunskih korisnika dok je proračun lokalne i područne (regionalne) samouprave bio uravnotežen.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
- Iznijeto je mišljenje kojim se upozorava na veliki rast vanjskog duga, koji je u posljednjih 8 godina porastao 3 puta, na rast deficita proračuna koji je usmjeren na potrošnju a ne u nove investicije i povećane proizvodnje, na neadekvatnu suradnju između monetarne i fiskalne politike, te nužnost donošenja rebalansa državnog proračuna u 2011. godini kako bi se izbjegla neuravnoteženost državnog proračuna.
- Prevladalo je stajalište većine članova Odbora da je Godišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, najkvalitetnije izvješće do sada koje je upućeno u saborsku proceduru. Podaci iznijeti u Izvješću upućuju na zaustavljanje negativnog trenda kretanja ukupne gospodarske aktivnosti, koja je u 2010. godini ublažena na razini pada od 1,2%, što predstavlja usporavanje pada za 4,8% u usporedbi s 2009. godinom. Usporena je i dinamika pada industrijske proizvodnje sa 9,2% u 2009. na 1,4% u 2010. godini. Trgovina na malo manja je za 1,8% u 2010. godini, dok je u 2009. njen pad bio čak 15,3%. U prva dva mjeseca ove godine promet u trgovini na malo veći je za oko 3,3%, nominalno, odnosno 0,5% realno u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U turizmu je u 2010. zabilježen porast međunarodnih dolazaka stranih turista za 7%, a ostvareno je 2,6% više noćenja. Glede vanjskotrgovinske razmjene zabilježen je pad izvoza i uvoza od 20 do 25% u 2009. godini dok je u 2010. ostvaren rast robnog izvoza od 17,4%, a pad uvoza je ublažen za 1,4%. U 2010. godini ostvaren je najniži deficit tekućeg računa platne bilance (654 milijuna eura) u posljednjih 10 godina. U odnosu na 2009. godinu deficit platne bilance smanjen je za čak 74%.
-Iz predmetnog Izvješća je razvidno da je proračunska godina završila u okvirima predviđenim rebalansom. Prihodi su bili mani za 574 milijuna kuna od planiranih, a rashodi su bili 670 milijuna kuna manji od planiranih, tako da je i deficit proračuna bio manji za 95 milijuna kuna.
- Ovo Izvješće upućuje i na pojave kojima se treba posvetiti posebna pozornost. Naime, građevinarstvo je u 2010. godini palo za dodatnih 15,9% u odnosu na 2009. godinu kad je pad bio 6,5%. Dug središnje države na kraju 2010. godine iznosio je 136 milijarda kuna što je za 20 milijarda ili za 17,3% više nego u 2009. godini.
- Model zaduživanja i financiranja deficita državnog proračuna, kao i politika upravljanja dugom središnje države, zahtjeva odgovarajuće promjene i alternativna rješenja, a sve u cilju smanjenja troškova zaduživanja. Dugoročno su neodrživi troškovi zaduživanja kod poslovnih banka u Republici Hrvatskoj budući da se kreditno monetarnom politikom HNB-a izravno utjecalo na smanjenje pregovaračkog prostora Republici Hrvatskoj čime je Republika Hrvatska dovedena u nepovoljniji pregovarački položaj od poslovnih banaka.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 4 glasova ”za” i 3 glasa ”protiv”) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU

Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2010. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2010. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2010. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2010. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2010. godinu;

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 76. sjednici održanoj 24. svibnja 2011. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije koji se odnosi na „IPA Program prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska“ u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije koji se odnosi na „IPA Program prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska“ u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći, kako bi njegove odredbe stvorile pravnu osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava za projekte pomoći predmetnog Programa, za 2010. i 2011. godinu. Ovim programom financirat će se tri prioriteta: održivi razvoj i razvoj turizma; razvoj gospodarstva i zajedničkih ljudskih kapaciteta; tehnička pomoć.

Za provedbu ovog Zakona potrebno je osigurati financijski doprinos Republike Hrvatske u svrhu sufinanciranja obveza koje proizlaze iz Sporazuma o financiranju. Ukupna vrijednost Programa za 2010. i 2011. godinu iznosi 119.505.224,00 kuna (16.234.917,00 eura). Troškovi sufinanciranja prioriteta tehničke pomoći u visini od 50%, u kojima mađarska strana sudjeluje sa 66,67%, a hrvatska strana sa 33,33%, iznose 300.000,00 kuna (40.755,32 eura). Potporu krajnjim neproračunskim korisnicima projekata u sklopu Programa u iznosu od 685.000,00 kuna (93.058,00 eura) osigurava Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i ta sredstva ulaze u redovna proračunska sredstva Ministarstva u 2010. i 2011. godini na poziciji K828011.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE KOJI SE ODNOSI NA „IPA PROGRAM PREKOGRANIČNE SURADNJE MAĐARSKA – HRVATSKA“ U OKVIRU INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 76. sjednici održanoj 24. svibnja 2011. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije koji se odnosi na „IPA Program jadranske prekogranične suradnje“ u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije koji se odnosi na „IPA Program jadranske prekogranične suradnje“ u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći, kako bi njegove odredbe stvorile pravnu osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava za projekte pomoći predmetnog Programa, za 2010. i 2011. godinu. Cilj programa je poduprijeti suradnju između Grčke, Italije, Slovenije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije u svezi revitalizacije gospodarstva, zaštite prirode i okoliša te povećanja socijalne kohezije programskog područja. Ukupna vrijednost Programa za 2010. i 2011. godinu iznosi 560.139.813,43 kuna (76.049.195,00 eura). Troškovi sufinanciranja prioriteta tehničke pomoći u visini od 15%, iznose 320.000,00 kuna (43.472,35 eura) koje osigurava Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva ulaze u redovna proračunska sredstva Ministarstva u 2010. i 2011. godini na poziciji K828013.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE KOJI SE ODNOSI NA „IPA PROGRAM JADRANSKE PREKOGRANIČNE SURADNJE“ U OKVIRU INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 76. sjednici održanoj 24. svibnja 2011. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije koji se odnosi na „IPA Program prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska“ u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije koji se odnosi na „IPA Program prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska“ u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći, kako bi njegove odredbe stvorile pravnu osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava za projekte pomoći predmetnog Programa, za 2010. i 2011. godinu. Sredstva iz predmetnog Programa namijenjena su unaprjeđenju: gospodarskog i društvenog razvoja (turizam i ruralni razvoj, razvoj poduzetništva i društvena integracija); održivog upravljanja okolišem (zaštita okoliša, očuvanje zaštićenih područja, ekološki značajna područja); tehničke pomoći. Za provedbu ovog Zakona potrebno je osigurati financijski doprinos Republike Hrvatske u svrhu sufinanciranja obveza koje proizlaze iz Sporazuma o financiranju. Ukupna vrijednost Programa za 2010. i 2011. godinu iznosi 97.382.607,00 kuna (13.222.350,00 eura). Troškovi sufinanciranja prioriteta tehničke pomoći u visini od 15%, iznose 350.000,00 kuna (47.547,88 eura) koje osigurava Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, ulaze u redovna proračunska sredstva Ministarstva u 2010. i 2011. godini na poziciji K828012.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE KOJI SE ODNOSI NA „IPA PROGRAM PREKOGRANIČNE SURADNJE SLOVENIJA – HRVATSKA“ U OKVIRU INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 76. sjednici održanoj 24. svibnja 2011.godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu za razvojnu politiku gospodarskog oporavka između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2011.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula da se predloženim Zakonom potvrđuje predmetni Ugovor, a sredstva iz Ugovora o zajmu bit će korištena za provođenje reformi usmjerenih jačanju fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje, te stvaranje poticajnog okruženja za rast privatnog sektora. Prema uvjetima ponuđenim od IBRD-a Republici Hrvatskoj, ukupan iznos zajma je 150 milijuna eura, zajam će biti odobren na 15 godina, uz kamatu: šestomjesečni EURIBOR za euro, uvećan za fiksnu kamatnu maržu; dospijeća kamata: polugodišnja (15. travnja i 15. listopada svake godine); dospijeće glavnice u cijelosti: 15. travnja 2026. godine; početna naknada iznosi 0,25% iznosa glavnice zajma i isplaćuje se najkasnije 60 dana nakon stupanja na snagu Zajma. Posljednji datum raspoloživosti zajma/povlačenja je 31. prosinca 2011. godine.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku budući da je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za povlačenje sredstava iz predmetnog zajma.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU ZA RAZVOJNU POLITIKU GOSPODARSKOG OPORAVKA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 75. sjednici održanoj 3. svibnja 2011. godine, Izvješće o Prijedlogu godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2011. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. travnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2011. godine u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2011. godine planira provedba 278 redovitih statističkih istraživanja/prikupljanja podataka i 63 ostalih statističkih aktivnosti koje se odnose na stručno-metodološke radove i projekte razvoja kojima je cilj usklađivanje hrvatske statistike sa statistikom Europske unije. Ukupna sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske potrebna za provedbu Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2011. godine iznose 286.526.349,00 kuna. Od toga sredstva potrebna Državnom zavodu za statistiku iznose 270.460.933,00 kune. U tim sredstvima udio za Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine iznosi 146.079.000,00 kuna, udio Pomoći EU-a (PHARE 2006, IPA 2008 i IPA 2009) 12.434.011,00 kuna, udio inozemnih darovnica 6.313.997,00 kuna i udio inozemnih donacija 89.870,00 kuna. Potrebna sredstva usklađivat će se prema izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

GODIŠNJEGA PROVEDBENOG PLANA STATISTIČKIH AKTIVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE 2011. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 75.sjednici održanoj 3. svibnja 2011 godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 8. travnja 2011.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula da se predmetnim Zakonom usklađuju pojedine odredbe zakona sa pravnom stečevinom Europske unije, kao i sa Zakonom o općem upravnom postupku. Tako se, osim ostalog, predloženim Zakonom uređuje porezni status brodara na način da se umjesto oslobođenja od plaćanja poreza na dobit uvodi sustav poreza prema tonaži broda ili tzv. tonažni porez. Način obračuna poreza po tonaži preuzet je iz modela istovrsnog poreza kakav je usvojen u Cipru i potvrđen od strane Europske komisije. Novim člankom 429.i propisuju se iznimka od općih uvjeta za plaćanje poreza po odbitku kojom se za navedene usluge oslobađa hrvatske brodare od plaćanja poreza po odbitku, što je ustaljena praksa u većini pomorskih država EU. Nadalje, ovim Zakonom posebno se propisuju uvjeti za odlazak pomoraca u mirovinu, a Vladi Republike Hrvatske daju se ovlasti da posebnim propisom osnuje agenciju nadležnu za provođenje sigurnosne istrage u svrhu utvrđivanja uzroka pomorske nesreće i predlaganja mjera radi izbjegavanja pomorskih nesreća te unaprjeđivanja sigurnosti plovidbe.

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. Procjenjuje se da bi se od poreza po tonaži broda od 2013. godine, kada počinje njegova primjena, prihod državnog proračuna mogao povećati za oko 2.000.000,00 kuna na godišnjoj razini. Za rad Agencije, koju će Vlada Republike Hrvatske osnovati, procjenjuje se da bi u 2012. godini trebalo osigurati oko 580.000,00 kuna.

Odbor za financije i državni proračun podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA POMORSKOG ZAKONIKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 75.sjednici održanoj 3. svibnja 2011 godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt integracije u EU Natura 2000, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 8. travnja 2011.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom potvrđuje Ugovor o zajmu za Projekt integracije u EU Natura 2000 radi jačanja sustava zaštite prirode i uspostave integrirane ekološke mreže. Međunarodna banka za obnovu i razvoj, za realizaciju predmetnog Projekta, daje Republici Hrvatskoj zajam u iznosu od 20,8 milijuna EUR, na rok od 20 godina uz poček na otplatu zajma od 5 godina i kamatu šestomjesečni EURIBOR uvećan za fiksnu kamatnu maržu. Republika Hrvatska će u svojstvu zajmoprimca izvršavati financijske obveze otplate zajma, kamata i drugih troškova koji nastaju na temelju Ugovora o zajmu, u razdoblju od 2011. do 2030. godine. Osim toga Državni zavod za zaštitu prirode, nacionalni parkovi, parkovi prirode i županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenih prirodnih vrijednosti osigurat će sredstva u okvirnom iznosu od 2,88 milijuna EUR kroz pripremu dokumentacije za radove.

Odbor za financije i državni proračun podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za korištenje sredstava zajma.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA PROJEKT INTEGRACIJE U EU NATURA 2000

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 74. sjednici održanoj 14. travnja 2011. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Financijskoj policiji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. travnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se predloženim Zakonom vrši usklađivanje s odredbama Zakona o općem upravnom postupku u kontekstu obveze ispunjavanja mjerila za zatvaranje Poglavlja 23. „Pravosuđe i temeljna prava“. Osim toga, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financijskoj policiji vrši se usklađivanje s odredbama Zakona o trošarinama, budući da nadzor nad proizvodnjom trošarinskih proizvoda, obračunavanjem i plaćanjem trošarina, popisom zaliha, namjenskim korištenjem, otpremama i kretanjima trošarinskih proizvoda, obavlja i Financijska policija. Također se predlaže unošenje odredbi prema kojima Financijska policija provodi: dokazne radnje povjerene od strane državnog odvjetništva sukladno Zakonu o kaznenom postupku; postupke vezane uz otkrivanje međunarodnih poreznih i financijskih prijevara, prijevara unutar Europske unije (suradnja s Uredom Europske Komisije za borbu protiv prijevara –OLAF). U svezi otkrivanja kaznenih djela iz članka 5. ovoga Zakona i podnošenja kaznenih prijava, predloženo je da ovlašteni službenici Financijske policije postupaju sukladno odredbama ovoga Zakona, Zakona o kaznenom postupku i Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O FINANCIJSKOJ POLICIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 74. sjednici održanoj 14. travnja 2011. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. travnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se predloženim Zakonom vrši usklađivanje odredaba o pravnoj zaštiti u slučaju izricanja nadzorne mjere kojom se stranci nalaže otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju s odredbama Zakona o općem upravnom postupku. Također se, radi preciznijeg određenja vrste nadzornih aktivnosti koje Financijski inspektorat poduzima po službenoj dužnosti, predlaže u Zakon uvrstiti odredbu o provođenju neizravnog nadzora, a vrste nadzornih aktivnosti se terminološki usklađuju. Dosadašnje zakonsko rješenje koje predviđa mogućnost da subjekt nadzora može izjaviti žalbu Ministarstvu financija u roku od osam dana od dana dostave rješenja Financijskog inspektorata, a o žalbi odlučuje Ministarstvo financija, mijenja se na način da se ne dopušta pravo na žalbu, ali je strankama osigurana sudska zaštita u postupku pred upravnim sudom.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O FINANCIJSKOM INSPEKTORATU REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 73. sjednici održanoj 5. travnja 2011. godine, Prijedlog zakona o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. travnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da se predloženim Zakonom uređuju uvjeti, način i postupak naplate, dospjelog i nenaplaćenog, odnosno neplaćenog poreznog duga nastalog do 31. prosinca 2010. godine, s osnove poreza, carina, trošarina i doprinosa (osim doprinosa za mirovinsko osiguranje pojedinaca i mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje). Reprogramiranje poreznog duga provodi se na zahtjev poduzetnika, koji ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, na rok do 30 mjeseci uz propisanu kamatnu stopu (kamatna stopa u visini prosječne kamatne stope na trezorske zapise Ministarstva financija s rokom dospijeća od 364 dana, ostvarena na zadnjoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija koja je prethodila danu stupanja na snagu ovoga Zakona, uvećana za 5 postotnih bodova). Rješenje o reprogramiranju naplate poreznog duga donosi Ministarstvo financija uzimajući u obzir održivost poslovnog i financijskog plana poduzetnika, kontinuitet plaćanja poreznih obveznika, procjenu kretanja broja zaposlenih, te spremnost vjerovnika da će podržati postupke koji omogućavaju rješavanje nelikvidnosti poduzetnika prema ovom Zakonu.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da je donošenje ovoga Zakona samo jedna od mjera kojima bi trebalo što prije riješiti veliki problem države glede neplaćanja poreznog duga. Međutim, u raspravi je naglašeno da predloženi Zakon treba podržati jer se njegovim odredbama stvaraju bolji uvjeti za lakšu naplatu poreznih dugovanja, naplatu budućih poreznih davanja, kao i za osiguranje likvidnosti i opstojnosti poduzetnika. Osim koristi koje će ovim zakonom imati poduzetnici imat će ih i država jer će se njegovim donošenjem osigurati bolje punjenje državnog proračuna s osnova naplate poreznog duga.

U svezi odredbe članka 7. stavka (4) Konačnog prijedloga zakona, kojim se propisuje da će se zahtjev za reprogramiranje naplate poreznog duga odbaciti ako poduzetnik koji podnosi zahtjev nije uredan porezni obveznik nakon 1. siječnja 2011. godine, istaknuto je da predmetni stavak treba dopuniti na način da će se zahtjev odbaciti i u slučaju ako porezni obveznik u razdoblju od 1. listopada 2008. godine nije plaćao porezni dug, a isplaćivao je u tom periodu akontaciju dobiti ili dobit.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POSEBNOJ MJERI NAPLATE POREZNOG DUGA UZROKOVANOG GOSPODARSKOM KRIZOM

zajedno sa sljedećim amandmanom

AMANDMAN
U članku 7. u stavku (4) dodaje se nova alineja koja glasi:
„ Zahtjev će se odbaciti ukoliko je porezni obveznik u razdoblju od 1. listopada 2008. godine, vršio isplatu dividende, udjela u dobiti ili predujma dobiti, a u isto vrijeme je imao porezni dug.

OBRAZLOŽENJE
Predloženim amandmanom želi se onemogućiti reprogramiranje naplate poreznog duga poduzetnicima koji su u vrijeme gospodarske krize vršili isplatu dividendi, udjela u dobiti ili predujma dobiti, a nisu plaćali porezni dug. Predložena dopuna članka 7 stavka (4) temelji se i na odredbama Zakona o trgovačkim društvima i Općeg poreznog zakona u dijelovima kojima se definira postupanje savjesnog gospodarstvenika.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 73. sjednici održanoj 5. travnja 2011. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o državnim potporama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. ožujka 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da se pojedine odredbe predloženog Zakona usklađuju sa Zakonom o općem upravnom postupku. Osim ostalog, predloženim Zakonom utvrđuje se da se u slučaju povrata određenog iznosa državne potpore (zbog nezakonitog ili nepravilnog korištenja) više ne zaračunavaju zakonske zatezne kamate, već će se po nalogu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja vraćati iznos državne potpore uvećan za iznos osnovne referentne stope uvećane za 100 baznih bodova. Naime, primjena osnovne referentne stope (uvećane za 100 baznih bodova) u slučaju povrata nezakonite ili nenamjenski utrošene državne potpore određena je pravilima Europske unije te je bilo nužno izvršiti navedeno usklađenje. Također su izvršene izmjene odredbi članaka 9. i 13.,važećeg Zakona, radi usklađivanja s člankom 46. Zakona o općem upravnom postupku kojim je određeno da se u slučaju obustave postupka donosi rješenje , a ne zaključak kako je određeno važećim Zakonom o državnim potporama. Obveza Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja da Hrvatskome saboru dostavi na usvajanje Godišnje izvješće o državnim potporama do 30. lipnja tekuće godine (za prethodnu godinu) prolongira se do kraja tekuće godine što je također u skladu s praksom Europske unije.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DRŽAVNIM POTPORAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 73. sjednici održanoj 5. travnja 2011. godine, Prijedlog zakona o carinskoj službi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. ožujka 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da se predloženim Zakonom vrši normativno usklađivanje postupovnih odredbi Zakona o carinskoj službi sa odredbama Zakona o općem upravnom postupku čime se ispunjava i obveza iz Poglavlja 23 –Pravosuđe i temeljna prava. Također, predlaže se i usklađivanje odredbi Zakona o carinskoj službi, kojima se uređuju pitanja provedbe prekršajnog postupka iz nadležnosti carinske službe, s Zakonom o trošarinama na način da se uvode, definiraju i detaljno razrađuju pojmovi carinskog i trošarinskog prekršaja.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O CARINSKOJ SLUŽBI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 73. sjednici održanoj 5. travnja 2011. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske unije o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu Interoperabilna rješenja za europsku javnu upravu (ISA), s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. ožujka 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se predloženim Zakonom potvrđuje Memorandum o razumijevanju kojim se uređuju opća načela, rokovi i uvjeti sudjelovanja Republike Hrvatske u programu Europske unije ISA za dodjelu financijske i druge pomoći Europske unije. Memorandum o razumijevanju predstavlja pravnu osnovu koja omogućava Republici Hrvatskoj sudjelovanje u aktivnostima u okviru programa Europske unije - Interoperabilna rješenja za europsku javnu upravu (ISA). Financijski doprinos Republike Hrvatske za sudjelovanje u predmetnom programu (ISA) iznosi za: 2011. godinu 39.386,00 EUR; 2012. godinu 50.748,00 EUR; 2013. godinu 71.312,00 EUR; 2014. godinu 88.770,00 EUR; 2015. godinu 118.537,00 EUR. Dio članarine za 2011. godinu, 75% iznosa, bit će sufinancirano iz fonda Europske unije IPA TAIB, dok će ostatak članarine sufinancirati Republika Hrvatska. Za sudjelovanje Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku u programima Europske unije, u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2011. godinu osigurana su sredstva u iznosu od 259.000,00 kuna, dok će preostala sredstva u iznosu od 172.510,00 kuna biti osigurana iz fondova Europske unije.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU MEMORANDUMA O RAZUMIJEVANJU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE UNIJE O SUDJELOVANJU REPUBLIKE HRVATSKE U PROGRAMU INTEROPERABILNA RJEŠENJA ZA EUROPSKU JAVNU UPRAVU (ISA)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 73. sjednici održanoj 5. travnja 2011. godine, Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2010. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. ožujka 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula da je u novoj financijskoj perspektivi Europske unije 2007 – 2013 Republici Hrvatskoj na raspolaganju novi pretpristupni program IPA koji kroz pet komponenti nastavlja financiranje projekata u područjima koja su pokrivali i pretpristupni programi prve generacije, ali istovremeno otvara i nova područja upravljanja ljudskim potencijalima i regionalne konkurentnosti s ciljem jačanja kapaciteta za buduće korištenje strukturnih instrumenata. Dozvolu za upravljanje IPA sredstvima hrvatske su institucije dobile tijekom 2008. godine za prve četiri komponente, te krajem 2009. za komponentu V. Nakon dobivanja dozvole, pokrenuti su natječajni postupci i ugovaranje. Ukupna IPA alokacija za razdoblje od 2007. do 2011. godine iznosi 749,80 milijuna eura. Od veljače 2006. do 31. prosinca 2010. godine od Europske komisije zatraženo je sredstava u ukupnom iznosu od 392,74 milijuna eura, a doznačeno je 365,30 milijuna eura. U razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2010. godine Europska komisija je na račun Nacionalnog fonda doznačila 47,86 milijuna eura. Sredstva su doznačena za programe PHARE, ISPA i IPA komponenete I, II, i IV. U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2010. godine za članarine za sudjelovanje u programima Europske unije iz IPA I 2007 i IPA I 2008 nije bilo isplata, dok je iz IPA i 2009 isplaćeno 4,96 milijuna eura. U predmetnom Izvješću dat je i pregled nepravilnosti i poduzetih mjera za njihovo uklanjanje. Za uočene nepravilnosti su u skladu s procedurama, poslana izvješća OLAF-u i nadležnim Općim upravama Europske komisije. Uočene nepravilnosti odnose se uglavnom na sljedeća područja: neizvršavanje isporuke ugovorene opreme; nepoštivanje obveze dostavljanja informacija o tijeku provedbe projekata; neprovođenje projekata u skladu s ugovorom; kršenje propisa koji se odnose na javnu nabavu; neispunjavanje svrhe projekta (ugovorena i kupljena oprema se ne koristi); nepoštivanje uvjeta ugovora (nenamjensko korištenje djela financijskih sredstava).

U raspravi na Odboru pohvaljeno je predmetno Izvješće jer kvalitetno i sadržajno prikazuje korištenje pretpristupnih programa pomoći Europske unije u navedenom razdoblju. U raspravi je iznijeto mišljenje da su postignuti značajni rezultati u korištenju sredstava iz predpristupnih fondova CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD, ali rezultati su mogli biti i bolji uz kvalitetniju pripremu projekata za pojedine programe, tako je npr. za predpristupni program SAPARD iskorišteno samo 61,70% raspoloživih sredstava. Također je nedopustivo da je u okviru IPA komponente V ruralni razvoj za mjeru 301, u kojoj su korisnici jedinice lokalne samouprave, zaprimljeno 67 prijava ali sve su odbijene. Iz navedenog proizlazi da na razini jedinica lokalne samouprave treba pojačati osposobljavanje i edukaciju potencijalnih korisnika kako bi se stvorile pretpostavke za povlaćenje što više srdstava iz predpristupnih fondova EU. Ujedno je istaknuto da nam korištenje sredstava iz navedenih predpristupnih programa treba poslužiti kao korisno iskustvo za ispravljanje određenih propusta kako se oni ne bi ponovili prilikom korištenja puno većih financijskih sredstava strukturnih fondova na koje će Republika Hrvatska imati pravo ulaskom u Europsku uniju. Međutim, posebno je naglašeno da je u zadanim okolnostima učinjen optimalan napor i postignut optimalan učinak u korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije u navedenom razdoblju.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) prihvatiti predmetno Izvješće i predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2010. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 72. sjednici održanoj 2. ožujka 2011. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Centra za provedbu zakona u jugoistočnoj Europi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. veljače 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da se predloženim Zakonom potvrđuje SELEC Konvencija kojom bi se uspostavio Centar za provedbu zakona u jugoistočnoj Europi, a koja bi trebala zamijeniti postojeći SECI Ugovor, kojim je osnovan regionalni centar za policijsku i carinsku suradnju u sprječavanju prekograničnog kriminala osnovan 2000. godine sa sjedištem u Bukureštu, Rumunjska. Uz Republiku Hrvatsku države sudionice SECI Centra su i Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Bugarska, Crna Gora, Helenska Republika, Republika Makedonija, Republika Mađarska, Republika Moldova, Rumunjska, Republika Srbija, Republika Slovenija i Republika Turska. Republika Hrvatska, ratifikacijom ove Konvencije, potvrđuje svoju opredijeljenost za regionalnu međunarodnu suradnju usmjerenu prema cilju daljnjeg razvijanja i promicanja mehanizama za učinkovitu suradnju između država članica Konvencije, a u svrhu prevencije i suzbijanja prekograničnog kriminala. Stupanjem na snagu SELEK Konvencije, SECI Ugovor, sklopljen u Bukureštu, Rumunjska, 26. svibnja 1999. godine, prestaje biti na snazi. Sva prava, obveze i imovina koja pripada SECI Centru prenosi se na SELEC datumom stupanja na snagu SELEC Konvencije.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE CENTRA ZA PROVEDBU ZAKONA U JUGOISTOČNOJ EUROPI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 72. sjednici održanoj 2. ožujka 2011. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma između Vijeća ministara Republike Albanije i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Vlade Republike Makedonije, Vlade Republike Srbije, Vlade Republike Slovenije, Vlade Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o namiri duga Republike Albanije po osnovi obračuna vezanih uz robnu razmjenu između Republike Albanije i bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. veljače 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da se predloženim Zakonom potvrđuje Memorandum o namiri duga Republike Albanije nastalog po osnovi klirinškog poslovanja sa bivšom Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Memorandumom je utvrđen usuglašeni iznos ukupnog duga prema državama slijednicama bivše SFRJ u iznosu od 23.846.384,28 američkih dolara (20.768.803,80 $ + kamate za razdoblje od 31.ožujka 2006. do 30. rujna 2009. u iznosu od 3.077.580,48 američkih dolara). Republici Hrvatskoj pripada 23% ukupnog završnog salda, što iznosi 5.484.668,38 američkih dolara. Postupak i način namire duga, kao i obračun kamata nakon 30. rujna 2009., uredit će se dvostranim sporazumima između Vijeća ministara Republike Albanije i vlade svake pojedine države slijednice bivše SFRJ te Crne Gore.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU MEMORANDUMA IZMEĐU VIJEĆA MINISTARA
REPUBLIKE ALBANIJE I VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE, VLADE REPUBLIKE MAKEDONIJE, VLADE REPUBLIKE SRBIJE, VLADE REPUBLIKE SLOVENIJE, VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE CRNE GORE O NAMIRI DUGA REPUBLIKE ALBANIJE PO OSNOVI OBRAČUNA VEZANIH UZ ROBNU RAZMJENU IZMEĐU REPUBLIKE ALBANIJE I BIVŠE SOCIJALISTIČKE FEDERATIVNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 72. sjednici održanoj 2. ožujka 2011. godine, Prijedlog zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 17. veljače 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da se predloženim Zakonom u svrhu prevladavanja nepovoljnog stanja u stanogradnji i pomoći građanima do 31. prosinca 2012. godine uređuje subvencioniranje kredita koje građani uzimaju kod poslovnih banaka za kupnju stanova radi rješavanja svog stambenog pitanja. Osim toga Republika Hrvatska će do 31. prosinca 2011. godine jamčiti poslovnim bankama za otplatu kamata na stambene kredite koje građani ne mogu otplaćivati zbog nenadanog gubitka prihoda.

Predloženi Zakon omogućuje građanima Republike Hrvatske da po povoljnijim uvjetima kupe prvi stan, odnosno veći stan. Naime, kupcu stana koji podiže kredit smanjuje se bankovna efektivna kamatna stopa (EKS) za najmanje 1,2% u prve četiri godine otplate stambenog kredita, pa ista iznosi do najviše 4,95% na godišnjem nivou. Osim toga, iznos mjesečnih obroka koje kupac stana plaća banci u prve četiri godine iznosi ½ iznosa obroka jer drugu polovicu obroka plaća banci Država preko APN-a i to godinu dana unaprijed. Na taj način kupcu stana olakšava se, prve četiri godine, otplaćivanje stambenog kredita.

Procjena je da ovako postavljeni model subvencioniranja kredita od strane Države, u trajanju od četiri godine, je oko 70% povoljniji od komercijalnih kredita koji su danas u opticaju. Procjenjuje se da je za postizanje cilja predmetnog Zakona, u dvije godine njegove primjene, potrebno subvencionirati oko 1.900 kredita u maksimalnom iznosu od 1.406.000.000,00 kuna. Za ovu svrhu u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2011. godinu osigurano je 20.831.422,71 kuna uz mogućnost osiguranja i dodatnih financijskih sredstava od 8.000.000,00 kuna preraspodjelom unutar stavaka proračuna Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Za 2012. godinu planirano je osigurati idućih 50.000.000,00 kuna.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi na Odboru istaknuto je da je ovaj Zakon slijednik zakona iz prošle godine koji nije polučio očekivane rezultate, ali predloženi Zakon treba podržati jer će osigurati građanima Republike Hrvatske da po povoljnijim uvjetima, uz potporu Države, riješe svoj stambeni problem posebno glede kupnje prvoga stana.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU I DRŽAVNOM JAMSTVU STAMBENIH KREDITA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 72. sjednici održanoj 2. ožujka 2011. godine, Prijedlog zakona o jamstvenom fondu za poticaj gospodarskom razvitku, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. veljače 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da se predloženim Zakonom uređuje osnivanje jamstvenog fonda za poticaj gospodarskom razvitku, postupak dodjele jamstvenih kvota i davanja jamstava Republike Hrvatske poduzetnicima, razdoblje u kojem se daju jamstva, ovlasti i obveze HBOR-a, te druga pitanja vezana uz jamstveni fond. Jamstveni fond iznosi milijardu kuna, a namijenjen je davanju jamstava za kredite kojima se financiraju nove investicije i dovršavaju već započete investicije uključujući financiranje potrebnih obrtnih sredstava. Jamstvo za pojedinačni kredit može iznositi najviše 30% iznosa glavnice kredita, ali ne više od 50 milijuna kuna u trenutku izdavanja jamstava Navedeni krediti daju se na rok od najmanje 20 mjeseci, a najviše do 15 godina. Vlada Republike Hrvatske detaljnije će propisati način, uvjete i rokove za jamstva dana prema ovom Zakonu.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi na Odboru iznijeto je stajalište da prošlogodišnji zakonski model davanja jamstava za gospodarski oporavak i razvitak nije dao očekivane rezultate, stoga treba podržati ovaj Zakon u kojem je ravnomjernije podijeljen rizik između Države i banaka u svezi davanja kredita za financiranje novih investicija i dovršavanje započetih investicija. Predloženim zakonom omogućit će se poduzetnicima koji zbog niže kapitaliziranosti ne mogu ispuniti uvjete osiguranja kredita iz svojih sredstava, a koji imaju dobre projekte, da uz pomoć države iz jamstvenog fonda imaju pristup sredstvima za financiranje održivih projekata.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O JAMSTVENOM FONDU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 72. sjednici održanoj 2. ožujka 2011. godine, Prijedlog zakona o posebnom porezu na kavu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. veljače 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se ovim Zakonom vrše prilagodbe sa zakonodavstvom Europske unije kojima se stavljaju u ravnopravni položaj proizvođači kave u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji. Predloženim zakonom uređuju se predmet oporezivanja, porezni obveznici posebnog poreza na kavu, porezna osnovica i visina poreza, nastanak i način obračuna porezne obveze, plaćanje posebnog poreza na kavu, odobravanje povrata posebnog poreza na kavu, promet kave, vođenje evidencije, način izvješćivanja, nadzor, postupovne odredbe, kaznene odredbe, te prijelazne i završne odredbe. Predloženi iznosi posebnog poreza na kavu nisu izmijenjeni u odnosu na sada važeći Zakon, osim za prženu kavu za koju je posebni porez smanjen sa 12,00 kuna na 6,00 kuna ( za jedan kilogram neto mase kave). Ostali proizvodi koji osim kave sadrže i druge komponente, za koje je porezna osnovica učešće kave u gotovom proizvodu, propisana visina posebnog poreza povećana je sa 20,00 na 60,00 kuna za jedan kilogram neto mase kave sadržane u gotovom proizvodu. Osim ostalog ovim Zakonom se uređuje da porezna obveza osim kod uvoza nastaje i u trenutku isporuke kave od strane proizvođača kao i u trenutku utvrđivanja nezakonitosti u postupanjima sa kavom. Sve odredbe ovoga Zakona koje se odnose na označavanje kave obilježavajućim markicama Ministarstva financija, stavljaju se van snage danom pristupa Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU. Predlaže se da ovaj Zakon stupi na snagu 1. travnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA KAVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 71. sjednici održanoj 16. veljače 2011. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju u vezi s Pokusnim programom za očuvanje i obnavljanje kulturne baštine u područjima sukoba na zapadnom balkanu za 2009. godinu između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. veljače 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum koji predstavlja pravnu osnovu za korištenje bespovratnih financijskih sredstava za projekt očuvanje i obnavljanje kulturne baštine u područjima sukoba na zapadnom Balkanu za 2009. godinu. Ukupna vrijednost Sporazuma iznosi 1.340.000,00 EUR, odnosno 9.891.598,60 kuna, od čega Europska komisija osigurava bespovratna sredstva u iznosu od 1.000.000 EUR, odnosno 7.381.790 kuna, dok iznos nacionalnog sufinanciranja od 340.000 EUR, odnosno 2.509.808,60 kuna osigurava Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva za razdoblje od 2011. do 2012. godine.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU U VEZI S POKUSNIM PROGRAMOM ZA OČUVANJE I OBNAVLJANJE KULTURNE BAŠTINE U PODRUČJIMA SUKOBA NA ZAPDANOM BALKANU ZA 2009. GODINU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 71. sjednici održanoj 16. veljače 2011. godine, Prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o programu financiranja sudjelovanja Hrvatske u transnacionalnim programima Europske teritorijalne suradnje Europskog fonda za regionalni razvoj „Jugoistočna Europa“ i „Mediteran“ u okviru komponente Prekogranična suradnja Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), za 2009. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. veljače 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se potvrđivanjem Sporazuma o financiranju stvara pravna osnova za bespovratno korištenje financijskih sredstava za projekte pomoći kroz program financiranja sudjelovanja Hrvatske u transnacionalnim programima Europske teritorijalne suradnje Europskog fonda za regionalni razvoj „Jugoistočna Europa“ i „Mediteran“ u okviru komponente Prekogranična suradnja Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), za 2009. godinu. Ukupna vrijednost predmetnog Programa iznosi 4.871.745,96 kuna ( 659.061 eura). Vrijednost koja je predviđena darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj iznosi 4.143.253,99 kuna ( 560.202 eura), dok će ostatak iznosa osigurati krajnji korisnici projekta u sklopu Programa i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva u svojem proračunu. Ukupna vrijednost sufinanciranja iznosi 728.491,97 kuna (98.859 eura) od čega je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva osiguralo 221.850,00 kuna (30.000 eura) na pozicijama K819040 i K761041.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE O PROGRAMU FINANCIRANJA SUDJELOVANJA HRVATSKE U TRANSNACIONALNIM PROGRAMIMA EUROPSKE TERITORIJALNE SURADNJE EUROPSKOG FONDA ZA REGIONALNI RAZVOJ „JUGOISTOČNA EUROPA“ I „MEDITERAN“ U OKVIRU KOMPONENTE PREKOGRANIČNA SURADNJA INSTRUMENTA ZA PRETPRISTUPNU POMOĆ (IPA), ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 71. sjednici održanoj 16. veljače 2011. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o Programu prekogranične suradnje Hrvatska – Crna Gora u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2009. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. veljače 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se potvrđivanjem Sporazuma o financiranju stvara pravna osnova za bespovratno korištenje financijskih sredstava za projekte pomoći Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Crna Gora u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2009. godinu. Ukupna vrijednost Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Crna Gora u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2009. godinu iznosi 8.138.894,46 kuna (1.092.941eura), od čega je za Republiku Hrvatsku predviđeno 3.675.203,37 kuna (493.529 eura).
Vrijednost koja je predviđena darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj iznosi 2.978.713,20 kuna ( 400.000 eura) dok će se ostatak iznosa osigurati od strane krajnjih korisnika projekta u sklopu Programa i u državnom proračunu na poziciji Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Ukupna vrijednost sufinanciranja iznosi 696.490,17 kuna (93.529 eura) od čega je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva osiguralo 223.403,49 kuna (30.000,00 eura) na poziciji K828040.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE O PROGRAMU PREKOGRANIČNE SURADNJE HRVATSKA – CRNA GORA U OKVIRU KOMPONENTE PREKOGRANIČNA SURADNJA PROGRAMA IPA, ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 71. sjednici održanoj 16. veljače 2011 godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za ”Projekt dovršetka koridora Vc”, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. siječnja 2011.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom potvrđuje Ugovor o jamstvu za zajam ugovoren Ugovorom o zajmu između Hrvatskih autocesta d.o.o. i EBRD-a za „Projekt dovršetka koridora Vc“. Ukupni troškovi predmetnog Projekta, koji se sastoji od izgradnje hrvatskog dijela mreže autocesta u dužini od 12,5 km na koridoru Vc uz sjevernu i južnu granicu s BIH, uključujući granični prijelaz „Metković“, iznose oko 131,5 mil. RUR. Prema uvjetima ponuđenim od strane EBRD-a Hrvatskim autocestama d.o.o., zajam od 60.630.000 EUR odobren je na 15 godina uz poček na otplatu glavnice od 3 godine i varijabilnu kamatnu stopu EURIBOR+1%. Sredstva zajma bit će na raspolaganju za korištenje odmah nakon što Ugovor o jamstvu stupi na snagu, a korištenje sredstava zajma ugovoreno je do 24. studenoga 2013. godine.

Odbor za financije i državni proračun jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za korištenje sredstava zajma.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon, te je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU
REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA
"PROJEKT DOVRŠETKA KORIDORA Vc"

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 71. sjednici održanoj 16. veljače 2011. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o Programu prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2009. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. veljače 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum koji predstavlja pravnu osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava za projekte pomoći Programa prekogranične suradnje Hrvatska–Srbija u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2009. godinu. Ukupna vrijednost Programa prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2009. godinu iznosi 15.896.914,59 kuna (2.138.530,00 eura), od čega je za Republiku Hrvatsku predviđeno 7.151.533,88 kuna (962.059,00 eura). Vrijednost koja je predviđena darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj iznosi 5.946.856,80 kuna ( 800.000,00 eura) dok će se ostatak iznosa osigurati od strane krajnjih korisnika projekta u sklopu Programa i u državnom proračunu na poziciji Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Ukupna vrijednost sufinanciranja iznosi 1.204.677,08 kuna (162.059,00 eura) od čega je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva osiguralo 260.174,99 kuna (35.000,00 eura) na poziciji K761040.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE O PROGRAMU PREKOGRANIČNE SURADNJE HRVATSKA – SRBIJA U OKVIRU KOMPONENTE PREKOGRANIČNA SURADNJA PROGRAMA IPA, ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 71. sjednici održanoj 16. veljače 2011. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije o Programu prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2009. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. veljače 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se potvrđivanjem Sporazuma o financiranju stvara pravna osnova za bespovratno korištenje financijskih sredstava za projekte pomoći Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2009. godinu. Ukupna vrijednost Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2009. godinu iznosi 17.521.842,24 kuna ( 2.352.941,16 eura), od čega je za Republiku Hrvatsku predviđeno 8.760.921,12 kuna (1.176.470,58 eura). Vrijednost koja je predviđena darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj iznosi 7.446.783,00 kuna ( 1.000.000 eura) dok će se ostatak iznosa osigurati od strane krajnjih korisnika projekta u sklopu Programa i u državnom proračunu na poziciji Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Ukupna vrijednost sufinanciranja iznosi 1.314.138,12 kuna (176.470,58 eura) od čega je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva osiguralo 131.413,83 kuna (17.647,06 eura) na poziciji K819041.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE O PROGRAMU PREKOGRANIČNE SURADNJE HRVATSKA – BOSNA I HERCEGOVINA U OKVIRU KOMPONENTE PREKOGRANIČNA SURADNJA PROGRAMA IPA, ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 70. sjednici održanoj 3. veljače 2011. godine, Prijedlog odluke o uplati sredstava iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu u temeljni kapital, dokapitalizaciju, subvenciju kamata i udio u kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvitak, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 12. studenoga 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Kluba zastupnika SDP-a istaknula da se predmetnom Odlukom predlaže da se u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2011. godinu osigura i uplati: u temeljni kapital Hrvatske banke za obnovu i razvitak sredstva do iznosa od 7 milijardi kuna; za dokapitalizaciju, iznos od 500 milijuna kuna; za subvenciju kamata i udio u kreditima, iznos od 500 milijuna kuna. Prema mišljenju predlagatelja predmetnu Odluku treba donijeti budući mogućnost pribavljanja kreditnih sredstava iz inozemstva za domaće gospodarstvo nije izvjesna i prijeti kriza likvidnosti, osobito devizne. Zbog toga osiguranje kreditnog potencijala HBOR-a, posebno za financiranje izvoznika, mora biti prioritetna antirecesijska mjera za gospodarstvo. Osiguranje pune zakonske visine temeljnog kapitala od 7 milijardi kuna ( do 31.12. 2009. uplaćeno 4517,1 milijuna kuna), te povećanje sredstava za subvenciju kamata i udio u kreditima pri tome su od posebnog značaja.

Odbor je raspolagao sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 450-02/10-02/002, Urbroj: 5030120-10-4 od 23. prosinca 2010. godine) u kojem Vlada Republike Hrvatske ističe da ne podržava Prijedlog odluke o uplati sredstava iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu u temeljni kapital, dokapitalizaciju, subvenciju kamata i udio u kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvitak, predlagatelja Kluba zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (za ovaj Prijedlog odluke glasala su 4 zastupnika , a 7 zastupnika bilo je protiv) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Ne prihvaća se Prijedlog odluke o uplati sredstava iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu u temeljni kapital, dokapitalizaciju, subvenciju kamata i udio u kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvitak, koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 70. sjednici održanoj 3. veljače 2011. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 12. studenoga 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Kluba zastupnika SDP-a istaknula da se ovim Prijedlogom zakona predlaže proširenje broja proizvoda i usluga na koje se primjenjuje međustopa PDV-a od 10% i na: dječju hranu, dječju odjeću, obuću i pelene, prirodni plin, električnu energiju, grijanje i tekuća goriva. Predloženim smanjenjem stope PDV-a za navedene proizvode i usluge sa 23% na 10% maloprodajna cijena bi se smanjila za 9,61%, te na taj način znatno smanjili životne troškove posebno mladim obiteljima s djecom.

Odbor je raspolagao sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 410-19/10-01/06, Urbroj: 5030120-10-2 od 23. prosinca 2010. godine) u kojem Vlada Republike Hrvatske ističe da ne podržava Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, predlagatelja Kluba zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru.

U raspravi na Odboru prevladalo je mišljenje da se predmetni Prijedlog zakona ne prihvati iz razloga što se odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost usklađuju sa Direktivama koje su na snazi i dio su pravne stečevine Europske unije, te Republika Hrvatska ne može propisivati sniženu stopu na proizvode koji nisu obuhvaćeni Dodatkom III. Direktive 2006/112/EZ.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije podržao predmetni Zakon ( za ovaj Prijedlog zakona glasalo je 4 zastupnika dok je protiv glasalo 7 zastupnika) i odlučio je većinom glasova predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 70. sjednici održanoj 3. veljače 2011. godine, Prijedlog zakona o rokovima plaćanja obveza, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 15. studenoga 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Kluba zastupnika SDP-a istaknula da se ovim Prijedlogom zakona uređuju rokovi plaćanja obveza za državni i privatni sektor, te obveza iz Državnoga proračuna i to 30 dana od nastanka dužničko vjerovničkog odnosa, s tim da je ugovorom moguće utvrditi i drukčiji rok ispunjenja novčane obveze dužnika ali ne dulji od 60 dana. Za prekoračenje roka plaćanja predlaže se obračunavanje zatezne kamate i to od prvog dana nakon roka za podmirenje obveze plaćanja, te se propisuju radnje koje mora činiti odgovorna osoba ukoliko se plaćanje ne obavlja u zakonom propisanim rokovima. Utvrđuju se i obveza nadzornog odbora trgovačkog društva u državnom ili pretežno državnom poduzeću da svaka tri mjeseca izvijesti Vladu Republike Hrvatske o podmirivanju obveza i o Planu nagodbe s vjerovnicima. Također utvrđuje se i obveza Vlade Republike Hrvatske da svaka tri mjeseca izvijesti Hrvatski Sabor o stanju likvidnosti državnih i javnih poduzeća, Državnoga proračuna i drugih državnih institucija, te o njihovim dospjelim nepodmirenim obvezama.

Odbor je raspolagao sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 450-05/10-01/01, Urbroj: 5030120-10-2 od 23. prosinca 2010. godine) u kojem Vlada Republike Hrvatske ističe da ne podržava Prijedlog zakona o rokovima plaćanja, predlagatelja Kluba zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da neplaćanje obveza predstavlja najveći problem u gospodarstvu Republike Hrvatske. Međutim , osim neplaćanja obveza upozoreno je i na čest slučaj da se dopušta plaćanje cesijom i u slučajevima kada pravne osobe nemaju nikakav poslovni odnos, što stvara dodatni nered u gospodarstvu. Predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je zakonom o ovrsi na novčanim sredstvima onemogućeno plaćanje cesijom ukoliko je blokiran žiroračun tako je onemogućena zloporaba plaćanja cesijom.Također je u raspravi na Odboru iznijeto stajalište da Vlada Republike Hrvatske poduzetim mjerama i aktivnostima, u skladu s važećim zakonskim propisima, primjereno i dostatno utječe na daljnje stabiliziranje gospodarstva u cjelini.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije podržao predmetni Zakon ( za ovaj Prijedlog zakona glasalo je 4 zastupnika, a protiv je glasalo 7 zastupnika) i odlučio je većinom glasova predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o rokovima plaćanja obveza, koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 70. sjednici održanoj 3. veljače 2011. godine, Prijedlog zakona o posebnom porezu na kamate, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 11. studenoga 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Kluba zastupnika SDP-a istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona predlaže uvođenje posebnog poreza na kamate kojim bi se destimuliralo podizanje kamatnih stopa na kredite. Naime, osim ostalog predlaže se da se posebni porez na kamate obračunava i plaća ako su kamate na kredite obračunate po većoj kamatnoj stopi od 7% i to: na iznos kamata od 7% – 9% plaća se posebni porez u visini od 20%, na iznos od 9 %– 11% na razliku između 7% i te kamate plaća se posebni porez po stopi 40%, a na iznose obračunatih kamata koji je veći od 11%, na razliku između 7% i te kamatne stope, plaća se posebni porez po stopi od 80%. Također se predlaže da se iznimno posebni porez na kamate na stambene kredite obračunava i plaća na kamatnu stopu veću od 5% u visini od 40%.

Odbor je raspolagao sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 410-01/10-01/05, Urbroj: 5030120-10-2 od 23. prosinca 2010. godine) u kojem Vlada Republike Hrvatske ističe da ne podržava Prijedlog zakona o posebnom porezu na kamate, predlagatelja Kluba zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru.

U raspravi na Odboru prevladalo je mišljenje da se predmetni Prijedlog zakona ne prihvati jer bi uvođenje posebnog poreza na kamate moglo imati šire fiskalne, financijske i makroekonomske implikacije koje se ovim Prijedlogom zakona ne analiziraju.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije podržao predmetni Zakon ( za ovaj Prijedlog zakona glasalo je 5 zastupnika dok je 6 zastupnika bilo protiv ) i odlučio je većinom glasova predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o posebnom porezu na kamate, koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 70. sjednici održanoj 3. veljače 2011. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 11. studenoga 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Kluba zastupnika SDP-a istaknula da se ovim Prijedlogom zakona predlaže uvođenje novog doprinosa za mirovinsko osiguranje od 4% na osnovicu koji bi uplaćivali poslodavci i na taj način smanjili dubioze u Fondu generacijske solidarnosti. Također se predlaže smanjenjem stope uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje, sa 15% na 7%, kako bi se smanjili troškovi rada, osigurala veća konkurentnost i mogućnost povećanja neto plaća. Smanjenjem stope za osnovno zdravstveno osiguranje na 7% stvorit će se manjak od oko 9 mlrd. kuna koji treba nadoknaditi oporezivanjem prihoda na kapital i prihoda od imovine. Poljoprivrednicima, svećenicima i drugim vjerskim službenicima, vjerskim zajednicama, iz članka 9. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona, smanjuje se doprinos za zdravstveno osiguranje sa 7,5% na 3,5%.

Odbor je raspolagao sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 411-01/10-01/01, Urbroj: 5030104-10-2 od 23. prosinca 2010. godine) u kojem Vlada Republike Hrvatske ističe da ne podržava Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, predlagatelja Kluba zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru.

U raspravi na Odboru prevladalo je mišljenje da se predmetni Prijedlog zakona ne prihvati iz razloga što bi predložene odredbe ovoga Zakona izravno utjecale na Državni proračun Republike Hrvatske za 2011. godinu, koji je donesen i kojim su obuhvaćeni i planirani prihodi i rashodi proračuna po osnovi doprinosa za obvezna osiguranja, a proračun je sastavljen primjereno sadašnjoj ekonomskoj situaciji i predvidivim kretanjima gospodarstva u 2011. godini.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije podržao predmetni Zakon ( za ovaj Prijedlog zakona glasala su 4 zastupnika dok je 7 zastupnika bilo protiv) i odlučio je većinom glasova predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBOR

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 70. sjednici održanoj 3. veljače 2011. godine, predmetna Izvješća, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Državni ured za reviziju, aktom od 8. prosinca 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim Izvješćima kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo je da je obveza podnošenja godišnjeg izvješća o radu Državnog ureda za reviziju, kao i podnošenje izvješća o obavljenim revizijama i to do konca tekuće za prethodnu godinu, izvršena u skladu s odredbama članka 11. Zakona o državnoj reviziji. Međutim, upozorio je da se Državnom uredu za reviziju želi staviti u nadležnost i nadzor i revizija u dijelu koji se odnosi na financiranje političkih aktivnosti i izborne promidžbe iz privatnog sektora i od strane fizičkih osoba. Državni ured za reviziju je mišljenja da poslove revizije nije potrebno regulirati Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, jer se u skladu s Ustavom Republike Hrvatske poslovi državne revizije trebaju urediti Zakonom o Državnom uredu za reviziju, koji u skladu s Ustavnim zakonom mora biti donesen u roku od 6 mjeseci.

Predmetno Izvješće sadrži podatke o provedbi Programa rada za 2010. godinu., kojim je utvrđen opseg obavljanja revizije propisan odredbom članka 3. stavka 4. Zakona o državnoj reviziji. Sastavni dio godišnjeg programa rada je i Plan revizija, prema vrstama i subjektima. Planom su obuhvaćeni svi subjekti za koje je Zakonom o državnoj reviziji i Zakonom o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata, propisana obveza godišnje revizije (državni proračun, lokalne jedinice, političke stranke i nezavisni zastupnici). Osim revizija navedenih subjekata, planirane su i revizije ustanova nacionalnih parkova i parkova prirode, revizije korisnika proračuna lokalnih jedinica, kao i revizije trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska ili lokalne jedinice imaju većinsko vlasništvo nad dionicama ili udjelima. Aktivnosti Državnog ureda za reviziju utvrđene godišnjim programom rada usklađene su s Akcijskim planom za suzbijanje korupcije. U ovom izvještajnom razdoblju revizijom je obuhvaćeno 770 subjekata, od čega se 444 odnosi na financijsku reviziju, 315 na uvide u proračun i financijske izvještaje lokalnih jedinica, te 10 na uvide u financijske izvještaje izvanparlamentarnih političkih stranaka. Obavljena je i revizija Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu. Obavljeno je i 1763 uvida u završna izvješća o izvorima i visini sredstava utrošenih za izbornu promidžbu kandidata i zamjenika kandidata za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i gradonačelnika Grada Zagreba.

Financijska revizija obavljena je za 25 korisnika državnog proračuna, 261 lokalnu jedinicu, 35 drugih korisnika proračuna, 68 trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države ili lokalnih jedinica, 18 neprofitnih organizacija, 18 nacionalnih parkova i parkova prirode, 4 projekata, 11 parlamentarnih političkih stranaka, te za 4 nezavisna zastupnika. Revizijom su utvrđene činjenice na temelju kojih je izraženo mišljenje o financijskim izvještajima i poslovanju revidiranih subjekata. Izraženo je 68 bezuvjetnih, 371 uvjetnih i 5 nepovoljnih mišljenja. Provedenom revizijom u ovom izvještajnom razdoblju obuhvaćena su javna sredstva u ukupnom iznosu 178.099.531.308,00 kn.

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad Državnog ureda za reviziju koji je ukazivanjem na nepravilnosti, propuste i pogreške u poslovanju, te davanjem naloga preporuka i prijedloga za njihovo otklanjanje, pridonio poboljšanju upravljanja javnom imovinom, kao i informiranju građana o trošenju novca poreznih obveznika. Razvidan je napredak kod revidiranih subjekata i iz godine u godinu smanjuje se broj onih koji dobivaju nepovoljno mišljenje nakon obavljene revizije. U raspravi na Odboru iznijet je prijedlog da se u budućem Izvješću DUR-a, sukladno članku 178. Poslovnika Hrvatskoga sabora, zastupnicima dostavi sažetak Izvješća, do 30 stranica, u kojem bi prema mišljenu Državnog ureda za reviziju bili istaknuti najbitniji podaci iz predmetnog Izvješća. Osim toga u Izvješću bi trebalo posebno istaknuti one revidirane subjekte koji iz godine u godinu ponavljaju određene nepravilnosti i greške u poslovanju, a ne uvažavaju upozorenja Državnog ureda za reviziju da se ti nedostaci isprave. Tako je u ovom izvještajnom razdoblju od ukupno 444 subjekta obuhvaćenih financijskom revizijom, 28 se nije očitovalo o poduzetim radnjama kojima bi ispravili propuste na koje ih je upozorila Državna revizija. Posebno treba istaknuti one revidirane subjekte kojima je izraženo nepovoljno mišljenje, posebno ukoliko se to mišljenje ponavlja iz godine u godinu.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2010. godinu i Izvješće o obavljenim revizijama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.scGoran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 70. sjednici održanoj 3. veljače 2011. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od11. studenoga 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Kluba zastupnika SDP-a istaknula da se ovim Prijedlogom zakona predlaže oslobađanje plaćanja poreza na dobit, odnosno umanjenje osnovice za obračun poreza na dobit za dio dobiti koja se reinvestira, dio dobiti koja se zadržava za obrtne svrhe, kao i za dio dobiti koji je namijenjen za izdatke za plaće novozaposlenih u tekućoj godini. Na taj način potaknulo bi se poduzetnike na ulaganja u otvaranje novih radnih mjesta i novog zapošljavanja, te povećanja gospodarskih aktivnosti.

Odbor je raspolagao sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 410-01/10-01/02, Urbroj: 5030120-10-3 od 23. prosinca 2010. godine) u kojem Vlada Republike Hrvatske ističe da ne podržava Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, predlagatelja Kluba zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru.

U raspravi na Odboru prevladalo je mišljenje da je postojeći sustav poreza na dobit u Republici Hrvatskoj stimulativan i potiče ulaganje i zapošljavanje, te ima jednu od nižih stopa poreza na dobit u Europi, čime se stvara povoljna klima za ulaganje i investiranje u Republici Hrvatskoj i za domaće i za strane ulagače i investitore. Važeći zakonski propisi koji propisuju porezne olakšice, oslobađanja i poticaje, usklađeni su sa pravnom stečevinom Europske unije i europskim sustavom državnih potpora.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije podržao predmetni Zakon ( za ovaj Prijedlog zakona glasala su 4 zastupnika dok je protiv glasalo 7 zastupnika) i odlučio je većinom glasova predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 69. sjednici održanoj 27. siječnja 2011. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Islanda o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 20. siječnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se Ugovorom između Republike Hrvatske i Islanda o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak uređuju načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti. Ugovorom se, osim ostalog, hrvatskim građevinskim i sličnim poduzećima omogućuje da ne plaćaju porez na dobit u Islandu, ako ti radovi traju kraće od 12 mjeseci. Oporezivanje dobiti od poslovanja generalno vrši država rezidentnosti društva, osim u slučajevima postojanja stalne poslovne jedinice.

Hrvatska zrakoplovna i pomorska društva koja obavljaju prijevoz robe ili putnika između Republike Hrvatske i Islanda, plaćaju porez na ostvarenu dobit isključivo u Republici Hrvatskoj. Ugovorom se snižavaju stope za pasivni dohodak u odnosu na postojeće stope propisane domaćim zakonima, tako da se kamate i naknade za autorska prava oporezuju stopom od 10% na izvoru, dividende se oporezuju stopom od 5% kada je stvarni korisnik društvo (osim partnerstva) u čijem je izvornom vlasništvu najmanje 10% kapitala društva koje isplaćuje dividendu i stopom od 10% u svim drugim slučajevima.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I ISLANDA O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA I SPRJEČAVANJU IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 69. sjednici održanoj 27. siječnja 2011. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije kojim se mijenja Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije za višegodišnji Operativni program „Regionalna konkurentnost“ za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente „Regionalni razvoj“u Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum koji predstavlja pravnu osnovu za korištenje bespovratnih financijskih sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći u okviru Operativnog programa „Regionalna konkurentnost“. Cilj realizacije predmetnog Operativnog programa je postići veću konkurentnost i uravnoteženi regionalni razvoj pružanjem potpore malom i srednjem poduzetništvu i poboljšanjem gospodarskih uvjeta u hrvatskim regijama koje zaostaju u razvitku.

Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati financijski doprinos Republike Hrvatske, u proračunskom razdoblju od 2010. do 2014. godine, u svrhu sufinanciranja provedbe Operativnog programa. Ukupna vrijednost Operativnog programa „Regionalna konkurentnost“ 2007. – 2011. iznosi 75.235.008 eura odnosno 556.376.802,63 kuna, od čega Europska komisija iz Instrumenata pretpristupne pomoći osigurava bespovratna sredstva u iznosu od 63.949.750 eura, odnosno 472.920.231,95 kuna, dok iznos nacionalnog sufinanciranja od 11.285.258 eura, odnosno 83.456.570,68 kuna osiguravaju iz svojih proračuna Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva; Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, za razdoblje od 2010. do 2014. godine. Za izračun navedenih iznosa korišten je srednji tečaj HNB-a na dan 22. studenoga 2010. godine od 7,395185 za 1 euro.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE KOJIM SE MIJENJA SPORAZUM O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE ZA VIŠEGODIŠNJI OPERATIVNI PROGRAM „REGIONALNA KONKURENTNOST“ ZA POMOĆ ZAJEDNICE IZ INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI U SKLOPU KOMPONENTE „REGIONALNI RAZVOJ“ U HRVATSKOJ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 69. sjednici održanoj 27. siječnja 2011. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije kojim se mijenja Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije za višegodišnji Operativni program „Razvoj ljudskih potencijala“ za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente „Razvoj ljudskih potencijala“u Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum koji sadrži odredbe temeljem kojih Republika Hrvatska prihvaća bespovratnu pomoć Europske unije i pristaje postupiti u skladu s pravilima i postupcima vezanim za isplatu tih sredstava. Ukupna vrijednost Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala“ 2007 – 2011. iznosi 82.325.898 eura, odnosno 609.453.189,38 kuna.

Vrijednost koja je predviđena darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj iznosi 69.977.000 eura, odnosno 518.035.112,52 kuna, a vrijednost nacionalnog sufinanciranja iznosi 12.348.898 eura, odnosno 91.418.076,87 kuna. Nacionalno sufinanciranje osigurava se za razdoblje od 2010. do 2014. godine u proračunu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva; Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE KOJIM SE MIJENJA SPORAZUM O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE ZA VIŠEGODIŠNJI OPERATIVNI PROGRAM „RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA“ ZA POMOĆ ZAJEDNICE IZ INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI U SKLOPU KOMPONENTE „RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA“ U HRVATSKOJ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 69. sjednici održanoj 27. siječnja 2011. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2011.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se izmjenama i dopunama ovoga Zakona poduzimaju mjere koje će poreznim obveznicima, naročito poduzetnicima, omogućiti brže, efikasnije i jeftinije ispunjenje obveza, uključujući i obvezu podnošenja Poreznoj upravi prijava i izvješća o podacima potrebnima za oporezivanje sukladno zacrtanoj fiskalnoj politici. Jedna od najznačajnijih izmjena i dopuna odnosi se na članak 63. Općeg poreznog zakona kojom se uvodi obveza podnošenja elektroničkih poreznih prijava i izvješća Poreznoj upravi i to: na podnošenje svih poreznih prijava i izvješća koja podržava sustav ePorezna za srednje i velike poduzetnike, kao i na sve poduzetnike koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost i imaju godišnju vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga (oporezive i izvozne isporuke) veću od 800.000,00 kuna.

Odgađanje primjene ove odredbe do 1. siječnja 2012. godine ostavlja se više vremena poreznim obveznicima, koji se do sada nisu koristili sustavom ePorezna, za prilagodbu na novi način elektroničke komunikacije s Poreznom upravom. Odredbe ovoga Zakona kojima se mijenjaju ili dopunjavaju odredbe koje se odnose na razmjenu informacija između država članica Europske unije o isplaćenim kamatama na dohodak od štednje, stupaju na snagu danom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi na Odboru podržane su predložene izmjene i dopune ovoga Zakona.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OPĆEG POREZNOG ZAKONA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 69. sjednici održanoj 27. siječnja 2011. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2010.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na promet nekretnina predstavljaju pravnu osnovu za stvaranje informatičkih preduvjeta u cilju rasterećenja Porezne uprave u postupcima utvrđivanja poreza na promet nekretnina. Najznačajnije izmjene i dopune Zakona o porezu na promet nekretnina sadržane su u odredbama kojima se propisuje: porezna osnovica (preciznije definiranje i postupak njezina utvrđivanja), porezno oslobađanje za kupnju prve nekretnine, preciznije definiranje slučajeva u kojima se porez na nekretnine može naknadno utvrditi, kao i trenutak izvršnosti rješenja o utvrđivanju poreza na promet nekretnina. Propisivanje odredbe da žalba ne odgađa izvršenje rješenja otklanja se mogućnost da se ona koristi isključivo kao sredstvo odgode plaćanja poreza na promet nekretnina. Ostale izmjene i dopune ovoga Zakona usmjerene su na usuglašavanje zakonskih odredbi sa promjenama u drugim zakonskim propisima primjerice, odredbe o ugovoru o doživotnom uzdržavanju i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, pripadnost prihoda od poreza na promet nekretnina, porezne obveze od stjecanja nekretnina dosjelošću te u postupcima gdje je porezni obveznik strana fizička ili pravna osoba.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi na Odboru istaknuto je mišljenje da će ovaj Konačan prijedlog zakona pridonijeti bržem donošenju rješenja o utvrđivanju poreza na promet nekretnina, te je data preporuka da se u rješenju o visini poreza na promet nekretnina navedu svi podaci o nekretninama koji su navedeni i u kupoprodajnim ugovorima.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA PROMET NEKRETNINA

zajedno sa sljedećim

AMANDMANOM

Članak 13. Konačnog prijedloga zakona briše se.

Članci 14., 15. i 16. postaju članci 13., 14. i 15.

Obrazloženje

Radi usklađenja s odredbama Općeg poreznog zakona, kao općeg propisa koji predviđa odgodni učinak žalbe, predlaže se brisanje odredbe članka 13. Konačnog prijedloga zakona kojom se predlaže da žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 69. sjednici održanoj 27. siječnja 2011. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2011.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom uređuje reforma sustava obveznog zdravstvenog osiguranja i spajanja poslova tog osiguranja na jednog nositelja (HZZO). Iz Zakona su brisane odredbe koje propisuju osnovicu i stopu za obračun posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za osigurane osobe koje po privatnom poslu borave u inozemstvu jer će osnovicu i stopu za obračun toga doprinosa kao i rokove uplate i način obračunavanja i plaćanja, propisati Zavod (HZZO) općim aktom, sukladno odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Predloženi zakon će biti usklađen i s drugim propisima i to: Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama; Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju; Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji; Zakonom o porezu na dohodak; Zakonom o mirovinskom osiguranju i Zakonom o radu. Osim toga pojedine odredbe Zakona dodatno su preuređene radi sigurnije primjene i tumačenja a pojedine odredbe su uređene i nomotehnički.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje kojim je ukazano na potrebu preispitivanja visine stope zdravstvenog doprinosa, s obzirom na visoko opterećenje cijene rada.

Upozoreno je na potrebu bolje kontrole naplate doprinosa, kao i efikasnijeg provođenja sankcija za izbjegavanje plaćanja doprinosa. Posebno je upozoreno na potrebu da se prilikom predlaganja izmjena i dopuna važećih zakona, kao i donošenja novih, treba izvršiti simulacija iz koje bi bila razvidna opravdanost donošenja predloženih zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, većinom glasova ( 6 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽANA) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 68. sjednici održanoj 13. prosinca 2010. godine, Prijedlog zakona o Državnom uredu za reviziju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. prosinca 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula da se ovim Prijedlogom zakona uređuje osnivanje, ustrojstvo, nadležnost i upravljanje Državnim uredom za reviziju, način rada i izvješćivanje, dužnosti i prava ovlaštenih državnih revizora i drugih zaposlenika, te suradnja Državnog ureda za reviziju s drugim tijelima. Ovim se zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
 - U svezi odredbe članka 8. Prijedloga zakona iznijeto je mišljenje da bi odredbu stavka (2) trebalo nadopuniti na način da se propiše obveza raspisivanja javnog natječaja za izbor glavnog državnog revizora, a odredbu stavka (4) istoga članka trebalo bi dopuniti na način da se definiraju uvjeti u pogledu stručne spreme i godina radnog iskustva koje treba ispunjavati kandidat za glavnog državnog revizora;
 - U svezi odredbe članka 10. Prijedloga zakona kojom su propisane obveze koje mora obavljati glavni državni revizor iznijeto je mišljenje da se odredba alineje 11. treba jasnije  definirati na način da glavni državni revizor treba nadzirati provedbu zakona i drugih propisa;  - U svezi odredbe članka 11. Prijedloga zakona iznijeto je mišljenje da alineju 4., koja se odnosi na prijevremeno razrješenje glavnog državnog revizora, u odnosu na počinjenje kaznenog dijela, treba preciznije definirati.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o Državnom uredu za reviziju
2. Sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi, izneseni u raspravi uputit će se predlagatelju ovoga Zakona da ih uzme u obzir prilikom pripreme Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 68. sjednici održanoj 13. prosinca 2010. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. prosinca 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se donošenje ovoga Zakon predlaže prvenstveno radi potvrđivanja odredbi Uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju koju je Vlada Republike Hrvatske donijela 17. prosinca 2009. godine, a koja može ostati na snazi najdulje do 31. prosinca 2010. godine. Naime, predmetnom Uredbom utvrđena je liberalizacija depozitnih poslova rezidenata i korištenje inozemnih kredita preko računa u inozemstvu, od 1. siječnja 2011. godine, a što proizlazi iz obveza koje je Republika Hrvatska preuzela tijekom pregovaračkog procesa s Europskom komisijom u poglavlju 4. Sloboda kretanja kapitala. Ovim Zakonom predlažu se, osim ostalog, i odredbe kojima se: dodatno uređuje poslovanje ovlaštenih mjenjača; uvodi provjera ispunjavanja kriterija primjerenosti i prikladnosti za prokuriste; propisuje da 1. siječnja 2011. prestaju važiti odredbe članaka 32. i 33. važećega Zakona koje se odnose na platni promet s inozemstvom i rokove izvršenja naloga u platnom prometu s inozemstvom, te se brišu pripadajuće kaznene odredbe; utvrđuje da 1. siječnja 2012. prestaju važiti članci 16.i 30. važećega Zakona koji propisuju uvjete i način otvaranja i vođenja računa rezidenata i nerezidenata, te se brišu pripadajuće kaznene odredbe, a prestaju važiti i podzakonski akti doneseni temeljem tih članaka važećeg Zakona.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DEVIZNOM POSLOVANJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 67. sjednici održanoj 1. prosinca 2010. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije kojim se mijenja Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije za višegodišnji Operativni program „Promet“ za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente „Regionalni razvoj“ u Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. studenoga 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum koji uređuje detaljne uvjete potrebne za isporuku pomoći Europske komisije, pravila i postupke u svezi s isplatom vezanom uz pomoć, uvjete pod kojima će se upravljati tom pomoći za cjelokupno proračunsko razdoblje Instrumenta pretpristupne pomoći u sektoru prometa od 2007. do 2011. godine. Cilj operativnog programa „Promet“ je osigurati ulaganja u željezničku infrastrukturu, pripremiti buduće kapitalne projekte u području željeznica i unutarnje plovidbe, te pomoći institucijama nadležnim za provedbu ovog Operativnog programa za učinkovito ispunjavanje njihovih zadaća.

Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati financijski doprinos Republike Hrvatske u svrhu sufinanciranja provedbe Operativnog programa. Ukupna vrijednost Operativnog programa iznosi 113.765.294 eura, odnosno 833.918.148,76 kuna. Za izračun navedenih iznosa korišten je srednji tečaj HNB-a od 7,330163 za 1 euro na dan 15.10.2010. godine. Vrijednost koja je predviđena darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj iznosi 96.700.500 eura, a vrijednost nacionalnog sufinanciranja iznosi 17.064.794 eura. Nacionalno sufinanciranje osigurava se za razdoblje od 2010. do 2014. godine u proračunu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE KOJIM SE MIJENJA SPORAZUM O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE ZA VIŠEGODIŠNJI OPERATIVNI PROGRAM „PROMET“ ZA POMOĆ ZAJEDNICE IZ INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI U SKLOPU KOMPONENTE „REGIONALNI RAZVOJ“ U HRVATSKOJ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 67. sjednici održanoj 1. prosinca 2010. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije kojim se mijenja Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije za višegodišnji Operativni program „Zaštita okoliša“ za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente „Regionalni razvoj“u Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. studenoga 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnoga radnog tijela.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom potvrđuje Sporazum koji predstavlja pravnu osnovu za korištenje bespovratnih financijskih sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći u okviru Operativnog programa „Zaštita okoliša“, za razdoblje od 2007. do 2011. godine. Cilj Operativnog programa „Zaštita okoliša“ jest zaštititi i unaprijediti prirodni i životni okoliš u Hrvatskoj kao ključni element za budući razvoj, istovremeno jačajući održivost energetskih sustava. Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati financijski doprinos Republike Hrvatske u svrhu sufinanciranja provedbe Operativnog programa. Ukupna vrijednost Operativnog programa „Zaštita okoliša“ 2007. – 2011. iznosi 113.764.422 eura odnosno 833.911.756,86 kuna. Za izračun navedenih iznosa korišten je srednji tečaj HNB-a od 7,330163 za 1 euro na dan 15.10.2010. godine. Vrijednost koja je predviđena darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj iznosi 96.699.750 eura, a vrijednost nacionalnog sufinanciranja iznosi 17.064.672 eura. Nacionalno sufinanciranje osigurava se za razdoblje od 2010. do 2014. godine u proračunu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, u financijskom planu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE KOJIM SE MIJENJA SPORAZUM O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE ZA VIŠEGODIŠNJI OPERATIVNI PROGRAM „ZAŠTITA OKOLIŠA“ ZA POMOĆ ZAJEDNICE IZ INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI U SKLOPU KOMPONENTE „REGIONALNI RAZVOJ“ U HRVATSKOJ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 66. sjednici održanoj 22. studenoga 2010. godine, Prijedlog zakona o elektroničkom novcu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. studenoga 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka  65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se predloženim Zakonom nastavlja daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije. Naime, Europski parlament i Vijeće donijeli su 16. rujna 2009. godine Direktivu 2009/110/EZ o započinjanju, obavljanju i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac. Obveza je članica Europske unije prenijeti odredbe Direktive 2009/110/EZ u svoje nacionalno zakonodavstvo najkasnije do 30. travnja 2011., a Republika Hrvatska obvezala se donijeti ovaj Zakon radi usklađivanja pregovaračkog poglavlja 9. Financijske usluge. Predloženim zakonom uređuje se: elektronički novac i izdavatelji elektroničkog novca; izdavanje i iskup elektroničkog novca; uvjeti za osnivanje, poslovanje i prestanak rada institucija za elektronički novac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj uključujući institucije za elektronički novac pod izuzećem te nadzor nad njihovim poslovanjem; uvjeti pod kojima institucije za elektronički novac sa sjedištem izvan Republike Hrvatske mogu poslovati u Republici Hrvatskoj.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O ELEKTRONIČKOM NOVCU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 66. sjednici održanoj 22. studenoga 2010. godine, Prijedlog zakona o fiskalnoj odgovornosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  19. studenoga 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka  65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se predmetnim Zakonom uvode se fiskalna pravila i pravila za jačanje fiskalne discipline kojima će Vlada Republike Hrvatske u budućnosti utvrđivati i provoditi svoju fiskalnu politiku čije je jedno od obilježja smanjivanje državne potrošnje. Zakonom se naglašava odgovornost svakog korisnika za stvaranje obveza iznad visine predviđene proračunom i odgovornost čelnika za zakonito i namjensko korištenje proračunskih sredstava, kao i za učinkovito funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola. Primjena fiskalnih pravila kontinuirano će se pratiti i o njima će se podnositi polugodišnja i godišnja izvješća.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da u jednom uređenom proračunskom sustavu ne bi trebalo donositi ovakav Zakon, ali bi trebalo razmisliti o donošenju Zakona o financijskom poslovanju kojim bi se, osim ostaloga, propisale i oštre kaznene odredbe za prekoračenje ugovorenih rokova plaćanja.

Donošenje predmetnog Zakona, prema mišljenju većine članova Odbora, u ovom trenutku je potrebno iz razloga jer se ovim Zakonom regulira financijska odgovornost koja treba doprinijeti transparentnosti održavanja fiskalne discipline, te srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Naime, financijska neodgovornost je dovela do svjetske ekonomske krize pa je donošenje predmetnog Zakona nužno, ali treba razmotriti i mogućnost boljeg reguliranja financijske discipline kojom se treba spriječiti probijanje rokova plaćanja do 60 dana, jer neplaćanje financijskih obveza iznad tog roka poprima već jedan oblik kreditiranja što je nedopustivo u uvjetima recesije i ekonomske krize.

U svezi odredbe članka 12. Konačnog prijedloga zakona kojom je utvrđeno da će Vlada Republike Hrvatske, u roku od četiri mjeseca, donijeti Uredbu kojom će propisati izgled i sadržaj Izjave o fiskalnoj odgovornosti, kao i oblik i sadržaj Izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, iznijeto je mišljenje da bi taj rok trebalo skratiti. Navedeni prijedlog predstavnik predlagatelja ovoga Zakona je primio na znanje i kazao da će se nastojati da donošenje Uredbe bude prije propisanog roka.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je, većinom glasova ( 6 glasova „ZA“ i 1 glas „suzdržan“ ), predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 65. sjednici održanoj 16. studenoga 2010. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  15.studenoga 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom utvrđuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu. Predmetnim Zakonom uređuje se: opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, ovlasti Vlade Republike Hrvatske za zaduživanje i izdavanje obveznica na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u svezi izvršavanja Državnoga proračuna u 2011. godini. Predložena rješenja omogućit će redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna u 2011. godini.

Osim ostalog predmetnim Zakonom utvrđuje se: iznos proračunske zalihe od 230.000.000,00 kuna; davanje ovlaštenja Vladi da se može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 23.393.919.129,00 kuna, koji je iskazan u računu financiranja Proračuna; ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna u iznosu 2.290.990.000,00 kuna; tekuća otplata glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna u iznosu 613.352.000,00 kuna; da ukupni državni dug u 2011. godini može iznositi najviše 48% od ukupnog BDP-a u 2011. godini; da godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2011. godinu može iznositi 4.900.000.000,00 kuna, a jamstvena zaliha za financijska državna jamstva u Proračunu 1.000.000.000,00 kuna; da se za temeljni kapital, subvenciju kamata i udio u kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2011. godini osigurava 480.000.000,00 kuna.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, većinom gasova (7 glasova ”za” i  6 glasa ”protiv”) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU  DRŽAVNOG PRORAČUNA  REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2011. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić, Predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc. Goran Marić

Uz Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu podnose se i:

Prijedlozi financijskih planova za 2011. godinu, s  projekcijama za 2012. i 2013. godinu:
             - Hrvatskih voda,
             - Hrvatskih cesta,
             - Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,
             - Hrvatskog fonda za privatizaciju;
             - Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost;
Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2011. godinu, i projekcije proračuna za 2012. i 2013. godinu /konsolidirano/;
Obrazloženje državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2011. i projekcije za 2012. i 2013. godinu;

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 65. sjednici održanoj 16.studenoga 2010. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2012. i 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. studenoga 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2012. i 2013. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo. 
  
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se u 2011. godini predviđa  oporavak hrvatskog gospodarstva te realni rast bruto domaćeg proizvoda od 1,5%, uz očekivanu inflaciju od 2,1%, te projekciju rasta BDP-a do 2013. godine na oko 2,5%.

Ukupni prihodi državnog proračuna za 2011. godinu planirani su u iznosu od 107,4 milijardi kuna, što predstavlja međugodišnje smanjenje od 0,8%. U 2012. godini ukupni prihodi državnog proračuna  projicirani su u iznosu od 114,1 milijardi kuna, što na godišnjoj razini predstavlja rast od 6,2%, dok su u 2013. godini projicirani u iznosu od 119,1 milijardi kuna, što u odnosu na 2012. godinu predstavlja porast od 4,3%. U strukturi prihoda poslovanja koji su planirani za 2011. godinu u iznosu od 107,1 milijardi kuna, što je za 0,9% manje u odnosu na plan za 2010. godinu, najveći dio čine porezni prihodi u iznosu od 60,9 milijardi kuna (57,0%) i prihodi od doprinosa u iznosu 39,3 milijardi kuna (36,7%). Projekcija prihoda poslovanja za 2012. godinu iznosi 113,8 milijardi kuna što čini međugodišnji rast od 6,3%, a za 2013. godinu 118,8 milijardi kuna, s međugodišnjim rastom od 4,3%. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine za 2011. godinu planirani su u iznosu od 351,3 milijuna kuna, u 2012. godini u iznosu od 311,5 milijuna kuna, a u 2013. godini u iznosu od 323,6 milijuna kuna.

Ukupni rashodi državnog proračuna za 2011. godinu planirani su u iznosu 122,3 milijarde kuna, za 2012. godinu 124,8 milijardi kuna i 2013. godinu u iznosu od 125,5 milijardi kuna. Rashodi poslovanja u državnom proračunu za 2011. godinu iznose 120,2 milijarde kuna što predstavlja smanjenje od 56,6 milijuna kuna u odnosu na 2010. godinu. Rashodi poslovanja  u 2012. godini iznose 122,7 milijardi kuna, a u 2013. godinu 123,6 milijardi kuna što je za 0,8% odnosno 920,7 milijuna kuna više od 2012. godine. Najveću stavku u rashodima poslovanja čine naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade u iznosu od 64,6 milijardi kuna u 2011. godini, 64,4 milijarde kuna u 2012. godini i 64,9 milijardi kuna u 2013. godini. Većinu navedenih rashoda čine mirovine koje su u 2011. godini planirane u iznosu od 35,1 milijardu kuna (163,2 milijuna kuna više u odnosu na 2010. godinu), u 2012. godini 35,3 milijarde kuna i u 2013. godini 36,0 milijardi kuna. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine za 2011. godinu iznose 2,1 milijardu kuna, za 2012. godinu 2,0 milijardi kuna i za 2013. godinu 1,9 milijardi kuna. Proračunska potrošnja u 2011. godini smanjuje se u odnosu na 2010. godinu što je u skladu sa Zaključkom koji je Hrvatski sabor donio uz Izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu.

U proračunu za 2011. godinu izdvojene su stavke vezane uz proces pridruživanja Europskoj uniji koje iznose 1,9 milijardi kuna. Za taj iznos proračun se nije povećavao, već su za taj iznos smanjeni rashodi za redovno poslovanje države. Osim toga u proračunu su napravljene dodatne uštede od 2,0 milijarde kuna za financiranje povećanja pojedinih kategorija rashoda u odnosu na 2010. godinu ( financijski rashodi –kamate 1.097,1 milijuna kuna, vojna oprema 260,5 milijuna kuna, mirovine 163,2 milijuna kuna, razvoj vodnog gospodarstva 70,1 milijun kuna, porodiljne naknade 54,0 milijuna kuna, školarine za diplomski i dodiplomski studij 25,1 milijun kuna), te izvanrednih rashoda u 2011. godini ( popis stanovništva 146,1 milijun kuna, parlamentarni izbori i referendum za EU 177,0 milijuna kuna). Unatoč navedenim novim rashodima, zahvaljujući uštedama u proračunu, nije došlo do rasta državne potrošnje.

Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 107,4 milijarde kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 122,3 milijarde kuna, manjak državnog proračuna u 2011. godini iznosit će 14,9 milijardi kuna ili 4,3% bruto domaćeg proizvoda. U 2012. godini manjak državnog proračuna projiciran je na razini od 10,6 milijardi kuna ili 2,9% BDP-a, dok se u 2013. godini planira njegovo smanjenje na 6,4 milijarde kuna ili 1,7% BDP-a. Planirani manjak državnog proračuna za 2011. godinu (14,9 milijardi kuna) financirat će se razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja  (26,6 milijardi kuna), te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova ( 11,7 milijardi kuna). U 2012. godini ukupni manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 10,6 milijardi kuna, ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova na 10,1 milijardu kuna, a taj iznos bit će pokriven primicima od financijske imovine i zaduživanja u iznosu od 20,7 milijardi kuna. U 2013. godini ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja iznosit će 21,1 milijardu kuna kao rezultat ukupnog manjka u 2013. godini u iznosu od 6,4 milijarde kuna te izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova u iznosu od 14,7 milijardi kuna.
 Ukupni manjak svih razina proračuna opće države (državni proračun, izvanproračunski korisnici i jedinice lokalne države) u 2011. godini iznosit će 5,0% procijenjenog BDP-a. U 2012. godini manjak proračuna opće države zabilježit će smanjenje do razine od 3,4% odnosno smanjit će se za 1,7 postotnih bodova. U 2013. godini daljnje smanjenje udjela manjka proračuna opće države u BDP-u iznosit će 1,3 postotnih bodova pa će on iznositi 2,1% procijenjenog BDP-a.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika Vlade Republike Hrvatske u raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
-Iznijeto je mišljenje da je prekratak rok, od jednog dana, u kojem zastupnici trebaju proučiti Prijedlog državnog proračuna za 2011. godinu s projekcijama za 2012. i 2013. godinu i pripremiti se za kvalitetnu raspravu, kako na matičnom radnom tijelu tako i za plenarnu sjednicu Hrvatskoga sabora;
- Prema iznijetom mišljenu pojedinih članova Odbora predloženi Proračun za 2011. godinu ne nudi ništa novo već teži tome da se zadrži status quo, ali da je važno upozoriti na potrebu bržeg provođenja strukturnih reformi koje bi stvorile pretpostavke za brži rast gospodarskih aktivnosti a time i povećanja zaposlenosti u narednim godinama;
- Podržan je predloženi Proračun iz razloga što se proračunska potrošnja u 2011. godini zapravo smanjuje u odnosu na 2010. godinu jer u 2011. godini imamo cca 2 milijarde novih proračunskih rashoda, koji su pokriveni uštedama proračunskih korisnika u istom iznosu;
-Predloženim proračunom neće se uvoditi nova porezna opterećenja, a neće se ni dodatno smanjivati plaće i mirovine, što ukazuje na činjenicu da je Vlada Republike Hrvatske vodila računa da zaustavi daljnji pad standarda građana u narednoj godini;
 -Predloženi rast BDP-a od 1,5%, realno je planiran, a provođenjem mjera iz Programa gospodarskog oporavka, kojeg je donijela Vlada Republike Hrvatske, stvorit će se preduvjeti da rast BDP-a u 2011. godini bude i veći od planiranog;
Iznijeto je mišljenje da je ovaj Proračun tehnički najbolje izrađen. Naime, to je prvi proračun koji je utvrđen za jednu plus dvije godine s utvrđenim proračunskim limitima potrošnje po programima i mjerodavnim tijelima (proračunskim korisnicima). Taj proračun temeljen je na Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za isto razdoblje, tako da se radi o dobro usklađenom procesu;
-Posebno je upozoreno na nepovoljno ekonomsko okružje u kojem se izrađivao ovaj Prijedlog proračuna, te je istaknut problem nepovoljnog odnosa broja zaposlenih u odnosu na ukupan broj radno aktivnog stanovništva u Republici Hrvatskoj. Naime, zabrinjava podatak da od ukupnog broja aktivnog stanovništva u Republici Hrvatskoj njih 41% su umirovljenici;
-U raspravi je iznijeto mišljenje da ne postoji univerzalno primjenjiv i efikasan ekonomski model izlaska iz krize, a da eventualno smanjenje plaća i mirovina, te socijalnih davanja može donesti samo do pada standarda građana i smanjenja potražnje, a ne može povećati rast gospodarstva.
-Posebno je istaknuto da se predloženim proračunom čini prvi istinski korak u konsolidaciji javnih financija, a boljom suradnjom monetarne i fiskalne politike stvorit će se uvjeti za brži gospodarski oporavak i skori izlazak iz krize.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 glasova ”za” i  6 glasa ”protiv”) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2011. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2012. I 2013. GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2011. godinu i projekcije za 2012. i 2013. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 65. sjednici održanoj 16. studenoga 2010. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o financiranju između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za Projekt sufinanciranja EU IPA ISPA, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  5. studenoga 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se predmetnim Zakonom potvrđuje Ugovor o financiranju. Naime, radi se o zajmu kojim bi se sredstva namijenjena za sufinanciranje već odobrenih pojedinačnih projekata u okviru EU pretpristupnih fondova (ISPA i IPA) financirala zajmom od EIB-a umjesto iz sredstava državnog proračuna. Ukupni troškovi Projekta sufinanciranja EU IPA ISPA 2007-2011. procijenjeni su  na 816,54 milijuna EUR. Europska investicijska banka potvrdila je sufinanciranje troškova Projekta putem zajma u iznosu 200 milijuna EUR, Europski fondovi u iznosu od 593,2 milijuna EUR, dok se ostatak od 23,3 milijuna EUR osigurava iz ostalih izvora financiranja. Europska investicijska banka odobrila je Republici Hrvatskoj zajam od 200 milijuna EUR na 25 godina, uz poček na otplatu glavnice od 5 godina, a rok korištenja zajma ugovoren je do 30. rujna 2015. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O FINANCIRANJU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE ZA PROJEKT SUFINANCIRANJA EU IPA ISPA 2007-2011

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 64. sjednici održanoj 20. listopada 2010. godine, Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2010. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 6. listopada 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula da je u razdoblju od 1.siječnja do 30. lipnja 2010. godine Europska komisija na račun Nacionalnog fonda doznačila 20,65 milijuna eura. Sredstva su doznačena za programe PHARE, ISPA i IPA komponente II, III, IV i V (IPARD). Do 30. lipnja 2010. godine od Europske komisije su zatražena sredstva za programe u iznosu od 338,43 milijuna eura, a doznačeno je 317,33 milijuna eura. Razlika između zatraženih i doznačenih sredstava nastaje zbog interne procedure Europske komisije tako da je potrebno tri do četiri mjeseca za uplatu na račun Nacionalnog odbora. Od prve generacije pretpristupnih programa ugovaranje je završeno za programe CARDS, PHARE I SAPARD, a u završnoj fazi je ugovaranje za program ISPA. Dodijeljena sredstva uspješno su korištena, što potvrđuju postoci ugovaranja pojedinih programa koji premašuju 85%. Kroz program ISPA zaključeno je 6 pojedinačnih Memoranduma o financiranju kojima se odobrava financiranje projekata ukupne vrijednosti 123,05 milijuna eura od čega je 59,0 milijuna eura iz programa ISPA dok se preostali iznos sufinancira iz sredstava Republike Hrvatske. Institucije Republike Hrvatske uključene su u korištenje Programa Zajednice. Obveze Republike Hrvatske su uplate članarina koje se financiraju u okviru programa IPA (ranije kroz program PHARE) i dijelom iz nacionalnih sredstava. Članarina se sufinancira iz I komponente programa IPA, s tim da ukupna svota sufinanciranja za Programe zajednice ne može prijeći 10% godišnje alokacije te ne može biti veća od 90,00% vrijednosti doprinosa za određeni program. U razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2010. za članarine u Programima Zajednice iz IPA 2007 i IPA 2008 nije bilo isplata dok je iz IPA 2009 isplaćeno 1,26 milijuna eura.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja i prijedlozi:
- Izraženo je zadovoljstvo visokim postotkom iskoristivosti sredstava pretpristupnih programa pomoći Europske unije za prvu generaciju pretpristupnih programa;
- Potrebno je i dalje koristiti iskustva i pomoć članica EU ( Mađarske, Češke i dr.) u svezi korištenja sredstava pretpristupnih programa pomoći Europske unije, posebno na lokalnom i regionalnom nivou;
- Posebnu pažnju treba usmjeriti kvalitetnoj pripremi i izradi temeljne projektne dokumentacije, kako bi se ubrzala realizacija kvalitetnih programa i osiguralo korištenje što više financijskih sredstava iz programa EU;
- Pohvaljene su aktivnosti Vlade Republike Hrvatske usmjerene pripremi tijela koja su uključena u buduće upravljanje strukturnim fondovima i Kohezijskim fondom EU-a;
- Treba nastaviti sa kontinuiranim provođenjem programa edukacije iz područja pripreme, implementacije i praćenja projekata za zaposlenike institucija koje su trenutno uključene u pretpristupne programe EU, s ciljem što efikasnijeg korištenja financijskih sredstava fondova EU.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, većinom glasova ( 5 glasova „ZA“ i 3 glasa „suzdržana“), predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2010. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 64. sjednici održanoj 20. listopada 2010. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreznoj upravi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi proširuje djelokrug rada Porezne uprave na poslove vezane uz osobni identifikacijski broj čijim uvođenjem su stvoreni preduvjeti elektroničke razmjene podataka, na uspostavu sustava informiranja, te sustava servisa poreznih obveznika. Osim toga Porezna uprava obavljati će i poslove koji se odnose na određivanje i dodjeljivanje osobnog identifikacijskog broja, izdavanje Potvrde o osobnom identifikacijskom broju, vođenje Evidencije o osobnim identifikacijskim brojevima te podnošenje prijava i vođenje prekršajnih postupaka zbog povrede propisa o osobnom identifikacijskom broju. Ulaskom Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, Porezna uprava imat će obvezu razmjenjivati informacije i pružati pomoć drugim državama članicama Europske unije na području oporezivanja, stoga se predlaže dodavanje ovih poslova u djelokrug rada Porezne uprave.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZNOJ UPRAVI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 63. sjednici održanoj 6. listopada 2010. godine, Izvješće o Prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o izmjeni Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o financijskoj suradnji (2002. godina), s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. rujna 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Ovim Zakonom potvrđuje se Ugovor o izmjeni Ugovora o financijskoj suradnji 2002., temeljem kojeg će Republici Hrvatskoj biti omogućeno da sredstva utvrđena Ugovorom o financijskoj suradnji 2002. koristi za projekt vodoopskrbe i zbrinjavanja otpadnih voda na cijelom državnom području Republike Hrvatske. Naime, naziv projekta „Lokalna opskrba vodom i zbrinjavanje otpadnih voda na južnoj obali Jadrana“ mijenja se i sada glasi „Vodoopskrba i zbrinjavanje otpadnih voda u Republici Hrvatskoj, faza II“. Na temelju predmetnog Ugovora Vlada Savezne Republike Njemačke odobrava Vladi Republike Hrvatske, odnosno zajednički odabranom zajmoprimcu, zajam do 12 milijuna eura sa subvencioniranom kamatnom stopom, zajam do 3 milijuna eura (tzv. soft loan), te darovnicu do 1 milijun eura za prateće mjere pri provedbi projekta.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
I VLADE SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE O IZMJENI UGOVORA IZMEĐU
VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE
O FINANCIJSKOJ SURADNJI ( 2002. GODINA)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 63. sjednici održanoj 6. listopada 2010. godine, Izvješće o poslovanju trgovačkih društava od posebnog državnog interesa za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. rujna 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da predmetno Izvješće predstavlja analitički materijal u kojem su iznijeti osnovni podaci i obilježja poslovanja 69 Društava/Grupa, od toga 66 trgovačkih društva od posebnog državnog interesa, 2 ustanove (Hrvatske vode i Hrvatska radiotelevizija) i Financijske agencije, u kojima država ima od 22,33% do 100% udjela u strukturi vlasništva s ukupno 110.504 djelatnika.

Tijekom 2009. godine, cjelokupno hrvatsko gospodarstvo suočilo se sa posljedicama globalne krize koja je zahvatila cjelokupnu svjetsku ekonomiju. Posljedice promjena na globalnoj razini proizvele su niz negativnih kretanja koja su se odražavala na poslovanje, te posebice izražene poteškoće u upravljanju likvidnošću svih gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj. Vlada Republike Hrvatske donijela je niz odluka i mjera s ciljem ublažavanja negativnih utjecaja na unutarnje poslovne procese trgovačkih društava/grupa obuhvaćenih predmetnim Izvješćem. Tako je u 2009. godini ostvarena ukupna ušteda u racionalizaciji poslovanja 21 trgovačkog društva (javna poduzeća), u većinskom državnom vlasništvu, iznosila 1,8 mlrd kuna. Provedbom racionalizacije poslovanja stvoreni su uvjeti olakšanoj provedbi poslovnih politika, te stvaranju optimalne likvidnosti u plaćanjima što je rezultiralo pozitivnim pomacima u 2009. godini, a posebice tijekom 2010. godine kada su gotovo potpuno eliminirani problemi nelikvidnosti tzv. javnih poduzeća koja su do tada smatrana generatorom nelikvidnosti.

Ukupni prihodi analiziranih Društava/grupa na kraju 2009. godine iznosili su 74.089,3 mln kuna i bili su manji za 16% u odnosu na prethodnu godinu, dok su ukupni rashodi na kraju 2009. godine iznosili 76.789,4 mln kuna te su u odnosu na prethodnu godinu bili manji za 11%. Posljedice negativnih gospodarskih kretanja imale su nepovoljne učinke na poslovanje navedenih Društava/Grupa tako da je njihov ukupni gubitak iznosio 4.481,7 mln kuna tj. porastao je za 35% u odnosu na 2008. godinu. U 2009. godini gubitak je ostvarilo 39 Društava/Grupa dok je u prethodnoj godini gubitak ostvarilo 31 Društvo/Grupa. Ukupna ostvarena dobit, svih navedenih Društava/Grupa, na kraju 2009. godine iznosila je 1.024,4 mln kuna, te je u odnosu na 2008. godinu povećana za 8%. Dobit je ostvarilo 28 od ukupno 69 Društava/Grupa što je manje za deve Društava/ Grupa u odnosu na prethodnu godinu. Poslovne odluke o raspodjeli dobiti, koja je prvenstveno određena kao zadržana dobit, jasno ukazuju na odgovornost vlasnika koji kroz politiku zadržane dobiti nastoji generirati dodatnu financijsku snagu, te stvoriti uvjete daljnjem poticaju razvojnih politika i generiranju pozitivnih poslovnih rezultata uz održivo poslovanje u budućnosti.

U raspravi na Odboru pohvaljeno je predmetno Izvješće i mogućnost otvaranja rasprave u Hrvatskome saboru o poslovanju trgovačkih društava od posebnog državnog interesa.

Osim upozorenja na tehničke greške u svezi iznijetih podataka za HPB Grupu u tekstualnom dijelu u odnosu na podatke iznijete u tabelama, u raspravi na Odboru iznijete su i sljedeće sugestije:
- Vlada Republike Hrvatske treba voditi računa da trgovačka društva od posebnog državnog interesa ostvare što bolje poslovne rezultate, stoga bi predmetno Izvješće trebalo nadopuniti sa prikazom mjera koje je Vlada Republike Hrvatske poduzela za rješavanje problema u tim poduzećima. Osim toga nužno je da predmetno Izvješće sadrži i osvrt Nadzornih odbora tih društava o poduzetim mjerama usmjerenim kvalitetnijem i boljem poslovanju;
- Upozoreno je na potrebu održavanja redovnih godišnjih Skupština trgovačkih društava u zakonski predviđenom roku, budući da se pojedina društva nisu pridržavala tog roka;
- Upozoreno je na problem isplate izuzetno visokih plaća rukovodećim ljudima pojedinih trgovačkih društava koja posluju sa gubitkom, tako je iznijet primjer Brodograđevne industrije 3 Maj d.d. gdje je najviša neto plaća u 2009. godini, iako je smanjena za 11% u odnosu na prethodnu godinu, iznosila 71.463 kune. Međutim, u raspravi je istaknuto da je Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o smanjenju plaća rukovodećim ljudima navedenih trgovačkih društava tako da ubuduće neće više biti mogućnosti da se isplaćuju tako visoke plaće;
- Predmetno Izvješće treba ubuduće sastaviti na način da se svi podaci za svako poduzeće standardiziraju kako bi se omogućila kvalitetna usporedba. Tako bi trebalo iznijeti osnovne podatke o svakom Društvu/Grupi; osnovne podatke iz bilance stanja; osnovne podatke iz računa dobiti i gubitka; podatke o broju zaposlenih i njihovoj strukturi; osnovni podaci o plaćama ,posebno Uprava posebno prosjeci plaća zaposlenih; Osnovni financijski podaci, s time da Ministarstvo financija izradi obrazac koji navedena trgovačka društva trebaju ispuniti; Na kraju predmetnog Izvješća treba donijeti Zaključak o ocjeni stanja i poduzetim mjerama za poboljšanje poslovanja navedenih trgovačkih društava;
-Iznijeto je mišljenje da bi posebnu pažnju trebalo usmjeriti provođenju antikorupcijskih programa u javnim poduzećima kako bi se što prije kvalitetno riješili sadašnji problemi i stvorili uvjeti za što skoriju privatizaciju većine navedenih trgovačkih društava.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je, većinom glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“), predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Izvješće o poslovanju trgovačkih društava od posebnog državnog interesa za 2009. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 62. sjednici održanoj 29. rujna 2010. godine, Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2008. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. srpnja 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2008. godine predviđena provedba 271 statističkog istraživanja i 79 projekata u 17 ovlaštenih tijela. Sva su planirana istraživanja izvršena u cijelosti, osim 27 istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kojima je rok za prve rezultate bio 30. lipnja 2009. i poslije. Osim toga, postoji 6 istraživanja iz područja statistike kulture i jedno iz područja socijalne skrbi koja se provode u višegodišnjoj periodici i stoga nisu predmet ovoga Izvješća iako su navedena u Godišnjemu provedbenom planu 2008. Projekti se uglavnom provode u višegodišnjem razdoblju i nije moguće zbirno prikazati izvršenje u jednoj godini. Najveći dio statističkih aktivnosti provodi Državni zavod za statistiku, tj. 160 statističkih istraživanja i 61 projekt, te stručno-metodološki rad u godišnjoj i višegodišnjoj dinamici izrade.

Proračun Državnog zavoda za statistiku za 2008. godinu iznosio je 98.332.546,00 kuna. Od tog iznosa na izvoru financiranja: Opći prihodi i primici planirano je 81.277.000,00 kuna; Pomoći i darovnice 16.832.546,00 kuna; Vlastiti prihodi 223.000,00 kuna. Financijski plan za 2008. Državni zavod za statistiku izvršavao je kroz 6 programa, kroz aktivnosti te tekuće i kapitalne projekte s razrađenim proračunskim rashodima u skladu s propisanom programskom i ekonomskom klasifikacijom, uredno i pravodobno podmirujući obveze plaćanjem kroz sustav Državne riznice.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da je predmetno Izvješće, bez opravdanih razloga, kasno upućeno na raspravu u Hrvatski sabor.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je, većinom glasova ( 8 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“), predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana
statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2008. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 62. sjednici održanoj 29. rujna 2010. godine, Izvješće o poslovanju Umirovljeničkog fonda za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio, sukladno odredbi članka 35. Zakona o umirovljeničkom fondu, Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, aktom od 5. srpnja 2010. godine

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvještaju kao matično radno tijelo.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, koja nema primjedbi na Izvješće o poslovanju Umirovljeničkog fonda za 2009. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije istaknuo je da je temeljem članka 19. Zakona o umirovljeničkom fondu HPB-Invest d.o.o., društvo za upravljanje investicijskim fondovima, u skladu s Ugovorom o upravljanju imovinom Umirovljeničkog fonda od 22. studenoga 2005. i 22. studenoga 2007. godine obavljao poslove upravljanja Umirovljeničkim fondom. HPB-Invest d.o.o. je profesionalno i učinkovito organizirao i omogućio provedbu projekta Umirovljeničkog fonda. U suradnji s Upravnim odborom Fonda i HZMO-om, te uz pomoć ostalih institucija izvršene su isplate svih rata obeštećenja po otkupu udjela modela A i Osnovnog Registra i Registra korisnika obiteljskih i najviših mirovina, tri rate obeštećenja po otkupu udjela modela B, te dvije rate obeštećenja modela B korisnicima obiteljskih i najviših mirovina. Za isplatu 4. rate obeštećenja po modelu B Osnovnog registra i 3. rate obeštećenja po modelu B Registra obiteljskih i najviših mirovina, u zadnjem tromjesečju 2010. godine potrebna sredstva koje Osnivač Fonda, Vlada Republike Hrvatske, treba unijeti u Fond iznose cca 830 milijuna kuna. Točan iznos se ne zna, jer se cijena udjela mijenja svakodnevno.Osim ostalog istaknuo je da je 16.12.2009. godine isplaćena 3. rata modela B Osnovnog registra i 2.rata modela B Registra obiteljskih i najviših mirovina u ukupnom iznosu od 833.484.944,75 kuna.

Cijena udjela u Umirovljeničkom fondu po svim portfeljima od unosa imovine neprekidno raste, te usprkos svjetskoj financijskoj i gospodarskoj krizi HPB-Invest d.o.o. kontinuirano ostvaruje prinose članovima Fonda, tako da je od početka rada Fonda ostvario dobit od 13.005.832,27 HRK od ulaganja u vlasničke vrijednosne papire.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je, većinom glasova ( 8 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“), predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o poslovanju Umirovljeničkog fonda za 2009. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 62. sjednici održanoj 29. rujna 2010. godine, Polugodišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske, za prvo polugodište 2010. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. rujna 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, pored ostalog, da je u prvom tromjesečju 2010. godine realni međugodišnji pad BDP-a iznosio 2,5%. Nominalni bruto domaći proizvod smanjen je 1,7% na međugodišnjoj razini i iznosio je 76.504 milijuna kuna u prvom tromjesečju 2010. godine. Međugodišnji rast deflatora bruto domaćeg proizvoda iznosio je 0,8%. Sve komponente s rashodne strane bruto domaćeg proizvoda, osim izvoza roba i usluga čiji je realni rast u prvom tromjesečju iznosio 3,6%, zabilježile su u prvom tromjesečju 2010. godine smanjenje na međugodišnjoj razini. Industrijska proizvodnja je u lipnju 2010. godine smanjena na međugodišnjoj razini za 2,6%. Ukupni robni izvoz izražen u kunama u lipnju 2010. godine zabilježio je rast od 18,5%, dok je robni uvoz smanjen 3,5%. Pokrivenost robnog uvoza robnim izvozom bila je u prvoj polovici 2010. godine 58,6%, što je 9,5 postotnih bodova više nego u istom razdoblju 2009. godine. Broj registriranih nezaposlenih osoba iznosio je u lipnju 2010. godine 285.840 te je u usporedbi s svibnjem smanjen za 10.598 ili 3,6%, dok je na međugodišnjoj razini broj nezaposlenih porastao za 38.693 ili 15,7%.

Ukupni prihodi državnog proračuna (prihodi poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine) za 2010. godinu planirani su u iznosu od 112,8 milijardi kuna, a u prvoj polovici 2010. godine ostvareni su u iznosu od 52,0 milijardi kuna što je za 1,5% manje u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. U strukturi prihoda poslovanja najveće smanjenje bilježi prihod od poreza na dobit koji je iznosio u prvoj polovici 2010. godine 3,7 milijardi kuna što je na međugodišnjoj razini smanjenje od 30,7%. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine u prvom polugodištu 2010. godine ostvareni su u iznosu od 139,4 milijuna kuna što je na međugodišnjoj razini smanjenje od 2,6%. Ukupni rashodi državnog proračuna ( rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine) planirani su u iznosu od 121,4 milijardi kuna, a izvršeni su u prvom polugodištu 2010. godine u iznosu od 59,7 milijardi kuna odnosno 49,1% planiranih sredstava. Najveću stavku u izvršenim rashodima poslovanja čine naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade u iznosu od 31,9 milijardi kuna ili 49,4% planiranih rashoda. Ukupni manjak općeg proračuna u prvih šest mjeseci 2010. godine iznosio je 7,5 milijardi kuna ili 2,3% procijenjenog BDP-a za 2010. godinu.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, većinom glasova ( 6 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Polugodišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske,
za prvo polugodište 2010. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 62. sjednici održanoj 29. rujna 2010. godine, Godišnji izvještaj o poslovanju Financijske agencije za 2009. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji, dostavio Nadzorni odbor Financijske agencije, aktom od 30. srpnja 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvještaju kao matično radno tijelo.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, koja nema primjedbi na Godišnji izvještaj o poslovanju Financijske agencije za 2009. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnik Financijske agencije istaknuo je da su tijekom 2009. godine pokrenute aktivnosti usmjerene provođenju reorganizacije poslovanja, uspostavljanju sustava efikasnijeg upravljanja nekretninama, završavanju programa zbrinjavanja viška radnika, kao i redefiniranju poslovnih modela, proizvoda i tržišta. U Fini je u 2009. godini, osim ostalih aktivnosti, obrađeno ukupno 97,8 milijuna naloga platnog prometa. Gotovinski nalozi predstavljaju 39% od ukupnog broja naloga te u odnosu na 2008. godinu bilježe rast od 3%. Bezgotovinskih naloga bilo je 59 milijuna od čega je 35 milijuna automatskih naloga. U 2009. godini u Fininoj poslovnoj mreži obavljeno je 54.787 prijava i promjena članstva u obvezne mirovinske fondove te je zaprimljeno i obrađeno preko 3,8 milijuna obrazaca R-Sm/R-S. U Centru REGOS obrađeno je 1,9 milijuna povezanih uplata doprinosa te je evidentirano 60,6 milijuna stavaka prometa po osobnim računima osiguranika.

Ukupni prihodi u 2009. godini ostvareni su u iznosu od 885.846.699,00 kuna što je u odnosu na 2008. godinu, kada su iznosili 911.853.930,00 kuna, smanjenje od 3%. Ukupni rashodi u 2009. godini iznosili su 1.044.471.080,00 kuna i veći su za 10% u odnosu na ostvarene rashode u 2008.godini (947.267.831,00 kn). Za zbrinjavanje viška Fininih radnika kojim je zbrinuto 1.004 radnika utrošeno je 146.548.831,00 kuna. Najvećim dijelom zbog tih troškova, financijski je rezultat u 2009. godini negativan i iznosi 158,6 milijuna kuna. Gubitak je u cijelosti pokriven iz sredstava rezervi zadržane dobiti.

Provedba Programa zbrinjavanja radnika pokazala je pozitivne rezultate već početkom 2010. godine, tako da su mjesečni troškovi za radnike smanjeni za više od 20%, te se procjenjuje da će se do kraja 2011. godine, samo s osnova uštede troškova za radnike, isplatiti cjelokupno ulaganje u Program zbrinjavanja viška radnika.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je, većinom glasova ( 5 glasova „za“ 1 glas „protiv“ i 3 glasa „suzdržana“), predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnji izvještaj o poslovanju Financijske agencije za 2009. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 62.sjednici održanoj 29. rujna 2010. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 29. lipnja 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske koja nema primjedbi na Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2009. godinu.

U uvodnom izlaganju Glavna državna revizorica naglasila je da je predmetno Izvješće dostavljeno Hrvatskom saboru, u skladu s odredbama članka 20. Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata. Revizijom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje 11 političkih stranaka koje su tijekom 2009. godine imale zastupnike u Hrvatskome saboru, kao i četiri nezavisna zastupnika u Hrvatskome saboru.

O financijskim izvještajima i poslovanju političkih stranaka za 2009. godinu izraženo je osam bezuvjetnih mišljenja (HDZ, HDSSB, HNS, HSS, HSP, IDS, SDP i SDA Hrvatske) i tri uvjetna mišljenja (HSLS, HSU i SDSS). O financijskim izvještajima i poslovanju svih nezavisnih zastupnika (mr.sc. Zdenka Čuhnil, Nazif Memedi, dr.sc.Furio Radin i mr.sc.Deneš Šoja) za 2009. godinu., izražena su bezuvjetna mišljenja.

Političke stranke su tijekom 2009. iskazale prihode u iznosu od 152.508.617,00 kuna, a odnose se na prihode iz državnog proračuna 57.037.828,00 kuna, prihode iz proračuna lokalnih jedinica 53.937.837,00 kuna, prihode od članarina 7.005.093,00 kuna, prihode od dobrovoljnih priloga (donacija) 25.060.555,00 kuna i druge prihode 9.467.304,00 kuna. Ukupni rashodi političkih stranaka u 2009. godini iskazani su u iznosu 173.439.478,00 kuna, a odnose se na rashode za zaposlene 21.117.806,00 kuna, rashode za promidžbu 58.979.499,00 kuna, druge materijalne rashode 73.700.971,00 kuna, rashode za amortizaciju 2.150.997,00 kuna, financijske rashode 3.423.062,00 kuna, rashode za donacije (pomoći) 7.195.247,00 kuna, te druge rashode 6.871.896,00 kuna. Manjak prihoda nad rashodima na koncu 2009. godine iskazan je u iznosu od 20.930.861,00 kuna.

Pet političkih stranaka je ostvarilo višak prihoda nad rashodima, a šest manjak. Manjak prihoda političke stranke su podmirile iz viška prihoda prenesenih iz ranijih godina ili su donijele plan podmirenja manjka prihoda nad rashodima u sljedećem razdoblju.

Najznačajnija područja u kojima su revizijom utvrđene nepravilnosti odnose se na: sustav unutarnjih kontrola, planiranje i računovodstveno poslovanje, prihode i rashode.

Financijskom revizijom političkih stranaka za 2008. godinu Državni ured za reviziju utvrdio je 20 nepravilnosti, a financijskom revizijom za 2009. godinu utvrđeno je da su političke stranke postupile prema 12 naloga i preporuka Državne revizije i ispravile učinjene propuste, dok je za 8 naloga i preporuka utvrđeno da su političke stranke i dalje u obvezi postupiti prema datim nalozima i preporukama Državnog ureda za reviziju.

Prema financijskim izvještajima, ukupni prihodi nezavisnih zastupnika za 2009. iznose 1.587.052,00 kuna, a odnose se na prihode iz državnog proračuna za redovan rad (1.584.612,00 kn) i na prihode od financijske imovine (2.440,00 kn). Ukupni rashodi nezavisnih zastupnika za 2009. iznose 1.465.347,00 kn, od čega se na rashode za zaposlene odnosi 77.213,00 kn, materijalne rashode 665.657,00 kn, rashode za amortizaciju 40.737,00 kn, financijske rashode 7.324,00 kn, rashode za donacije (pomoći) 673.489,00 kn, te druge rashode 927,00 kn. Postupcima revizije nisu utvrđene nepravilnosti i propusti koji bi utjecali na istinitost i realnost financijskih izvještaja i pravilnost financijskog poslovanja nezavisnih zastupnika za 2009. godinu.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka
i nezavisnih zastupnika za 2009.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 61. sjednici održanoj 22. rujna 2010. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Sultanata Omana o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. rujna 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se Ugovorom između Republike Hrvatske i Sultanata Omana o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak uređuju načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti. Ugovorom se, osim ostalog, hrvatskim građevinskim i sličnim poduzećima omogućuje da ne plaćaju porez na dobit u Sultanatu Omanu, ako ti radovi traju kraće od 6 mjeseci. Oporezivanje dobiti od poslovanja generalno vrši država rezidentnosti društva, osim u slučajevima postojanja stalne poslovne jedinice. Hrvatska zrakoplovna i pomorska društva koja obavljaju prijevoz robe i putnika između Republike Hrvatske i Sultanata Omana, plaćaju porez na ostvarenu dobit isključivo u Republici Hrvatskoj.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I SULTANATA OMANA O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA I SPRJEČAVANJU IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 61. sjednici održanoj 22. rujna 2010. godine, Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, aktom od 21. lipnja 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Izvješću u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje istaknuo je da je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u 2009. godini obavljao poslove u skladu s propisima i Financijskim planom Zavoda i prema Programu rada koje je donijelo Upravno vijeće Zavoda. U 2009. godini nastavljen je trend porasta broja korisnika mirovina, ali je pao broj osiguranika, pa je u Zavodu bilo evidentirano 1,17 milijuna korisnika i 1,53 milijuna osiguranika, tako da je omjer između te dvije skupine korisnika usluga Zavoda iznosio 1:1,30 što je do sada najniži omjer broja umirovljenika i osiguranika u Republici Hrvatskoj.

Financijsko poslovanje zavoda u 2009. godini odvijalo se u skladu sa Zakonom o proračunu i podzakonskim aktima, preko sustava Državne riznice. Poslovi unutarnje revizije obavljeni su prema usvojenom Strateškom i Godišnjem planu rada te je obavljeno ukupno šest unutarnjih revizija kojima su obuhvaćena sljedeća poslovna područja: matična evidencija, uredsko poslovanje, imovinsko-pravno poslovanje, financijsko poslovanje, informatička podrška te koordinacija i upravljanje projektima.

Ukupni prihodi zavoda za mirovinsko osiguranje u 2009. godini ostvareni su u iznosu od 35,089 milijardi kuna, a najveći dio odnosio se na prihode od doprinosa 19,838 milijardi kuna (56,54% ukupnih prihoda) i prihode iz državnog proračuna 15,212 milijardi kuna (43,35% ukupnih prihoda). Ukupni rashodi ostvareni su u iznosu od 35,072 milijardi kuna. Rashodi za mirovine i mirovinska primanja iznosili su 34,399 milijardi kuna (100,04% planiranih rashoda za 2009.), a u strukturi ostvarenih ukupnih rashoda činili su 98,08%.
Odbor je raspolagao i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 023-03/10-02/18 od 4. kolovoza 2010., koja nema primjedbi na Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2009. godinu.

U raspravi na Odboru pohvaljeno je Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje za 2009. godinu jer je njime kvalitetno i stručno prezentirano stanje ukupnog sustava mirovinskog osiguranja. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u 2009. godini poslovao je vrlo racionalno u skladu s Financijskim planom Zavoda za 2009. godinu.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU I POSLOVANJU HRVATSKOGA ZAVODA ZA MIROVINSKO
OSIGURANJE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 61. sjednici održanoj 22. rujna 2010. godine, Prijedlog zakona o dopunama Stečajnog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. srpnja 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se predloženim dopunama Stečajnog zakona stvaraju uvjeti za učinkovitiju provedbu stečajeva, kao jedne od mjera iz Plana provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatske. Predloženom dopunom Stečajnog zakona, osim ostalog, stvorit će se zakonska podloga i utvrditi pravila za provedbu tzv. skraćenog stečajnog postupka. Naime, predloženim dopunama Stečajnog zakona regulirano je da će Ministarstvo financija – Porezna uprava nadležnim trgovačkim sudovima dostavljati zahtjeve za pokretanje skraćenog stečajnog postupka za svaki gospodarski subjekt (pravnu osobu) koji nema zaposlenih te evidentiranu blokadu poslovnog računa u neprekidnom trajanju od 60 dana. Navedeni postupak je predviđen za one slučajeve u kojima nisu ispunjeni uvjeti za pokretanje drugog postupka radi brisanja subjekata iz sudskog registra.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi na Odboru pohvaljeno je donošenje ovoga Zakona posebno iz razloga što se njegovim odredbama stvaraju uvjeti za pokretanje tzv. skraćenog stečajnog postupka, jer hrvatsko gospodarstvo u proteklom periodu ništa nije toliko negativno obilježilo kao dugotrajni stečajni postupci koji su u nekim slučajevima trajali i duže od deset godina.

Međutim, odredbama ovoga Zakona trebalo bi, prema iznijetom mišljenju, pooštriti odgovornost i utvrditi sankcije za stečajne upravitelje koji ne ispoštuju utvrđene rokove.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O DOPUNAMA STEČAJNOG ZAKONA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 61. sjednici održanoj 22. rujna 2010. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. srpnja 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da donošenje ovoga Zakona ima za cilj potpuno usklađivanje s Direktivom 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. lipnja 2003. o aktivnostima i nadzoru institucija za pružanje usluga mirovinskog osiguranja zaposlenicima. Ovim usklađivanjem Zakona smanjuju se ograničenja ulaganja fondova, te se stvaraju uvjeti za prekogranične aktivnosti zatvorenih mirovinskih fondova. Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji pokrovitelji zatvorenih mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj moći će izabrati upravitelja fonda i skrbnika iz ostalih zemalja članica Europske unije, a društva za upravljanje mirovinskim fondovima i financijske institucije koje obavljaju poslove skrbništva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj moći će svoje usluge nuditi pokroviteljima zatvorenih mirovinskih fondova u drugim državama članicama EU. Ujedno se predlaže, sukladno izmijenjenim poreznim propisima, smanjenje poticajnih sredstava iz državnog proračuna koja se odobravaju dobrovoljnom mirovinskom društvu za članove dobrovoljnog mirovinskog fonda s 25% na 15% od uplaćenog doprinosa pojedinog člana fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do 5000,00 kuna po članu fonda tijekom jedne kalendarske godine.

Ovlašćuje se Ministarstvo financija da nadzire zakonitost utvrđivanja i korištenja poticajnih sredstava koja se odobravaju iz državnog proračuna.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da predloženim izmjenama i dopunama predmetnog Zakona nije trebalo smanjivati državne poticaje članovima dobrovoljnih mirovinskih fondova sa 25% na 15% na uplaćeni iznos u prethodnoj kalendarskoj godini ali najviše do 5.000,00 kuna po članu dobrovoljnog mirovinskog fonda. Naime, na predloženi način destimulira se učlanjivanje u dobrovoljne mirovinske fondove što nije u skladu s intencijom mirovinske reforme. Iznijeto je i mišljenje da je predloženo smanjenje državnih poticaja sa 25% na 15% nužno regulirati ovim Zakonom iz razloga što su u međuvremenu izmijenjeni porezni propisi (Zakon o porezu na dobit i Zakon o porezu na dohodak).

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 61. sjednici
održanoj 22. rujna 2010.godine, Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. srpnja 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Prijedlogu zakona, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, osim ostalog, da se ovim Zakonom predlaže osnivanje Agencije za upravljanje državnom imovinom koja bi zamijenila dvije institucije koje upravljaju većinom državne imovine, Hrvatski fond za privatizaciju i Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom. Spajanjem ovih dviju institucija postići će se pozitivni sinergijski učinci glede efikasnijeg upravljanja državnom imovinom i povećanja vrijednosti državne imovine uz smanjenje troškova poslovanja. Osnivanjem Agencije uvele bi se pisane poslovne procedure prilikom raspolaganja državnom imovinom, kao i mjerenje učinaka, troškova i profesionalnog upravljanja državnom imovinom.

Prijedlogom ovoga Zakona predviđa se da Hrvatski sabor donosi trogodišnju Strategiju upravljanja državnom imovinom, a Vlada Republike Hrvatske Godišnji plan upravljanja državnom imovinom koji bi bio operativni plan o čijem ostvarenju svake godine Agencija izvještava Vladu Republike Hrvatske i Hrvatski sabor. Predlaže se i osnivanje i vođenje središnjeg registra državne imovine, koji bi bio podijeljen na registar nekretnina i registar trgovačkih društava, a vodila bi ga Agencija te bi bio javno dostupan hrvatskim građanima.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
- Uvjeti za člana Upravnog vijeća Agencije za upravljanje državnom imovinom, propisani člancima 18. i 24. Prijedloga zakona, nisu definirani na adekvatan način i propisani su preširoko. Naime, za važnu funkciju člana Upravnog vijeća Agencije nije dostatno imati završeni samo preddiplomski sveučilišni studij, već bi tu odgovornu funkciju trebale obavljati osobe sa završenim sveučilišnim studijem koje imaju najmanje deset godina radnog iskustva od završetka sveučilišnog studija;
- U svezi odredbe članka 26. Prijedloga zakona predloženo je da se predsjednik i članovi Uprave Agencije imenuju na četiri godine, a ne na pet godina kao što je predloženo ovim Prijedlogom zakona. Naime, u većini slučajeva praksa je da se na takva mjesta imenuju osobe na razdoblje od četiri godine, a nema nikakvih opravdanih razloga da taj mandat traje predloženih pet godina;
- Potrebno je usuglasiti odredbe ovoga Prijedloga zakona sa odredbama Zakona o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka u svezi vlasništva nad imovinom Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka koja je proizašla iz postupaka sanacije i privatizacije banaka. Naime, ovim prijedlogom zakona predloženo je da ta imovina postane imovina Agencije za upravljanje državnom imovinom;
- Pohvaljeno je donošenje ovoga zakona posebno u svezi osnivanja i vođenja središnjeg registra državne imovine, koji bi bio podijeljen na registar nekretnina i registar trgovačkih društava a vodila bi ga Agencija za upravljanje državnom imovinom. Osnivanjem središnjeg registra državne imovine stvorile bi se pretpostavke za učinkovitiji sustav odlučivanja u svezi raspolaganja državnom imovinom.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom
2. Sve primjedbe, mišljenja i prijedlozi, izneseni u raspravi, uputit će se predlagatelju ovoga Zakona da ih uzme u obzir prilikom pripreme Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 61. sjednici održanoj 22. rujna 2010. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za „Projekt modernizacije infrastrukture Luke Šibenik“, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. kolovoza 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da su ukupni troškovi povezani sa „Projektom modernizacije infrastrukture Luke Šibenik“ procijenjeni na 11,88 mil. EUR. Projekt obuhvaća rekonstrukciju i izgradnju operativne obale u šibenskoj luci na način da dio postojećeg gata i novoizgrađeni dio zajedno čine nove operativne obale ukupne dužine 510 metara. Europska banka za obnovu i razvoj ponudila je Lučkoj upravi Šibenik zajam u iznosu od 12.000.000,00 EUR na 15 godina uključujući poček na otplatu glavnice od 4 godine, kao i početnu naknadu u visini od 1% iznosa glavnice zajma.

Korištenje sredstava zajma ugovoreno je do 15. svibnja 2014. godine. Izvršavanje Ugovora o jamstvu, osim ostalog, zahtjeva osiguranje dodatnih financijskih sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske kako bi se osigurala uspješna provedba projekta.

U tu svrhu središnje tijelo državne uprave nadležno za more, promet i infrastrukturu, u sklopu svog razdjela proračuna, planirat će i osigurati oko 27,6 mil. kuna za plaćanje troškova PDV-a i nadzora nad Projektom.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE
I EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ
ZA "PROJEKT MODERNIZACIJE INFRASTRUKTURE LUKE ŠIBENIK"

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 60. sjednici održanoj 25. kolovoza 2010. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. kolovoza 2010.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu kao matično radno tijelo.    

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske, osim ostalog, istaknuo da su predloženim rebalansom Državnog proračuna za 2010. godinu ukupni prihodi planirani u iznosu od 108,3 milijarde kuna i smanjeni su za 4,5 milijardi kuna u odnosu na prvotni plan. U strukturi ukupnih prihoda porezni prihodi su novim planom za 2010. godinu planirani u iznosu od 62,0 milijarde kuna, a u odnosu na prvotnu projekciju smanjeni su za 3,5 milijarde kuna. Prihodi od trošarina novim planom za 2010. godinu bilježe povećanje od 302,2 milijuna kuna u odnosu na prvotni plan i iznose 11,3 milijarde kuna. Uredbom Vlade  mijenja se iznos stope proporcionalne trošarine na cigarete s primjenom od 1. listopada 2010. godine, na način da se ista povećava sa 30% na 35% od maloprodajne cijene. Uredbom Vlade mijenja se i  visina trošarine za bezolovni motorni benzin koji se koristi kao pogonsko gorivo s primjenom od 1. rujna 2010. godine na način da se ista povećava za 0,25 kuna po litri. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2010. godinu ovim rebalansom su planirani na razini od 122,3 milijarde kuna. Rashodi poslovanja povećavaju se za 1,2 milijarde kuna i iznose 120,3 milijarde kuna. Najznačajnija povećanja odnose se na mirovine (356,7 milijuna kuna), naknade za nezaposlene (386,4 milijuna kuna), aktivnu politiku zapošljavanja (50,6 milijuna kuna), subvencije poljoprivrednicima (600,6 milijuna kuna), naknade za štete uzrokovane elementarnim nepogodama (300 milijuna kuna), troškove provedbe referenduma (170 milijuna kuna) i porodiljne naknade (100 milijuna kuna). Slijedom ukupnih prihoda u iznosu od 108,3 milijarde kuna te ukupnih rashoda u iznosu od 122,3 milijardi kuna, planira se ukupni manjak državnog proračuna na razini od 14,1 milijardu kuna ili 4,2% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda za 2010. godinu.

Mjerama smanjenja javnih rashoda i racionalizacije poslovanja Vlada Republike Hrvatske je u 2009. i 2010. godini smanjila ukupnu razinu državne potrošnje za 6,1 milijardu kuna, s tim da je efekt smanjenja u 2009. godini bio 2,7 milijardi kuna, a u 2010. godini je iznosio 3,4 milijarde kuna.    

Ovim rebalansom postižu se dodatne uštede na rashodovnoj strani proračuna smanjenjem proračunske potrošnje za 1,5 milijardi kuna, ali zbog potrebe za dodatnim sredstvima na pojedinim kategorijama rashoda poput mirovina, naknada za nezaposlene, poticaja u poljoprivredi, naknada za štete uzrokovane elementarnim nepogodama, provedbe referenduma, konačan efekt rebalansa je povećanje rashoda za 898,2 milijuna kuna.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja, primjedbe  i prijedlozi:
- Predloženi rebalans državnog proračuna, prema iznijetom mišljenju, donosi se sa zakašnjenjem i ustvari je tehnički rebalans  iz kojeg je razvidno da Vlada Republike Hrvatske nije bila spremna da poduzme oštrije rezove glede rashodovne strane državnog proračuna posebno u svezi provođenja reforme državne uprave, kao i provođenja reforme na nivou lokalne uprave i samouprave;
- Rast deficita državnog proračuna na 4,2 % BDP-a u 2010. godini ne bi predstavljao poseban problem kada bi se ta sredstva usmjerila u stvaranje nove vrijednosti. Naime, jedini izlaz iz recesije u kojoj se Republika Hrvatska nalazi treba tražiti u gospodarskom rastu i stvaranju uvjeta za intenziviranje gospodarskih aktivnosti i dolasku stranog kapitala u Republiku Hrvatsku. Međutim, ta sredstva su namijenjena pokrivanju tekućih rashoda državnog proračuna što je neprihvatljivo kada se uzme u obzir neophodnost uzimanja novih nepovoljnih kredita uz visoke kamatne stope;
- Mjere Vlade Republike Hrvatske poduzete  u 2009. i 2010. godini, u cilju smanjenja javnih rashoda i racionalizacije poslovanja, smanjile su ukupnu razinu državne potrošnje za 6,1 milijardu kuna i na taj način spriječile povećanje proračunskog manjka na 5,3% BDP-a. Iz navedenog je razvidno da su neutemeljene pojedine tvrdnje da Vlada Republike Hrvatske nije u prošlom periodu ništa poduzimala da spriječi daljnji rast proračunske potrošnje;
- Ovaj rebalans državnog proračuna treba podržati jer je Vlada Republike Hrvatske dobro procijenila da bi daljnje smanjivanje plaća učitelja, profesora, doktora, ostalog medicinskog osoblja, policajaca i ostalih javnih i državnih službenika; daljnje smanjivanje mirovina; smanjivanje naknada za nezaposlene, porodiljnih naknada, dječjeg doplatka i socijalnih naknada imalo za posljedicu negativne efekte na prihodnu stranu državnog proračuna, gospodarski oporavak Republike Hrvatske i životni standard građana;
-  Vrlo često proračun se promatra izolirano ne uzimajući u obzir stanje gospodarstva, a ustvari svaki proračun je zrcalo svakog gospodarstva. Mnoge nelogičnosti i problemi iz hrvatskog gospodarstva su se niz godina prelijevali u državni proračun (npr. problemi političkih stečajeva tvrtki, veliki broj ukinutih radnih mjesta, prijevremeni odlasci u mirovinu) i danas plaćamo visoku cijenu takvih pojava. Državni proračun nije sredstvo, kao što neki misle, kojim se ulazi u krizu ili izlazi iz krize, već to trebaju biti mjere usmjerene u brži oporavak hrvatskog gospodarstva. Međutim, poznato je da bez kvalitetne potpore bankarskog sustava nije moguće osigurati rast gospodarskih aktivnosti. Republika Hrvatska se nalazi u jedinstvenoj situaciji jer nikada bankarski sustav u Republici Hrvatskoj nije bio likvidniji, a kreditna aktivnost poslovnih banaka manja. Posljedica takvog stanja su visoke kamatne stope na depozite u bankama, koje iznose do 7%, a u domicilnim zemljama iz kojih su te banke kamatne stope na depozite su znatno manje i iznose od 1,5% do 2%. Politika visokih kamatnih stopa ujedno je i uzrok neplaćanja obveza poslodavaca dobavljačima, jer je često slučaj da poslodavci umjesto da plaćaju svoje obveze dobavljačima ta sredstva oročavaju u bankama uz visoke kamate. Takvo stanje na financijskom tržištu nikako ne potiče gospodarske aktivnosti već ih i dalje destimulira. Iz navedenog proizlazi potreba da se žurno poduzmu mjere kojima bi se smanjile neopravdano visoke kamatne stope banaka i stvorile pretpostavke za daljnje stimuliranje ulaganja u proizvodnju i daljnji rast gospodarstva u cjelini;
 - Pozitivnim je ocjenjena odluka Vlade Republike Hrvatske što je u ovom trenutku odustala od povećanja stope PDV-a, kao i od uvođenja poreza na aktivu banaka. Naime, navedene mjere bi zasigurno pozitivno utjecale na prihodovnu stranu državnog proračuna, ali bi destimulativno djelovale na gospodarske aktivnosti.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova”za”i 5 glasa”protiv“) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA  DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU

kao i sljedećih Odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2010. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2010. godinu,

Na temelju članka 118. Poslovnika Hrvatskoga sabora i članka 39. Zakona o proračunu, a u vezi s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, te Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 24. kolovoza 2010. godine o utvrđivanju ukupne razine rashoda državnog proračuna Republike Hrvatske u 2011. i 2012. godini predlaže se Hrvatskom saboru da donese sljedeću

ODLUKU

1. Ukupna razina rashoda državnog proračuna u 2011. i 2012. godini neće se povećati u odnosu na ukupnu razinu rashoda utvrđenu izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2010. godinu.

2. Ukupna razina rashoda financijskih planova izvanproračunskih korisnika
državnog proračuna u 2011. i 2012. godini neće se povećati u odnosu na ukupnu razinu rashoda utvrđenu financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za  2010. godinu.

3. Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da, do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu i projekcija za 2012. i 2013. godinu, pripremi zakonske prijedloge u svrhu provedbe točaka 1. i 2. ovog Zaključka.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 60. sjednici održanoj 25. kolovoza 2010. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. kolovoza 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se zbog predviđenog smanjenja proračunskih prihoda bez primitaka u Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu predmetnim Zakonom predlaže smanjenje sredstava proračunske zalihe sa 270.000.000,00 kuna na 220.000.000.00, kuna. Od mjera ograničenja iz članka 18. stavka 2. Zakona o izvršavanju državnog proračuna, za davanje suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, izuzimaju se jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte energetske učinkovitosti (ESCO projekte). Mijenja se iznos (sa 28.527.531.654,00 na 34.627.568.011,00 kuna) do kojeg se Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala. Istovremeno se mijenja i iznos ukupne visine zaduženja iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna ( sa 1.229.817.112,00 na 19.087.040.919,00 i tekuće otplate glavnice duga iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika (sa 448.858.500,00 na 378.168.120,00). Propisuje se mogućnost da nadležna ministarstva mogu, u suglasnosti s Ministarstvom financija donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja donacija za koje namjena nije utvrđena, kao i pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda. Propisuje se mogućnost da Vlada Republike Hrvatske odgodi plaćanje duga i odobri obročnu otplatu duga za razdoblje duže od utvrđenog u članku 45. stavku 1. Zakona o izvršavanju državnog proračuna. Predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna u 2010. godini.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je većinom glasova (6 glasova ”za” i 5 glasa”protiv”) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA  REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 59. sjednici održanoj 12. srpnja 2010. godine, Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, aktom od 23.lipnja 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga istaknuo da su u predmetnom Godišnjem izvješću najopsežnije prikazani svi događaji, regulativne aktivnosti i rezultati supervizije nebankovnog financijskog sektora u Republici Hrvatskoj. U 2009. godini zbog laganog oporavka tržišta kapitala došlo je i do povećanja neto imovine otvorenih investicijskih fondova (21%) i neto imovine obveznih mirovinskih fondova (29,5%). Tržište osiguranja bilježi lagani pad zaračunate bruto premije (2,8%) u odnosu na proteklu godinu, a ukupni je financijski rezultat poslovanja osiguranja i reosiguranja pozitivan. Tržište leasinga zabilježilo je pad vrijednosti novozaključenih ugovora (47%) a pala je i ukupna imovina leasing društava (4,3%). Imovina factoring društava se povećala (10%), a dominirali su poslovi factoringa s pravom regresa (83%). Regulatorne aktivnosti Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga u 2009. godini dominantno su povezane s primjenom Zakona o tržištu kapitala i s njime povezanim podzakonskim aktima. Nadzor i supervizija koje je provodila HANFA, na tržištu kapitala, rezultirao je otvaranjem 512 predmeta, od čega 22 upravna i 490 neupravnih predmeta. Tijekom 2009. godine podnijete su 4 kaznene prijave i 7 optužnih prijedloga iz područja tržišta kapitala. Obavljeno je također i 10 neposrednih nadzora nad poslovanjem leasing društava na osnovu kojih je podnijet jedan optužni prijedlog. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u 2009. godini ostvarila je prihode u visini od 42,2 milijuna kuna i rashode od 32,2 milijuna kuna. Iz navedenog je razvidno da je ostvaren višak prihoda nad rashodima u iznosu od 10,06 milijuna kuna. Odlukom Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga višak prihoda iz 2009. godine koristit će se za tekuće poslovanje u 2010. godini.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2009. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 59. sjednici održanoj 12.srpnja 2010. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o mjenici, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.    

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženom izmjenom Zakona o mjenici, omogućuje slijepoj osobi da kao i svaka druga osoba potpiše mjenicu bez ovjere, ali se dopušta i zaštita od štetnih posljedica koje mogu nastati zloupotrebom njene invalidnosti na način da slijepa osoba zbog zaštite njenih interesa, svoj potpis može ovjeriti sukladno odredbama Zakona o javnom bilježništvu. To isto vrijedi i za punomoć izdanu radi mjeničnog zaduženja.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O MJENICI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 58. sjednici održanoj 7. srpnja 2010.godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije u vezi s pripremnim mjerama za sudjelovanje Hrvatske u Programu za cjeloživotno učenje i programu Mladi na djelu u okviru programa IPA – komponenta Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2009. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. srpnja 2010.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da ukupna vrijednost Pripremnih mjera za sudjelovanje Hrvatske u Programu za cjeloživotno učenje i programu Mladi na djelu u okviru programa IPA–komponenta Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2009. godinu iznosi 24.455.000,00 kuna. Vrijednost alokacije od strane Europske unije Republici Hrvatskoj iznosi 18.250.000,00 kuna dok će ostatak iznosa osigurati tijela državne uprave u svojim proračunima. Ukupna vrijednost sufinanciranja iznosi 6.205.000,00 kuna. U fiskalnoj godini 2010. za izvršenje Sporazuma potrebno je izdvojiti ukupno 20.805.000,00 kuna od čega će se 14.600.000,00 kuna financirati iz IPA kontribucije dok je 6.205.000,00 kuna osigurano u Državnom proračunu Republike Hrvatske. U fiskalnoj godini 2011. izvršenje Sporazuma financirat će se iz IPA kontribucije u iznosu od 3.650.000,00 kuna, a izdvajanje iz Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2011. godini nije potrebno.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE U VEZI S PRIPREMNIM MJERAMA ZA SUDJELOVANJE HRVATSKE U PROGRAMU ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE I PROGRAMU MLADI NA DJELU U OKVIRU PROGRAMA IPA – KOMPONENTA POMOĆ U TRANZICIJI
I JAČANJE INSTITUCIJA ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 58. sjednici održanoj 7. srpnja 2010.godine, Prijedlog zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. srpnja 2010.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da sustav provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, uređen ovim Zakonom, otklanja nedostatke postojećega sustava proizašle iz neujednačenosti propisa koji uređuju to područje. Predloženim Zakonom uvodi se jedinstveni način provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika, bilo da je on poslovni subjekt ili građanin. Najvažnija novost je da će se ovrha provoditi na novčanim sredstvima po svim računima, te oročenim novčanim sredstvima, prema osobnom identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnosti. Ovrhu na novčanim sredstvima temeljem ovoga Zakona provode Financijska agencija, Hrvatska narodna banka i banke. Na provedbu ovrhe, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, odgovarajuće se primjenjuju zakoni kojima se uređuje ovršni, porezni i carinski postupak.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:

U svezi odredbe članka 2. Konačnog prijedloga zakona predložen je amandman, od strane Hrvatske udruge banaka, kojim je predložena izmjena predmetnog članka na način da: „Ovrhu na novčanim sredstvima temeljem ovoga Zakona provodi Financijska agencija (dalje u tekstu: Agencija), a Hrvatska narodna banka i banke provode naloge Agencije sukladno provedbenim propisima.“ U raspravi na Odboru iznio je mišljenje da se predloženu izmjenu odredbe članka 2. Konačnog prijedloga zakona ne može prihvatiti iz razloga što nije primjereno (uzimajući u obzir samostalnost HNB-a) da se ovim Zakonom utvrđuje obveza Hrvatske narodne banke da provodi naloge Financijske agencije, već je dovoljno utvrditi da ovrhu na novčanim sredstvima provode Financijska agencija, Hrvatska narodna banka i banke.

Hrvatska udruga banaka predložila je i amandman na stavak (2) članka 4. Konačnog prijedloga zakona na način da se riječ: „odnosno“ zamjeni riječju: „na“, pa bi stavak (2) glasio:„ Ovrha se ne provodi na novčanim sredstvima na računima izuzetima od ovrhe zakonom“. Predloženom novom formulacijom stavka (2) žele se izbjeći moguće različite interpretacije te odredbe Zakona. U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da nema potrebe mijenjati formulaciju članka 4 stavka (2) Konačnog prijedloga zakona posebno iz razloga što je još nepoznato kako će se to pitanje riješiti novim Ovršnim zakonom.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije se posebno izjašnjavao o predloženim amandmanima, već je ostavio mogućnost svakom članu Odbora da predmetne amandmane predloži kao svoje amandmane.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI OVRHE NA NOVČANIM SREDSTVIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 57. sjednici održanoj 30. lipnja 2010. godine, Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, dostavila Hrvatska narodna banka aktom od 24. svibnja 2010. godine.
Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao s pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, o predmetnom Izvješću, u kojem Vlada Republike Hrvatske ističe da nema primjedbi na Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2009. godinu
U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo je, pored ostalog, da je zbog prelijevanja nepovoljnih učinaka financijske krize u realnu sferu gospodarstva u Hrvatskoj u 2009. godini, prvi put nakon 1999. godine, zabilježeno realno smanjenje BDP-a, koje je iznosilo 5,8%. Nepovoljna kretanja u gospodarstvu negativno su se odrazila i na pokazatelje tržišta rada, ali s određenim vremenskim odmakom. Rast broja nezaposlenih osoba kontinuirano se povećavao tijekom 2009., te je na kraju godine evidentirano 291.545 nezaposlenih osoba, odnosno 51.090 osoba više (21,2%) nego prethodne godine. Na kraju 2009. godine stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 16,7%, dok je prosječna stopa na razini cijele godine bila 14,9% ( u 2008. g. 13,2%).
Hrvatska narodna banka je tijekom 2009. godine osigurala stabilnost cijena i ostvarila svoj osnovni, zakonom utvrđen cilj. Prosječna godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj smanjila se sa 6,1%, koliko je iznosila u 2008., na 2,4%. Najveći doprinos usporavanju inflacije dao je prosječni godišnji pad cijena prehrane i energije. Prosječna godišnja stopa promjene temeljne inflacije, koja ne uključuje cijene poljoprivrednih proizvoda i administrativno regulirane cijene, u 2009. godini iznosila je 2,8%, što je znatno manje u usporedbi s 5,7% u 2008. godini. Stabilnost cijena u velikoj mjeri je ostvarena zahvaljujući stabilnosti tečaja kune prema euru. Za razliku od tečaja, kamatne su stope protekle godine znatno oscilirale. U prvoj polovini godine nastavio se trend rasta aktivnih kamatnih stopa banka iz 2008. godine, kao i rast pasivnih kamatnih stopa na kunske izvore sredstava, dok su se u drugom polugodištu aktivne i pasivne kamatne stope koje banke obračunavaju trgovačkim društvima počele smanjivati.
Smanjenjem obujma međunarodne trgovinske razmjene i bitno suženih mogućnosti financiranja u 2009. godini došlo je do snažne kontrakcije manjka na tekućem računu platne bilance i to: s 9,2% BDP-a u 2008., na 5,2% BDP-a u 2009. godini. Tako je, prema preliminarnim podacima, manjak tekućeg računa u 2009. iznosio 2,4 mlrd. EUR ili za 2 mlrd. EUR (46,0%) manje nego u 2008. godini.
Bruto inozemni dug Republika Hrvatske povećao se tijekom 2009. za 3,6 mlrd. EUR, a to je znatno manje nego prethodne godine (5,9 mlrd. EUR), tako da je na kraju prosinca dosegnuo 43,1 mlrd. EUR (95,0% BDP-a).
U Računu dobiti i gubitka HNB za 2009. godinu iskazan je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 553.227.000,00 kuna koji je raspoređen u opće pričuve 234.853.000,00 kuna te u državni proračun 318.374.000,00 kuna.
Reviziju poslovanja HBOR-a za 2009. godinu provelo je revizorsko društvo Deloitte d.o.o. koje je u svojem mišljenju istaknulo da financijska izvješća prikazuju objektivno, u svim materijalno značajnim odrednicama, financijski položaj HNB na dan 31. prosinca 2009. godine, te rezultate njenog poslovanja i novčane tokove za godinu koja je tada završila u skladu sa računovodstvenim zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj i Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci.

U raspravi na Odboru pohvaljeno je Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2009. godinu iz razloga što pruža cjelovit i potpun uvid u sva područja koja su u ingerenciji Hrvatske narodne banke.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Iznijeto je mišljenje da svi pokazatelji koji su iznijeti u predmetnom Izvješću ukazuju na nastavak trenda pada BDP-a i nepovoljnih kretanja u gospodarstvu. Vlada Republike Hrvatske trebala bi, prema iznijetom mišljenju, zajedno sa Hrvatskom narodnom bankom poduzeti više konkretnih aktivnosti kako bi se što prije našla rješenja za prevladavanje gospodarske krize;
- Istaknuto je da je Vlada Republike Hrvatske  već donijela mjere za gospodarski oporavak i razvitak kojima je stvorila uvjete za: dugoročno održiv gospodarski rast, povećanje investicija i otvaranje novih radnih mjesta, povećanje proizvodnje te održavanje stabilnog makroekonomskog okvira;
- Iznijeto je mišljenje da s obzirom na iznimnu važnost izravnog nadzora poslovnih banaka treba posebno navesti koliko je izravnim nadzorom provjereno aktive svake banke pojedinačno;
- Jednoglasno je zauzeto stajalište da visoke pasivne kamatne stope destimuliraju investicije i postaju jedan od najvažnijih čimbenika usporavanja gospodarskog oporavka;
- Posebno je pohvaljena odluka Hrvatske narodne banke o ne davanju suglasnosti ulasku Ljubljanske banke u Hrvatsku, dok se ne riješi problem povrata štednih uloga naših građana deponiranih u Ljubljanskoj banci.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2009. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

     PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                          doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 57. sjednici održanoj 30. lipnja 2010. godine, Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, aktom od 26. svibnja 2010. godine.
Odbor za financije i državni proračun raspravljao je, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Izvješću kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske koja nema primjedbi na Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije za 2009. godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije istaknuo je da je Agencija nastala spajanjem Hrvatske agencije za telekomunikacije i Vijeća za poštanske usluge. Zakonom o elektroničkim komunikacijama, osim usklađivanja s europskom pravnom stečevinom, ojačala je uloga Agencije kao regulatora nadležnog za tržišta elektroničkih komunikacijskih  i poštanskih i kurirskih usluga. Ukupni prihodi HAKOM-a u 2009. godini iznose 108.780.458,10 kuna dok ukupni rashodi iznose 82.259.176,00 kn. Iz navedenih podataka razvidno je da je u 2009. godini HAKOM ostvario višak prihoda u iznosu od 26.521.282,00 kn. Ukupne investicije HAKOM-a u 2009. godini iznosile su 10.146.924,00 kn, od toga 10.096.641,00kn odnosi se na investicije za područje elektroničkih komunikacija, dok se 50.283,00 kn odnosi na investicije za područje poštanskih i kurirskih usluga. Prema Pravilniku o plaćanju naknade za obavljanje telekomunikacijskh usluga i djelatnosti i Pravilniku o plaćanju  naknade za dodjelu i uporabu radijskih frekvencija HAKOM je tijekom 2009. godine izdavao račune u korist državnog proračuna. Tako je u 2009. godini ukupno fakturirano 468.316.016,37 kn u korist državnog proračuna. Od tog iznosa 442.835.413,29 kn (95%) odnosi se na naknade za uporabu radiofrekvencijskog spektra. Ostalo se odnosi na naknade za ovlasti i dozvole, adrese i brojeve i zakonske zatezne kamate. Stara potraživanja koja se uplaćuju na račun HAKOM-a i pogrešno doznačena sredstva državnog proračuna koja korisnici zabunom doznače na žiro-račun HAKOM-a, HAKOM redovito uplaćuje u državni proračun, tako je u 2009. godini transferirano 89.417.220,38 kn, a na dan 31.12.2009. ostalo je ukupno samo 11.045,00 kn. Uzimajući u obzir sve navedeno u 2009. godini u državni proračun ukupno je uplaćeno 493.681.552,33 kuna.
U raspravi na Odboru upozoreno je na nemogućnost kontrole iznosa računa koje dostavljaju operatori za korištenje fiksnih i mobilnih telefona. Sve više građana žali se da su im ispostavljeni puno veći računi, od stvarne potrošnje telefonskih impulsa, iako operatori stalno reklamiraju nove povoljnije i jeftinije tarife. Posebno su visoki iznosi korištenja usluga rominga, pa neki korisnici tih usluga deaktiviraju korištenje roming usluge kako bi izbjegli plaćanje visokih računa.Takve pojave na telekomunikacijskom tržištu treba što prije bolje regulirati, i pojačati zaštitu potrošača, korisnika telekomunikacijskih usluga. Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije ima posebnu službu (Povjerenstvo) za zaštitu korisnika, ali građani nisu u dovoljnoj mjeri upoznati sa radom tog Povjerenstva, pa treba dodatno educirati potrošače, korisnike telekomunikacijskih usluga, na mogućnosti i način zaštite od eventualnog neprimjernog ponašanja operatora na telekomunikacijskom tržištu.
U raspravi je zatraženo od HAKOM-a da spriječi pojavu da pojedini mobilni operatori dostavljaju svoje dopise korisnicima na engleskom jeziku, umjesto na službenom hrvatskom jeziku.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije za 2009. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

     PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                          doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 57. sjednici održanoj 30.lipnja  2010. godine, Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2009. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 18. svibnja 2010. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske koja nema primjedbi na Godišnje financijske izvještaje Hrvatske banke za obnovu i razvitak za 2009. godinu.
Reviziju poslovanja HBOR-a za 2009. godinu provelo je revizorsko društvo Deloitte d.o.o. koje je u svojem izvještaju izrazilo pozitivno mišljenje o financijskim izvještajima HBOR-a za 2009. godinu.
U uvodnom izlaganju predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak istaknuo je da je HBOR, u izvještajnom razdoblju, uložio velike napore kako bi osigurao dostatna sredstva za potrebe kreditiranja hrvatskoga gospodarstva. Tijekom 2009. godine odobreno je ukupno 1.202 kredita u ukupnom iznosu od 6.155 milijuna kuna. Najsnažniju potporu HBOR je pružio hrvatskim izvoznicima, te je za njihove potrebe odobrio 550 kredita u ukupnom iznosu od 4.189,8 milijuna kuna ili oko 68% ukupno odobrenih sredstava. Program Priprema izvoza u 2009. godini omogućio je realizaciju 498 kredita u iznosu od 3.787,4 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 14,2% u odnosu na iznos odobrenja u 2008. godini. U 2009. godini po programima namijenjenim isključivo za malo i srednje poduzetništvo (11 programa) odobreno je 961 milijun kuna. Kada se obuhvate sva odobrenja malim i srednjim poduzetnicima po svim HBOR-ovim programima tijekom 2009. godine podržano je 997 projekata u iznosu od gotovo 3 milijarde kuna.
Financijsko poslovanje HBOR-a u 2009. godini obilježavaju sljedeći podaci:
Ukupna bilančna suma na dan 31.12. 2009. godine iznosi 20.789,7 milijuna kuna te je u odnosu na početak godine povećana za 11%; Stanje novčanih sredstava i depozita kod drugih banka iznosi 251,3 milijuna kuna i čini 1% ukupne aktive; Ukupni neto krediti iskazani su u iznosu od 20.195,9 milijuna kuna te čine 97% ukupne aktive, a u odnosu na početak godine veći su za 15%, dok su ukupni bruto krediti iskazani u iznosu od 22.382,1 milijuna kuna; Stanje ukupnih obveza na dan 31. 12. 2009. godine iznosi 14.116,8 milijuna kuna i čini 68% ukupne pasive. Najveći iznos ukupnih obveza čine kreditna zaduženja HBOR-a u inozemstvu i obveze po izdanim obveznicama u ukupnom iznosu od 12.741,3 milijuna kuna. Obveze po kreditima povećane su u odnosu na početak godine za 4% što je rezultat novih kreditnih zaduženja. U razdoblju od 1.1. do 31. 12. 2009. godine HBOR je ostvario ukupne prihode u iznosu od 943,5 milijuna kuna, rashode u iznosu od 778,0 milijuna kuna i pozitivan financijski rezultat u iznosu od 165,5 milijuna kuna.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Pohvaljeno je predmetno Izvješće i dana je puna potpora radu Hrvatske banke za obnovu i razvitak jer svoju poslovnu politiku prilagođava potrebama gospodarstva.  To potvrđuje aktivno uključivanje Hrvatske banke za obnovu i razvitak u provođenje Mjera za gospodarski oporavak i razvitak, koje je donijela Vlada Republike Hrvatske;
- U raspravi je iznijeto mišljenje da dani krediti po Modelu „A“(krediti za obrtna sredstva) prema kojem omjer financiranja kredita iznosi 40% HBOR i 60% poslovne banke, nije još dao očekivane rezultate jer je na četiri aukcije dodijeljeno samo 810 milijuna kuna kredita, a planirani kreditni potencijal tog modela iznosi 3 milijarde kuna. Također je istaknuto da prema Modelu „B“ koji je namijenjen kreditiranju novih investicija (krediti za osnovna sredstva) nije realiziran niti jedan kredit.
- Upozoreno je da HBOR svoju poslovnu politiku treba usmjeriti na davanje kredita preko poslovnih banaka, a izbjegavati mogućnost izravnog kreditiranja. Posebnu pozornost treba posvetiti efikasnoj naplati izravno danih kredita.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ODLUKE
O POTVRĐIVANJU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠĆA HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVITAK (HBOR) ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

        PREDSJEDNIK  ODBORA
                        doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 57. sjednici održanoj 30. lipnja 2010. godine, Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u godini 2009. koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, aktom od 7. svibnja 2010. godine.
Odbor za financije i državni proračun raspravljao je, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Izvješću kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske koja predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2009. godini.
U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti istaknuo da je Hrvatska akademija, na dan 31. prosinca 2009. godine imala 144 redovita člana, zatim 132 dopisna člana te 90 članova suradnika, tj. ukupno 366 članova. Tijekom 2009. Akademija je održala dvije redovite skupštine i jednu svečanu sjednicu, organizirala je i 42 znanstvena skupa, simpozija i okrugla stola, 29 javnih predavanja istaknutih inozemnih i domaćih znanstvenika i umjetnika, 34 predstavljanja knjiga i konferencija za novinare, 30 izložbi i 4 komemoracije preminulim članovima. Tijekom godine Zaklada Hrvatske akademije obavila je zadaće poticanja znanstvenoistraživačkog rada u Republici Hrvatskoj koje su utvrđene Statutom Zaklade. Državnim proračunom za 2009. godinu Zakladi Hrvatske akademije bilo je osigurano 2.000.000,00 kuna, što je manje nego prethodnih godina. Nakon provedenog javnog natječaja Upravni odbor Zaklade odlučio je da se sredstva u iznosu od 1.200.000,00 kuna raspodjele na ukupno 97 projekata koje su predložili organizacije i pojedinci. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u 2009. godini ostvarila je ukupne prihode u iznosu od 76.169.336,73 kuna. U strukturi ukupno ostvarenih prihoda sudjeluju: Državni proračun sa 79%; prihodi iz ministarstava namijenjeni ostvarenju pojedinih projekata sa 12%; vlastiti prihodi Akademije sa 6% i prihodi iz Proračuna lokalne uprave te donacije sa 3%. Upozoreno je da se sredstva državnog proračuna namijenjena Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti iz godine u godinu smanjuju, tako su u 2007. godini iznosila 65 milijuna kuna, a u 2009. godini 61 milijun kuna. Iz Završnog računa Akademije razvidno je da su ukupni troškovi poslovanja bili veći za 2.713.733,50 kuna u odnosu na ostvarene prihode. Do navedenog prekoračenja došlo je isključivo iz razloga što je tijekom 2009. godine dovršen projekt uređenja nove Knjižnice, za koji su sredstva bila osigurana u prethodnom razdoblju. Međutim, kako ta sredstva nisu bila utrošena do kraja 2008., ona su tada iskazana kao višak prihoda koji se prenio u 2009. godinu,a iz toga je viška pokriven spomenuti manjak.
 
U raspravi na Odboru predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti upozorili su na činjenicu da se sredstva državnog proračuna namijenjena Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti iz godine u godinu smanjuju, tako su u 2007. godini iznosila 65 milijuna kuna, u 2009. godini 61 milijun kuna, a za 2010. godinu planirano je 60 milijuna kuna. Osim toga istaknuto je da će u 2010. godini trebati isplatiti zaposlenicima Akademije 2 milijuna kuna, s osnova neisplaćene božićnice, a to znači da će proračunska sredstva namijenjena Akademiji u 2010. godini iznositi 58 milijuna kuna.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, prema iznijetom mišljenju, zaslužuje posebni tretman u našem društvu jer predstavlja intelektualnu elitu Republike Hrvatske. Pohvaljen je rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u izvještajnom periodu, uz napomenu da mediji nedovoljno prate rad Akademije koja je u 2009. godini organizirala 42 znanstvena skupa i simpozija, 29 javnih predavanja i puno drugih aktivnosti. U narednom periodu očekuje se još veći angažman svih članova Akademije posebno u svezi izražavanja stajališta o ključnim problemima koji negativno utječu na razvoj društva u cjelini.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u godini 2009.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

     PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                          doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 57. sjednici održanoj 30. lipnja 2010. godine, Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2009. Odbor za financije i državni proračun raspravljao je, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Izvješću kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatskog olimpijskog odbora istaknuo je da su punopravni članovi HOO-a: 39 športska saveza olimpijskih športova, 31 športski savez neolimpijskih športova, 21 zajednica športskih udruga i saveza županija i Grada Zagreba te klub hrvatskih olimpijaca, a pridruženi članovi su 9 udruga i ustanova iz športa i 8 športskih saveza. U otežanim gospodarskim uvjetima HOO je u 2009. godini uspio realizirati opsežan plan programa kojima su, pored ostalog, obuhvaćene: pripreme za sudjelovanje na Zimskim olimpijskim igrama u Vancouveru 2010; pripreme i nastup na Mediteranskim igrama u Pescari; razvojni programi Nacionalnog športskog saveza; razvojni programi HOO-a, te druge aktivnosti usmjerene jačanju suradnje s lokalnim športskim zajednicama, kao i jačanju međunarodne pozicije HOO-a i suradnje s međunarodnim športskim institucijama.
Ukupni ostvareni prihodi HOO-a u 2009. godini iznosili su 121.058.781,00 kuna. U strukturi prihoda najveću stavku čine sredstva državnog proračuna u iznosu od 106.712.911,00 kuna ili 88,15%.
Predstavnik Hrvatskog olimpijskog odbora upozorio je članove Odbora da je u financijskom izvješću u poglavlju I. Planirani i ostvareni prihodi – po izvorima naveden podatak da je iz tekuće pričuve državnog proračuna HOO-u isplaćeno 4.030.000,00 kn. Međutim, nakon mišljenja Ministarstva financija, navedeni podatak je ispravljen budući iznos od 30.000,00 kn predstavlja donaciju Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa izvršenu preko aktivnosti A577129 Poticanje međunarodne športske suradnje hrvatskih športaša s konta tekuće donacije.
Ukupno ostvareni rashodi u 2009. godini iznose 120.285.754,00 kn i usklađeni su s ukupno raspoloživim financijskim sredstvima za programe, a u odnosu na izmijenjeni plan realizirani su sa 95,72%. Utvrđeni višak prihoda za 2009. godinu iznosi 773.027,00 kuna.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da bi Hrvatski olimpijski odbor trebao prije svega voditi brigu o financiranju i razvoju olimpijskih športova, jer uočena je pojava da sve više športskih saveza, koji nemaju olimpijske športove koriste financijska sredstva Hrvatskog olimpijskog odbora. Osim toga ima slučajeva da se za dodjelu financijskih sredstava Hrvatskog olimpijskog odbora javljaju i športski savezi koji u svom sastavu nemaju natjecateljske klubove, te je upitno da li uopće smiju nositi taj naziv. Navedeni problem treba što prije riješiti ili zakonom ili podzakonskim aktom, kako bi se spriječila pojava da navedeni. Športski savezi, koji to u stvari nisu, koriste financijska sredstva Hrvatskog olimpijskog odbora.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Programsko i financijsko izvješće Hrvatskog olimpijskog odbora za 2009. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

     PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                          doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 57. sjednici održanoj 30. lipnja 2010.godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije u vezi s Nacionalnim programom za Hrvatsku u okviru programa IPA – komponenta Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2009. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  4. lipnja 2010.godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.
Predloženim zakonom potvrđuje se predmetni  Sporazum o financiranju koji predstavlja pravnu osnovu za financiranje projekata koje je Republika Hrvatska predložila u okviru programa IPA-komponenta Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2009. godinu. Ukupna vrijednost programa IPA-komponenta Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2009. godinu iznosi 395.059.831,00 kuna. Vrijednost koja je predviđena darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj iznosi 307.340.439,00 kuna, dok će ostatak iznosa osigurati tijela državne uprave u svojim proračunima. Ukupna vrijednost sufinanciranja iznosi 87.719.392,00 kuna. U 2011. godini za izvršenje Sporazuma potrebno je izdvojiti ukupno 334.346.725,00 kuna od čega će se 260.108.119,00 kuna financirati iz IPA kontribucije dok će se 74.238.606,00 kuna izdvojiti iz državnog proračuna Republike Hrvatske. U 2012. godini za izvršenje Sporazuma potrebno je izdvojiti ukupno 60.713.105,00 kuna od čega će se 47.232.320,00 kuna financirati iz IPA kontribucije dok će se 13.480.785,00 kuna izdvojiti iz državnog proračuna Republike Hrvatske.
Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE U VEZI S NACIONALNIM PROGRAMOM ZA HRVATSKU U OKVIRU PROGRAMA IPA – KOMPONENTA POMOĆ U TRANZICIJI I JAČANJE INSTITUCIJA ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

        PREDSJEDNIK  ODBORA
                        doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 57. sjednici održanoj 30. lipnja 2010.godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt potpore pravosudnom sektoru, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. lipnja 2010.godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.
Ovim Zakonom potvrđuje se Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt potpore pravosudnom sektoru, kako bi njegove odredbe u skladu s člankom 140. Ustava Republike postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost Projekta je 27,9 milijuna EUR, od čega su 26 milijuna EUR sredstva zajma Svjetske banke, a 1,9 milijuna EUR su sredstva koja će se osigurati tijekom provedbe Projekta na stavci državnog proračuna, tijela nadležnog za sektor pravosuđa. Ukupan iznos zajma za realizaciju projekta je 26 milijuna EUR. Prema uvjetima dogovorenim tijekom pregovora glavnica zajma isplatit će se jednokratno na dan 15. listopada 2027. godine. Kamata je šestomjesečni LIBOR za euro, uvećan za fiksnu kamatnu maržu; početna naknada iznosi 0,25% iznosa glavnice zajma, a posljednji datum raspoloživosti zajma je 30. lipnja 2015. godine.
Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

    ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU REPUBLIKE  
    HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA PROJEKT  
   POTPORE PRAVOSUDNOM SEKTORU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

        PREDSJEDNIK  ODBORA
                        doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 56. sjednici održanoj 17. lipnja 2010. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. lipnja 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom smanjuje porezno opterećenje dohotka, čime se daje dodatni poticaj potrošnji i neizravno utječe na trendove zapošljavanja odnosno na zadržavanje postojećih radnih mjesta. Predložene izmjene u sustavu poreza na dohodak povećat će neto primitke za ukupno 1.480.179 građana. Smanjenje niže porezne stope s dosadašnjih 15% na 12% povećat će dohodak osoba s nižim dohocima. U isto vrijeme, ukidaju se porezne stope od 35% i 45%, a uvodi se nova stopa od 40%. Zbog promjene stopa poreza na dohodak izmijenit će se i stope predujmova poreza na dohodak. Osim navedenog, predlaže se ukidanje poreznih olakšica koje je porezni obveznik mogao koristiti u ukupnom iznosu do 12.000,00 kuna godišnje (premije životnog osiguranja koje imaju obilježje štednje, dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje, te dobrovoljno mirovinsko osiguranje). Predlaže se oslobađanje od plaćanja poreza na dohodak i porezno priznavanje rashoda za uplate premija dobrovoljnog mirovinskog osiguranja od strane poslodavaca, a u korist radnika, do iznosa od 6.000,00 kuna godišnje. Oslobađaju se od plaćanja poreza na dohodak stipendije koje se dodjeljuju iz proračuna Europske unije te stipendije studentima za redovno školovanje koje dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj osnovane s namjenom stipendiranja. Povećava se iznos nabavne cijene, za porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost, sa 2000,00 kuna na 3.500,00 kuna. Predloženom izmjenom vrši se usklađivanje sa promjenama cijena odnosno porastom troškova proizvodnje, što će olakšati poslovanje obrtnika i drugih samostalnih djelatnosti.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U raspravi na Odboru iznijeta su stajališta Hrvatske gospodarske komore koja podržava predložene izmjene predmetnog Zakona, usmjerene smanjenju poreznog opterećenja građana, ali u cilju osiguranja dugoročne održivosti sustava socijalnog osiguranja u uvjetima starenja stanovništva, predlaže amandmane kojima se izjednačavaju porezni tretman životnog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, sa štednom komponentom, ako ih ugovaraju poslodavci za svoje radnike. Iznijeto je i mišljenje da nije prihvatljivo izjednačavanje životnog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, te uplate premije životnog osiguranja ne bi trebale biti priznate kao troškovi poslovanja, posebice što je dosadašnja praksa potvrdila da je područje životnog osiguranja bilo područje korupcije.

O predloženim amandmanima Odbor se nije izjašnjavao, već je ostavio mogućnost da članovi Odbora eventualno preuzmu predložene amandmane HGK, kao svoje amandmane.

U svezi smanjenja stope poreza na dohodak sa 45% na 40%, iznijeto je mišljenje da je predložena izmjena neprihvatljiva jer se njome osigurava još veći porast i tako visokih plaća.

U svezi oslobađanja plaćanja poreza na dohodak na stipendije, na predloženi način, upozoreno je na potrebu donošenja posebnog registra stipendija s utvrđenim ukupnim iznosima po davatelju ( država, lokalna jedinica, mjerodavno ministarstvo, neprofitne udruge, privatni sektor), kako bi se točno utvrdilo o kojim se sredstvima radi i koliko bi iznosilo smanjenje poreznih prihoda s tog osnova.

Upozoreno je da ne postoji procjena fiskalnog učinka izmjena poreza na dohodak na financiranje i financijsku poziciju lokalnih jedinica, budući je porez na dohodak ključni instrument financiranja javnih rashoda lokalnih jedinica.

Naglašena je potreba preispitivanja visine i korištenja prireza poreza na dohodak na lokalnoj razini jer gornja granica od 18% je previsoka posebice u uvjetima ekonomske krize.

U raspravi na Odboru istaknuto je mišljenje kojim se upozorava da u nacionalnim ekonomijama nije praksa često mijenjanje poreznog sustava, posebice ne tijekom godine, ali s obzirom na situaciju koju je prouzročila gospodarska i financijska kriza, predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak su bolje od odredaba važećeg zakona. Međutim, ukazuje se potreba za donošenje cjelovite porezne reforme, koja bi se na vrijeme najavila, sa točno utvrđenim vremenom provođenja i primjene poreznih zakona. Posebnu pažnju treba usmjeriti boljem reguliranju poreznih obveza obrtnika, to se odnosi na utvrđivanje visine paušala, kao i suzbijanje sive ekonomije koja je značajno prisutna  u tom segmentu gospodarstva.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je većinom glasova ( 6 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“ ), predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 56. sjednici održanoj 17. lipnja 2010. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, s  Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. lipnja 2010.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da su predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit usmjerene na učinkovitije suzbijanje porezne evazije i jačanje porezne discipline i to posebice za:
-  korištenje sredstava poslovanja za podmirivanje privatnih troškova članova društva, dioničara,
-  korištenje imovine iskazane u poslovnoj imovini društva (jahte, gliseri, apartmani) u   privatne svrhe,
- sprječavanje transferiranja („prelijevanja“) dobiti između povezanih društava u cilju izbjegavanja plaćanja poreza,
- sprječavanje „trgovanja“ poreznim gubicima, bez plaćanja poreza i bez sanacije poslovanja i očuvanja radnih mjesta.
Predložene izmjene u sustavu poreza na dobit protuteža su učincima izmjena u sustavu poreza na dohodak, jer će zbog poreznog rasterećenja dohotka zbog snižavanja poreznih stopa doći do smanjenja poreznih prihoda u državnom i lokalnim proračunima, obzirom da primjenom ovog prijedloga Zakona u konačnici dolazi do povećanja, ne samo prihoda od poreza na dobit koji su prihodi državnog proračuna, već osobito i povećanja prihoda od poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak koji su u pravilu prihodi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U raspravi na Odboru podržano je osnovno opredjeljenje ovoga Zakona kojim se želi pojačati porezna disciplina i spriječiti dosadašnja praksa izbjegavanja plaćanja poreza na dobit. U svezi odredbe članka 10. kojom je regulirano plaćanje poreza po odbitku po stopi od 20%, na sve vrste usluga koje su plaćene osobama koje imaju sjedište ili mjesto stvarne uprave u državama, osim država EU, u kojima je opća ili prosječna nominalna stopa oporezivanja dobiti niža od 12,5%, iznijeto je mišljenje da se ne bi pogriješilo da je predložena stopa i veća od 12,5%.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 56. sjednici održanoj 17. lipnja 2010.godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe o izmjenama i dopunama Okvirnog ugovora o zajmu između Razvojne banke Vijeća Europe i Republike Hrvatske koji se odnosi na F/P 1498 (2004) – Projekt izgradnje objekata komunalne i društvene infrastrukture na hrvatskim otocima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  28. svibnja 2010.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Predloženim Zakonom mijenja se Dodatak 1 Okvirnog ugovora o zajmu kojim se redefiniraju obuhvat i ukupni procijenjeni troškovi Projekta na način da novi ukupni procijenjeni troškovi Projekta iznose 386.728.743,00 kuna, a omjer i struktura financiranja su: CEB 50% (odnosno nepromijenjeni iznos zajma od oko 193,35 milijuna kuna) i Vlada Republike Hrvatske: 50% (također oko 193,35 milijuna kuna). Na ovaj se način iz definicije obuhvata odnosno ukupno procijenjenih troškova Projekta izuzimaju sredstva jedinica lokalne samouprave i ostalih. Time će se formalizirati izvorna ideja hrvatske strane da jedinice lokalne samouprave i ostali, ovisno o svojim financijskim kapacitetima sudjeluju u provedbi aktivnosti vezanih uz izgradnju sekundarne komunalne infrastrukture koja se financira sredstvima CEB-a i državnog proračuna Republike Hrvatske.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku budući da je njegovo stupanje na snagu jedan od uvjeta za stupanje na snagu Ugovora o izmjenama i dopunama Okvirnog ugovora o zajmu, nakon čega će biti omogućeno povlačenje preostalih sredstava zajma.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I RAZVOJNE BANKE VIJEĆA EUROPE O IZMJENAMA I DOPUNAMA OKVIRNOG UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU RAZVOJNE BANKE VIJEĆA EUROPE I REPUBLIKE HRVATSKE KOJI SE ODNOSI NA F/P 1498 (2004) – PROJEKT IZGRADNJE OBJEKATA KOMUNALNE I DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE NA HRVATSKIM OTOCIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 55. sjednici održanoj 9. lipnja 2010.godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za "Projekt obnove cesta II (Hrvatska)/B", s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. svibnja 2010.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom potvrđuje Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske investicijske banke za "Projekt obnove cesta II (Hrvatska)/B". Ukupni troškovi predmetnog Projekta procijenjeni su na 185,84 milijuna EUR. Projekt se sastoji od obnove oko 304 km državne mreže cesta u Hrvatskoj. Europska investicijska banka potvrdila je sufinanciranje troškova projekta putem zajma, Hrvatskim cestama d.o.o., u iznosu 60 milijuna EUR ( rok otplate 20 godina uz poček od 5 godina i tri opcije odabira kamata) uz uvjet da iznos zajma ne prekorači 50% ukupnog troška Projekta. Sredstva zajma bit će na raspolaganju odmah po stupanju na snagu Ugovora o jamstvu, a njihovo korištenje ugovoreno je do 30. studenoga 2012. godine.
Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku budući će sredstva zajma biti na raspolaganju za korištenje odmah nakon što Zakon stupi na snagu.

U raspravi na Odboru pohvaljen je Projekt obnove cesta u Republici Hrvatskoj, koje kreditira Europska investicijska banka, posebno u svezi izgradnje cesta na područjima posebne državne skrbi.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE
HRVATSKE I EUROPSKE INVESTICIJSKE BANKE ZA „PROJEKT OBNOVE CESTA II (HRVATSKA)/B“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 55. sjednici održanoj 9. lipnja 2010. godine, Izvješće o obavljenom uvidu u Završna izvješća o izborima i visini sredstava utrošenih za izbornu promidžbu – lokalni izbori 2009., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 11. Zakona o državnoj reviziji, dostavio Državni zavod za reviziju, aktom od 31. ožujka 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo je da su izbori za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i gradonačelnika Grada Zagreba, te njihove zamjenike provedeni u svibnju 2009. godine.

Lokalni izbori održani su u 20 županija, 126 gradova, 429 općina i Gradu Zagrebu, a na njima se ukupno kandidiralo 4359 osoba (1997 kandidata i 2362 zamjenika kandidata). Kandidati i zamjenici kandidata za nositelje izvršnih ovlasti bili su u obvezi, po provedenim izborima, izraditi Završno izvješće o izvorima i visini sredstava prikupljenih za financiranje izborne promidžbe, te u roku 14 dana od objave službenih rezultata izbora dostaviti ih nadležnom izbornom povjerenstvu. Od ukupno 1997 kandidata, 1763 ili 88,3% je dostavilo, a 234 ili 11,7% kandidata nije dostavilo Završno izvješće. Od ukupnog broja (1763) dostavljenih Završnih izvješća, u 315 odnosno 17,9% izvješća kandidati i zamjenici kandidata nisu iskazali izvore i visinu sredstava te troškove, uz izjavu da nisu ostvarili ni trošili sredstva za izbornu promidžbu. U Završnim izvješćima (1448) u kojima su iskazani izvori i visina prikupljenih sredstava, u 1426 ili 98,5% iskazani su izvori i visina sredstava u skladu s propisima, a u 1409 ili 97,3% iskazani su troškovi izborne promidžbe u skladu s propisima. Najveći broj kandidata i zamjenika kandidata koji nisu dostavili Završno izvješće kandidiralo se u lokalnim jedinicama na području Osječko-baranjske županije (49), Brodsko-posavske županije (43), Zadarske županije (20) i Splitsko- dalmatinske županije (19). Jedna politička stranka (Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje) dostavila je Državnom uredu za reviziju zajedničko izvješće, iako je propisano da kandidati i zamjenici kandidata trebaju dostaviti pojedinačna završna izvješća. Iz dostavljenog izvješća nisu vidljivi podaci o izvorima i visini sredstava utrošenih za financiranje izborne promidžbe za svakog kandidata pojedinačno.

Najznačajniji troškovi lokalnih izbora odnose se na proračune lokalnih jedinica, iz kojih je za provedbu izbora utrošeno 153.624.712,09 kuna. Za financiranje izborne promidžbe, kandidati i zamjenici kandidata su utrošili 52.782.649,07 kuna, od čega za usluge promidžbe i informiranja 32.510.369,79 kuna, za materijal i energiju 10.650.567,44 kune, te druge troškove 9.621.711,84 kune. Troškovi Državnog izbornog povjerenstva, koji se odnose na lokalne izbore u 2009. godini, iznosili su 1.017.670,66 kuna, a odnose se na troškove usluga informatičke podrške u iznosu od 634.448,80 kuna, troškove usluga promidžbe u iznosu od 343.446,12 kuna, naknade stručnom osoblju u iznosu od 28.546,14 kuna i druge materijalne troškove u iznosu od 11.229,60 kuna.

U raspravi na Odboru istaknuto je da je predmetno Izvješće pozitivan iskorak kojim se na transparentan način želi prezentirati način trošenja financijskih sredstava namijenjenih pripremi i provođenju izbora. Međutim, iz Izvješća je razvidno da postoji niz nejasnih propisa i neujednačenih kriterija koje treba što prije otkloniti. Nedopustivo je da određeni broj kandidata i zamjenika kandidata nije dostavilo Završno izvješće nadležnom izbornom povjerenstvu, iako je Zakonom propisana obveza dostave. Državni ured za reviziju uputio je 1280 dopisa kandidatima i zamjenicima kandidata sa zahtjevom za dostavom predmetnog Izvješća, ali i nakon toga 234 kandidata nije dostavilo Završno izvješće, od kojih je 9 izabrano za nositelje izvršnih ovlasti, a 124 je ostvarilo pravo na naknadu troškova izborne promidžbe u prvom izbornom krugu i 24 u drugom izbornom krugu.

Također je upozoreno da je visina naknade isplaćene nadležnim tijelima za provedbu izbora različita, a ima slučajeva da na lokalnoj razini nije isplaćena.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o obavljenom uvidu u Završna izvješća o izborima i visini sredstava utrošenih za izbornu promidžbu – lokalni izbori 2009.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 54. sjednici održanoj 26. svibnja 2010.godine, Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od   06. svibnja 2010. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.    
Sukladno odredbama članka 108. stavaka 1. i 2. i članka 110. stavka 2. Zakona o proračunu Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog godišnjeg izvješća o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu koji sadrži:
- Prikaz ukupnih prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka;
- Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu po proračunskim korisnicima;
- Izvješće o zaduživanju na domaćem i inozemnom tržištu novca i kapitala u 2009. godini;  
- Izvješće o korištenju proračunske zalihe u 2009. godini;
- Izvješće o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2009. godini;
- Izvješće financijskih planova izvanproračunskih korisnika u 2009. godini;
- Deficit općeg proračuna u 2009. godini.
U uvodnom obrazloženju predstavnik Vlade Republike Hrvatske ukratko je istaknuo   osnovne makroekonomske pokazatelje koji su obilježili 2009. godinu, podatke o ostvarenju prihoda i primitaka te rashoda i izdataka državnog proračuna u toj godini. Bruto domaći proizvod ostvario je u 2009. godini međugodišnji pad od 5,8%, a industrijska proizvodnja smanjena je u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu 9,2%. Istodobno trgovina na malo zabilježila je realno smanjenje od 15,3%, a broj noćenja turista smanjen je 1,4%. Deficit tekućeg računa bilance plaćanja smanjen je s 9,2% BDP-a u 2008. na 5,2% BDP-a u 2009. godini kao posljedica smanjenja deficita na računu roba.
Vlada Republike Hrvatske je pomoću tri rebalansa tijekom 2009. godine provela intervencije u državnom proračunu, na način da su dva rebalansa proračuna bila usmjerena na smanjenje rashoda proračuna i to za 6,5 milijardi kuna, a da je treći rebalans u 2009. godini rezultirao povećanjem prihoda proračuna, ponajprije kroz povećanje stope poreza na dodanu vrijednost s 22% na 23% i uvođenjem vremenski ograničenog poreza na plaće, mirovine i druge primitke.
Ukupni prihodi državnog proračuna za 2009. godinu ostvareni su u iznosu od 110,6 milijardi kuna odnosno na razini od 99,4% godišnjeg plana, te su u odnosu na godinu ranije zabilježili  međugodišnji pad od 4,8%.
Ukupni rashodi državnog proračuna za 2009. godinu planirani su na razini 120,5 milijardi kuna a izvršeni su u iznosu 120,2 milijarde kuna, što je za 1,6 milijardi kuna više od prethodne godine. Do navedenog povećanja došlo je prvenstveno zbog povećanja naknada građanima i kućanstvima na temelju osiguranja sredstava za mirovine, naknada za nezaposlene, aktivne politike zapošljavanja te zdravstvene skrbi, ali i povećanja financijskih rashoda zbog veće cijene kapitala na financijskim tržištima.
Ukupni manjak konsolidirane opće države u 2009. godini ostvaren je u iznosu od 10,7 milijardi kuna ili na razini od 3,2% BDP-a, što je za 0,3 postotna boda više u odnosu na planirani manjak. Glavnina manjka od 2,9% BDP-a zabilježena je na razini državnog proračuna dok je na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvareno 0,3% BDP-a, a na razini izvanproračunskih korisnika 0,005% BDP-a.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da je iz Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu razvidno da su predložene mjere za prevladavanje posljedica gospodarske krize u Republici Hrvatskoj bile isključivo usmjerene na rebalanse državnog proračuna, a ne na poticanje rasta gospodarstva u cjelini. U svezi deficita državnog proračuna upozoreno je na oprez budući da postoji mogućnost aktiviranja danih državnih jamstava (posebno u brodogradnji). Problematika danih državnih jamstava i visina javnog duga bit će glavni problem državnog proračuna i u narednim godinama, zbog čega bi trebalo posebno voditi računa o novim zaduženjima kojima će se servisirati tekući rashodi države.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske dodatno je obrazložio održivost javnoga duga Republike Hrvatske i istaknuo da je razina javnog duga koja iznosi 35% BDP-a ( sa uključenim državnim jamstvima do 50% BDP-a) znatno niža od prosjeka zemalja EU koji iznosi oko 70% BDP-a
U raspravi na Odboru posebno je istaknuto da su ukupni prihodi državnog proračuna za 2009. godinu u iznosu od 110,6 milijardi kuna ostvareni na visokoj razini od 99,4% godišnjeg plana. Osim prihoda od PDV-a koji je ostvaren u iznosu od 1,4 milijarde kuna, što je u odnosu na 2008. godinu smanjenje od 288,1 milijuna kuna, svi drugi prihodi nisu znatno podbacili, a prihod od poreza na dodanu vrijednost ostvaren je u iznosu od 37,1 milijardi kuna, što je 0,6% više od plana. Povećanje prihoda u 2009. godini ostvareno je i kod trošarina u iznosu od 8,2 milijarde kuna, što je 2,8% više od plana.
U svezi izvješća Državne revizije o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, u raspravi je istaknuto da ohrabruje podatak da nema neizvršenih naloga i preporuka DUR-a za navedeno razdoblje, a nalozi i preporuke  čije je izvršenje u postupku doprinijeti će kvalitetnijem uvidu u trošenje proračunskih sredstava
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 6 glasova ”za” i  4 glasa ”protiv”) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

GODIŠNJEG IZVJEŠTAJA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Sukladno odredbi članka 111. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnje izvješće o izvršenju Financijskog  plana Hrvatskih voda za 2009. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnje izvješće o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2009. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnje izvješće o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2009. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnje izvješće o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2009. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnje izvješće o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2009. godinu;

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

       PREDSJEDNIK  ODBORA
           doc.dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 54. sjednici
održanoj 26. svibnja 2010.godine, Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od   06. svibnja 2010. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Prijedlogu zakona, sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.    
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se, temeljem rezultata provedene analize i uočenih nedostataka u provedbi Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata kao i preporuka GRECO-a, ovim Prijedlogom zakona unapređuje sustav financiranja političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata, nadogradnjom postojećih zakonskih rješenja te kvalitetnijim i primjerenijim rješenjima pojedinih pitanja koja su značajna za zakonitost i pravilnost provedbe izbora. Odredbe ovoga Prijedloga zakona primjenjuju se na redovito godišnje financiranje političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i nezavisnih članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te na financiranje izborne promidžbe političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske, za zastupnike u  Hrvatski sabor, za članove za Europski parlament, za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i gradonačelnika Grada Zagreba, te za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
-U svezi odredbe članka 18. Prijedloga zakona iznijeto je mišljenje da bi u stavku 1. trebalo povećati iznos (predloženo 50.000,00 kn)  koji kandidat za Predsjednika Republike Hrvatske treba, kao polog uplatiti na račun DIP-a.
-U svezi istog članka iznijeto je mišljenje da je stavak 6. nepotreban i da ga treba brisati. Naime, kandidatura za Predsjednika Republike Hrvatske je ozbiljna odluka i nema valjanog razloga za vraćanje pologa onim kandidatima koji kandidaturu ne podnose ili ne skupe dovoljan broj potpisa
- Iznijeto je i mišljenje da su Financijska sredstva koja se uplaćuju na posebne račune, za osvojene mandate u manjim općinama, uglavnom mala, a da su troškovi za vođenje posebnih računa prilično visoki pa bi trebalo preispitat mogućnost da se ta sredstva uplaćuju na račune političkih stranaka koje će ih dalje proslijediti i time smanjiti nepotrebne dodatne troškove i moguće nesporazume u postupku provođenja revizije korištenja tih sredstava.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe
2. Sve primjedbe, mišljenja i prijedlozi, izneseni u raspravi, uputit će se predlagatelju ovoga Zakona da ih  uzme u obzir prilikom pripreme Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

       PREDSJEDNIK  ODBORA
           doc.dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 53. sjednici održanoj 29. travnja 2010. godine, Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o Popisu trgovačkih društava od posebnog državnog interesa, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  15. travnja 2010. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu odluke o izmjeni Odluke o Popisu trgovačkih društava od posebnog državnog interesa kao matično radno tijelo.        
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Prijedlogom odluke predlaže produljenje roka, u kojem Vlada Republike Hrvatske treba podnijeti Hrvatskome saboru Izvješće o poslovanju trgovačkih društava od posebnog državnog interesa u Republici Hrvatskoj. Prvotno određeni rok za izradu i dostavu predmetnog Izvješća Hrvatskom saboru, do kraja kolovoza tekuće godine za prethodnu godinu, nije moguće ispoštovati pa se predlaže da taj rok bude do kraja rujna tekuće godine za prethodnu godinu. Naime, sukladno odredbama članka 50. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima Glavna skupština se mora održati u prvih osam mjeseci poslovne godine (najkasnije do 31. kolovoza ). Glavna skupština usvaja godišnja financijska izvješća koje je ispitao revizor, te Odluku o raspodjeli ostvarene dobiti/gubitka. Slijedom navedenog razvidno je da predmetna društva neće raspolagati, do kraja kolovoza, odlukama o raspodjeli ostvarene dobiti.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o Popisu trgovačkih društava od posebnog državnog interesa i odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ODLUKE
                 O IZMJENI ODLUKE O POPISU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA OD POSEBOG  
                 DRŽAVNOG INTERESA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

        PREDSJEDNIK  ODBORA
            doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 52. sjednici održanoj 22. travnja 2010. godine, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o preuzimanju dioničkih društava, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od  18. veljače 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Kluba zastupnika SDP-a obrazložio dopunu članka 14. važećeg Zakona kojom se predlaže da jedinica lokalne samouprave ili područne (regionalne) samouprave kada samostalno ili djelujući zajednički stječe dionice ciljnog društva od strane Republike Hrvatske, Hrvatskog fonda za privatizaciju ili drugog tijela koje upravlja dionicama u vlasništvu Republike Hrvatske, nije obvezna objaviti ponudu za preuzimanje. Isto tako predloženo je da se i postupci koji su započeti po Zakonu o preuzimanju dioničkih društava nastave po odredbama ovoga Prijedloga zakona.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog predlagatelja ovoga Zakona da se, u skladu sa člankom 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, ovaj Zakon raspravi po hitnom postupku.

Vlada Republike Hrvatske dostavila je pisano mišljenje Klasa: 432-02/10-01/1; Urbroj: 5030120-10-2 od 18. ožujka 2010. godine, u kojem predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o dopuni Zakona o preuzimanju dioničkih društava, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da obrazloženje Vlade Republike Hrvatske, kojim se predlaže ne prihvaćanje ovoga Prijedloga zakona, nije prihvatljivo posebno u dijelu u kojem se poziva na neusklađenost ovoga Prijedloga zakona s pravnom stečevinom EU. Naime, prijenosom dionica Gradu Opatiji je nadoknađena vrijednost nekretnina koje su unesene u temeljni kapital i na takvo stjecanje se ne mogu primjenjivati odredbe Zakona o preuzimanju dioničkih društava već se radi o izvornom stjecanju.

U raspravi na Odboru prevladalo je mišljenje, kojim se podupire stajalište Vlade Republike Hrvatske, da se ne prihvati ovaj Prijedlog zakona iz razloga što predložena dopuna članka 14. važećega Zakona nije u skladu s odredbama pravne stečevine Europske unije, odnosno Direktive 2004/25/EZ Europskog parlamenta. Naime, Zakon o preuzimanju dioničkih društava, zadnjom izmjenom i dopunom u 2009. godini, u potpunosti je usklađen s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno Direktivom 2004/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, od 21. travnja 2004. godine, o ponudama za preuzimanje, a što je i potvrđeno od strane Europske komisije, budući da je poglavlje 6. Pravo trgovačkih društava, u okviru kojega je i regulativa preuzimanja dioničkih društava, privremeno zatvoreno. Osim toga neprihvatljiv je i prijedlog (članak 2.) da se postupci za preuzimanje društava koji su započeti po važećem Zakonu o preuzimanju dioničkih društava nastave po ovom Prijedlogu zakona, iz razloga što bi prouzročio pravnu nesigurnost za sve sudionike na tržištu kapitala koji su postupali s povjerenjem u važeće zakonske odredbe, te dionice ciljnih društava stjecali ili otpuštali pod uvjetima propisanim ranije važećim Zakonom o preuzimanju dioničkih društava.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora nije podržao predmetni Zakon i odlučio je većinom glasova ( 6  glasova  „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽANA) predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o preuzimanju dioničkih društava, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome  saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 52. sjednici održanoj 22. travnja 2010. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o financijskoj suradnji (2003. godina), s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  9. travnja 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženim Zakonom potvrđuje Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o financijskoj suradnji (2003. godina). Ugovor predstavlja pravni okvir temeljem kojega će Vlada SR Njemačke staviti na raspolaganje Vladi Republike Hrvatske ili drugom zajmoprimcu kojeg obje Vlade dogovorno odaberu, zajam sa sniženom kamatom u visini do 18.000.000 eura za financiranje projekta „Vodoopskrba i zbrinjavanje otpadnih voda u Republici Hrvatskoj, faza 3.“ Realizacija ovog projekta doprinijet će ostvarivanju nekih od najvažnijih strateških ciljeva Republike Hrvatske i postizanju europskih standarda na području vodnog gospodarstva.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za stupanje na snagu Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o financijskoj suradnji (2003. godina).

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon i odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE O FINANCIJSKOJ SURADNJI (2003. GODINA)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 52. sjednici održanoj 22. travnja 2010. godine, Izvješće o radu Vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza utvrđenih zakonom u programima HR-a i HTV-a u razdoblju od 14. listopada 2008. do 24. veljače 2010. godine i Izvješće Ravnateljstva HRT-a o poslovanju HRT-a za 2008. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Programsko vijeće HRT-a, aktom od 4.ožujka 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je Izvješće Ravnateljstva HRT-a o poslovanju HRT-a za 2008. godinu, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 

U uvodnom obrazloženju predstavnik Programskog vijeća HRT-a istaknuo je ciljeve i strategiju poslovanja HRT-a u izvještajnom razdoblju. Poslovanje HRT-a u 2008. godini iskazuje pozitivan poslovni rezultat. Ostvareni su prihodi u iznosu od 1.549.313.242,00 kuna, oko 1,3% ispod plana, od toga prihodi od pristojbe čine 68,8% ukupnih prihoda, dok prihodi od marketinga sudjeluju u ukupnim prihodima sa 22,3%. Ukupni rashodi HRT-a u 2008. godini iznosili su 1.545.183.316,00 kuna, dobit prije oporezivanja iznosila je 4.129.926,00 kuna. HRT je obračunala porez na dobit u iznosu od 3.996.174,00 kuna te je ostvarila dobit nakon oporezivanja u iznosu od 133.752,00 kuna.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa:612-12/10-02/01 Urbroj: 5030104-10-2 od 9.travnja 2010. godine) o predmetnim Izvješćima.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja:

Iskazana je određena rezerviranost i dvojba u vjerodostojnost predmetnog Izvješća i zbog izrečene rezerviranosti predstavnika Ravnateljstva HRT-a i Programskog vijeća HRT-a u svezi pojedinih podataka iznijetih u Izvješću.

U svezi rezultata poslovanja HRT-a u 2008. godini upozoreno je da u strukturi prihoda i dalje dominiraju prihodi od pristojbe (68,8%), koji su sa prihodima od marketinga (22,3%) činili 91,1% ukupnog prihoda HRT-a u 2008. godini. Takvu strukturu prihoda treba mijenjati na način da se postupno smanjuju prihodi od RTV pristojbe a povećavaju drugi prihodi.

U raspravi je iznijeto mišljenje da predmetno Izvješće ne udovoljava temeljnim zahtjevima struke, niti sa formalnog niti sa sadržajnog aspekta.Naime, nemoguće je pratiti određene podatke, nema usporedbe prihoda i rashoda po organizacijskim jedinicama, tabelarni podaci nisu analitički obrazloženi, a prikaz smanjenja pojedinih troškova iskazan je samo u relativnom a ne i u apsolutnom iznosu.
Vidljivo je da se na neprihvatljiv način, zbog promjena računovodstvenih politika, izravno utjecalo na nerealno povećanje prihoda i nerealno smanjenje rashoda, što je sve rezultiralo ostvarenjem dobiti, a zapravo je u 2008. godini HRT iz poslovanja ostvario gubitak.

U svezi rezervacije troškova istaknuto je da je HRT temeljem Odluke Ravnateljstva ukinuo rezerviranja koja su formirana temeljem provedenog nadzora od strane Porezne uprave u iznosu od 29.000.000 kuna. Budući da HRT protiv izdanog Rješenja Ministarstva financija vodi upravni spor koji još nije okončan i čiji je ishod neizvjestan iznijeto je mišljenje da je HRT u bilanci na dan 31.prosinca 2008. godine manje iskazao obveze za rezervacije troškova te je više iskazao prihode od ukidanja dugoročnih rezervacija u računu dobiti i gubitka za 2008. godinu. Također je naglašeno da se protiv HRT-a vode sudski sporovi u približnoj vrijednosti 105.489.977 kuna, a HRT nije rezervirao sredstva za potencijalne obveze koje mogu proisteći iz gubitaka sudskih sporova. HRT nije sukladno MRS.19. t.133.-143. Primanja zaposlenih i MRS 37. t.5.d) Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina, rezervirao sredstva za otpremnine i jubilarne nagrade zaposlenika za buduća razdoblja.

Tijekom 2008. godine HRT je promijenio računovodstvenu politiku ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca, na način da se dospjela, nenaplaćena potraživanja od kupaca ispravljaju nakon dospijeća od 365 dana dok su ista u 2007. godini ispravljana nakon dospijeća od 180 dana. Navedena promjena politike ne reflektira se realno na financijska izvješća jer je iznos od 36.458.577 kuna potraživanja od kupaca ostao nenaplaćen do dana 15. travnja 2009. godine, a bio bi ispravljen na teret rashoda da nije došlo do promjene politika. Sukladno navedenom, u bilanci na dan 31. prosinca 2008. godine potraživanja od kupaca više su iskazana za iznos od 36.485.577 kuna, istovremeno za isti iznos, manje su iskazani rashodi u računu dobiti i gubitka za 2008. godinu.
HRT nema upisano odgovarajuće vlasništvo na svim zemljištima i građevinskim objektima iskazanim u poslovnim knjigama, a ulaganja u nekretnine ne iskazuje po tržišnim vrijednostima sukladno t. 31. i 32. MRS 16. Nekretnine, postrojenja i oprema.
Također je istaknuto da HRT ne provodi revalorizaciju vrijednosti nekretnina, iz čega proizlazi da se knjigovodstveni iznos značajno razlikuje od onog do kojeg bi se došlo utvrđivanjem fer vrijednosti na datum bilance.

U raspravi je upozoreno i na neracionalno postupanje u poslovanju i neprimjenu Zakona o javnoj nabavi u postupcima javne nabave.

Upozoreno je i na povećanje rashoda za zaposlenike za 30 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu, a posebice na pojedine iznose honorara koji visinom odudaraju od uobičajnih standarda i ne odgovaraju gospodarskom okružju.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora 
odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći        

ZAKLJUČAK

1. Ne prihvaća se Izvješće Ravnateljstva HRT-a o poslovanju HRT-a za 2008. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 52. sjednici održanoj 22. travnja 2010. godine, Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2009. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  18. ožujka 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je ugovaranje prve generacije pretpristupnih programa (CARDS, PHARE i SAPARD) završeno. Provedba projekata u CARDS, PHARE i ISPA programa je u tijeku, a konačno izvješće bit će sastavljeno za svaki program po završetku rokova za plaćanje. U razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2009. Europska komisija je na račun Nacionalnog fonda doznačila 46,51 milijuna eura. Sredstva su doznačena za programe PHARE, ISPA, SAPARD i IPA komponente I, III i IV. Ukupno su do 31. prosinca 2009. zatražena sredstva za programe od Europske komisije u iznosu 347,12 milijuna eura, a doznačeno je 296,61 milijuna eura. Razlika između zatraženih i doznačenih sredstava nastala je zbog inertne procedure Europske komisije za odobravanje zahtjeva za koju je potrebno tri do četiri mjeseca prije uplate na račun Nacionalnog fonda.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja:

Upozoreno je na potrebu jače komunikacije državnih institucija s institucijama na lokalnoj razini, glede provođena što kvalitetnije edukacije za pripremu i izradu programa koji se kandidiraju za korištenje sredstva pretpristupnih programa pomoći EU;

Izraženo je zadovoljstvo visokim postotkom iskoristivosti sredstava pretpristupnih programa pomoći Europske unije. Naime, Hrvatska je u kroz prvu generaciju pretpristupnih fondova iskoristila preko 90% raspoloživih sredstava.

Pohvaljeni su napori Vlade Republike Hrvatske i resornih ministarstava usmjereni na organizaciju edukacije izrade programa na lokalnoj razini, koji su već dali pozitivne rezultate. Takva je pomoć nužna i u narednom periodu kako bi se što više sredstava iz novih pretpristupnih programa iskoristilo, posebno na lokalnoj razini.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetno Izvješće i odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru  sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2009. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 51. sjednici održanoj 14. travnja 2010. godine, Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Carinskog Zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. ožujka 2010. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka  65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     
U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se predloženim Zakonom nastavlja daljnje usklađivanje hrvatskog carinskog sustava s pravnom stečevinom Europske unije u Poglavlju 29 – Carinska unija, na način da se propisuje obveza podnošenja sigurnosne skraćene deklaracije prije unošenja robe u carinsko područje Republike Hrvatske uz uporabu sustava elektroničke razmjene podataka. Također se ispunjavaju i obveze preuzete u okviru pregovora u Poglavlju 33- Financijske i proračunske odredbe na način da se u potpunosti usklađuje normativni izričaj odredbe članka 225. stavka 4. Carinskog zakona koji uređuje okolnosti u kojima ne teče trogodišnji rok za obavještavanje dužnika o dugu.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA CARINSKOG ZAKONA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

        PREDSJEDNIK  ODBORA
            doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 51. sjednici održanoj 14. travnja 2010. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. ožujka 2010. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka  65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     
U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se predloženom izmjenom Zakona, od 1.rujna 2010. godine izvan snage stavlja odredba o primjeni porezne stope od 2% posebnog poreza na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke veće od 3.000,00 kuna, a manje ili jednake iznosu od 6.000,00 kuna ukupno u tijeku jednog mjeseca. Predloženom izmjenom Zakona vrši se usklađivanje s istom odredbom, kojom se regulira plaćanje istovrsnog posebnog poreza, propisanom Zakonom o izmjeni Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke. Ukidanjem stope od 2% predmetnog posebnog poreza želi se povećati potrošnja i potaknuti gospodarski razvoj u Republici Hrvatskoj. Primjena ovoga Zakona rezultirat će smanjivanjem dodatnih prihoda državnog proračuna, s osnova naplate posebnog poreza na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke, za oko 30 milijuna kuna.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da bi trebalo predmetni Zakon u cijelosti ukinuti a ne samo stopu od 2% za primitke od 3000,00 do 6000,00 kuna. Ujedno bi trebalo, prema iznijetom mišljenju, skratiti rok primjene ovoga Zakona koji je predložen 1. rujna 2010. godine.
Podržano je donošenje predmetnog zakona kao i Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke, jer se njima regulira plaćanje istovrsnog posebnog poreza, a predloženo smanjenje tj. ukidanje posebnog poreza po stopi od 2% pridonijet će daljnjem smanjenju poreznih obveza na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke regulirane ovim Zakonom.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA PRIMITKE OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI I OSTALE PRIMITKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

        PREDSJEDNIK  ODBORA
            doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 51. sjednici održanoj 14.travnja 2010. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 18. ožujka 2010. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka  65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu u svojstvu matičnog radnog tijela.     
U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se predloženom izmjenom Zakona, od 1. srpnja 2010. godine stavlja izvan snage odredba o primjeni porezne stope od 2% posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke veće od 3.000,00 kuna, a manje ili jednake iznosu od ukupno 6.000,00 kuna u tijeku jednog mjeseca. Ukidanjem stope od 2% predmetnog poreza dodatno se štiti najsiromašnija i socijalno najosjetljivija skupina društva koja najteže podnosi teret gospodarske krize. Naime, predloženom izmjenom Zakona neće biti oporezovano dodatnih 720.000 zaposlenih osoba i 190.000 umirovljenika, što će rezultirati manjim prihodima državnog proračuna, s osnova naplate posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke, za oko 450 milijuna kuna.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da bi u cijelosti trebalo ukinuti Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druga primanja jer primjena toga Zakona ne pridonosi značajnom povećanju proračunskih prihoda, a utječe na smanjenje kupovne moći građana i pad potrošnje. Osim toga upozoreno je da bi rok stupanja na snagu ovoga Zakona, 1. srpnja 2010. godine, trebalo skratiti. Iznijeto je i mišljenje da bi bilo bolje da se, prilikom izrade Prijedloga zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke napravila još detaljnija procjena očekivanih ekonomskih učinaka njegovog provođenja.
U raspravi je podržano  ukidanje porezne stope od 2% posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke jer će na taj način iz sustava oporezivanja posebnim porezom biti isključeno dodatnih 720.000 zaposlenih osoba i 190.000 umirovljenika.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA PLAĆE, MIROVINE I DRUGE PRIMITKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

        PREDSJEDNIK  ODBORA
            doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 50. sjednici održanoj 17. ožujka 2010. godine, Prijedlog zakona o poticanju prodaje stanova, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  25. veljače 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić, istaknula je da se predmetnim Prijedlogom zakona uređuje odobravanje zajmova te sklapanje i praćenje provedbe ugovora o zajmu koji se iz državnih sredstava daje prilikom kupovine stana radi poticanja prometa stanova i prevladavanja nepovoljnog stanja u stanogradnji do 31.prosinca 2011. godine. Provođenjem ovoga Zakona stvorit će se uvjeti koji će omogućiti građevinarima da sa dobivenim sredstvima od prodaje stanova započnu novi ciklus izgradnje, zaposle svoje kapacitete i na taj način sačuvaju brojna radna mjesta. Istovremeno, omogućuje se kupcima koji prvi puta kupuju stan ili kupuju veći stan, od stana kojeg imaju, da uz zajam države kupe stan pod povoljnijim uvjetima. Naime, iznos zajma u rasponu od 100 do 300 eura po kvadratnom metru stana ovisi o cijeni kvadratnog metra stana u eurima za čiju se kupovinu zajam odobrava. Rok otplate zajma, uključivo mogući poček otplate zajma do 20 godina, ne može biti duži od 30 godina od dana sklapanja ugovora o zajmu. Kamata na odobreni zajam za razdoblje počeka otplate zajma je 2% godišnje i nepromjenjiva je, a obračunava se konformnom metodom i pripisuje se glavnici. Kamata za razdoblje otplate zajma iznosi 5% godišnje i nepromjenjiva je, a obračunava se dekurzivnom metodom.

U 2010. godini planira se prodati, temeljem predmetnog Zakona, oko 1000 stanova čija ukupna vrijednost iznosi 664.000.000,00 kuna, a za realizaciju toga plana treba osigurati 100.000.000,00 kuna poticajnih sredstava. Za provođenje ovoga Zakona koristit će se sredstva preostala od Fonda za dugoročno financiranje stanogradnje uz potporu države koja se nalaze na računu Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 32.410.307,05 kuna, a ostatak potrebnih sredstava u iznosu od 67.589.692,95 kuna potrebno je osigurati u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2010. godinu.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi na Odboru izraženo je mišljenje da predloženi Zakon neće polučiti bolje rezultate od prijašnjih modela poticajne stanogradnje, a posebno je upozoreno na određena ograničenja koja su sadržana u članku 8. Konačnog prijedloga zakona, kojima se prema iznijetom mišljenju neopravdano stvara diskriminacija među izvođačima–graditeljima stanova. U svezi osiguranja financijskih sredstava za provođenje ovoga Zakona, predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da će  osim iznosa od 32.410.307,05 kuna, koji je već osiguran na računu HBOR-a, preostali iznos od 67.589.692,95 kuna biti osiguran u proračunu za ovu godinu i to: preraspodjelom proračunskih sredstava, prilivom sredstava od PDV-a s osnova prodaje stanova prema odredbama ovoga Zakona, te ovisno o potrebi  iz tekuće proračunske pričuve.

U raspravi je prevladalo mišljenje da će se predloženim zakonom stvorit  pretpostavke za kvalitetno rješavanje problema velikog broja neprodanih stanova. Osim toga započet će novi ciklus izgradnje stanova koji će osigurati zadržavanje radnih mjesta u građevinarstvu, a ujedno će se omogućiti svim zainteresiranim da kupe stanove po povoljnijim uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora  odlučio je, većinom glasova ( 8 glasova „za“ i 1 glas „protiv“), predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTICANJU PRODAJE STANOVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

doc. dr. sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 49. sjednici održanoj 10. veljače 2010. godine, predmetna Izvješća, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Državni ured za reviziju, aktom od 14. prosinca 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim Izvješćima kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju glavna državna revizorica istaknula je da je obveza podnošenja godišnjeg izvješća o radu Državnog ureda za reviziju, kao i podnošenje izvješća o obavljenim revizijama i to do konca tekuće za prethodnu godinu, izvršena u skladu s odredbama članka 11. Zakona o državnoj reviziji. Revizijom su obuhvaćeni svi subjekti za koje je Zakonom o državnoj reviziji i Zakonom o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata, propisana obveza godišnje revizije (državni proračun, lokalne jedinice, političke stranke i nezavisni zastupnici).

Osim revizija navedenih subjekata, izvršena je i revizija korisnika proračuna lokalnih jedinica kao i revizija trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska ili lokalne jedinice imaju većinsko vlasništvo nad dionicama ili udjelima. Aktivnosti Državnog ureda za reviziju utvrđene godišnjim programom rada usklađene su s Akcijskim planom za suzbijanje korupcije. U ovom izvještajnom razdoblju obavljeno je 855 revizija, od čega 546 financijskih revizija, 299 uvida u proračun i financijske izvještaje lokalnih jedinica, te 10 uvida u financijske izvještaje izvanparlamentarnih političkih stranaka. Financijska revizija obavljena je za 546 subjekata i to: državni proračun i 35 korisnika državnog proračuna; 277 lokalnih jedinica; 21 zavod za javno zdravstvo; 50 drugih korisnika proračuna; 120 trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države ili lokalnih jedinica; 21 neprofitnu organizaciju; 6 projekata; 11 parlamentarnih političkih stranaka, te za 4 nezavisna kandidata. Provedenom revizijom u ovom izvještajnom razdoblju obuhvaćena su javna sredstva u ukupnom iznosu 175.710.561.707,00 kn. O financijskim izvještajima i poslovanju subjekata revizije (546), utvrđene su činjenice na temelju kojih je Državni ured za reviziju izrazio mišljenja i to: 107 bezuvjetnih (19,6%), 434 uvjetnih (79,5%) i 5 nepovoljnih (0,9%).

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad Državnog ureda za reviziju koji je izvršenom revizijom navedenih subjekata i ukazivanjem na nepravilnosti, propuste i pogreške u poslovanju, te davanjem naloga preporuka i prijedloga za njihovo otklanjanje, pridonio poboljšanju upravljanja javnom imovinom, kao i informiranju građana o trošenju novca poreznih obveznika. Razvidan je napredak kod revidiranih subjekata i iz godine u godinu smanjuje se broj onih koji dobivaju nepovoljno mišljenje nakon obavljene revizije.

U narednom periodu trebalo bi, ukoliko je to moguće, u godišnji program rada DUR-a uključiti i reviziju svih trgovačkih društava u državnom vlasništvu, koja raspolažu velikim financijskim sredstvima.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za 2009. godinu i Izvješće o obavljenim revizijama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.scGoran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 49. sjednici održanoj 10.veljače 2010. godine, Polugodišnje izvješće Hrvatske narodne banke za prvo polugodište 2009. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, dostavila Hrvatska narodna banka aktom od 10. prosinca 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, klasa:450-02/09-02/02 od 14.siječnja 2010. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.

U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo je, pored ostalog, da je prvo polugodište 2009. godine obilježilo prelijevanje učinaka svjetske financijske krize na realni sektor gospodarstva. U Hrvatskoj je realna vrijednost BDP-a u prvih šest mjeseci na godišnjoj razini smanjena za 6,5%, što je posljedica velikog pada izvoza kao i smanjenja potrošnje kućanstava te pada bruto investicija. Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u lipnju 2009. iznosila je 2,1% odnosno usporila se u usporedbi s 2,9% koliko je iznosila u prosincu 2008. Temeljna inflacija ostala je viša od ukupne inflacije potrošačkih cijena, ali njezina se godišnja stopa promjene također smanjila, s 4,2% u prosincu 2008. na 3,4% u lipnju 2009. U poslovanju banaka tijekom prve polovine 2009. uočene su poteškoće u naplati dospjelih potraživanja, kao i porast loših plasmana (s 4,9% na kraju 2008. na 6,0% lipanj 2009.), iz čega je proistekla znatno niža dobit u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a ujedno je porastao i broj banaka koje su poslovale s gubitkom sa 7 na 10. Tijekom prve polovine 2009. bruto inozemni dug Republike Hrvatske povećao se za 1,5 mlrd. EUR (3,7%) te je na kraju lipnja iznosio 40,8 mlrd. EUR. Takav rast prouzročilo je dodatno zaduživanje trgovačkih društava kod inozemnih banaka i vlasnički povezanih poduzeća u inozemstvu (1,1 mlrd. EUR), povećanje inozemnog duga od strane poslovnih banaka (0,5 mlrd. EUR), dok je središnja država blago smanjila svoje obveze prema inozemstvu (69 mil. EUR). U prvom polugodištu 2009. godine nepovoljna gospodarska kretanja rezultirala su smanjenjem prihoda konsolidirane opće države (koji su iznosili 61,2 mlrd.kuna) za 7,7% u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Pritom je zabilježeni pad poreznih prihoda bio veći (14,6%), posebice prihoda od indirektnih poreza, koji su najjače reagirali na smanjenje agregatne potražnje. Rashodi konsolidirane opće države u prvom polugodištu 2009. iznosili su 65,9 mlrd. kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2008. godine povećanje za 8,3%. Prema polugodišnjem privremenom obračunu za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2009. godine Hrvatska narodna banka ostvarila je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 489 milijuna kuna.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da je stopa obvezne pričuve još uvijek izuzetno visoka, u odnosu na važeće stope obvezne pričuve banaka u zemljama EU, te je treba i dalje snižavati. U svezi upravljanja međunarodnim pričuvama HNB-a upozoreno je da je zbog značaja tih pričuva potrebno u sljedećem Godišnjem izvješću HNB-a za 2009. godinu iznijeti više podataka o upravljanju međunarodnim pričuvama te strukturi njihovog ulaganja. U predmetnom Izvješću izravni nadzor poslovanja banaka bolje je obrađen u odnosu na prethodno Izvješće. Međutim, iznijeto je mišljenje da nedostaju podaci o tome da li se poslovne banke pridržavaju određenih mjera HNB-a u pogledu izdvajanja obvezne pričuve i održavanja propisanih razina likvidnosti. S obzirom na okolnosti koje vladaju na tržištu kapitala vrlo je bitno da HNB pojačanim izravnim nadzorom poslovanja banaka spriječi moguće zloporabe u njihovom poslovanju.

U raspravi na Odboru podržano je predmetno Izvješće Hrvatske narodne banke koja je u navedenom izvještajnom razdoblju ostvarila svoje osnovne ciljeve i uspjela je održati nisku stopu inflacije i stabilnost tečaja kune.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Polugodišnje izvješće Hrvatske narodne banke za prvo polugodište 2009. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 48. sjednici održanoj 03. veljače 2010. godine, Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. siječnja 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se ovim Prijedlogom zakona visina posebnog poreza na osobne automobile i motocikle ne mijenja, ali se predlaže nova visina posebnog poreza na plovila i zrakoplove, koja je znatno niža od sada važeće. Naime, do sada se za osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove u vrijednosti do 50.000,00 kuna plaćao posebni porez po stopi od 13%, a iznad 500.000,00 kuna posebni porez je 177.500,00 + 63% iznosa preko 500.000,00 kuna. Predloženim zakonom se posebni porez na plovila i zrakoplove u vrijednosti do 200.000,00 kuna plaća po stopi od 5%, a na iznose iznad 4.000.000,00 kuna plaća se posebni porez na plovila i zrakoplove 445.000,00 + 16% na iznos preko 4.000.000,00 kuna. Navedenom izmjenom i dopunoma ovoga Prijedloga zakona otklonili bi se problemi kod domaćih proizvođača malih plovila koji su zbog visokih poreznih stopa bili prisiljeni smanjiti proizvodnju i otpuštati radnike.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi na Odboru izraženo je zadovoljstvo što je predloženi Zakon relativno brzo upučen u saborsku proceduru, nakon uočenih problema koje su imali proizvođači malih plovila zbog visokih poreznih stopa, koje su imale za posljedicu smanjenje proizvodnje i otpuštanje radnika. Predloženim zakonom znatno su smanjene porezne stope koje će sigurno stimulirati povećanje proizvodnje manjih plovila i veće zapošljavanje u toj grani gospodarstva.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon i odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNIM POREZIMA NA OSOBNE AUTOMOBILE, OSTALA MOTORNA VOZILA, PLOVILA I ZRAKOPLOVE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 48. sjednici održanoj 03. veljače 2010. godine, Prijedlog zakona o jamstvenom fondu za gospodarski oporavak i razvitak, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. siječnja 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se predloženi Zakon donosi kao jedna od mjera za prevladavanje teškoća u gospodarstvu. Povećanje kreditnih plasmana kroz predloženi model financiranja doprinijeti će rastu proizvodnje, zaposlenosti i konkurentnosti hrvatskih poduzetnika. Krediti za koje dijelom jamči Republika Hrvatska, namijenjeni su financiranju novih investicija i dovršavanju već započetih investicija, obrtnih sredstava i reprogramiranju kredita ugovorenih nakon 01. srpnja 2008. godine. Sredstva jamstvenog fonda iznose 2 milijarde kuna. Krediti se daju na rok od najmanje 3 godine do najviše 10 godina, a iznimno krediti za financiranje obrtnih sredstava mogu se dati i na rok kraći od 3 godine.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi na Odboru podržane su mjere Vlade Republike Hrvatske usmjerene gospodarskom oporavku i razvitku s predložena dva modela aktivnog uključivanja države u kreditiranje poduzeća i to financiranja poslovnih projekata i jamstvenog fonda. Iznijeto je mišljenje da je predložene mjere trebalo donijeti još prije godinu dana kada je upozoravano na ozbiljnost nadolazeće krize. U raspravi je postavljeno niz pitanja predstavniku Vlade Republike Hrvatske u svezi: procedure podnošenja zahtjeva za korištenje povoljnih kredita; mogućnosti zloporabe kreditnih sredstava njihovim nenamjenskim trošenjem; te obveze tražitelja kredita da podmiri dug prema državi, u svezi plaćanja komorskog doprinosa.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se procedura podnositeljima zahtjeva za dodjelu kreditnih sredstava ništa ne mijenja jer će oni svoje zahtjeve podnositi svojim poslovnim bankama koje će u daljem postupku sa HBOR-om rješavati dodjelu kredita. U svezi eventualne zloporabe nenamjenskog korištenja kreditnih sredstava, predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je odredbom članka 18. Konačnog prijedloga zakona to regulirano na način da će u slučaju naplate jamstava poslovna banka na prvi poziv HBOR-a isplatiti sve iznose plaćene iz toga jamstva zajedno sa zateznim kamatama od dana naplate jamstava do dana povrata. Glede obveze podmirivanja duga prema državi, od strane tražitelja kredita, predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je zakonima propisano koje obveze poduzetnik treba podmirivati prema državi, tako u tu kategoriju državnog duga ulazi i komorski doprinos (članarina) koji također mora poduzetnik podmirivati na vrijeme.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon i odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O JAMSTVENOM FONDU ZA GOSPODARSKI OPORAVAK I RAZVITAK

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 48. sjednici održanoj 03. veljače 2010. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za razvojnu politiku u fiskalnom, socijalnom i financijskom sektoru, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. siječnja 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženim Zakonom potvrđuje Ugovor o zajmu između Republike Hrvtaske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za razvojnu politiku u fiskalnom, socijalnom i financijskom sektoru. Predmetnim Ugovorom propisan je način podmirivanja financijskih obveza te nadležnost za provedbu Ugovora o zajmu. Zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj iznosi 200 milijuna EUR s rokom otplate od 15,5 godina, uz šestomjesečni LIBOR za euro, uvećan za fiksnu maržu. Posljednji datum raspoloživosti zajma/povlačenja je 30. travnja 2010. godine.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za stupanje na snagu Ugovora o zajmu čime se omogućuje korištenje zajma.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon i odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA RAZVOJNU POLITIKU U FISKALNOM, SOCIJALNOM I FINANCIJSKOM SEKTORU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 47. sjednici održanoj 28. siječnja 2010. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. siječnja 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je važećim Zakonom uređeno da stambeni štediša može biti samo hrvatski državljanin. Međutim, u poglavlju 4. Sloboda kretanja kapitala Republika Hrvatska obvezala se ukinuti sve odredbe koje diskriminiraju druge države članice EU. Slijedom navedenog predložena je izmjena odredbe koja definira stambenog štedišu na način da stambeni štediša može biti, osim državljana Republike Hrvatske, i svaka fizička osoba koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj. Predloženim izmjenama i dopunama zakona, osim ostalog, dopušta se stambenim štedionicama da, osim stambenih štediša, mogu kreditirati i izvođače u projektima stanogradnje za zadovoljavanje stambenih potreba stambenih štediša, ukupno do iznosa jamstvenog kapitala stambene štedionice. Također se dopušta stambenim štedionicama i obavljanje poslova zastupanja u osiguranju na način kako je to dopušteno i bankama.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi na Odboru istaknuto je da u Republici Hrvatskoj samo 14% populacije ima stambenu štednju, dok u nekim zemljama Europske unije taj postotak iznosi oko 60%. Iz navedenog je razvidno da još ima dovoljno prostora za unapređenje sustava poticane stambene štednje, te bi trebalo inicirati povećanje osnovice za davanje poticaja za stambenu štednju, te razmotriti mogućnost da Hrvatska narodna banka, svojim mjerama ekonomske politike, stvori uvjete u kojima će poslovne banke biti stimulirane da snize kamatne stope na stambene kredite građanima.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STAMBENOJ ŠTEDNJI I DRŽAVNOM POTICANJU STAMBENE ŠTEDNJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

         PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                                          doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 47. sjednici održanoj 28. siječnja 2010. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Višegodišnjeg sporazuma o financiranju 2007. – 2010. između Komisije Europskih zajednica u ime Europske zajednice i Vlade Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. prosinca 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da će provođenje odredbi ovoga Zakona zahtjevati dodatna sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Naime, ukupna vrijednost programa IPA – komponenta V. – Ruralni razvoj u razdoblju 2007. – 2010. g. iznosi 999.369.601,00 kn. Vrijednost 75% sredstava za razdoblje 2007. – 2010. koja osigurava Europska unija iznosi 749.527.201,00 kn, dok će se iz Državnog proračuna Republike Hrvatske osigurati 25% sredstava i to: u 2009. godini 2.5000.000,00 kn; u 2010. godini 20.000.000,00 kn; u 2011. godini 57.160.000,00 kn; u 2012. godini 63.260.000,00 kn; u 2013. godini 106.922.400,25 kn. IPARD program predviđen je za razdoblje 2007. – 2013., ali trenutkom pristupanja Europskoj uniji prekida se korištenje Programa. Međutim, sukladno pravilima provođenja IPARD programa, na prijedlog Odbora za praćenje Programa, a nakon odobrenja Europske komisije, država korisnica sredstava može dobiti odobrenje za provođenje Programa po pravilu „ n + 3“ pri čemu „n“ označava tekuću , a „3“ razdoblje od slijedeće tri godine u kojim se mogu trošiti prethodno odobren sredstva.
Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU VIŠEGODIŠNJEG SPORAZUMA O FINANCIRANJU 2007. – 2010. IZMEĐU KOMISIJE EUROPSKIH  ZAJEDNICA U IME EUROPSKE ZAJEDNICE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

         PREDSJEDNIK  ODBORA
          doc.dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 47. sjednici održanoj 28. siječnja 2010. godine, predmetno Izvješće, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. siječnja 2010. godine.

Odbor za financije i državni proračun razmotrio je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetno Izvješće kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je Vlada Republike Hrvatske, temeljem Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora ,donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju. Ovom Uredbom odgađa se prije utvrđeni rok liberalizacije kratkoročnih financijskih kredita s obzirom na njihovu ročnost, tako da je od 1. siječnja 2010. zabranjeno odobravanje nerezidentima financijskih kredita s rokom dospijeća kraćim od tri mjeseca, umjesto dosadašnjih godinu dana. Potpuna liberalizacija navedenih financijskih kredita bit će provedena 1. srpnja 2010., kada prestaje važiti članak 28. stavak 6. Zakona. Nova ročnost navedenih financijskih kredita usuglašena je s Europskom komisijom. Uredbom je također regulirano da Hrvatska narodna banka propisuje način na koji rezidenti iz članka 2. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci, rok u kojem su dužni naplaćenu stranu gotovinu i čekove položiti na račun otvoren u banci, te uvjete pod kojima mogu držati stranu gotovinu i čekove u blagajni. Naime, od 1. siječnja 2010. prestaje važiti Odluka o načinu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u gotovini u kunama, stranoj gotovini i čekovima osim odredaba navedenih u članku 4. ove Uredbe koje se na odgovarajući način primjenjuju do stupanja na snagu novog podzakonskog akta. Osim toga predviđena liberalizacija depozitnih poslova rezidenata te korištenje inozemnih kredita preko računa u inozemstvu prolongira se za daljnjih 12 mjeseci odnosno do 1. siječnja 2011., kada će prestati važiti i Odluka o uvjetima za izdavanje odobrenja za otvaranje deviznih računa u inozemstvu.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Izvješće o Uredbi o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na  temelju zakonske ovlasti 17. prosinca 2009. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

                   PREDSJEDNIK  ODBORA
                       doc. dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 46. sjednici održanoj 9. prosinca 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama, s Konačnim prijedlogom zakona,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. prosinca 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom mijenja dosadašnji obračun konzularnih pristojbi, koji se obavlja prema srednjem tečaju kune iz tečajne liste HNB-a na dan 1. siječnja poslovne godine, na način da se obračun konzularnih pristojbi odredi prema prosječnom srednjem tečaju kune za prethodnu godinu kojeg utvrđuje HNB. Predloženom izmjenom osigurat će se realniji preračun visina konzularnih pristojbi. Osim toga uvode se nove upravne pristojbe za: izdavanje odobrenja za korištenje prenosivih pločica u iznosu od 300,00 kuna; odobrenje mjesta (lokacije) na kojem se proizvode i uporabljaju eksplozivne tvari u iznosu od 2.500,00 kuna; stručno osposobljavanje osoba za rukovanje eksplozivnim tvarima u iznosu od 2.500,00 kuna; za istraživanje novih vrsta eksplozivnih tvari u iznosu od 500,00 kuna; za izdavanje suglasnosti na prosudbu ugroženosti u iznosu od 500,00 kuna; izdavanje putovnice osobama starijim od 21 godine u iznosu od 800,00 kuna i osobama mlađim od 21 godine u iznosu od 600,00 kuna.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon, te je odlučio većinom glasova ( 4 glasa „za“ i 3 glasa „suzdržana) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVNIM PRISTOJBAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc. dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
                                                                                                                         doc. dr. sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 45. sjednici održanoj 2.prosinca 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21.studenoga 2009. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je od stupanja na snagu Zakona o kreditnim institucijama Europska komisija izmijenila niz direktiva i u konačnici u rujnu je usvojena i Direktiva 2009/110/EZ koja na potpuno nov način regulira poslovanje institucija za elektronički novac. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, sukladno usvojenim izmjenama Direktive 2006/48/EZ, osim ostalog, utvrđuje se: da se nakon 1.siječnja 2011. godine institucije za elektronički novac neće više smatrati kreditnim institucijama, a usluga izdavanja elektroničkog novca izdvojit će se od usluge izdavanja drugih sredstava plaćanja; promjena načina i obujma odlučivanja u kolegiju supervizora i uvodi se pojam „konsolidirajući supervizor“. Predložene su i izmjene odredaba o suradnji s nadležnim tijelima i razmjeni informacija, kao i odredaba o superviziji na konsolidiranoj osnovi. Osnovni cilj donošenja ovoga Zakona je omogućavanje kreditnim institucijama u Republici Hrvatskoj poslovanje po načelima koja primjenjuju kreditne institucije u Europskoj uniji.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

         PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                                              dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 45. sjednici održanoj 2.prosinca 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21.studenoga 2009. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da će se donošenjem ovoga Zakona u potpunosti uskladiti nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske s odredbama Direktive 2009/14/EZ o izmjenama i dopunama Direktive 94/19/EZ o sustavima osiguranja depozita u pogledu razine pokrića i odgode isplate, a ispunit će se i obveza Republike Hrvatske preuzeta u poglavlju 9. – Financijske usluge. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita uređuje se: da je Hrvatska narodna banka dužna donijeti rješenje o nedostupnosti depozita u roku od pet dana nakon što se uvjeri da kreditna institucija nije isplatila dospjele depozite; da se isplatu propisno provjerenih potraživanja deponenata vezano uz nedostupne depozite mora izvršiti u roku od 20 radnih dana. U iznimnim okolnostima Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može podnijeti zahtjev nadležnom tijelu za produljenje tog vremenskog roka, ali to produljenje ne može iznositi više od 10 radnih dana.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSIGURANJU DEPOZITA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

         PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                                              dr.sc.Goran Marić

Na temelju članka 61. stavka 2. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci ("Narodne novine" broj 75/08) Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora donio je, na 45. sjednici održanoj  02.prosinca 2009. godine, sljedeću

ODLUKU
O IZBORU REVIZORA KOJI ĆE OBAVITI REVIZIJU FINANCIJSKIH IZVJEŠĆA HRVATSKE NARODNE BANKE

Revizorsko društvo DELOITTE d.o.o. iz Zagreba, Radnička cesta 80, izabrano je da obavi reviziju financijskih izvješća Hrvatske narodne banke sa stanjem na dan 31. prosinca 2009. i na dan 31. prosinca 2010. godine, kao i reviziju polugodišnjeg izvješća za polugodište koje završava 30. lipnja 2010. godine.

      PREDSJEDNIK  ODBORA
                   dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora na 45. sjednici održanoj 02. prosinca 2009. godine razmotrio je Vaš poticaj da se zabavne igre sa ograničenim dobitkom i ostale zabavne igre reguliraju posebnim Zakonom.
Članovi Odbora raspolagali su i sa pisanim mišljenjem Ministarstva financija o predmetnoj predstavci, koje je Odbor zatražio od nadležnog ministarstva sukladno odredbi članka 115. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora zauzeo je stajalište da će raspravu o predmetnoj predstavci, još jednom, provesti nakon cjelovite analize stanja u području zabavnih igara u Republici Hrvatskoj koju će izraditi Ministarstvo financija.

S poštovanjem,

PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                           dr.sc. Goran Marić
                 

Privitak: 
- Pisano mišljenje
Ministarstva financija

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 44. sjednici održanoj 25.studenoga 2009. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2011. i 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. studenoga 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2011. i 2012. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.    

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da Hrvatski sabor prvi puta ove godine, u skladu s Zakonom o proračunu, donosi proračun za 2010. godinu i projekcije za sljedeće dvije godine. U 2010. godini predviđa se blagi oporavak hrvatskog gospodarstva te realni rast bruto domaćeg proizvoda od 0,5%, uz očekivanu stopu inflacije od 3%. Ukupni prihodi državnog proračuna za 2010. godinu planirani su u iznosu od 112,8 milijardi kuna, što predstavlja porast od 1,5% u odnosu na 2009. godinu. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2011. godini projicirani su u iznosu od 114,4 milijarde kuna, što na godišnjoj razini predstavlja porast od 1,4%, dok su ukupni prihodi za 2012. godinu projicirani u iznosu od 118,6 milijardi kuna, što u odnosu na 2011. godinu predstavlja porast od 3,7%. Prihodi poslovanja za 2010. godinu planirani su u ukupnom iznosu od 112,6 milijardi kuna, što je 1,5% više u odnosu na 2009. godinu. U njihovoj strukturi najveći dio čine porezni prihodi (65,5 milijardi kuna ili 58,1%) i doprinosi ( 40,3 milijardi kuna ili 35,8%). Projekcije poreznih prihoda za 2011. godinu iznose 65,7 milijardi kuna, dok za 2012. godinu iznose 68,6 milijardi kuna. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2010. godinu planirani su u iznosu 121,4 milijarde kuna i veći su za 904,7 milijuna kuna od rashoda iz 2009. godine. Međutim, kada se uzmu u obzir troškovi od 2,0 milijarde kuna, koje će Republika Hrvatska imat za prilagodbu u procesu pridruživanja Europskoj uniji, povećani toškovi kamata od 1,0 milijarde kuna, kao i troškovi sufinanciranja projekata pretpristupnih programa Europske unije od 432,2 milijuna kuna, tada proračunska potrošnja u 2010. godini iznosi 118,0 milijardi kuna što je značajno smanjenje u odnosu na 2009. godinu kada je iznosila 119,4 milijardi kuna. Ukupni rashodi za 2011. godinu projicirani su u iznosu od 123,2 milijarde kuna, što na godišnjoj razini predstavlja porast od 1,5%, dok projekcija za 2012. godinu iznosi 125,0 milijardi kuna ili porast od 1,5% u odnosu na 2011. godinu. Rashodi poslovanja u 2010. godini planirani su u iznosu od 119,1 milijardi kuna što predstavlja povećanje od 988,3 milijuna kuna odnosno 0,8% u odnosu na 2009. godinu, a najveći dio tih rashoda odnosi se na naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade (mirovine, zdravstveno i socijalne naknade) u iznosu od 64,6 milijardi kuna, što je za 583,4 milijuna kuna više u odnosu na 2009. godinu. Rashodi poslovanja u 2011. godini projicirani su u iznosu od 120,7 milijardi kuna što je za 1,6 milijardi kuna više od prethodne godine, a u 2012. godini projekcija tih rashoda iznosi 122,8 milijardi kuna ili 1,7% više od prethodne godine. Rashodi za zaposlene u 2010. godini planirani su u iznosu od 22,5 milijardi kuna što predstavlja porast od 134,2 milijuna kuna u odnosu na 2009. godinu, odnosno 0,6%. U 2011. godini projiciran je rast rashoda za zaposlene u iznosu od 22,9 milijardi kuna što iznosi 1,9% više u odnosu na 2010. godinu, a u 2012. godini taj iznos se povećava na 23,7 milijardi kuna, što predstavlja porast od 3,1% u odnosu na prethodnu godinu.

Iz kretanja ukupno planiranih prihoda u iznosu od 112,8 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 121,4 milijarde kuna, razvidno je da će manjak državnog proračuna u 2010. godini iznositi 8,6 milijardi kuna ili 2,5% bruto domaćeg proizvoda, koji će se financirat razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja (28,8 milijardi kuna), te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova ( 20,2 milijarde kuna). Ukupni manjak konsolidirane opće države smanjit će se za 0,2 postotna boda s 2,9% BDP-a u 2009. godini na 2,7% BDP-a u 2010. godini. U 2011. manjak proračuna opće države projiciran je na 2,6% BDP-a, dok će se u 2012. godini spustiti na 1,8% prosijenjenog BDP-a.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika Vlade Republike Hrvatske u raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:

Da je predloženi državni proračun u stvari preslika prošlogodišnjeg državnog proračuna i  da je napravljen zapravo na temeljima dosadašnje ekonomske politike, te da je ovako predloženi državni proračun usmjeren na novo zaduživanje koje je namijenjeno servisiranju tekuće potrošnje, a ne poticanju razvoja gospodarstva i novoga zapošljavanja;

Također je upozoreno na sve veći problem nelikvidnosti i rast nezaposlenosti, kao i na neučinkovitost antirecesijskih mjera Vlade Republike Hrvatske koje nisu rezultirale očekivanim rezultatima, te je upozoreno na potrebu preispitivanja proračunskih sredstava namijenjenih za potpore u brodogradnji i poljoprivredi;

Međutim, istaknuto je da je predloženi državni proračun optimalno izrađen budući da je skoro 87% proračuna već zadano, a posebno je izraženo zadovoljstvo da su osigurana veća sredstva za regionalni razvoj, za unapređenje vodnog gospodarstva, za poticanje znanosti i izvrsnosti, za ulaganje u konkurentnost gospodarstva za koje je osigurano 6,7% više sredstava u odnosu na prethodnu godinu, Iz navedenog je razvidno da su antirecesijske mjere Vlade Republike Hrvatske stvorile dobru osnovu za postupno prevladavanje posljedica recesije u Republici Hrvatskoj. Navedeno je da je jačanjem administrativnih kapaciteta osigurana visoka razina (80%) povlačenja financijskih sredstava iz pretpristupnih fonodava EU, koja će pridonijeti bržem razvoju Hrvatske u cjelini;

U raspravi je posebno istaknuto da je Prijedlog državnog proračuna iznimno kvalitetno tehnički izrađen, te zbog treće razine prezentacije je znatno transparentniji;

Glede prihodovne strane proračuna posebno je upozoreno na potrebu preispitivanja visine trošarina na proizvodnju glisera i malih brodova do 7 metara, budući da uvođenje predmetnih trošarina nije dalo očekivane pozitivne efekte, a zbog čega je na najvećem udaru bila domaća proizvodnja. Zbog naglog pada prodaje malih plovila ugrožena je domaća proizvodnja a time i postojeća radna mjesta. Iz navedenih razloga iznijeto je mišljenje o potrebi hitnog preispitivanja visine trošarina na ta plovila;

Također je istaknuto mišljenje da je za ostvarenje planiranih prihoda proračuna za 2010. godinu nužna maksimalna financijska disciplina i iskorijenjivanje sive ekonomije;

Istaknuta je zabrinutost zbog povećanja troškova za plaćanje kamata za kredite u iznosu od 1,0 milijarde kuna;

Istaknuta je i nužnost sustavnije analize utvrđivanja potreba pojedinih korisnika proračunskih sredstava.  

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (  7 glasova ”za” i  5 glasa ”protiv” ) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2011. I 2012. GODINU

te sljedećih odluka:

- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 44. sjednici održanoj 25. studenoga 2009. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. studenoga 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula da se ovim Zakonom utvrđuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu. Predmetnim Zakonom regulira se: opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, ovlasti Vlade Republike Hrvatske za zaduživanje i izdavanje obveznica na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u svezi izvršavanja Državnoga proračuna u 2010. godini. Predložena rješenja omogućit će redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima. Novost u odredbama ovoga Zakona sadržana je u članku 37. kojim se utvrđuje da se porez na dodanu vrijednost, koji poduzetnici obračunavaju i plate za isporučena dobra i obavljene usluge prilikom sudjelovanja u NATO projektima, vraća tim poduzetnicima iz državnog proračuna s pozicija Ministarstva obrane.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, većinom gasova (7 glasova ”za” i 5 glasa ”protiv”) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, Predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 43. sjednici održanoj 19. studenoga 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. listopada 2009. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.        
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom preciznije i jasnije propisuju pojedine odredbe Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, glede utvrđivanja županijskih i općinskih ili gradskih poreza. Ovim Zakonom predlaže se brisanje članaka 52. do 82. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji se odnose na sadržaj, način izrade, donošenje i izvršavanje proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Naime, navedena područja uređena su Zakonom o proračunu. Također se predlaže da načelnik, gradonačelnik odnosno župan, na način utvrđen statutom, nadzire financijsko, materijalno i računovodstveno poslovanje proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Propisana je i nadležnost Ministarstva financija glede nadzora zakonitosti korištenja proračunskih sredstava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika, kao i nadzor namjenskog trošenja sredstava doznačenih iz državnog proračuna jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Reviziju financijskih izvještaja i poslovanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, obavljati će Državni ured za reviziju.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Prijedlog zakona, te je odlučio jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

     ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

        PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                                            dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 43. sjednici održanoj 19. studenoga 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Indonezije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja poreza na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. listopada 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom uređuju načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti. U uvodnom dijelu. Ugovorom se hrvatskim građevinskim i sličnim poduzećima omogućuje da ne plaćaju porez na dobit u Republici Indoneziji, ako ti radovi traju kraće od 6 mjeseci. Pružanje usluga savjetovanja smatrat će se stalnom poslovnom jedinicom ako traju dulje od 3 mjeseca u bilo kojem 12 mjesečnom razdoblju.

Oporezivanje dobiti od poslovanja generalno vrši država rezidentnosti društva, osim u slučajevima postojanja stalne poslovne jedinice. Također se omogućuje hrvatskim zrakoplovnim i pomorskim društvima koja obavljaju prijevoz robe ili putnika između Republike Hrvatske i Republike Indonezije, plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Republici Hrvatskoj. Ugovorom se snižavaju stope za pasivni dohodak u odnosu na postojeće stope propisane domaćim zakonima, tako da se dividende na izvoru oporezuju stopom od 10%, kao i kamate i autorske naknade.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku radi inteziviranja gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Republike Indonezije.

Odbor je podržao predmetni Zakon i odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE INDONEZIJE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA POREZA NA DOHODAK

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 43. sjednici održanoj 19. studenoga 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Armenije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. listopada 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom potvrđuje Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Armenije, kojim se uređuje način izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti. Ugovorom se hrvatskim građevinskim i sličnim poduzećima omogućuje da ne plaćaju porez na dobit u Republici Armeniji, ako ti radovi traju kraće od 6 mjeseci. Oporezivanje dobiti od poslovanja generalno vrši država rezidentnosti društva, osim u slučajevima postojanja stalne poslovne jedinice. Također se omogućuje hrvatskim zrakoplovnim i pomorskim društvima koja obavljaju prijevoz robe ili putnika između Republike Hrvatske i Republike Armenije, plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Republici Hrvatskoj. Ugovorom se snižavaju stope za pasivni dohodak, u odnosu na postojeće stope propisane domaćim zakonima, tako da se dividende na izvoru oporezuju stopom od 10%, kao i kamate, dok se autorske naknade oporezuju sa stopom od 5% na izvoru.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku radi inteziviranja gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Republike Armenije.
Odbor je podržao predmetni Zakon i odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE ARMENIJE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA I SPRJEČAVANJU IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 43. sjednici održanoj 19. studenoga listopada 2009. godine, Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2009. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. listopada 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je Republika Hrvatska korisnica pretpristupnih programa CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD, te jedinstvenog instrumenta pretpristune pomoći IPA, koji zamjenjuje dosadašnje programe u financijskoj perspektivi 2007.- 2013, a sastoji se od pet komponenti. Republici Hrvatskoj je kroz pretpristupne programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD ukupno dodijeljeno 297,23 milijuna eura, od čega je do 30. 6. 2009. godine ugovoreno 239,80 milijuna eura odnosno 80,68%. U tijeku je ugovaranje za program ISPA te će konačni postotak ugovaranja biti veći. Plaćanja po programima su u tijeku, a do 30.6.2009. godine plaćeno je 159,43 milijuna eura. Hrvatske institucije započele su sa pripremama za dobivanje dozvole za rad u sustavu bez unaprijednih kontrola od strane Delegacije EK, tzv. EIDS sustav. U predmetnom Izvješću dat je pregled nepravilnosti i poduzetih mjera za njihovo uklanjanje. Za uočene nepravilnosti su u skladu s procedurama, poslana izvješća OLAF-u i nadležnim Općim upravama Europske komisije. Uočene nepravilnosti odnose se uglavnom na sljedeća područja: nepoštivanje pravila postupka javne nabave; nepravilno ispunjenje preuzetih obveza; nepoštivanja procedura; neispunjenje dogovorenih aktivnosti; nepoštivanje ugovorene specifikacije robe; nepoštivanje uvjeta plaćanja, kao i nepravodobno korištenje sredstava.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno prihvatiti predmetno Izvješće i predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2009. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 43. sjednici održanoj 19. studenoga 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica koji se odnosi na dio Višekorisničkog programa za nuklearnu sigurnost i zaštitu od zračenja u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći za 2008. godinu (decentailizirano upravljanje), s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da su Odlukom Europske komisije od 18. prosinca 2008. godine odobrena bespovratna financijska sredstva u iznosu od 952.000 eura Republici Hrvatskoj, u okviru IPA programa za projekte u području nuklearne sigurnosti i zaštite od zračenja. Predloženi Sporazumom o financiranju predstavlja osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava u iznosu od 7.006.720 kuna, a za njegovu provedbu paralelno je potrebno u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2010. i 2011. godinu ukupno osigurati 1.516.160 kuna.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je podržao predmetni Zakon i odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA KOJI SE ODNOSI NA DIO VIŠEKORISNIČKOG PROGRAMA ZA NUKLEARNU SIGURNOST I ZAŠTITU OD ZRAČENJA U OKVIRU INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI ZA 2008. GODINU (DECENTRALIZIRANO UPRAVLJANJE)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na 42. sjednici održanoj 16. listopada 2009. godine, sukladno odredbi članka 7. stavka (3) Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga omogućio je, članu Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga gospodinu Ivici Letiniću da se, prije donošenja odluke o razrješenju, očituje o navedenim razlozima za njegovo razrješenje.

Gospodin Ivica Letinić izjasnio se pred članovima Odbora o navedenim razlozima za prijevremeno razrješenje, te isto je dostavio u pisanom obliku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je primio na znanje izjašnjavanje gospodina Ivice Letinića.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 42. sjednici održanoj 16. listopada 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za »Kreditni program financiranja izvoza“, s Konačnim prijedlogom zakona ,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. listopada 2009.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo kako se ovim Zakonom potvrđuje Ugovor o jamstvu za zajam ugovoren Ugovorom o zajmu između Hrvatske banke za obnovu i razvoj i IBRD-a za „Kreditni program financiranja izvoza“. Ukupan iznos zajma iznosi 100 milijuna EUR, namjenjen je financiranju malog i srednjeg poduzetništva, za obrtni i financijski kapital, a prenstveno je namjenjen izvoznicima. Rok otplate zajma iznosi 28,5 godina uključujući poček od 7 godina, uz šestomjesečni LIBOR za euro, uvećan za fiksnu kamatnu maržu. Početna naknada iznosi 0,25% iznosa glavnice zajma, a posljednji datum raspoloživosti zajma (povlačenja) je 31.kolovoza 2013. godine.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA ”KREDITNI PROGRAM FINANCIRANJA IZVOZA”

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 41. sjednici održanoj 14.listopada 2009. godine, predmetno Izvješće koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno Zaključku Hrvatskoga sabora, Klasa: 021-12/08-09/50, Urbroj: 6511-09-10, od 23. veljače 2009. godine, dostavila Vlada Republike Hrvtaske aktom od 1. listopada 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvještaju kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnica Vlade Republike Hrvatske ukratko je obrazložila predmetno Izvješće i istaknula da i dalje treba intenzivno raditi na jačanju uloge planiranja i kontrole korištenja financijskih sredstava u ministarstvima Republike Hrvatske.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je većinom glasova ( 8 „za“ i 1 „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o učinjenom na otklanjanju nepravilnosti utvrđenih revizijom
Državnog ureda za reviziju za 2007. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 41. sjednici održanoj 14.listopada 2009. godine, Prijedlog zakona o rokovima plaćanja obveza državnih i javnih poduzeća, državnog proračuna i drugih državnih institucija, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru, aktom od 18. lipnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Kluba zastupnika SDP-a istaknuo da su nelikvidnost i neurednost plaćanja obveza jedan od najvećih problema hrvatskog gospodarstva. Zakonom o obveznim odnosima propisani su rokovi plaćanja u poslovnim transakcijama, ali se ne poštuju. Vlada Republike Hrvatske, u okviru antirecesijskih mjera obvezala se da će osigurati likvidnost javnih poduzeća, odnosno skratiti rokove plaćanja na 60 dana, međutim, gotovo ništa nije poduzeto na tom području pa su dugovanja u prvom tromjesečju 2009. godine povećana na preko 15 mld kuna a rokovi plaćanja se dodatno produžuju.

Ovim Prijedlogom zakona predlaže se, osim ostalog, da državna i javna poduzeća s najmanje 25% udjela države imaju obvezu podmiriti svoje obveze u roku od 60 dana, a obveze državnog proračuna i drugih državnih institucija moraju se podmiriti u roku od 30 dana. Predložena je i obveza izrade Plana nagodbe s vjerovnicima, u slučaju nepodmirivanja obveza u navedenim rokovima, a Vlada Republike Hrvatske dužna je svaka tri mjeseca izvijestiti Hrvatski sabor o stanju likvidnosti državnih i javnih poduzeća, državnog proračuna i drugih državnih institucija, te o njihovim dospjelim nepodmirenim obvezama.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske ne podržava predmetni Prijedlog zakona koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru.
U raspravi je istaknuto da je Hrvatska udruga poslodavaca već predlagala Vladi Republike Hrvatske pojedina rješenja kako prevladati problem nelikvidnosti koji je postao najveći problem hrvatskog gospodarstva. Europska unija je taj problem rješila Direktivom kojom je propisala rokove plaćanja i druge radnje kojima se jača provođenje financijske discipline u državama članicama. Iznijeto je mišljenje da bi Republika Hrvatska zakonskim aktom trebala preuzeti odredbe Direktive EU koja regulira pitanja nelikvidnosti.

Glede problema nelikvidnosti iznijeto je mišljenje da u Hrvatskoj veliki utjecaj na nelikvidnost ima pojava nenamjenskog trošenja obrtnih sredstava koja tvrtke ne koriste za podmirivanje svojih obveza, već ih ulažu u neke druge financijske poslove ili nenamjenski troše na druge načine. Stoga problem financijske nediscipline kao glavnog uzroka nelikvidnosti treba zakonski cjelovito rješavati, a ne parcijalno.

U raspravi na Odboru prevladalo je mišljenje kojim se podržava stajalište Vlade Republike Hrvatske. Naime, predmetni Prijedlog zakona ne predlaže rješenja koja već nisu razmatrana te su ista obuhvaćena nizom aktivnosti i mjera koje provodi Vlada Republike Hrvatske u skladu s važećim zakonskim propisima. Posebno je istaknuto da je Vlada Republike Hrvatske, poduzetim mjerama i aktivnostima, ostvarila pozitivne pomake glede racionalizacije poslovanja i urednog servisiranja obveza pojedinih javnih poduzeća, odnosno trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, većinom glasova (5 „za“ 3 „protiv“ i 1 „suzdržan“), predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o rokovima plaćanja obveza državnih i javnih poduzeća, državnog proračuna i drugih državnih institucija, kojeg je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 41. sjednici održanoj 14.listopada 2009. godine, Godišnji izvještaj o poslovanju Financijske agencije za 2008. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji, dostavio Nadzorni odbor Financijske agencije, aktom od 10. srpnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvještaju kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Financijske agencije istaknuo je da su ukupni prihodi u 2008. godini ostvareni u iznosu od 911.853.930,00 kuna što je u odnosu na 2007. godinu, kada su iznosili 1.004.758.152,00 kune, smanjenje od 9%. Ostvareni rashodi u 2008. godini iznosili su 946.267.831,00 kuna i manji su su za 8% u odnosu na ostvarenje u 2007. godini (1.027.375.014,00 kn). Iz navedenog je razvidno da su ostvareni rashodi veći od ukupnih prihoda za 34.413.901,00 kuna.

Višegodišnji trendovi u glavnim segmentima FINA-inog poslovanja, a to su obrada gotovinskih i bezgotovinskih naloga platnog prometa te obrada gotovog novca pokazuju stalni pad. Najznačajniji poslovni događaj koji je utjecao na prihode u 2008. godini je gubitak posla obrade naloga Hrvatskih pošta koji je rezultat poslovne odluke Hrvatske poštanske banke d.d. U 2007. godini od naloga HP ostvaren je prihod od 33,4 milijuna kuna što je gotovo jednako iznosu iskazanog gubitka u 2008. godini.

Uslijed iznimno nepovoljnih kretanja na tržištu kapitala tijekom 2008. godine u dijelu financijske imovine plasirane u dioničke i mješovite fondove, a klasificirane kao „namijenjene trgovanju“ ostvareni su značajni gubici s izravnim odrazom na račun dobiti i gubitka. Zbog toga je FINA iskoristila mogućnost reklasifikacije dijela ove imovine otvorenu izmjenama MRS-a 39 i rasporedivši je novom klasifikacijom u imovinu „raspoloživu za prodaju“, dio gubitka je prebačen na poziciju „nerealiziranih gubitaka“.

Krajem 2008. godine Financijska agencija imala je ukupno 4519 radnika što je 216 radnika manje u odnosu na 2007. godinu. Indeks smanjenja broja radnika u odnosu na 2007. godinu iznosi 7,84%. U svrhu otpremnina radnicima je tijekom 2008. godine isplaćeno 11 milijuna kuna.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnji izvještaj o poslovanju Financijske agencije za 2008. godinu.

U raspravi na Odboru istaknuto je mišljenje kojim se podržavaju aktivnosti nove Uprave FINA-e, a koje su usmjerene na racionalizaciju poslovanja. Međutim, financijski rezultat poslovanja u 2008. godini, gdje je iskazan gubitak u iznosu od 34,4 miljuna kuna, ukazuje na potrebu poduzimanja određenih poslovnih aktivnosti koje će u narednom periodu osigurati pozitivno poslovanje FINA-e.

FINA u 2008. godini nije trebala ulagati u vrijednosne papire i na tome ostvariti veliki gubitak od 26 milijuna kuna, jer to nije djelatnost kojom se FINA treba baviti. Posebnu pozornost treba posvetiti upravljanju nekretninama u vlasništvu FINA-e. Naime, FINA ne bi trebala unajmljivati poslovni prostor za svoje poslovanje i plaćati visoke najamnine kada istodobno ima dovoljno kvalitetnih nekretnina u svom vlasništvu. U raspravi je posebno istaknuto da je FINA vrlo značajna institucija za Republiku Hrvatku i treba uložiti dodatne napore u cilju njenog daljnjeg jačanja.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je, većinom glasova ( 8 „za“ i 1 „protiv“), predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. PRIHVAĆA SE GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU FINANCIJSKE
AGENCIJE ZA 2008. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 41. sjednici održanoj 14.listopada 2009. godine, Prijedlog zakona o platnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. rujna 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Naime, Republika Hrvatska obvezala se donijeti ovaj Zakon radi usklađivanja pregovaračkog poglavlja 4. Sloboda kretanja kapitala s pravnom stečevinom Europske unije. Glavni razlog izrade ovoga Zakona je prenošenje, u domaće zaknodavstvo, odredbi Direktive 2007/64/EZ o uslugama platnog prometa na unutarnjem tržištu, kojom se mijenjaju i dopunjuju direktive 97/7/EZ, 2002/65/EZ, 2005/60/EZ i 2006/48/EZ te kojom se ukida Direktiva 97/5/EZ. Ovaj Zakon, osim ostalog, precizno definira platne usluge i pružatelje platnih usluga, detaljno propisuje opseg informiranja koje je pružatelj platnih usluga dužan dati korisniku, te ostala prava i obveze u vezi pružanja i korištenja platnih usluga. U platni sustav uvodi se nova kategorija pružatelja platnih usluga – institucije za platni promet. Također, ovaj Zakon objedinjuje domaći platni promet i platni promet s inozemstvom, te propisuje rokove izvršenja između pružatelja platnih usluga kod nacionalnih, prekograničnih odnosno međunarodnih platnih transakcija.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 „za“ 1 „protiv“ 1 „suzdržan“) podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Budući se radi o vrlo složenom Zakonu koji će donijeti velike promjene u cjelokupnoj financijskoj i bankovnoj industriji u Hrvatskoj od velike je važnosti da se podzakonski akti kvalitetno naprave, jer će se na taj način izbjeći barem dio potencijalnih problema. Nužno je da da svi podzakonski akti budu pripremljeni na vrijeme i doneseni što je moguće ranije nakon stupanja Zakona na snagu, a ne u roku od šest mjeseci kao što je u Zakonu predloženo.
- Tijek novca je jedno od najvažnijih područja koje treba zakonski regulirati na kvalitetan način, kako bi se maksimalno smanjile moguće nepravilnosti u poslovanju svih subjekata na tržištu. Međutim, odredbama predmetnog Zakona nisu obuhvaćena određena pitanja koja su specifična za hrvatsko gospodarstvo, a koja stvaraju velike probleme vezane uz neplaćanja dospjelih obveza. Ponajprije zbog toga i dolazi do neželjenih pojava da određene tvrtke isplaćuju neto plaće svojim zaposlenicima preko poslovnih banaka, a da istodobno ne uplaćuju doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Zato je i to područje nužno zakonski regulirati s obzirom da država s te osnove potražuje velika sredstva. U raspravi je istaknuto da zbog nedostatka takvog potrebnog zakonskog okvira dolazi i do nepoželjnih pojava da vlasnici blokiranih tvrtki ili tvrtki s nepodmirenim obvezama dobavljačima i državnom proračunu, osnivaju nove tvrtke i time produbljuju proces nelikvidnosti.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da Vlada Republika Hrvatske priprema nove propise kojima će riješiti problem prisilne naplate, a ujedno priprema i novi Ovršni zakon. Novom zakonskom regulativom u potpunosti će se riješiti problemi iznijeti u raspravi na Odboru.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PLATNOM PROMETU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 40. sjednici održanoj 30. rujna 2009. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2008. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Državni ured za reviziju, aktom od 23. lipnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju Glavna državna revizorica naglasila je da je predmetno Izvješće dostavljeno Hrvatskom saboru, u skladu s odredbama članka 20. Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata. Revizijom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje 11 parlamentarnih političkih stranaka i četiri nezavisna zastupnika. O financijskim izvještajima i poslovanju političkih stranaka za 2008. godinu izraženo je šest bezuvjetnih mišljenja ( HDZ, HSS, HSP, IDS, SDP i SDA Hrvatska) i pet uvjetnih mišljenja ( HNS, HSLS, HSU, HDSSB i SDSS), dok su o financijskim izvještajima i poslovanju svih nezavisnih zastupnika za 2008. godinu., izražena bezuvjetna mišljenja.

Političke stranke su tijekom 2008. godine ostvarile prihode u ukupnom iznosu 114.095.456,00 kn, a odnose se na prihode iz državnog proračuna u iznosu od 52.325.449,00 kn (45,9% ukupnih prihoda), prihode iz proračuna lokalnih jedinica u iznosu 33.890.850,00 kn (29,7% ukupnih prihoda), prihode od članarina 4.895.626,00 kn (4,3%), prihode od dobrovoljnih priloga (donacoja) 11.748.982,00 kn(10,3%) i druge prihode u iznosu od 11.234.549,00 kn(9,8%).

Ukupni rashodi političkih stranaka izvršeni su u iznosu 112.242.852,00 kn, a odnose se na materijalne rashode 77.662.126,00 kn (69,2%), rashode za zaposlene 19.096.342,00 kn (17,0% ukupnih rashoda), financijske rashode 5.611.175,00 kn (5,0%), rashode za donacije (pomoći) 4.646.732,00 kn (4,1%), rashode za amortizaciju 1.681.395,00 kn (1,5%), te drugi rashodi 3.545.082,00 kn (3,2%). Iz navedenih podataka razvidno je da su političke stranke na koncu 2008. godine ostvarile višak prihoda nad rashodima u iznosu od 1.852.604,00 kuna.

Ukupni prihodi nezavisnih zastupnika za 2008. iznose 1.404.756,00 kn, a odnose se na prihode iz državnog proračuna (1.403.227,00 kn) i na prihode od financijske imovine 1.529,00 kuna (kamate na depozite po viđenju). Ukupni rashodi nezavisnih zastupnika za 2008. iznose 1.186.083,00 kn, od čega se na rashode za zaposlene odnosi 75.053,00 kn, materijalne rashode 515.217,00 kn, rashode za amortizaciju 11.176,00 kn, financijske rashode 6.238,00 kn, te rashode za donacije (pomoći) 578.399,00 kn.

Za političke stranke za koje je obavljena revizija u 2008. godini revizijom za 2007. godinu utvrđene su 63 nepravilnosti. Revizijom za 2008. godinu utvrđeno je da je postupljeno prema 40 danih naloga i preporuka u svezi ispravljanja utvrđenih nepravilnosti, a 23 naloga su još u postupku izvršenja. Revizijom nezavisnih zastupnika za 2007. godinu za koje je obavljena revizija i u 2008. godini bilo je utvrđeno 6 nepravilnosti. Revizijom za 2008. godinu utvrđeno je da je postupljeno prema svim danim nalozima i preporukama.

Revizijom je utvrđeno da su najznačajnija područja na koje se odnose nepravilnosti u radu političkih stranaka: planiranje, računovodstveno poslovanje, prihodi i rashodi.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske koja podržava predmetno Izvješće, uz napomenu da postoji malo odstupanje u financijskim podacima navedenim u predmetnom Izvješću u odnosu na podatke Ministarstva financija. Naime, iz Godišnjeg izvješća o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu vidljivo je da je na aktivnosti A 539232 Potpore političkim strankama 3811 Tekuće donacije u novcu izvršeno 53.731.971,51 kuna, od čega su političke stranke ostvarile prihode u iznosu od 52.322.495,61 kuna, a nezavisni zastupnici prihode u iznosu od 1.409.475,90 kuna.
U Izvješću o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2008. godinu (Tablica broj 1, ostvareni prihodi za 2008. prema vrstama, stranica broj 4) je navedeno da su političke stranke ostvarile prihod iz državnog proračuna u iznosu od 52.325.449,00 kuna, a nezavisni zastupnici (Tablica broj 3, ostvareni prihodi za 2008. prema vrstama, stranica broj 15) prihode u iznosu od 1.404.756,00 kuna.

Glavna državna revizorica objasnila je da se razlika između podataka o prihodima političkih stranaka i nezavisnih zastupnika što ih je dalo Ministarstvo financija i podataka iz Izvješća o obavljenim revizijama sastoji u sljedećem:
- političke stranke su tijekom 2008., prema evidencijama Ministarstva financija, iz državnog proračuna dobile ukupno 52.322.495,61 kn, a prema podacima iz poslovnih knjiga političkih stranaka i Izvješću Državnog ureda za reviziju ukupno su dobile 52.325.449,00 kn ili 2.953,39 kn više nego što je evidentirano u Ministarstvu financija. To je iznos kojeg je Stranci umirovljenika tijekom 2008. uplatio Hrvatski sabor kao naknadu troškova zastupnika - navedene uplate se također vode u poslovnim knjigama kao prihod iz državnog proračuna;
- nezavisni zastupnici su tijekom 2008. prema evidencijama Ministarstva financija iz državnog proračuna dobili 1.409.475,90 kn, a prema podacima iz poslovnih knjiga nezavisnih zastupnika i Izvješću Državnog ureda za reviziju dobili su 1.403.227,00 kn (stranica 15, tablica broj 3, stupac 4, a ne 1.404.756,00 kn kako piše u Mišljenju Vlade RH). Razlika u iznosu 6.248,90 kn manje ( nego što je evidentirano u Ministarstvu financija) odnosi se na prihode iz državnog proračuna što ih je u svojim poslovnim knjigama (u skladu s odredbama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija) evidentirala nezavisna zastupnica mr. sc. Zdenka Čuhnil kao "prihod budućeg razdoblja" (obrazloženo u okviru Izvješća o obavljenoj reviziji za nezavisnu zastupnicu na stranici 7, treći odlomak). Iz navedenog je razvidno da su podaci koji su navedeni u Izvješću Državnog ureda za reviziju su točni.

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad Državnog ureda za reviziju koji je predmetnim Izvješćem korektno i profesionalno utvrdio, u skladu s zakonskim propisima, u kojoj mjeri financijski izvještaji iskazuju istinito i objektivno financijski položaj, rezultate financijskih aktivnosti, te poslovanje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u 2008. godini. Posebno je pohvaljeno praćenje subjekata revizije u svezi otklanjanja utvrđenih propusta u financijskim izvješćima i poslovanju revidiranih subjekata. Naime, praćenje izvršenja danih naloga i preporuka obavlja se i u okviru novog ciklusa revizije, koji započinje utvrđivanjem poduzetih aktivnosti revidiranih subjekata na izvršenju naloga i preporuka iz revizije obavljene u prethodnoj godini. Navedeni podaci dokazuju da je edukativna uloga Državnog ureda za reviziju od velikog značaja za revidirane subjekte, tako da se iz godine u godinu smanjuju propusti i nepravilnosti u financijskim izvještajima i poslovanju političkih stranaka i nezavisnih zastupnika.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I POSLOVANJA POLITIČKIH STRANAKA I NEZAVISNIH ZASTUPNIKA ZA 2008. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 40. sjednici održanoj 30. rujna 2009. godine, Polugodišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske, za prvo polugodište 2009. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. rujna 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.    

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, pored ostalog, da je u prvom tromjesečju 2009. godine realni bruto domaći proizvod smanjen 6,7% na međugodišnjoj razini. Najveće smanjenje ostvario je uvoz roba i usluga (-20,9%), te izvoz roba i usluga (-14,2%). Investicije su realno smanjene 12,4% u usporedbi s prvim tromjesečjem 2008., osobna potrošnja je smanjena 9,9%, a državna potrošnja je ostvarila realni rast od 3,9%. U drugom tromjesečju 2009. godine nastavljen je daljnji pad gospodarske aktivnosti, tako je industrijska proizvodnja smanjena  9,4% na međugodišnjoj razini, trgovina na malo realno je smanjena 16,4%, dok je broj noćenja turista smanjen 3,3%. Međugodišnje smanjenje robnog izvoza iznosilo je 22,7%, a robnog uvoza 29,6% u drugom tromjesečju. Broj nezaposlenih osoba prijavljenih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u lipnju je povećan za 24.857 ili 11,2% na međugodišnjoj razini. Inflacija je u prvoj polovici godine iznosila 3,3%.

Ukupni prihodi državnog proračuna (prihodi poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine) u prvom polugodištu 2009. godine ostvareni su u iznosu od 52,8 milijardi kuna što je za 8,6% manje u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Prihodi poslovanja u prvoj polovici 2009. godine iznosili su 52,6 milijardi kuna, što čini međugodišnje smanjenje od 8,6%. U strukturi prihoda poslovanja najveća smanjenja, na međugodišnjoj razini, bilježe prihodi proračuna koji su direktno vezani uz potrošnju. Porezni prihodi, kao najznačajnija skupina prihoda unutar prihoda poslovanja, u prvom polugodištu 2009. godine ostvareni su u iznosu od 28,0 milijardi kuna, što čini međugodišnje smanjenje od 15,7%. Izvršenje ukupnih rashoda u prvom polugodištu 2009. godine iznosilo je 59,2 milijarde kuna, od čega su rashodi poslovanja izvršeni u iznosu od 58,3 milijarde kuna, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine u iznosu od 917,8 milijuna kuna, što čini 4,3 milijarde kuna veće izvršenje rashoda u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Navedeno povećanje rezultat je većih izdvajanja za mirovine, plaće, zdravstvo i socijalne naknade. Upravo je takvo izvršenje rashoda predstavljalo polazišnu osnovu za izradu dvaju rebalansa državnog proračuna u srpnju 2009. godine, te uvođenja dodatnih mjera, među kojima je i posebni porez na plaće, mirovine i druge primitke, iz kojeg će se u drugoj polovici 2009. godine financirati preostale obveze za naknade građanima i kućanstvima, a posebno mirovine.

U računu financiranja u razdoblju od I.–VI. 2009. godine ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja ostvareni su u iznosu od 17 milijardi kuna. U strukturi ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja najveći dio 55,19% čine primici od zaduživanja kod tuzemnih banaka, te primici od inozemnih obveznica (32,39%) emitiranih u lipnju 2009. u iznosu od 750 milijuna EUR ili 5,5 milijardi kuna. Navedenim primicima od financijske imovine i zaduživanja u najvećem dijelu podmireni su izdaci za otplate glavnice primljenih zajmova i izdanih vrijednosnih papira te manjak državnog proračuna. Ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova u navedenom razdoblju izvršeni su u iznosu od 9 milijardi kuna, od čega su otplate glavnica primljenih zajmova 3 milijarde kuna, a 5,2 milijarde kuna izdvojeno je za otplatu glavnice za izdane vrijednosne papire.
 U raspravi na Odboru upozoreno je na problem velike nelikvidnosti koja razorno djeluje na ukupno gospodarstvo u Republici Hrvatskoj. Rješavanju tog problema treba posvetiti najveću pozornost jer održavanje likvidnosti i sustava plaćanja su osnovne pretpostavke za rast proizvodnje i brži oporavak gospodarstva. Stoga treba pojačati nadzor i kontrolu plaćanja svih obveza, kako od strane države tako i svih poslovnih subjekata, te voditi računa da se financijska nedisciplina glede plaćanja svih obveza smanji  na najmanju moguću mjeru.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, većinom  glasova  ( 7 „za“ i 3 „protiv“)  predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Polugodišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske, za prvo polugodište 2009. godine
   
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 40. sjednici održanoj 30. rujna 2009. godine, predmetno Izvješće, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. rujna 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun razmotrio je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  Uredbu o izmjeni Zakona o deviznom poslovanju kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je Vlada Republike Hrvatske, temeljem odredbe članka 1. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, 24. srpnja 2009. godine donijela Uredbu o izmjeni Zakona o deviznom poslovanju. Naime, sukladno članku 1. ove Uredbe predviđena liberalizacija odobravanja kratkoročnih financijskih kredita nerezidentima odgađa se sa 01. kolovoza 2009. na 01. veljače 2010. godine.

Liberalizacija kratkoročnog kreditiranja nerezidenata obuhvaćena je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica, koji obvezuje Republiku Hrvatsku da od četvrte godine nakon stupanja na snagu Sporazuma, dakle od 01. veljače 2009. godine., osigura slobodno kretanje kapitala koje se odnosi na kredite s rokom dospijeća kraćim od jedne godine. Međutim, članak 60. stavak 4. Sporazuma predviđa mogućnost poduzimanja zaštitnih mjera glede kretanja kapitala za razdoblje ne dulje od šest mjeseci, ako su takve mjere prijeko potrebne. Ova odgoda liberalizacije navedene restrikcije do 01. veljače 2010. godine ne bi trebala imati negativnog utjecaja na utvrđivanje roka pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Zadržavanje restrikcije na poslove odobravanja kratkoročnih financijskih kredita nerezidentima omogućilo bi bolje upravljanje likvidnošću i daljnje održavanje stabilnosti financijskog sustava.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da Vlada Republike Hrvatske nije trebala donositi Uredbe, već je Hrvatski sabor mogao u vrijeme redovnog zasjedanja donijeti predmetne Zakone. Međutim, na Odboru je prevladalo mišljenje da je Vlada Republike Hrvatske, posebno donošenjem Uredbe o izmjeni Zakona o deviznom poslovanju, omogućila bolje upravljanje likvidnošću i daljnje održavanje stabilnosti financijskog sustava Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 40. sjednici održanoj 30. rujna 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama, s Konačnim prijedlogom zakona, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. srpnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun raspravio je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  predmetni Zakon kao zainteresirano radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da su Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi postigli 13.svibnja 2009. godine dogovor oko zaključivanja Dodatka sporazumu o osnovici plaće u javnim službama. Do utvrđivanja nove osnovice primjenjivat će se osnovica plaće u javnim službama utvrđena predmetnim Dodatkom sporazuma.

Predloženim izmjenama predmetnog Zakona uređuje se način određivanja osnovice plaće u javnim službama koji će se odrediti primarno pregovorima socijalnih partnera, a ako do sporazuma ne dođe do donošenja Smjernica ekonomske i fiskalne politike Republike Hrvatske za sljedeću godinu, osnovicu plaće u javnim službama odredit će Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom.

Odbor za financije i državni proračun podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OSNOVICI PLAĆE U JAVNIM SLUŽBAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 39. sjednici održanoj 24. rujna 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica koji se odnosi na ”IPA program Jadranska prekogranična suradnja”, u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. rujna 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je svrha predmetnog Programa jačanje mogućnosti održivog razvoja jadranske regije usklađenom strategijom djelovanja među partnerima. Doprinos Europske zajednice u ukupnom financiranju za provedbu „IPA-programa Jadranska prekogranična suradnja“ u okviru komponente Prekogranična suradnja Instrumenta pretpristupne pomoći, za trogodišnje razdoblje od 2007. do 2009. godine iznosi 90.441.137,00 eura. Financijska sredstva u visini od 15% vrijednosti projekta osiguravaju krajnji korisnici projekta u sklopu programa i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Europska unija osigurava za tehničku pomoć iznos od 1.808.822,00 eura i sredstva za potporu izvanproračunskim korisnicima projekata u visini od 10% vrijednosti projekta u iznosu 957.612,00 eura, a Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva u svom proračunu predviđa sufinanciranje tehničke pomoći u iznosu od 319.204,00 eura. Troškovi sufinanciranja koje osigurava Ministarstvo osigurat će se u iz proračunskih sredstava kroz tri proračunske godine (2009-2011).

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za provođenje ovoga Sporazuma.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao predmetni Zakon i odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA KOJI SE ODNOSI NA „IPA PROGRAM JADRANSKA PREKOGRANIČNA SURADNJA“ U OKVIRU INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 39. sjednici održanoj 24. rujna 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o programu financiranja sudjelovanja Hrvatske u transnacionalnim programima Europske teritorijalne suradnje Europskog fonda za regionalni razvoj ”Jugoistočna Europa” i ”Mediteran”, u okviru komponente Prekogranična suradnja Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), za 2008. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. srpnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se Programima „Jugoistočna Europa“ i „Mediteran“ u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj nastoji uspostaviti i razviti transnacionalna suradnja kroz financiranje mreža i mjera koje vode do integriranog teritorijalnog razvoja. Predloženim Zakonom potvrđuje se predmetni Sporazum koji predstavlja pravnu osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava za projekte pomoći kroz predmetne Programe. Doprinos Zajednice za 2008. godinu za sudjelovanje u transnacionalnim programima Europskog fonda za regionalni razvoj utvrđen je na najviše 506.080,00 EUR-a. Ukupna vrijednost programa Europske teritorijalne suradnje Europskog fonda za regionalni razvoj „Jugoistočna Europa“ u okviru komponente Prekogranična suradnja Instrumenta za pristupnu pomoć (IPA) za 2008. godinu  iznosi 470.588,00 EUR-a. Vrijednost koja je predviđena darovnicom EU Republici Hrvatskoj iznosi 400.000,00 EUR-a, dok ukupna vrijednost sufinanciranja koju ostvaruju krajnji korisnici projekta u sklopu Programa iznosi 70.588,00 EUR-a. Ukupna vrijednost programa Europske teritorijalne suradnje Europskog fonda za regionalni razvoj „Mediteran“ u okviru komponente Prekogranična suradnja Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) za 2008. godinu iznosi 124.800,00 EUR-a. Vrijednost koja je predviđena darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj iznosi 106.080,00 EUR-a. Ukupna vrijednost sufinanciranja koju osiguravaju krajnji korisnici projekta u sklopu Programa iznosi 18.720,00 EUR-a. Troškovi sufinanciranja od strane Republike Hrvatske ulaziti će u redovna proračunska sredstva krajnjih korisnika pojedinih projekata uključenih u njihovu realizaciju.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za  provođenje ovoga Sporazuma.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao predmetni Zakon i odlučio je predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA O PROGRAMU FINANCIRANJA SUDJELOVANJA HRVATSKE U TRANSNACIONALNIM PROGRAMIMA EUROPSKE TERITORIJALNE SURADNJE EUROPSKOG FONDA ZA REGIONALNI RAZVOJ „JUGOISTOČNA EUROPA“ I „MEDITERAN“ U OKVIRU KOMPONENTE PREKOGRANIČNA SURADNJA INSTRUMENTA ZA PRETPRISTUPNU POMOĆ (ipa), ZA 2008. GODINU

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 39. sjednici održanoj 24. rujna 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o Programu prekogranične suradnje Hrvatska –Bosna i Hercegovina, u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2008. godinu , s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. srpnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je opći cilj Programa poduprijeti razvoj zajedničkih prekograničnih djelovanja s ciljem revitalizacije gospodarstva, zaštite prirode i okoliša te povećanja socijalne kohezije na tim područjima. Ukupna vrijednost programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA za 2008. godinu iznosi 2.352.941,16 eura, od čega je za Republiku Hrvatsku predviđeno 1.176.470,58 eura. Vrijednost predviđena darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj iznosi 1.000.000,00 eura, dok će ostatak od 176.470,58 eura osigurati krajnji korisnici, a Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva će od ukupne vrijednosti sufinanciranja (176.470,58 eura) osigurati 17.647,06 eura iz redovnih proračunskih sredstava kroz tri godine (2008 – 2010.).

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za  provođenje ovoga Sporazuma.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao predmetni Zakon i odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA O PROGRAMU PREKOGRANIČNE SURADNJE HRVATSKA – BOSNA I HERCEGOVINA, U OKVIRU KOMPONENTE PREKOGRANIČNA SURADNJA PROGRAMA IPA, ZA 2008. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 39. sjednici održanoj 24. rujna 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o Programu prekogranične suradnje Hrvatska – Crna Gora, u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2008. godinu , s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. srpnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženim Zakonom potvrđuje predmetni Sporazum o financiranju koji uređuje detaljne uvjete potrebne za isporuku pomoći Europske zajednice, pravila i postupke u svezi s isplatom vezanom uz ovu pomoć, kao i uvjete pod kojima će se upravljati tim sredstvima. Ukupna vrijednost Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Crna Gora u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA za 2008. godinu iznosi 1.092.941,00 eura, od čega je za Republiku Hrvatsku predviđeno 493.529,00 eura. Vrijednost predviđena darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj iznosi 400.000,00 eura, dok će ostatak u iznosu od 93.529,00 eura osigurati krajnji korisnici projekta u sklopu Programa ili Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva u svojem proračunu. Od ukupne vrijednosti sufinanciranja od 93.529,00 eura Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva osigurava 30.000,00 eura iz redovnih proračunskih sredstava u razdoblju od 2008 – 2010. godine.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za  provođenje ovoga Sporazuma.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao predmetni Zakon i odlučio je predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA O PROGRAMU PREKOGRANIČNE SURADNJE HRVATSKA – CRNA GORA, U OKVIRU KOMPONENTE PREKOGRANIČNA SURADNJA PROGRAMA IPA, ZA 2008. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 39. sjednici održanoj 24. rujna 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o Programu prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija, u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA, za 2008. godinu , s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. srpnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je cilj Programa poticati prekograničnu suradnju radi unapređenja dobrosusjedskih odnosa, gospodarstva, osposobljavanja lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija za upravljanje programima EU. Potvrđivanje Sporazuma o financiranju predstavlja pravnu osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava za projekte pomoći Programa prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Republike Srbije u okviru komponente Prekogranična suradnja programa IPA za 2008. godinu. Ukupan iznos predmetnog Programa iznosi 2.138.530,00 eura, od čega je za Republiku Hrvatsku predviđeno 962.059,00 eura. Darovnica Europske unije Republici Hrvatskoj iznosi 800.000,00 eura, dok će ostatak u iznosu od 162.059,00 eura osigurati krajnji korisnici projekata u sklopu Programa ili Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva u svojem proračunu (35.000,00 eura iz redovnih proračunskih sredstava u periodu od tri proračunske godine 2008-2010.). 

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za  provođenje ovoga Sporazuma.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao predmetni Zakon i odlučio je predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA O PROGRAMU PREKOGRANIČNE SURADNJE HRVATSKA – SRBIJA, U OKVIRU KOMPONENTE PREKOGRANIČNA SURADNJA PROGRAMA IPA, ZA 2008. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 39. sjednici održanoj 24. rujna 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica koji se odnosi na ”IPA prekogranični program Mađarska – Hrvatska”, u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. rujna 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je svrha predmetnog Programa kulturni i na znanju utemeljeni razvoj ostvaren putem uspješnog upravljanja prirodnim i kulturnim nasljeđem, te intenzivni socio-ekonomski odnosi između Hrvatske i Mađarske u prihvatljivim područjima. Sporazum o financiranju detaljno uređuje uvjete potrebne za isporuku pomoći Europske zajednice, pravila i postupke u svezi s isplatom vezanom uz ovu pomoć, kao i uvjete pod kojima će se upravljati tom pomoći. Ukupni doprinos Europske zajednice predmetnom Programu u okviru komponente Prekogranična suradnja Instrumenta pretpristupne pomoći, za trogodišnje razdoblje od 2007. do 2009. godine iznosi 19.307.299,00 eura. Udio Prioriteta 1: Održiv okoliš i turizam u ukupnom programu iznosi 60% ukupnih sredstava Programa; Udio Prioriteta 2: Razvoj gospodarske suradnje i zajedničkih ljudskih potencijala iznosi 30%, a Prioriteta 3: Tehnička pomoć 10% ukupnih sredstava Programa. Financijska sredstva u visini od 15% vrijednosti projekata osiguravaju krajnji korisnici projekata u sklopu programa i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva u svom proračunu. Ukupna vrijednost sufinanciranja prioriteta Tehničke pomoći od strane država korisnica programa u trogodišnjem razdoblju od 2007. do 2009. godine iznosi 1.930.729,90 eura, od čega Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva osigurava 641.870,48 eura. EU osigurava za tu namjenu iznos od 641.870,48 eura kao i potporu krajnjim izvanproračunskim korisnicima projekata u sklopu Programa u iznosu od 340.000,00 eura. Troškove sufinanciranja koje osigurava Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva ulaziti će u redovna proračunska sredstva navedenog ministarstva kroz tri proračunske godine (2009 – 2011).

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za  provođenje ovoga Sporazuma.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao predmetni Zakon i odlučio je predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA KOJI SE ODNOSI NA „IPA PREKOGRANIČNI PROGRAM MAĐARSKA – HRVATSKA“

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 39. sjednici održanoj 24. rujna 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica koji se odnosi na ”IPA prekogranični program Slovenija–Hrvatska”, u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 10. rujna 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je svrha predmetnog Programa podići prekograničnu suradnju na višu razinu i pridonijeti jačanju razvoja regije unapređivanjem gospodarskog i društvenog razvoja, održivim upravljanjem okolišem i provođenjem tehničke pomoći u okviru operativnog programa. Doprinos Europske zajednice u ukupnom financiranju za provedbu „IPA prekograničnog programa Slovenija-Hrvatska“ u okviru komponente Prekogranična suradnja Instrumenta pretpristupne pomoći, za trogodišnje razdoblje od 2007. do 2009. godine iznosi 15.724.620,00 eura. Financijska sredstva u visini od 15% vrijednosti projekta osiguravaju krajnji korisnici projekta u sklopu programa i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva u svom proračunu. Ukupna vrijednost sufinanciranja prioriteta tehničke pomoći od strane država korisnica u trogodišnjem razdoblju (2007-2009.) iznosi 277.494,00 eura, od čega Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva osigurava najviše 138.747,00 eura.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za  provođenje ovoga Sporazuma.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao predmetni Zakon i odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA KOJI SE ODNOSI NA „IPA PREKOGRANIČNI PROGRAM SLOVENIJA – HRVATSKA“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 39. sjednici održanoj 24. rujna 2009. godine, Prijedlog zakona o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  22. rujna 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je povod za donošenje ovoga Zakona gospodarska situacija u Republici Hrvatskoj u kojoj su zbog ekonomske i financijske krize prihodi državnog proračuna znatno manji od potreba za uobičajeno financiranje svih javnih obveza, uključujući i mirovinskog osiguranja. Zbog navedenih razloga, uz ostale mjere, donesen je i Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke koji se primjenjuje u razdoblju od 1. kolovoza 2009. do 31. prosinca 2010. godine.  Obzirom da se Zakon o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke počeo primjenjivati od 1. kolovoza 2009. i da je utvrđena primjena od 17 mjeseci odnosno do 31. prosinca 2010., predlaže se da se i Zakon o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke primjenjuje 17 mjeseci (do 28. veljače 2011.) kako bi se oba navedena Zakona primjenjivala za jednako vremensko razdoblje.
Predloženim Zakonom i Zakonom o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke, poseban porez plaća se po svim izvorima dohotka koji su oporezivi porezom na dohodak, prema Zakonu o porezu na dohodak, te na dividende i udjele u dobiti. Visine poreznih stopa istovjetne su poreznim stopama propisanim Zakonom o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke, tako da se poreznom stopom od 2% oporezuje ukupni iznos prosječnog mjesečnog primitka koji prelazi iznos od 3.000,00 kuna do iznosa od 6.000,00 kuna, a  poreznom stopom od 4% oporezuje se ukupni iznos prosječnog mjesečnog primitka iznad 6.000,00 kuna. Predloženim zakonom uređeno je da se poseban porez na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke obračunava i plaća za 2009. i 2010. godinu na temelju konačnog obračuna, a od utvrđene godišnje obveze posebnog poreza na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke odbijaju se iznosi plaćenog predujma posebnog poreza, te utvrđuje razlika za uplatu ili povrat posebnog poreza.
Odbor je raspolagao sa pisanim stajalištem Hrvatske obrtničke komore, o predmetnom Prijedlogu zakona,  kojim se protivi uvođenju posebnog poreza na dohodak od samostalnog obavljanja obrtničke djelatnosti budući je porezno opterećenje obrtnika i poduzetnika na granici izdržljivosti. Svako novo opterećenje stvorit će dodatne teškoće u poslovanju i pogoršati gospodarsku krizu, koja je u posljednjih godinu dana uzrokovala zatvaranje 7000 obrta. 

U raspravi na Odboru nisu podržane primjedbe iznijete u pisanom mišljenju Hrvatske gospodarske komore u svezi odredbi članka 5. stavka 7. kjom se predlaže da se izdaci, u slučaju paušalnog oporezivanja, priznaju najmanje u iznosu od 70% primitaka, a osnovica za krizni porez utvrdi kao razlika dohotka uz priznavanje 70% izdataka i pripadajućeg paušalnog poreza na dohodak. Nije podržana ni primjedba da se smanje propisane kazne fizičkim osobam za ne plaćanje predmetnog poreza.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, većinom glasova (  6 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“ ) predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA PRIMITKE OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI I OSTALE PRIMITKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 38. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24.srpnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom, kao rezultat provedbenih mjera racionalizacije i smanjenja državne potrošnje u Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, smanjuju sredstva proračunske zalihe za 50,0 milijuna kuna (sa 21.715.618.932,00 kuna na 20.057.805.542,00 kuna). Također se zbog povećanja deficita državnog proračuna mijenja iznos sa 9.823.278.729,00 kuna na iznos od 9.822.536.729,00 kuna (smanjenje od 742.000,00 kuna) do kojeg se Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala što je iskazano u Računu financiranja.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je većinom glasova (7 glasova ”za” i 2 glasa”protiv”) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 38. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24.srpnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona mijenja odredba članka 78. Zakona o doprinosima te se, za izračun iznosa mjesečne osnovice za obračun doprinosa za osiguranike po osnovi samostalne djelatnosti – samostalne umjetnike, kojima se doprinosi za obvezna osiguranja plaćaju iz državnog proračuna, umjesto koeficjenta 1,2 propisuje koeficjent 0,8. Ministar financija će naredbom propisati iznos mjesečne osnovice kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficjenta 0,8 za obračunsko razdoblje – 2009. godinu u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je većinom glasova (7 glasova ”za” i 2 glasa ”protiv”) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O DOPRINOSIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 38. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24.srpnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom predlaže povećanje opće stope poreza na dodanu vrijednost sa 22% na 23%. Primjenom ovoga Zakona povećat će se prihodi državnog proračuna za oko 1,5 milijardi kuna godišnje, odnosno za oko 500 milijuna kuna u 2009. godini. Provođenje ovoga Zakona imati će pozitivan učinak na preraspodjelu sredstava za potrebe dijelova gospodarstva i skupina stanovništva pogođenih ekonomskom krizom.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je većinom glasova ( 7 glasova ”za” i 2 glasa ”protiv”) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 38. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24.srpnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se Prijedlog izmjena ovoga Zakona odnosi na određene izmjene visine posebnog poreza pri oporezivanju novih i upotrebljavanih osobnih automobila i motocikala te plovila i zrakoplova. Izjednačavaju se kriteriji oporezivanja plovila i zrakoplova s osobnim automobilima i motociklima, te se porezna osovica sada utvrđuje prema vrijednosti a ne više prema dužini plovila, odnosno broju sjedala u zrakoplovu. Fizički pokazatelji se zamjenjuju vrijednosnim čime je podignut stupanj pravednosti oporezivanja, odnosno dodatno je pojačan karakter oporezivanja prema ekonomskoj snazi. Predlaže se i povećanje visina novčanih kazni za učinjene prekršaje. Provođenjem ovoga Zakona očekuje se povećanje prihoda u državnom proračunu do 150 milijuna kuna godišnje, a 30 milijuna kuna u 2009. godini.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je većinom glasova (7 glasova ”za” i 2 glasa ”protiv”) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POSEBNIM POREZIMA NA OSOBNE AUTOMOBILE, OSTALA MOTORNA VOZILA, PLOVILA I ZRAKOPLOVE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 38. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, Prijedlog zakona o naknadi za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24.srpnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona uvodi i uređuje plaćanje naknade za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama.

Predmet plaćanja nakanade jest usluga tekstualne poruke, usluga prijenosa slike, govora i zvuka porukom te govorna usluga. Obveznik plaćanja naknade je infrastrukturni operator koji pruža usluge u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama, a predložena visina naknade iznosi 6% osnovice prihoda ostvarenog od pruženih usluga. Obračunsko je razdoblje za utvrđivanje naknade kalendarski mjesec, a obveza plaćanja u državni proračun je do 15. dana u tekućem za prethodni mjesec. Primjenom predloženog Zakona povećat će se prihodi državnog proračuna za oko 430 milijuna kuna godišnje, a u 2009. godini za oko 143 milijuna kuna.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je većinom glasova (7 glasova ”za” i 2 glasa ”protiv”) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O NAKNADI ZA PRUŽANJE USLUGA U POKRETNIM
ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJSKIM MREŽAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 38. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, Prijedlog zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24.srpnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženim Zakonom, u razdoblju do 31.prosinca 2010 godine, uvodi poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke te obustava usklađivanja mirovina prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, radi povećanja priohoda i smanjenja ukupnih rashoda u Državnom proračunu za 2009. godinu. Posebni porez po stopi od 2% plaćat će se na ukupni iznos plaće, mirovine i druge primitke, ako je iznos veći od 3000,00 kuna, a manji od 6.000,00 kuna, dok će se po stopi od 4% poebni porez plaćati na iznose veće od 6.000,00 kuna. Provedbom ovoga Zakona planira se ostvarenje dodatnih prihoda u državnom proračunu od oko 755 milijuna kuna u 2009. godini te oko 2,1 milijardu kuna u 2010. godini, uz istodobno smanjivanje rashoda državnog proračuna od oko 630 milijuna kuna.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da je država rebalansom proračuna za 2009. godinu trebala maksimalno smanjiti svoje troškove, a ne uvoditi poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke. U svezi trajanja ovoga Zakona do 31. prosinca 2010. godine predloženo je da se, ukoliko se poboljša stanje u gospodarstvu, skrati rok primjene ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je većinom glasova (7 glasova ”za” i 2 glasa ”protiv”) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA PLAĆE, MIROVINE I DRUGE PRIMITKE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 38. sjednici održanoj 27. srpnja 2009. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. srpnja 2009.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je u ovakvim uvjetima ekonomske krize i financijskih ograničenja Vlada Republike Hrvatske odlučila predložiti rebalans državnog proračuna koji je usmjeren na preuzimanje odgovornosti svih sudionika za izlazak Hrvatske iz krize. Nastavno na prethodna dva rebalansa u 2009. godini kojima su smanjeni rashodi državnog proračuna, predloženim rebalansom povećava se prihodovna strana državnog proračuna. Povećanjem stope poreza na dodanu vrijednost i uvođenjem novog oblika posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke željelo se ravnomjernije rasporediti teret postojeće ekonomske krize na sve skupine stanovništva, a uvođenje naknade na određene usluge ( u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama) omogućit će raspodjelu sredstava iz sektora koji su manje pogođeni ekonomskom krizom na one djelove gospodarstva i skupine stanovništva koji su značajnije pogođeni negativnim kretanjima. Novim rebalansom državnog proračuna za 2009. godinu ukupni prihodi su projicirani u iznosu od 111,2 milijarde kuna, što predstavlja povećanje od 1,4 milijarde kuna u odnosu na ranije planiranih 109,8 milijardi kuna. U strukturi ukupnih prihoda najznačajniju skupinu čine porezni prihodi koji su projicirani u iznosu od 60,3 milijarde kuna, što je 1,3 milijarde kuna više u odnosu na plan. Planirano povećanje temelji se na očekivanim fiskalnim učincima izmjene stope PDV-a (s 22% na 23%), izmjene posebnih poreza na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove te uvođenje novog oblika posebnih poreza na plaće, mirovine i druge primitke. Ukupni rashodi državnog proračuna definirani su na razini od 120,5 milijardi kuna što je za 260,5 milijuna kuna manje od proračuna nakon drugog rebalansa. Naime, ovim rebalansom državnog proračuna rashodi su smanjeni za 978,6 milijuna kuna, a preraspodjelom i uvođenjem potpora za očuvanje radnih mjesta povećani su za 718,1 milijuna kuna, te je ukupno neto smanjenje na razini državnog proračuna 260,5 milijuna kuna. Slijedom ukupnih prihoda u iznosu od 111,2 milijarde kuna te ukupnih rashoda u iznosu od 120,5 milijardi kuna, planira se ukupni manjak državnog proračuna na razini od 9,3 milijardi kuna ili 2,8% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda za 2009. godinu. Tako je, ovim rebalansom državnog proračuna, ukupni manjak smanjen za 1,6 milijardi kuna ili 0,5 postotna boda u odnosu na dosadašnji plan.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje kojim je istaknuto da Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu nisu u dovoljnoj mjeri uvaženi konkretni prijedlozi Hrvatske udruge poslodavaca, posebno u svezi smanjenja neporeznih nameta gospodarstvu, kao i smanjenju rokova plaćanja, što bi u znatnoj mjeri utjecalo na poboljšanje stanja u gospodarstvu i bržem prevladavanju gospodarske krize u Hrvatskoj. Predstavnik Vlade Republike Hrvatske izvjestio je članove Odbora o tijeku pregovora s Hrvatskom udrugom poslodavaca i istaknuo da se ovim rebalansom radi o kratkoročnim mjerama koje se poduzimaju za prevladavanje postojeće krize, dok će se vrlo brzo nastaviti pregovori s Hrvatskom udrugom poslodavaca glede donošenja srednjoročnih i dugoročnih mjera kojima će se stvoriti pretpostavke za ubrzaniji oporavak gospodarstva u Republici Hrvatskoj. U svezi uloge Hrvatske udruge poslodavaca u prevladavanju problema nelikvidnosti u gospodarstvu, te u više navrata iznijetog stajališta da je država glavni generator nelikvidnosti, u raspravi je upozoreno da i poslodavci svojim nekorektnim i neposlovnim ponašanjem također utječu na nelikvidnost u gospodarstvu. Naime, u dosta slučajeva kada država plati svoje obveze na vrijeme, poslodavci ne plate svoje obveze kooperantima a to utječe na opću nelikvidnost. Potrebno je što prije donijeti mjere kojima će se spriječiti da tvrtka koristi nenamjenski svoja obrtna sredstva a da istodobno ne podmiruje svoje tekuće obveze.Također je iznijeto i mišljenje da je predmetni rebalans državnog proračuna trebao značajnije smanjiti troškove države posebno u stavkama materijanih rashoda.

U raspravi na Odboru prevladalo je mišljenje da ovaj rebalans državnog proračuna treba podržati jer predstavlja dobar temelj za izradu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 7 glasova”za” i 2 glasa ”protiv“) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

kao i slijedećih Odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2009. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2009. godinu,

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 37. sjednici održanoj 13. srpnja 2009. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. srpnja 2009.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se u 2009. godini prelijevanje financijske krize na hrvatsko gospodarstvo očitovalo u realnom padu bruto domaćeg proizvoda od 6,7% u prvom tromjesečju. Podaci za prvih šest mjeseci ove godine ukazuju na međugodišnje smanjenje ekonomske aktivnosti na razini čitave 2009. godine i to: industrijske proizvodnje 9,4%, trgovine na malo 17,0%, broj turističkih noćenja 9,4%, robni izvoz 15,5%, robni uvoz 25,5%. Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena iznosila je 3,6% u prvih pet mjeseci 2009. godine. Na razini čitave 2009. godine očekuje se: realno smanjenje bruto domaćeg proizvoda od 4,5%; značajno smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance; usporavanje ili stagnacija rasta inozemnog duga; pad zaposlenosti i povećanje nezaposlenosti. Uslijed slabljenja inflatornih pritisaka koje generira domaća potražnja, kao i troškovnih i uvezenih inflatornih pritisaka, u ovoj se godini očekuje smanjenje prosječne inflacije na 2,7%.

Preloženim rebalansom državnog proračuna za 2009. godinu planirano je smanjenje ukupnih prihoda za 6,8 milijardi kuna i po novom planu iznose 109,8 milijardi kuna. Istodobno su ukupni rashodi smanjeni za 780,6 milijuna kuna (rashodi poslovanja smanjeni su za 388,4 milijuna kuna, a rashodi za nabavu financijske imovine za 392,2 milijuna kuna) i iznose po novom planu 120,8 milijardi kuna. Najveće smanjenje rashoda odnosi se na ministarstva i druge proračunske korisnike koji su dodatnom racionalizacijom poslovanja smanjili troškove provođenja svojih programa. Osim toga predloženim rebalansom državnog proračuna predviđeno je i smanjenje osnovice plaća državnih dužnosnika za 5%, u odnosu na osnovicu iz travnja 2009. godine, kao i smanjenje mirovina određenih prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskome saboru za 10%.
Planirani manjak državnog proračuna za 2009. godinu iznositi će 11 milijardi kuna ili 3,3% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda, a financirat će se razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova. Ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja planirani su u iznosu od 22,1 milijarda kuna, a ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova planiraju se na razini od 11,1 milijardu kuna.11,1 milijardu kuna).

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da je već ranije trebalo utvrditi prioritete koji bi poticali razvoj gospodarstva i stvorili pretpostavke za stvaranje realnog dohotka. Naime, treba se suočiti s činjenicom da se nalazimo u krizi i da više ne možemo živjeti na kredit, stoga su nužne ozbiljne promjene u gospodarskoj i proračunskoj politici.

U raspravi na Odboru prevladalo je mišljenje da, obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju i rizike koji prijete financijskoj stabilnosti države treba donijeti predmetni rebalans državnog proračuna, te da je ovaj rebalans preduvjet za nastavak provedbe antirecesijskih mjera. Novi prijedlog rebalansa državnog proračuna treba donijeti što prije vodeći računa posebno o povećanju prihoda (uvođenjem trošarine na neke nove proiztvode) te većim smanjenjem određeni stečenih prava kako bi se postojeća kriza što bezbolnije prevladala.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 7 glasova”za” i 3 glasa ”protiv“) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

kao i slijedećih Odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2009. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2009.godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2009. godinu,

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 37. sjednici održanoj 13. srpnja 2009. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 11.srpnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo kako se ovim Konačnim prijedlogom zakona predlaže povećanje iznosa sa 15.344.114.607,00 kn na 21.715.618,932,00 kuna kojim se Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala. Mijenja se i iznos tekuće otplate glavnice državnog duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna za 2009. godinu sa 9.823.717.452,00 kuna na 9.823.278.729,00 kuna. Zbog povećanja potencijalnih i već nastalih obveza proizašlih iz danih financijskih državnih jamstava povećava se iznos jamstvene zalihe za 400.000.000,00 kuna, tako da jamstvena zaliha za financijska državna jamstva sada iznosi 667.000.000,00 kuna.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je većinom glasova ( 7 glasova ”za” i 3 glasa”protiv”) Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 36. sjednici održanoj 08.srpnja 2009. godine, Prijedlog zakona o igrama na sreću, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2.srpnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženim Zakonom o igrama na sreću uređuje: sustav, vrste i uvjeti priređivanja igara na sreću, pravila i postupci stjecanja i oduzimanja prava na priređivanje igara na sreću, prava i obveze priređivača igara na sreću, način rspodjele prihoda od igara na sreću, nadzor nad priređivanjem igara na sreću. Predmetnim Zakonom usklađuje se hrvatsko zakonodavstvo sa zakonodavstvom Europske unije.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku budući se njime ispunjavaju obveze preuzete iz Pregovaračkog stajališta za poglavlje 3.4. Sloboda kretanja kapitala, Dodatak A-3.4.2. Plaćanja i podmirenja – Zakonodavne mjere, te jedna od mjera iz Nacionalnog programa Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji za 2009. godinu.

U raspravi na Odboru podržano je uvođenje oporezivanja dobitaka od lutrijskih igara na sreću, ali istaknuto je da bi pravednije bilo smanjiti neoporezivu osnovicu sa 40.000,00 na 30.000,00 kuna. Isto tako predloženo je i smanjenje osnovice od 1.000.000,00 kuna na 500.000,00 kuna koja se oporezuje po stopi od 15%, a po stopi od 20% oporezivali bi se dobici već od 500.000,00 a ne od 1.000.000,00 kuna kako je predloženo u Konačnom prijedlogu zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IGRAMA NA SREĆU

zajedno sa sljedećim

AMANDMANOM

U članku 18. stavak (3) mijenja se i glasi:
„ Porez na dobitke plaća se po stopi od 15% na dobitke iznad 30.000,00 kuna do 500.000,00 kuna, a po stopi od 20% na dobitke iznad 500.000,00 kuna.“

OBRAZLOŽENJE
Predloženim amandmanom želi se pravednije regulirati plaćanje poreza na dobitke od lutrijskih igara na sreću.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 36. sjednici održanoj 08. srpnja 2009. godine, Prijedlog zakona o i izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2.srpnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula da će se donošenjem predloženoga Zakona ispuniti obveze iz Pregovaračkog stajališta za Poglavlje 16. Porezi, te obveze iz Nacionalnog programa Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji za 2009. godinu i izvršit će se daljnje usklađivanje Zakona o porezu na dodanu vrijednost sa pravnom stečevinom Europske unije. Odredbe predloženog Zakona usklađuju se s odredbama Direktive 2006/112/EZ, kao i s direktivama 83/181/EEZ, 2007/74/EZ, 2006/79/EZ. Sukladno navedenom plaćanja poreza na dodanu vrijednost, uz propisane uvjete, biti će oslobođene djelatnosti od javnog interesa. Osim toga propisan je niz oslobađanja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost pri uvozu i izvozu dobara. Usklađuje se mjesto oporezivanja pružanja telekomunikacijskih usluga, usluga koje se pružaju elektroničkim putem, usluga emitiranja radijskog i televizijskog emitiranja te usluge pristupa i prijevoza ili prijenosa putem sustava za distribuciju plina i elektroničke energije u transakcijama s inozemstvom, kako bi se izbjeglo neoporezivanje odnosno dvostruko oporezivanje tih usluga. Predlaže se da ovaj Zakon stupi na snagu 01. siječnja 2010. godine, a procjenjuje se da će se njegovom primjenom smanjiti prihodi državnog proračuna u 2010. godini u iznosu od 32.500.000,00 kuna.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku budući se istim nastavlja daljnje usklađivanje toga Zakona sa pravnom stečevinom Europske unije.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da je odredba članka 26. stavka (6) Konačnog prijedloga zakona diskriminatorna jer propisuje da porezni obveznici koji će početi obavljati oporezive usluge (a to će biti i banke) ne mogu ispraviti pretporez za gospodarska dobra nabavljena prije stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno da ne mogu tražiti povrat PDV-a sadržan u ulaznim fakturama za građevine (mogućnost ispravka 10 godina) kao i druga osnovna dobra (mogućnost ispravka 5 godina).

Hrvatska stomatološka komora i Hrvatska obrtnička komora uputile su pisane prijedloge amandmana na Konačni prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (članke11., 12. i .21.). Naime, Hrvatska stomatološka komora traži jednakopravan status plaćanja, odnosno oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost svih doktora stomatologije i to bez obzira na organizacioni oblik u kojem se obavlja stomatološka djelatnost. Predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula je da je navedeni prijedlog Hrvatske stomatološke komore djelomično prihvaćen iz razloga što bi se propisivanjem predloženih odredbi u točki b) stavak (1) članka12. iz oslobađanja isključile ustanove koje obavljaju usluge liječenja i zdravstvene njege, a nisu u mreži javne zdravstvene službe i obveznog zdravstvenog osiguranja. Hrvatska obrtnička komora predlaže da se stopa PDV-a od 10% odnosi na sve vrste usluga koje se pružaju u ugostiteljskim objektima, a ne samo na one u kojima se pružaju usluge smještaja, polupansiona ili pansiona. Navedeni prijedlog se ne može prihvatiti jer stope PDV-a nisu predmet izmjena ovoga Prijedloga zakona, već se radi o tehničkim izmjenama i nužnom usklađenju sa pravnom stečevinom EU. Glede prijedloga da se mijenja članak 21. Konačnog prijedloga zakona, kojim Hrvatska obrtnička komora predlaže povećanja praga za ulazak u PDV od 85.000,00 kuna na 200.000,00 kuna, predstavnica Vlade Republike Hrvatske izvjestila je članove Odbora da je prag za ulazak u sustav PDV-a u Europskoj uniji 5.000 EUR. Međutim, u Pregovaračkom stajalištu za Poglavlje 16. Porezi, traženo je povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a te se stoga prije završetka pregovora ne može propisivati veći prag za ulazak u sustav PDV-a.

U raspravi na Odboru podržana su obrazloženja predstavnice Vlade Republike Hrvatske kojima se ne podupiru predložene izmjene članaka 11., 12. i 21. Konačnog prijedloga zakona.

Osim navedenog, u raspravi su predložena dva nova amandmana i to: na članak 18. Konačnog prijedloga zakona u kojem se predlaže dopuna novog stavka 12., na način da se ne dopušta odbitak pretporeza za nabavu osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz koji se odnosi na iznos iznad 400.000,00 kuna nabavne vrijednosti po jednom sredstvu; i amandman na članak 21. Konačnog prijedloga zakona, kojim se predlaže otklanjanje eventualnih nejasnoća glede obveze obračuna plaćanja poreza na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju za osobne automobile i druga prijevozna sredstva čija je nabavna vrijednost bila veća od 400.000,00 kuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

zajedno sa sljedećim amandmanima

AMANDMAN I
U članku 18. Konačnog prijedloga zakona u novom stavku (12) na kraju teksta dodaju se riječi: „Nije dopušten odbitak pretporeza za nabavu osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz koji se odnosi na iznos iznad 400.000,00 kuna nabavne vrijednosti po jednom sredstvu.“

OBRAZLOŽENJE
Predloženim amandmanom otklanjaju se eventualne nejasnoće i zadržava se isti opseg prava kao i prije izmjena i dopuna Zakona na dodanu vrijednost. Naime, propisuje se potpuno ograničenje prava na odbitak pretporeza za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz za iznos koji prelazi 400.000,00 kuna nabavne vrijednosti.

AMANDMAN II
U članku 26. stavak (1) Konačnog prijedloga zakona, mijenja se i glasi:
„ Porezni obveznici koji su osobne automobile ili druga sredstva za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih nabavili do 31. prosinca 2009. godine i koristili pravo na odbitak pretporeza, te obračunavali i plaćali porez na dodanu vrijednost na 30% iznosa troška amortizacije za iznos do 400.000,00 kuna nabavne vrijednosti tih sredstava, odnosno na 100% iznosa troška amortizacije za iznos koji prelazi 400.000,00 kuna nabavne vrijednosti, obvezni su i dalje obračunavati i plaćati porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju na 30% odnosno 100% iznosa troška amortizacije do isteka amortizacijskog vijeka odnosno trenutka prodaje, darovanja, otuđenja na drugi način ili uništenja tih sredstava.“

OBRAZLOŽENJE
Obzirom da je prijelaznim odredbama u članku 26. stavak 1. propisano da su porezni obveznici koji su imali pravo na odbitak pretporeza i obračunavali porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju na 30% troška amortizacije obvezni i dalje obračunavati i plaćati porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju na 30% iznosa troška amortizacije, do isteka amortizacijskog vijeka ili drugog navedenog događaja, potrebno je zbog otklanjanja nejasnoća pojasniti da se obveza odnosi i na obračun plaćanja poreza na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju za osobne automobile i druga prijevozna sredstva čija je nabavna vrijednost bila veća od 400.000,00 kuna.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc.Goran Marić

ZAJEDNICA UDRUGA HVIDR-a
GRADA ZAGREBA
Gospodin Ivan Pandža, predsjednik

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 36. sjednici održanoj 08. rujana 2009. godine, Vaš poticaj za izmjenu Zakona o doprinosima.

U raspravi na Odboru jednoglasno je poduprto pisano stajalište, Ministarstva financija – Porezne uprave, koje je dostavljeno Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora. Naime, Porezna uprava je u pisanom odgovoru istaknula da se, kada je riječ o odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Narodne novine broj 152/08) kojim je propisana obveza dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje korisnicima mirovine, navedene novele Zakona o doprinosima ne mogu primijeniti na hrvatske branitelje iz Domovinskog rata. Naime, obzirom da je pravni temelj za ostvarivanje prava hrvatskih branitelja (prava na mirovinu) uređen posebnim propisima – Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, na hrvatske branitelje ne mogu se primijeniti odredbe novele Zakona o doprinosima.

Iz navedenih razloga Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je zauzeo stajalište da nije potrebno mijenjati Zakon o doprinosima.

S poštovanjem,

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 35. sjednici
održanoj 30.lipnja 2009. godine, Konačni prijedlog zakona o carinskoj službi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. lipnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona o carinskoj službi u odnosu na ona iz prvog čitanja ovoga Zakona.

Glede primjedbi Odbora za financije i državni proračun, koje su iznijete u prvom čitanju predmetnog Zakona, istaknuo je da je primjedba na članak 40. stavak 2. točka 5. Prijedloga zakona usvojena ( da se riječi:“matični broj građana“ zamjeni riječima:“osobni identifikacijski broj“) te je članak usklađen sa odredbama Zakona o osobnom identifikacijskom broju. Međutim, primjedba Odbora u svezi privremenog premještaja službenika u drugo mjesto rada udaljeno više od 80 kilometara od mjesta njegovog stanovanja nije prihvaćena, uz obrazloženje da je ta odredba povoljnija od odredbe članka 77. Zakona o državnim službenicima kojom su regulirana određena prava državnih službenika u slučaju premeštaja u drugo mjesto rada koje je udaljeno više od 100 km od mjesta njegovog stanovanja. Osim toga, nije prihvaćena ni primjedba Odbora glede prevelike ovlasti ravnatelja Carinske uprave u svezi oduzimanja prava na obavljanje poslova ovlaštenom carinskom službeniku. Naime, predložene ovlasti ravnatelja Carinske uprave nisu u suprotnosti sa ovlastima koje proizlaze iz Zakona o državnim službenicima i Zakona o sustavu državne uprave.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O CARINSKOJ SLUŽBI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 35. sjednici održanoj 30.lipnja 2009. godine, Godišnje izvješće za 2008. Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, aktom od 5. lipnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga istaknuo da je 2008. godina bila bez presedana glede svjetskog tržišta kapitala. Naime, na svjetskim tržištima vrijednosnih papira izgubljeno je 30.000.000.000.000,00 $US (30 bilijuna) na tržištu vrijednosnih papira. Hrvatsko tržište kapitala u 2008. godini pratilo je negativne trendove svjetskog tržišta kapitala te je ukupni ostvareni promet na Zagrebačkoj burzi ostvaren u iznosu od 31.064 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od 53,3% u odnosu na ukupan promet u 2007. godini. Omjer ukupnog prometa i BDP-a pao je na 9,1% od rekordnih 21,2% iz 2007. godine. Redovan promet dionicama iznosio je 16.842,3 milijuna kuna, odnosno 23,4% manje nego u prethodnoj godini. Dionički indeks Crobex na kraju godine je bio 67,1% manji nego na njezinu početku. Tržišna kapitalizacija manja je 55,1% u odnosu na 2007. godinu. Mirovinsko tržište u Republici Hrvatskoj nastavilo je s rastom u 2008. godini, tako je ukupna neto imovina, obveznih mirovinskih fondova, na kraju 2008. iznosila 22,59 milijardi kuna, ili 7,57% više u odnosu na prethodnu godinu. Od 25 društava za osiguranje i 2 društva za reosiguranje, neto dobit od 324,8 milijuna kuna ostvarilo je 13 društava za osiguranje i 2 društva za reosiguranje, dok je gubitak od 314,5 milijuna kuna ostvarilo 12 društava za osiguranje. Poslovima leasinga bavilo se 26 društava čija je ukupna aktiva iznosila 35,1 milijardi kuna, a dobit od 61,7 milijuna kuna iskazalo je 8 društava dok je gubitak od 516,9 milijuna kuna iskazalo 18 društava. Ukupni prihodi 13 factoring društava iznose 881,1 milijuna kuna dok ukupni rashodi iznose 791,7 milijuna kuna. U odnosu na 2007. godinu, kada je ostvarena dobit od 37,5 milijuna kuna, dobit djelatnosti factoringa povećala se za 81,2%.

U raspravi na Odboru pohvaljeno je predmetno Izvješće kojim su detaljno i sveobuhvatno prezentirani svi segmenti aktivnosti HANFA-e u navedenom periodu. Pohvaljen je i doprinos HANFA-e u reguliranju tržišta kapitala kao i aktivnosti u svezi provođenja nepsrednog nadzora zakonitosti poslovanja većine sudionika na domaćem tržištu kapitala. Naime, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga izvršila je neposredni nadzor nad 20 od ukupno 25 investicijskih društava koji su poslovali na domaćem tržištu kapitala. Osim toga nadzor zakonitosti poslovanja izvršen je i nad: investicijskim fondovima, mirovinskim fondovima, tržištem osiguranja i leasing društvima, što je rezultiralo podnošenjem 65 prekršajnih i 7 kaznenih prijava u 2008. godini, dok je od 01.siječnja 2006. do 31. prosinca 2008. godine ukupno podnijeto 319 prekršajnih i 29 kaznenih prijava. Međutim, u raspravi je predsjednik Uprave HANFA-e istaknuo da još nitko nije osuđen za utvrđene manipulacije na tržištu kapitala, vjerojatno iz razloga što provođenje odredbi tog Zakona iziskuje visoku stručnost i redovito praćenje izmjena Direktiva EU koje reguliraju tržište kapitala.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Godišnje izvješće za 2008. Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 35. sjednici održanoj 30.lipnja 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica u vezi s Nacionalnim programom za Hrvatsku u okviru programa IPA-komponenta Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2008. godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. lipnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je cilj donošenja predmetnog Zakona potvrđivanje Sporazuma o financiranju koji predstavlja pravnu osnovu za financiranje projekata koje je Republika Hrvatska predložila u okviru programa IPA- komponenta Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2008. godinu. Predloženi projekti usmjereni su na: jačanje demokratskih institucija i vladavinu prava, reformu državne uprave, provedbu ekonomske reforme, poštivanje ljudskih i manjinskih prava, promicanje ravnopravnosti spolova, podržavanje razvoja civilnog društva i unapređenje regionalne suradnje te pomirbu i obnovu, kao i održivi razvoj i smanjivanje siromaštva. Ukupna vrijednost programa IPA-komponenta Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2008. godinu iznosi 376.045.467 kuna. Vrijednost koja je predviđena darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj iznosi 306.167.600 kuna dok će ostatak iznosa osigurati tijela državne uprave u svojim proračunima. Ukupna vrijednost sufinanciranja iznosi 69.877.867 kuna.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno odredbi članka 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, ovaj Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti
Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA U VEZI S NACIONALNIM PROGRAMOM ZA HRVATSKU U OKVIRU PROGRAMA IPA-KOMPONENTA POMOĆ U TRANZICIJI I JAČANJE INSTITUCIJA ZA 2008. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 34. sjednici održanoj 24. lipnja 2009. godine, Prijedlog zakona o trošarinama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 08. lipnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula da se ovim Zakonom uređuje trošarinski sustav oporezivanja alkohola i alkoholnih pića, duhanskih proizvoda, energenata i električne energije, koji se puštaju u potrošnju na području Republike Hrvatske. Osim toga predmetnim Zakonom nastoji se urediti većina osnovnih pitanja iz harmoniziranog sustava trošarina koje imaju zemlje članice EU (Direktiva 92/12/EEZ), a to se odnosi na trošarine na alkohol i alkoholna pića (uključujući pivo), duhanske proizvode, energente i električnu energiju.

Odbor za financije i državni proračun jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, jer se ovaj Zakon donosi radi usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, s Poglavljem 16. Oporezivanje.

Gospodarsko interesno udruženje proizvođača pića Hrvatske uputilo je Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora prijedlog amandmana na članak 16. stavak 2. i članak 46. stavak 6. Konačnog prijedloga zakona o trošarinama. Naime, predloženim amandmanima traži se da se prolongira plaćanje obračunate trošarine, od strane trošarinskog obveznika, sa 30 na 60 dana od dana nastanka obveze obračunavanja trošarine jer je razlika između uplate proračunskih sredstava državi i ostvarene naplate po osnovi prodane robe (90, 120 dana i više) velika i onemogućava održavanje proizvodnje i prometa na postojećoj razini. Osim toga predloženo je smanjenje trošarina na etilni alkohol sa 5.300,00 kuna na 4.500,00 kuna po hektolitru čistog alkohola. Predstavnica Vlade Republike Hrvatske, u svezi predloženih amandmana, istaknula je da je u proceduri donošenja nova Direktiva EEZ-a kojom se donja granica iznosa trošarine na etilni alkohol povećava sa sadašnjih 550 eura na 700 eura pa je iz tog razloga ovim Zakonom predložen iznos od 5.300,00 kuna po hektolitru čistog alkohola. Glede predloženog roka produljenja plaćanja obračunate trošarine sa 30 na 60 dana, istaknula je da se taj problem može riješiti putem korištenja trošarinskog skladišta.

U raspravi na Odboru prihvaćena su obrazloženja predstavnice Vlade Republike Hrvatske, te je Odbor odlučio da ne da potporu predloženim amandmanima Gospodarskog interesnog udruženja proizvođača pića Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon i odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O TROŠARINAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 34. sjednici održanoj 24. lipnja 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 08. lipnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju usklađuju odredbe koje uređuju: društva za osiguranje, društva za reosiguranje, društva za posredovanje u osiguranju odnosno u reosiguranju, društva za zastupanje u osiguranju, zastupnike u osiguranju odnosno posrednike u osiguranju i reosiguranju, te se preciznije, sukladno Direktivi 98/78/EZ, uređuje nadležnost nadzornih tijela država članica kao i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga u obavljanju nadzora grupe te razmjena informacija i podataka između nadzornih tijela.

Odbor za financije i državni proračun jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, jer se ovaj Zakon donosi radi usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije čime se ispunjava jedno od mjerila za zatvaranje pregovora u poglavlju 9.Financijske usluge.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon i odlučio je jednoglasno, bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSIGURANJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 33. sjednici održanoj 17. lipnja  2009. godine, Godišnja financijska izvješća Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za 2008. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, dostavila Hrvatska banka za obnovu i razvitak, aktom od 27. svibnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske koja nema primjedbi na Godišnja financijska izvješća Hrvatske banke za obnovu i razvitak za 2008. godinu.

U uvodnom izlaganju predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak istaknuo je da je HBOR, u izvještajnom razdoblju, uložio velike napore kako bi osigurao dostatna sredstva za potrebe kreditiranja hrvatskoga gospodarstva. Do kraja 2008. godine odobreno je 1.163 kredita u ukupnom iznosu od 6 milijardi i 484 milijuna kuna. Kroz 25 kreditnih programa omogućena su ulaganja u projekte malog i srednjeg poduzetništva, izvoza, poljoprivrede, turizma, infrastrukture, zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Najveću potporu u 2008.godini, u okolnostima nepovoljnog makroekonomskog okruženja uvjetovanog širenjem svjetske financijske krize, Hrvatska banka za obnovu i razvitak pružila je hrvatskim izvoznicima (60% ukupno odobrenih sredstava) a najveći broj kredita odobren je za potrebe malog i srdnjeg poduzetništva i to preko 3 milijarde kuna. Tijekom 2008. godine, HBOR je na financijskim tržištima pribavio više od 450 milijuna eura. U razdoblju od 01. 01. do 31. 12. 2008. godine Hrvatska banka za obnovu i razvitak ostvarila je ukupne prihode u iznosu od 964,7 milijuna kuna, rashode u iznosu od 789,8 milijuna kuna i pozitivan financijski rezultat u iznosu od 174,9 milijuna kuna. Reviziju poslovanja za 2008. godinu provelo je revizorsko društvo Ernst & Young d.o.o. koje je Financijska izvješća HBOR-a za 2008. godinu pozitivno ocijenilo.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje da li Hrvatska banka za obnovu i razvitak, s obzirom na ostvaren pozitivni financijski rezultat u 2008. godini u iznosu od 174,9 milijuna kuna, ima mogučnosti dodatno sniziti kamatne stope. Predsjednik Uprave HBOR-a izvjestio je članove Odbora  da HBOR u 2008. godini jedini nije povečavao kamatne stope, posebno za kredite namjenjene potpori izvoznih programa. Obzirom na sve teže uvijete poslovanja na financijskom tržištu HBOR mora pokušati zadržati realnu vrijednost svoga kapitala, pa će u 2009. godini navedena dobit iz 2008. godine poslužiti za održavanje važečih kamatnih stopa u rasponu od 2% do 6%.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ODLUKE O POTVRĐIVANJU GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠĆA HRVATSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVITAK (HBOR) ZA 2008. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 33. sjednici održanoj 17. lipnja 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je 6.svibnja 2009. godine u Europskom parlamentu izmijenjena i dopunjena Direktiva 2006/48/EZ koja je kroz Zakon o tržištu kapitala implementirana u hrvatsko zakonodavstvo. Republika Hrvatska se obvezala da će svoje zakonodavstvo usklađivati sa pravnom stečevinom Europske unije, stoga je nužno uskladiti Zakon o tržištu kapitala s predmetnom Direktivom kojom se mijenjaju uvjeti poslovanja investicijskih društava, posebno u dijelu velikih izloženosti, upravljanja rizicima i suradnje među supervizorima država.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku budući se njime nastavlja usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 33. sjednici održanoj 17. lipnja 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o institucijama za elektronički novac, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je Europska komisija predložila izmjenu Direktive 2000/46/EZ radi usklađivanja sa Direktivom 2007/64/EZ o uslugama platnog prometa na unutarnjem tržištu. Osnovna novina biti će u dijelu usluga koje institucija za elektronički novac može pružati. Naime, po važećim odredbama Direktive 2000/46/EZ, institucijama za elektronički novac nije dana mogućnost pružanja usluga platnog prometa što će izmjenama navedene Direktive biti dopušteno. Predloženom izmjenom Zakona o institucijama za elektronički novac predlaže se odgoda roka (sa 30.lipnja 2009. na 31.prosinca 2009.) za usklađivanje postojećih institucija za elektronički novac sa Zakonom, u svrhu izbjegavanja potrebe za ponovnim usklađivanjem koje će biti nužno implementacijom izmjena navedene Direktive 2000/46/EZ u hrvatsko zakonodavstvo kroz izmjene i dopune važećega Zakona.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O INSTITUCIJAMA ZA ELEKTRONIČKI NOVAC

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 33. sjednici održanoj 17. lipnja 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenoj statistici, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. siječnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim prijedlogom Zakona određuje promjena pravnog položaja ureda državne uprave u županijama, u dijelu koji se odnosi na poslove službene statistike, tako da te poslove preuzima Državni zavod za statistiku. Naime, rješavanje statusa ureda državne uprave u županijama, u dijelu koji se odnosi na poslove službene statistike, obveza je preuzeta Pregovaračkim stajalištem Republike Hrvatske za poglavlje 18. Statistika, pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBENOJ STATISTICI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 33. sjednici održanoj 17. lipnja 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o kreditnim institucijama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je 6. svibnja 2009. godine u Europskom parlamentu izmijenjena i dopunjena Direktiva 2006/48/EZ koja se odnosi na osnivanje i poslovanje kreditnih institucija. Republika Hrvatska dužna je uskladiti svoje zakonodavstvo i sa ovom izmjenom navedene Direktive. Sukladno navedenom, a obzirom na očekivane skore izmjene važećeg Zakona o kreditnim institucijama, ovim se Zakonom predlaže prolongacija roka sa 1.srpnja 2009. na 31. ožujka 2010. godine u kojem su kreditne institucije dužne uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona. Predloženim izmjenama predmetnog Zakona izbjeći će se visoki troškovi usklađivanja postojećih kreditnih institucija s odredbama važećeg Zakona o kreditnim institucijama, s obzirom na izvjesnost daljnjeg usklađivanja sa pravnom stečevinom Europske unije.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 33. sjednici održanoj 17. lipnja 2009. godine, Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2007. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je Godišnjim provedbenim planom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2007. godine predviđena provedba 282 redovita statistička istraživanja/prikupljanja podataka i 63 ostale statističke aktivnosti koje se odnose na stručno-metodološke radove i projekte razvoja kojima je cilj usklađivanje hrvatske statistike sa statistikom Europske unije. Sva su planirana istraživanja izvršena u cijelosti, osim istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od kojih 14 nije bilo izvršeno zbog neispunjavanja potrebnih preduvjeta. Osim toga postoji 6 istraživanja iz područja statistike kulture koja se provode u višegodišnjoj periodici stoga nisu predmet Izvješća iako su navedena u Godišnjemu provedbenom planu 2007. godine. Proračun Državnog zavoda za statistiku za 2007. godinu iznosio je 97.521.400,00 kuna, od čega je na izvore financiranja Pomoći i Darovnice planirano 24.464.400,00 kuna. Tijekom 2007. godine planirani izvorni proračun je u više navrata mijenjan kako zbog potrebe redovitog izvršavanja djelatnosti određenih Godišnjim provedbenim planom za tu godinu, tako i zbog međunarodnih obveza u vezi s prilagodbom hrvatskoga statističkog sustava sa standardima Europske unije. Konačni financijski plan iz svih izvora financiranja iznosio je 98.701.460,00 kuna, a izvršen je kroz 6 programa, kroz aktivnosti, te tekuće i kapitalne projekte s razrađenim proračunskim rashodima u skladu s propisanom klasifikacijom, uredno podmirujući obveze plaćanjem kroz sustav Državne riznice za namjene i u visini određenoj planom.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Izvješće o izvršenju Godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2007. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 33. sjednici održanoj 17. lipnja 2009. godine, Konačni prijedlog zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona o financiranju vodnoga gospodarstva.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora upozorio je, u raspravi koju je proveo u prvom čitanju predmetnog Zakona, da treba posebno voditi računa o visini iznosa koju potencijalni investitori trebaju platiti za vodni doprinos, kako taj iznos  ne bi destimulirao investitore i tako utjecao na smanjenje gospodarske aktivnosti na pojedinim područjima. Također je, u svezi članka 30. Prijedloga zakona upozoreno da obveznik plaćanja naknade za zaštitu voda može biti samo po jednoj osnovi. Naime, da navedeni proizvođači ili uvoznici mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja ne plaćaju tu naknadu s dva osnova (i za eventualno ispuštanje otpadne vode). Navedene primjedbe Odbora predlagatelj ovoga Zakona nije prihvatio uz obrazloženje da predloženi vodni doprinos nije destimulativan za potencijalne investitore, a glede primjedbe Odbora na članak 30. Prijedloga zakona istaknuto je da se radi o dva različita izvora i dvije namjene. Tako obveznici naknade za zaštitu voda kod ispuštanja otpadnih voda plaćaju naknadu za onečišćenje voda ispuštanjem iz točkastih izvora, a osobe koje proizvode ili stavljaju u promet mineralna gnojiva i sredstva za zaštitu bilja plaćaju nakandu za raspršene izvore onečišćenja prema količini te tvari koja će se koristiti pri tretiranju zemljišta.

U raspravi na Odboru prevladalo je mišljenje da nema potrebe da Odbor svoje primjedbe iznijete u prvom čitanju ovoga Zakona formulira u amadmanskoj formi.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je večinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O FINANCIRANJU VODNOGA GOSPODARSTVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 33. sjednici održanoj 17. lipnja 2009.godine, Prijedlog zakona o potrošačkom kreditiranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se donošenjem ovoga Zakona usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s zakonodavstvom EU i to Direktivom 2008/48/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošaćkom kreditu. Predloženim zakonom uređuje se potrošačko kreditiranje, informacije i prava o ugovoru o kreditu, pristup bazi podataka, nadzor i zaštita prava potrošača, a u kojima kao korisnik kredita nastupa potrošač koji uzima kredit pod uvjetima i u svrhu koju određuje ovaj Zakon. U Zakonu se, pored ostalog, navode informacije vezane uz ugovor o kreditu koje se potrošaču moraju pružiti prije sklapanja ugovora o kreditu, a sve kako bi se potrošaču omogućila lakša usporedba različitih kredita. Nadzor nad provođenjem Zakona obavljaju nadležni inspektori Državnog inspektorata Republike Hrvatske.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku budući se njime nastavlja  usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.

Hrvatska udruga banaka dostavila je Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora prijedloge amandmana na Konačni prijedlog zakona o potrošačkom kreditiranju, kojima predlaže: izmjenu članka 3. stavka (1) a) na način da se odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju na ugovore o kreditu koji obuhvaćaju ukupan iznos kredita manji od 1.500,00 kuna ili veći od 500.000,00 kuna (u Konačnom prijedlogu zakona preložen je iznos veći od 1.000.000,00 kuna); dopunu članka 16. stavka (5) na način da se osim zaštite potrošača od neprimjerenih naknada za prijevremenu otplatu kredita, zaštite i vjerovnici kako ne bi pretrpjeli financijski gubitak, ako mogu dokazati da naknada za prijevremenu otplatu nije dovoljna za nadoknadu gubitka zbog prijevremene otplate kredita; vezano uz taj prijedlog amandmana predložen je i amandman na članak 30. kojim bi se odgodila primjena svih stavaka članka 16. do ulaska Republike Hrvatske u EU; izmjenom cijelog članka 24. predlaže se da se u izvansudskom rješavanju spora između potrošaća i vjerovnika osim Centra za mirenje Hrvatske gospodarske komore taksativno navedu i Centar za mirenje Hrvatske obrtničke komore i Centar za mirenje Hrvatske udruge poslodavaca.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je razloge zbog kojih predloženi amandmani HUB-a nisu prihvatljivi. Naime, u kontaktima s Europskom Komisijom, prilikom izrade prijedloga ovoga Zakona, nije bilo primjedbi posebno na predložene odredbe članaka 3. i 16. ovoga Zakona. Iz navedenog razloga članovi Odbora nisu podržali inicjativu HUB-a da Odbor predloži navedene amandmane na članke .3, 16. 24. i 30. Konačnog prijedloga zakona. Međutim, Odbor je odlučio podnijeti amandman na članak 24. Konačnog prijedloga zakona kako bi odedba navedenog članka bila preciznije i jasnije formulirana.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTROŠAĆKOM KREDITIRANJU

zajedno sa slijedečim

AMANDMANOM
U članku 24. stavku (1) Konačnog prijedloga zakona, u drugom redu brišu se riječi: „Hrvatska gospodarska komora“, a upisuju se riječi: „Hrvatske gospodarske komore“.
U stavku (4) istoga članka brišu se riječi :“pred centrima iz stavka (1) ovoga članka“, a upisuju se riječi:“ pred Centrom za mirenje Hrvatske gospodarske komore“.

OBRAZLOŽENJE
Predložene izmjene stavaka (1) i (4) ovoga članka, nomotehničke su naravi i jasnije uređuju izvansudsko rješavanje sporova između potrošaća i vjerovnika.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 33. sjednici održanoj 17. lipnja 2009.godine, Prijedlog zakona o dopuni Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. svibnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je važećim odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu u članku 10. propisano da je društvo za osiguranje dužno obavijestiti nadzorno tijelo o uvjetima osiguranja i tehničkoj podlozi koju upotrebljava pri izračunu cjenika premija osiguranja i to najkasnije 60 dana prije primjene toga cjenika. Međutim, Direktiva Vijeća 92/49/EEZ o usklađivanju zakona, uredbi i administrativnih odredbi, koja se odnosi na direktno neživotno osiguranje, te kojom se vrše izmjene i dopune direktive 73/239/EEZ i Direktive 88/357/EEZ u članku 29. propisuje da države članice ne smiju usvojiti odredbe kojima se traži prethodna suglasnost ili sustavno izvješćivanje o općim i posebnim uvjetima osiguranja, stopama premija, formularima i ostalim tiskanim materijalima koje društvo namjerava koristiti u poslovanju s vlasnicima polica. Ovim se Prijedlogom Zakona vrši usklađivanje važećeg Zakona s Direktivom Vijeća 92/49/EEZ na način da danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju prestaje važiti navedena restriktivna odredba koja obvezuje društva za osiguranje na dobivanje prethodne suglasnosti nadzornog tijela, odnosno Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, na cjenike premija osiguranja.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku budući se njime  usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.

Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O OBVEZNIM OSIGURANJIMA U PROMETU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 33. sjednici održanoj 17. lipnja 2009. godine, Izvješće o Prijedlogu godišnjega provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2009. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. svibnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je Godišnjim provedbenim planom Republike Hrvatske 2009. godine planirana provedba 277 redovitih statističkih istraživanja/prikupljanja podataka i 78 ostalih statističkih aktivnosti koje se odnose na stručno-metodološke radove i projekte razvoja kojima je cilj usklađivanje hrvatske statistike sa statistikom Europske unije. Državnom zavodu za statistiku, za provedbu Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2009. godine, u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2009. godinu osigurano je 108.231.039,00 kuna, od čega je 3.363.957,00 kuna planirano za tehničku pomoć Državnom zavodu za statistiku pri usvajanju Acquisa, 13.630.800,00 kuna za provedbu nacionalnog programa za statistiku PHARE 2006, te 11.584.305,00 kuna za provedbu višekorisničkog programa za statistiku PHARE 2006.

Odbor je raspolagao sa pisanim primjedbama SSSH u kojima se traži da se i dalje prikupljaju i obrađuju podaci o isplaćenim plaćama (obrazac SPL) i isplaćenim naknadama materijalnih prava radnika (obrazac TMP), jer su ti podaci ključni za nastavak vođenja socijalnog dijaloga u Republici Hrvatskoj. Državni zavod za statistiku dostavio je Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora pisani odgovor u kojem obrazlaže razloge izostavljanja statističkih istraživanja „Mjesečnih podataka o isplaćenim plaćama i naknadama materijalnih prava zaposlenika“ čiji je nositelj istraživanja bila FINA. Naime, zbog preklapanja sadržaja Statističkog izvještaja o isplatama plaća i Mjesečnog istraživanja o isplaćenoj plaći i zaposlenima, te Statističkog izvještaja o isplatama naknada materijalnih prava radnika i Ankete o trošku rada upitna je svrsishodnost daljnjeg provođenja istraživanja FINA-e, tako je FINA u svom dijelu prijedloga Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti za 2009. godinu predložila da se prestane provoditi navedeno istraživanje, koje prema cjeniku Financijske agencije košta 6 milijuna kuna godišnje. Osim toga svi nositelji službene statistike, statistički savjetodavni odbori, kao i Statistički savjet nisu imali primjedbi na nacrt Godišnjeg provedbenog plana statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za 2009. godinu.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da bi Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske za 2009. godinu trebao sadržavati podatke o isplaćenim plaćama i isplaćenim naknadama za materijalna prava radnika, jer su ti podaci vrlo značajni za javnost pa ne bi trebalo štedjeti u tom segmentu statističkih istraživanja. Međutim, većina članova Odbora podržala je pisano obrazloženje Državnog zavoda za statistiku kojim su obrazloženi razlozi ne prihvaćanja prijedloga SSSH glede uvrštavanja statističkog istraživanja” Mjesečni podaci o isplaćenim plaćama i naknadama materijalnih prava zaposlenika” u Godišnji provedbeni plan statističkih aktivnosti Republike Hrvatske 2009. godine.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je, većinom glasova (6 glasova „za“ 1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan“), predložiti Hrvatskome saboru donošenje

GODIŠNJEGA PROVEDBENOG PLANA STATISTIČKIH AKTIVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE 2009. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 32. sjednici održanoj 21. svibnja 2009. godine, Prijedlog zakona o posebnom porezu na kamate, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru, aktom od 31. ožujka 2009. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.  
Uvodno je predstavnica Kluba zastupnika SDP-a istaknula da se ovim Prijedlogom zakona predlaže uvođenje posebnog poreza na kamate kojim bi se destimuliralo podizanje kamatnih stopa na kredite. Kreditne institucije i druge pravne osobe plaćale bi poseban porez na kamate, naknade, provizije i druge troškove koji se zaračunavaju kod odobravanja kredita, ako njihov zbroj daje kamatnu stopu višu od 9% godišnje. Na razliku obračunatih kamata po stopi od 9% do 11% predlaže se posebni porez od 20%; od 11% do 13% posebni porez od 40% i to na razliku između  9% i te kamatne stope; dok bi se za kamatu iznad 13% obračunavao posebni porez po stopi od 80% i to na razliku između kamate od 9% i te kamatne stope. Za kamate na stambene kredite iznad 7% predloženo je obračunavanje posebnog poreza u iznosu od 40%.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 410-01/09-01/01, Urbroj: 5030120-09-2 od 7. svibnja 2009. godine) koja ne podržava Prijedlog zakona o posebnom porezu na kamate, koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru.
U raspravi na Odboru prevladalo je mišljenje kojim se podržava stajalište Vlade Republike Hrvatske, iznijeto u pisanom mišljenju, da se ne podrži Prijedlog zakona o posebnom porezu na kamate koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru, jer uvođenjem posebnog poreza na kamate, kreditne institucije i druge pravne osobe plaćale bi porez dva puta i to: porez na dobit i poseban porez na kamate, što nije u skladu s temeljnim načelima oporezivanja. Osim toga u raspravi je iznijeto mišljenje kojim se upozorava na problem neprimjereno visokih pasivnih kamata, koje banke nude na depozite, kako bi povećale svoju likvidnost. Naime, neprirodna je ekonomska pojava da depoziti u bankama daju veći profit od profita iz gospodarske aktivnosti, a to upućuje na potrebu reakcije na takvo stanje na tržištu kapitala. Gospodarski rast u Republici Hrvatskoj je u padu i zbog visokih kamata koje banke zaračunavaju na kredite namjenjene gospodarstvu, a koje se još više povećavaju bankarskim naknadama za realizaciju tih kredita. Stoga su nužne selektivne mjere monetarne politike Hrvatske narodne banke kojima bi se utjecalo na snižavanje kamatnih stopa, te stvorili uvjeti za kvalitetnije kreditiranje gospodarstva i poticanje njegovog rasta.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio  je večinom glasova ( 6 glasova „za“ 2 glasa  „protiv“i 1 glas „suzdržan“) predložiti Hrvatskom saboru slijedeći

ZAKLJUČAK

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o posebnom porezu na kamate, koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
       dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 32. sjednici održanoj 21. svibnja 2009. godine, Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2008. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, dostavila Hrvatska narodna banka aktom od 9. travnja 2009. godine.
Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao s pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom Izvješću u kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže njegovo prihvaćanje, ali ukazuje na potrebu pojednih izmjena u tekstu Godišnjeg izvješća Hrvatske narodne banke za 2008. godinu. 
U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo je, pored ostalog, da je iznimno snažan rast opće razine cijena obilježio prvo polugodište 2008. godine, dok su se u nastavku godine počeli sve više osijećati negativni učinci prelijevanja financijske krize u realnu sferu gospodarstva. Hrvatska narodna banka svojim pravodobnim djelovanjem omogućila je da gospodarski sustav što bezbolnije prebrodi nastale teškoće u 2008. godini, te je uspjela očuvati stabilnost tečaja kune i time je pridonijela ostvarivanju svog osnovnog cilja a to je održavanje stabilnosti cijena. Prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena porasla je u 2008. godini na 6,1%, što je za 3,2 postotna boda više nego 2007. godine. U 2008. godini, prema privremenim podacima DZS-a, zabilježena je najniža stopa gospodarskog rasta nakon 1999., te se bruto domaći proizvod realno povećao samo za 2,4%. Tržište rada u 2008. godini obilježila su razmjerno pozitivna kretanja tako je prema evidenciji HZZ-a na kraju 2008. godine bilo registrirano 240.455 nezaposlenih osoba, odnosno za 14.029 osoba manje nego na kraju 2007. godine. Rast plasmana banaka nebankarskom sektoru iznosio je 10,5% što je za 4,4 postotna boda manje nego 2007. godine. Banke su ostvarile dobit prije oporezivanja u iznosu od 5,8 mlrd. kuna, a stopa povećanja dobiti prije oporezivanja iznosila je 13,7% te je bila znatno niža nego prethodne godine, kada je iznosila 20,5%. Najveći dio porasta neto prihoda banaka rezultat je povećanja neto kamatnih prihoda za 16,3%. Bruto inozemni dug Republike Hrvatske nastavio je rasti nešto jačim intezitetom nego prethodne godine, tako je inozemni dug na kraju prosinca 2008. godine iznosio 39,1 mlrd. EUR i bio je za 5,9 mlrd. EUR, odnosno za 17,7% veći nego krajem 2007. godine. Bruto inozemni dug iskazan kao udio u BDP-u za 2008. godinu dosegnuo je 82,6% ili za 5,0 postotnih bodova više nego na kraju 2007. godine. Najveći rast inozemnog duga u 2008. godini zabilježili su ostali domaći sektori (uglavnom trgovačka društva) i to za 4,9 mlrd. EUR te je ukupno iznosio19,8 mlrd. EUR, ili 50,7% ukupnog inozemnog duga. U četvrtom tromjesečju 2008. godine inozemni dug sektora banaka narastao je za 2,1 mlrd. EUR, dosegnuvši krajem prosinca 2008. godine 10,1 mlrd. EUR, odnosno 25,8% ukupnog inozemnog duga. Na smanjenje inozemnog duga sektora države za 1,2 mlrd. EUR u 2008. godini uvelike je utjecalo razvrstavanje Hrvatskih autocesta d.o.o. iz sektora opće države u sektor nefinancijskih poduzeća provedeno sukladno metodologiji ESA 95. Dug opće države na kraju 2008. godine iznosio je 100,2 mlrd. kuna ili 29,3% nominalnog BDP-a. U Računu dobiti i gubitka HNB za 2008. godinu iskazan je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 3.387.020.000,00 kuna koji je raspoređen u opće pričuve 2.044.525.000,00 kuna te u državni proračun 1.342.495.000,00 kuna. Predstavnik Hrvatske narodne banke istraknuo je da će predložene izmjene teksta (uglavnom tehničke prirode), koje je predložila Vlada Republike Hrvatske u svom pisanom mišljenju Klasa: 450-02/09-02/02 od 7.svibnja 2009. godine biti  prihvaćene i unijete u tekst predmetnog Izvješća..
U raspravi na Odboru pohvaljeno je Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2008. godinu iz razloga što pruža cjelovit i potpun uvid u sva područja koja su u ingerenciji Hrvatske narodne banke. Međutim, iznijeto je i mišljenje da je Godišnje izvješće o radu Hrvatske narodne banke za 2007. godinu bilo kvalitetnije izrađeno, posebno se to odnosi na: uvodni sažetak Izvješća, područje obavljanja izravnog nadzora poslovanja banaka, kao i na Zaključak, koji je u Izvješću za 2008. godinu izostavljen.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru slijedeći

ZAKLJUČAK      

1. Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2008. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

              PREDSJEDNIK  ODBORA
                       dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 32. sjednici
održanoj 21. svibnja 2009.godine, Prijedlog godišnjeg izvješća o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 07. svibnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Sukladno odredbama članka 108. stavaka 1. i 2. i članka 110. stavka 2. Zakona o proračunu Vlada Republike Hrvatske uputila je Hrvatskom saboru na donošenje Prijedlog godišnjeg izvješća o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu koji sadrži: Prikaz ukupnih prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka; Posebni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu po proračunskim korisnicima; Izvješće o zaduživanju na domaćem i inozemnom tržištu novca i kapitala u 2008. godini; Izvješće o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima u 2008. godini; Izvješće o korištenju proračunske zalihe u 2008. godini; Izvješće financijskih planova izvanproračunskih korisnika u 2008. godini; Deficit općeg proračuna u 2008. godini.

U uvodnom obrazloženju predstavnica Vlade Republike Hrvatske ukratko je istaknula najbitnije makroekonomske pokazatelje koji su obilježili 2008. godinu, podatke o ostvarenju prihoda i primitaka te rashoda i izdataka Državnog proračuna u toj godini.U 2008. godini realni rast bruto domaćeg proizvoda iznosio 2,4%, što je usporavanje od 3,1 postotni bod u usporedbi s 2007. godinom. Nominalno je BDP u 2008. godini iznosio 342,2 milijarde kuna, što predstavlja nominalni rast od 8,9% u odnosu na 2007. godinu. Industrijska proizvodnja ostvarila je međugodišnji rast u 2008. godini od 1,2%, što u usporedbi s 2007. godinom predstavlja usporavanje od 3,7 postotnih bodova. Ukupni prihodi državnog proračuna za 2008. godinu ostvareni su u iznosu od 116,1 milijardi kuna odnosno na razini od 98% godišnjeg plana, a u odnosu na godinu ranije zabilježili su međugodišnji porast od 6,7%. Ukupni rashodi državnog proračuna u 2008. godini izvršeni su u iznosu od 118,6 milijardi kuna ili 2,5 milijardi kuna manje od planiranog. Rashodi poslovanja izvršeni su u iznosu od 115,3 milijarde kuna što predstavlja povećanje od 7,3 milijarde kuna (6,7%) u odnosu na 2007. godinu. Materijalni rashodi planirani su u iznosu od 9,1 milijardu kuna a izvršeni su u iznosu od 8,5 milijardi kuna ili 6,5% manje od plana, odnosno 590,9 milijuna kuna. Do navedenog smanjenja došlo je zbog uvođenja mjera racionalizacije koje je Vlada Republike Hrvatske pokrenula u drugoj polovini 2008. godine. Ukupni manjak konsolidirane opće države (-3.237.130.124 kn) ostvaren je na razini od 0,9% bruto domaćeg proizvoda, što je za 0,2 postotna boda niže od planiranog odnosno za 0,3 postotna boda niže u usporedbi s ostvarenjem iz 2007. godine.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da je iz Prijedloga godišnjeg izvješća o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu razvidno da Vlada Republike Hrvatske nije na vrijeme reagirala na negativne posljedice svjetske financijske krize koji su se počele osijećati u gospodarstvu Republike Hrvatske već sredinom 2008. godine. Naime, nisu donijeti strukturni programi za ublažavanje posljedica navedene krize, već je njihovo donošenje prolongirano za 2009. godinu. Predmetno Izvješće je, prema mišljenu većine članova Odbora, korektno napisano i treba ga podržati a odraz je objektivnih unutarnjih i vanjskih okolnosti nastalih uslijed globalne financijske krize u drugom dijelu 2008. godine.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova ”za” i 2 glasa ”protiv”) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

GODIŠNJEG IZVJEŠĆA O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2008. GODINU

Sukladno odredbi članka 111. stavak 2. Zakona o proračunu, predlaže se Hrvatskome saboru da donese:
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnje izvješće o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za 2008. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnje izvješće o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2008. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnje izvješće o izvršenju Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2008. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnje izvješće o izvršenju Financijskog plana Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2008. godinu;
- Odluku o davanju suglasnosti na Godišnje izvješće o izvršenju Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2008. godinu;

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 31. sjednici održanoj 27. ožujka 2009. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 25.ožujka 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo kako se ovim Konačnim prijedlogom zakona predlažu rješenja koja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna u 2009. godini. Pored ostalog ovim Zakonom se predlaže: smanjenje sredstava proračunske zalihe sa 429.977.617,00 kuna na 329.977.617,00 kuna; izuzeće od primjene ograničenja za davanje suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i to onim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su uključene u projekte koji se sufinanciraju iz pretpristupnih programa EU; mjenjanje iznosa do kojeg se Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala (sa 12.764.034.950,00 kn na 15.344.114.607,00 kn).

U raspravi na Odboru posebno je pohvaljena odredba članka 2. Konačnog prijedloga zakona kojom se od mjera ograničavanja zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izuzimaju one jedinice koje koriste sredstva iz pretpristupnih programa Europske unije.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova ”za” i 4 glasa”protiv”) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 31. sjednici održanoj 27. ožujka 2009. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. ožujka 2009.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da su posljedice globalne financijske krize jačeg intenziteta od očekivanih, a dostupni makroekonomski pokazatelji, za početak 2009.godine, upućuju na daljnje usporavanje ekonomske aktivnosti u tekućoj godini. Negativna ekonomska kretanja iz okruženja utjecat će na pad gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj pa se u 2009. godini predviđa realni pad bruto domaćeg proizvoda od oko 2,0%. Predloženi rebalans Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu koristi se kao jedan od instrumenata provedbe anti recesijskih mjera. U takvim uvjetima predlaže se novi plan prihoda Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu koji se temelji na planiranim makroekonomskim kretanjima i ostvarenim prihodima u 2009. godini. Tako su ukupni prihodi za 2009. godinu planirani u iznosu od 116,6 milijardi kuna što je smanjenje od 8,0 milijardi kuna u odnosu na prvotni plan. Istovremeno se predlaže smanjenje ukupnih rashoda sa 127,0 milijardi kuna na 121,6 milijardi kuna, odnosno 5,4 milijarde kuna. Iz navedenih podataka razvidno je da planirani manjak Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu iznosi 5,0 milijardi kuna ili 1,4% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda, a financirat će se razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja (planirano 15,8 milijardi kuna) te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova ( planirano10,8 milijardi kuna). Predloženim rebalansom državnog proračuna Vlada Republike Hrvatske osigurava održivost fiskalne politike i daje poticaj, kroz anti recesijske mjere, dodatnom jačanju makroekonomske stabilnosti, očuvanju radnih mjesta i rastu gospodarstva.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da je predloženi rebalans državnog proračuna trebalo ranije donijeti, te da su sve primjedbe koje je oporba iznosila prilikom donošenja državnog proračuna za 2009. godinu i dalje aktualne. Izražena je također sumnja u ostvarenje rebalansom planiranih prihoda državnog proračuna za 2009. godinu, što će vjerojatno rezultirati još jednim rebalansom državnog proračuna do kraja ove godine. Međutim, u raspravi je prevladalo mišljenje da predloženi rebalans državnog proračuna treba podržati iz razloga što se njegovim donošenjem, kao jednim od glavnih instrumenata provedbe anti recesijskih mjera, osiguravaju preduvjeti za poticanje i razvoj poljoprivrede, poticanje malog i srednjeg poduzetništva, a ujedno se povećavaju i izdvajanja za pomoć socijalno osjetljivim skupinama stanovništva. U raspravi je također ukazano na potrebu sustavne analize porezne politike u Republici Hrvatskoj, posebno u dijelu oporezivanja obrtnika, budući da nekoliko desetaka tisuća obrtnika ne plaća porez na dohodak, već plaća niske paušalne iznose koji nisu sukaldni razini njihove gospodarske aktivnosti.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova”za” i 4 glasa ”protiv“) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

kao i slijedećih Odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2009. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2009. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2009.godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2009. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2009. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 31. sjednici održanoj 27. ožujka 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Carinskog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženom izmjenom ovoga Zakona ispunjava obveza preuzeta tijekom pregovaračkog procesa u Poglavlju 33- Financijske i proračunske odredbe u svezi naknadnog knjiženja carinskog duga. Takvom izmjenom predmetnog Zakona vrši se daljnje usklađivanje hrvatskog carinsko-pravnog sustava s pravnom stečevinom Europske unije u Poglavlju 29- Carinska unija.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, budući se njegovim donošenjem usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je, bez rasprave, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI CARINSKOG ZAKONA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 31. sjednici održanoj 27.ožujka 2009.godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području 2, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka 2009.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom potvrđuje Ugovor o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području 2. Međunarodna banka za obnovu i razvoj odobrila je Republici Hrvatskoj zajam u iznosu od 60 milijuna EUR na rok od 5 godina.. Navedeni Projekt predstavlja drugu fazu Programa koja se realizira u III faze, a ukupni troškovi realizacije Programa iznose 280 milijuna EUR. Financijske obveze koje nastaju za Republiku Hrvatsku kao zajmoprimca planirat će se sukladno odredbama propisa o izvršavanju državnog proračuna za razdoblje od 2009.- 2014. godine, počevši od dana kada zajam postaje efektivan (6. lipnja 2009. godine). Zajam u iznosu 60 milijuna EUR vraćaju nakon pet godina počeka jedinice lokalne samouprave i Hrvatske vode u razdoblju 2014. – 2023., prema planovima otplate do konačne otplate zajma, a u omjerima koji će biti definirani ugovorom o podzajmu.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku budući se njime utvrđuje način osiguranja financijskih sredstava potrebnih radi izvršavanja Ugovora o zajmu.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno, bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU IZMEĐU REPUBLIKE
HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA PROJEKT
ZAŠTITE OD ONEČIŠĆENJA VODA NA PRIOBALNOM PODRUČJU 2

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 30. sjednici održanoj 25. ožujka 2009. godine, Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. srpnja do 31.prosinca 2008. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. ožujka 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula da je nakon prve generacije predpristupnih programa CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD uveden i novi jedinstveni instrument pretpristupne pomoći IPA koji zamjenjuje dosadašnje programe u financijskohj perspektivi 2007-2013. Republici Hrvatskoj je kroz predpristupne programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD ukupno dodjeljeno 297,23 milijuna eura, od čega je do 31.12.2008. godine ugovoreno 237,49 milijuna eura odnosno 79,90%. U tijeku je ugovaranje za programe ISPA i SAPARD te će konačni postotak ugovaranja biti veći. Plaćanja su u tijeku i do 31. prosinca 2008. godine plaćeno je 114,29 milijuna eura. Konačni podaci o iskorištenim sredstvima za pojedini program znati će se nakon završetka svakog programa, odnosno do konca 2011. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno, bez rasprave, predložiti Hrvatskom saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvaća se Izvješće o korištenju pretpristupnih programa pomoći Europske unije za
razdoblje od 1.srpnja do 31. prosinca 2008. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 30. sjednici održanoj 25. ožujka 2009. godine, Prijedlog zakona o oslobađanju plaćanja određenih neporeznih prihoda u 2009. godini, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru, aktom od 4. prosinca 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Kluba zastupnika SDP-a istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona predlaže smanjenje određenih neporeznih obveza koje plaćaju pravne i fizičke osobe u 2009. godini i to: vodni doprinos u cijelosti, šumski doprinos za 25%, nakanda za ambalažu i ambalažni otpad za 50%, spomenička renta za 50%, komunalni doprinos za 25% i doprinos za HGK za 25%. Prema stajalištu predlagatelja ovoga Prijedloga zakona smanjenje navedenih obveza, u nadolazećoj krizi, utjecat će na smanjenje troškova poslovanja gospodarskih subjekata te na smanjenje troškova investiranja.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 410-01/08-01/04, Urbroj: 5030120-09-01 od 18. ožujka 2009. godine) koja ne podržava Prijedlog zakona o oslobađanju plaćanja određenih neporeznih prihoda u 2009. godini, koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru.

U raspravi na Odboru prevladalo je mišljenje kojim se podržava stajalište Vlade Republike Hrvatske, iznijeto u pisanom mišljenju, da se ne podrži Prijedlog zakona o oslobađanju plaćanja određenih neporeznih prihoda u 2009. godini koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru. Naime, Vlada Republike Hrvatske već vrši detaljnu analizu podataka sadržanih u Registru neporeznih prihoda, koji je u rujnu 2008. godine izradilo Ministarstvo financija zajedno sa Institutom za javne financije, s ciljem izrade što kvalitetnijeg prijedloga racionalizacije i pojednostavljenja sustava neporeznih prihoda u svezi fiskalnih i gospodarskih učinaka, kao i dodatnog rasterećenja građana i gospodarskih subjekata s osnova neporeznih prihoda.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je večinom glasova ( 7 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) predložiti Hrvatskom saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o oslobađanju plaćanja određenih neporeznih prihoda u
2009. godini, koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 29. sjednici održanoj 18. ožujka 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o posebnom porezu na duhanske proizvode, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. ožujka 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom usklađuju propisi koji reguliraju hrvatski sustav trošarina sa trošarinskim susutavom Europske unije. Predmetnim Zakonom predlaže se, počevši od 1.lipnja 2009.godine, uvođenje iste specifične stope posebnog poreza na sve cigarete u iznosu od 180,00 kuna za 1000 komada, uz zadržavanje proporcionalnog posebnog poreza od 30% od maloprodajne cijene cigareta. 
U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da ovaj Zakon nije potrebno donositi po hitnom postupku iz razloga što njegovo usklađivanje sa zakonodavstvom EU nije planirano u 2009. godini, te da će predložena izmjena ovoga Zakona negativno utjecati na 2500 domačinstava (kooperanata) koji se bave proizvodnjom duhana.
Odbor je podržao većinom glasova ( 6 glasova „za“ i 1 glas „protiv“)  prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku budući se njime nastavlja daljnje usklađivanje hrvatskog sustava trošarina sa trošarinskim sustavom Europske unije. 
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je većinom glasova ( 4 glasa „za“ i 3 glasa „protiv“), predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA DUHANSKE PROIZVODE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

         PREDSJEDNIK  ODBORA
                         dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 28. sjednici održanoj 12. ožujka 2009. godine, Prijedlog zakona o prolongaciji otplate stambenih kredita u 2009. godini, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru, aktom od 28. siječnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Kluba zastupnika SDP-a, predlagatelja ovoga Zakona, istaknuo da se zbog značajnih promjena uvjeta poslovanja gospodarstva očekuje značajan gubitak radnih mjesta, te se javlja potreba da se zakonom regulira prolongiranje anuiteta na stambene kredite koji dospjevaju u 2009. godini osobama koje su izgubile radno mjesto, a sve u cilju ublažavanja posljedica prisutne recesije. Prelaže se mogućnost prolongiranja otplate stambenih kredita osobama koje su ostale bez radnog mjesta u razdoblju od 01.11.2008. do 31.12.2009. i prijavljene su na Zavodu za zapošljavanje.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 370-01/09-01/01, Urbroj: 5030120-09-02 od 10. ožujka 2009. godine) koja ne podržava Prijedlog zakona o prolongaciji otplate stambenih kredita u 2009. godini, koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru.

U raspravi na Odboru prevladalo je mišljenje da nema potrebe za primjenom državnog intervencionizma, budući se radi isključivo o ugovornom odnosu između poslovnih banaka i komintenata, a za primjenu prolongacije otplate anuiteta za stambene kredite banke već imaju zakonsku mogućnost u okviru općih uvjeta poslovanja ali i financijsku s obzirom na njihov financijski potencijal i ostvarenu dobit.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je večinom glasova (7 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

ZAKLJUČAK

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o prolongaciji otplate stambenih kredita, koju je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 28. sjednici održanoj 12. ožujka 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru, aktom od 28. siječnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik Kluba zastupnika SDP-a, predlagatelja ovoga Zakona, istaknuo da se predloženom izmjenom predmetnog Prijedloga zakona želi da se država prilikom refinanciranja kredita i novog zaduživanja isključivo usmjeri na inozemno financijsko tržište, kako bi ostalo više prostora za kreditiranje gospodarskih subjekata na domaćem financijskom tržištu.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 400-06/09-02/01, Urbroj: 5030120-09-02 od 10. ožujka 2009. godine) koja ne podržava Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru.

U raspravi na Odboru prevladalo je mišljenje kojim se podupire stajalište Vlade Republike Hrvatske, iznijeto u pisanom mišljenju, da se ne podrži predmetni Zakon iz razloga što je člankom 26. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu dana ovlast Vladi Republike Hrvatske da se može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 12.764.034.950,00 kuna, koji je iskazan u Računu financiranja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu. Naime, odredba predmetnog članka u skladu je sa Zakonom o proračunu i sa Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2009. godinu.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je večinom glasova ( 7 glasova „za“ i  3 glasa „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

 ZAKLJUČAK

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 28. sjednici održanoj 12. ožujka 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru, aktom od 28. siječnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao zainteresirano radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik Kluba zastupnika SDP-a, predlagatelja ovoga Prijedloga zakona, istaknuo da se zbog stalnog povećanja broja nezaposlenih osoba, koje su prijavljene na zavodu za zapošljavanje, nameće nužnost izmjene važećeg Zakona prije svega u pogledu trajanja i visine iznosa novčane naknade nezaposlenim osobama. Procjena predlagatelja predmetnog Prijedloga zakona je da bi za provođenje ovoga Zakona trebalo u državnom proračunu Republike Hrvatske osigurati minimalno 73 milijuna kuna.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 100-01/09-01/01, Urbroj: 5030120-09-02 od 10. ožujka 2009. godine) koja ne podržava Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru.

U raspravi na Odboru prevladalo je mišljenje kojim se podupire stajalište Vlade Republike Hrvatske, iznijeto u pisanom mišljenju, da se ne podržava donošenje ovoga Zakona posebno zbog nerealne procjene potrebnih financijskih sredstava za njegovo provođenje. Naime, prema procjenama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na temelju broja i strukture novih korisnika novčane naknade u siječnju 2009. godine, izdaci za novčanu naknadu u prvoj godini primjene predloženih rješenja povećali bi se za 326 milijuna kuna, a ne za minimalno 73 milijuna kuna, kao što je naveo predlagatelj ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio  je večinom glasova (7 glasova „za“ i  3 glasa „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

ZAKLJUČAK

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, koju je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 28. sjednici održanoj 12. ožujka 2009. godine, Prijedlog odluke o uplati sredstava iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu u temeljni kapital, subvenciju kamata i udio u kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvitak, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru, aktom od 28. siječnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predstavnik Kluba zastupnika SDP-a, predlagatelja ovoga Zakona, istaknuo da se predmetnom Odlukom predlaže u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2009. godinu osigurati i uplatiti: u temeljni kapital Hrvatske banke za obnovu i razvitak sredstva do iznosa od 7 milijardi kuna, za subvenciju kamata i udio u kreditima iznos od 500 milijuna kuna. Na predloženi način ojačao  bi se kreditni potencijal HBOR-a, posebno za financiranje izvoznika. Također se traži da se nedostatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2009. godinu, osiguraju izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 450-02/09-02/01, Urbroj: 5030120-09-02 od 10. ožujka 2009. godine) koja ne podržava Prijedlog odluke o uplati sredstava iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu u temeljni kapital, subvenciju kamata i udio u kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvitak, koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru.

U raspravi na Odboru prevladalo je mišljenje kojim se podupire stajalište Vlade Republike Hrvatske, iznijeto u pisanom mišljenju, posebno u svezi osiguranja financijskih sredstava za provođenje predmetne Odluke. Naime, predlagatelj nije predložio kojim bi se korisnicima Državnog proračuna, odnosno kojim programima trebala smanjiti ili u potpunosti uskratiti planirana sredstva za 2009. godinu da bi se osiguralo 7,5 milijardi kuna za provođenje predmetne Odluke. Pored toga Hrvatska banka za obnovu i razvitak već je pokrenula  novi program kreditiranja prozvodnje kako bi doprinijela boljoj likvidnosti i konkurentnosti poduzeća, u razdoblju gospodarske krize.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio  je večinom glasova (  7 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

ZAKLJUČAK

1. Ne prihvaća se Prijedlog odluke o uplati sredstava iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu u temeljni kapital, subvenciju kamata i udio u kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvitak, koju je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 27. sjednici održanoj 11. ožujka 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. veljače 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, ne dirajući odredbe koje se odnose na usklađenje s pravnom stečevinom Europske unije, vrše izmjene u dijelu koji se odnosi na prekršajne odredbe te na primjenu odredbi Zakona u prijelaznom razdoblju, točnije na obveze objavljivanja ponude za preuzimanje koje su nastale u vrijeme važenja ranijeg Zakona o preuzimanju dioničkih društava. Pored iznijetog ovim Zakonom autonomno se određuje i definira ciljno društvo. Naime, stupanjem na snagu Zakona o tržištu kapitala, prestao je važiti Zakon o tržištu vrijednosnih papira koji je u članku 114. definirao pojam javnog dioničkog društva, koje je ciljno društvo u smislu odredbi Zakona o preuzimanju dioničkih društava.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kako bi se uskladilo stupanje na snagu odredbi ovoga Zakona s odredbama Zakona o tržištu kapitala, koji je stupio na snagu 01. siječnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je, bez rasprave, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PREUZIMANJU DIONIČKIH DRUŠTAVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 27. sjednici održanoj 11. ožujka 2009. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. veljače 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Naime, donošenje ovoga Zakona predstavlja jednu od mjera potrebnih za ispunjenje mjerila za zatvaranje u poglavlju 14. Prometna politika, te se ovim Zakonom vrši usklađivanje sa Uredbom 785/2004/EZ kojom se uređuju, pored ostalog, zahtjevi za osiguranjima prema zračnim prijevoznicima i operatorima zrakoplova.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, budući se njegovim donošenjem usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je, bez rasprave, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNIM OSIGURANJIMA U PROMETU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 25. sjednici održanoj 4. veljače 2009. godine, predmetno Izvješće, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. siječnja 2009. godine.

Odbor za financije i državni proračun razmotrio je, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  Uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je Vlada Republike Hrvatske, temeljem odredbe članka 1. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora ,donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju. Naime, zadnjim izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju izvršeno je usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, u skladu s obvezama preuzetim tijekom pregovaračkog procesa u Poglavlju 4. – Sloboda kretanja kapitala. Sukladno članku 78. Zakona, od 1. siječnja 2009. godine trebale bi se ukinuti sve odredbe koje su davale ovlast Hrvatskoj narodnoj banci za donošenje podzakonskih propisa koji su ograničavali određene kapitalne poslove. S obzirom na svjetsku financijsku krizu koja je prouzrokovala poremećaje na financijskim tržištima potrebno je razmotriti i dinamiku liberalizacije preostalih restrikcija kapitalnih poslova predviđenu člankom 78. Zakona. Iz navedenih razloga Vlada Republike Hrvatske, predmetnom Uredbom, odgodila je ranije utvrđenu liberalizaciju preostalih restrikcija na kapitalne poslove za jednu godinu, tako da ostaju ograničenja vezana za: otvaranje računa rezidenata u inozemstvu, poslove s izvedenim financijskim instrumentima, korištenje inozemnih kredita preko računa u inozemstvu,  plaćanja i naplate u stranoj gotovini, unošenje i iznošenje gotovine. Osim navedenog odgađa se liberalizacija odobravanja kratkoročnih financijskih kredita nerezidentima  na 1. kolovoza 2009. godine, u skladu s člankom 60. stavkom 4. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kojim je propisana obveza Republike Hrvatske da četiri godine nakon njegova stupanja na snagu, odnosno 1. veljače 2009. godine, osigura slobodno kretanje kapitala koji se odnosi na kredite s rokom dospijeća kraćim od jedne godine.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da Vlada Republike Hrvatske nije trebala donositi predmetne Uredbe, već je Hrvatski sabor mogao u vrijeme redovnog zasjedanja donijeti predmetne Zakone. Međutim, na Odboru je prevladalo mišljenje da je Vlada Republike Hrvatske, posebno donošenjem Uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju, omogućila bolje upravljanje likvidnošću i daljnje održavanje stabilnosti financijskog sustava Republike Hrvatske, a ujedno je preventivno osigurala ublažavanje negativnih efekata svjetske financijske krize.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 5 glasova ”za” i 3 glasa ”protiv”, predložiti Hrvatskom saboru slijedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
          
dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 25. sjednici održanoj 4. veljače 2009. godine, predmetna Izvješća, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Državni ured za reviziju, aktom od 12. prosinca 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnim Izvješćima kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju glavna državna revizorica istaknula je da je obveza podnošenja godišnjeg izvješća o radu Državnog ureda za reviziju, kao i podnošenje izvješća o obavljenim revizijama, izvršena u skladu s odredbama članka 11. Zakona o državnoj reviziji. U ovom izvještajnom razdoblju Državni ured za reviziju obavio je 898 revizija, od čega 616 revizija financijskih izvještaja i poslovanja subjekata na državnoj i lokalnoj razini, 267 uvida u proračun i financijske izvještaje lokalnih jedinica, 14 uvida u financijske izvještaje izvanparlamentarnih političkih stranaka te jedna revizija učinkovitosti. Revizija financijskih izvještaja i poslovanja obavljena je za državni proračun i 29 korisnika državnog proračuna, 309 lokalnih jedinica, 7 učeničkih domova, 96 osnovnih i srednjih škola, 14 instituta, 32 doma zdravlja, 31 drugog korisnika proračuna, 60 trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države ili lokalnih jedinica, 7 neprofitnih organizacija, 6 projekata, 15 parlamentarnih političkih stranaka, te 9 nezavisnih zastupnika. Provedenim revizijama u ovom izvještajnom razdoblju, obuhvaćana su javna sredstva u ukupnom iznosu od 147.416.481.904,83 kn. O financijskim izvještajima i poslovanju subjekata revizije utvrđene su činjenice na temelju kojih je Državni ured za reviziju izrazio mišljenja i to: 107 bezuvjetnih, 501 uvjetno, 7 nepovoljnih i 1 suzdržano mišljenje.

U raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća mišljenja i prijedlozi:
- Obeshrabruje činjenica da pojedini revidirani subjekti već niz godina ne izvršavaju naloge i preporuke koje je Državni ured za reviziju dao u prethodnoj reviziji. Naime, u ovom izvještajnom razdoblju, za 616 revidiranih subjekata dano je 3020 naloga i preporuka ili prosječno 4,9 po subjektu revizije. Od ukupno 2549 naloga i preporuka danih u prethodnoj reviziji, izvršeno je samo 1330 ili 52,2% dok 1 219 ili 47,8% naloga i preporuka Državnog ureda za reviziju nije izvršeno. Takav odnos revidiranih subjekata prema nalozima i preporukama koje donosi Državni ured za reviziju, nakon provedene revizije, nije prihvatljiv jer bi revidirani subjekti trebali izvršiti sve naloge Državnog ureda za reviziju. Iz navedenih razloga u raspravi je predloženo da Državni ured za reviziju u svom slijedećem Izvješću posebno izradi pregled onih revidiranih subjekata koji već niz godina ponavljaju određene greške;
- Upozoreno je na činjenicu da Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova prilikom javnih nabava prečesto koriste odredbu Zakona o javnoj nabavi kojom su utvrđena izuzeća od primjene Zakona. Naime, većinu postupaka javne nabave navedena ministarstva proglašavaju tajnima, koji zahtijevaju posebne sigurnosne mjere ili zaštitu interesa Republike Hrvatske, pa se zakonski postupci sklapanja ugovora o javnoj nabavi, u tim slučajevima ne primjenjuju.
 - Pohvaljen je rad Državnog ureda za reviziju, u izvještajnom periodu, koji je dobro i kvalitetno obavljao svoj posao ukazujući na nepravilnosti, propuste i pogreške u poslovanju i dajući naloge, preporuke i prijedloge za njihovo otklanjanje. Navedenom aktivnošću Državni ured za reviziju pridonio je smanjenju nepravilnosti posebno kod revidiranih subjekata kod kojih se revizija obavlja svake godine, kao i poboljšanju upravljanja javnom imovinom, učinkovitom izvršavanju obveza unutar javnog sektora, te povećanju odgovornosti sudionika u procesu korištenja javnih sredstava;

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru slijedeći

ZAKLJUČAK

1. PRIHVAĆA SE :
A) IZVJEŠĆE O RADU DRŽAVNOG UREDA ZA REVIZIJU ZA 2008. GODINU;
B) IZVJEŠĆE O OBAVLJENIM REVIZIJAMA ZA 2007. GODINU;
C) IZVJEŠĆE O OBAVLJENIM REVIZIJAMA ZA 2007. GODINU
    - POSEBNI DIO

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik  dr.sc Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 24. sjednici održanoj 28. siječnja 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Memoranduma o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske zajednice o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu „Marco Polo II“, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. prosinca 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom potvrđuje Memorandum o razumijevanju između Republike Hrvatske i Europske zajednice o sudjelovanju Republike Hrvatske u programu „Marco Polo II“ (poboljšanje ekološke djelotvornosti sustava prijevoza tereta) kojim se utvrđuju opća načela, rokovi i uvjeti sudjelovanja Republike Hrvatske u predmetnom Programu. Memorandum o razumijevanju uključuje obvezu plaćanja financijskog doprinosa u Opći proračun Europske unije u svrhu sudjelovanja u programu „Marco Polo II“. Ukupni iznos financijskog doprinosa Republike Hrvatske za 2009. godinu iznosi 183.000 EUR-a, iznos nacionalnog sufinanciranja je 25.500 EUR-a (15%), a ostali iznos pokriva se iz instrumenata vanjske pomoći Europske zajednice, programa IPA 2007 u iznosu od 157.500 EUR-a (85%). Iznos nacionalnog sufinanciranja predviđen je u državnom proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu (proračun Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, aktivnosti A570501 PHARE projekt- Sudjelovanje u programu zajednice Marco Polo). Nacionalni doprinos za ostale godine predmetnog Programa iznosi: za 2010. g. 189.000 EUR-a; 2011.g. 195.000 EUR-a; 2012.g. 206.000 EUR-a; 2013.g. 215.000EUR-a. Hrvatska će za navedene godine zatražiti pokrivanje dijela nacionalnog doprinosa iz instrumenata vanjske pomoći Europske zajednice, programa IPA.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, ovaj Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je podržao predmetni Zakon i odlučio je jednoglasno, bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU MEMORANDUMA O RAZUMIJEVANJU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE ZAJEDNICE O SUDJELOVANJU REPUBLIKE HRVATSKE U PROGRAMU „MARCO POLO II“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 24. sjednici održanoj 28. siječnja 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica za višegodišnji Operativni program „Razvoj ljudskih potencijala“ za pomoć Zajednice iz Instrumenata pretpristupne pomoći u sklopu komponente „Razvoj ljudskih potencijala“ u Hrvatskoj, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. prosinca 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom potvrđuje Sporazum o financiranju koji predstavlja pravnu osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava u okviru projekata pomoći u sklopu Operativnog programa „Razvoj ljudskih potencijala“ iz Instrumenata pretpristupne pomoći. Za provedbu ovoga Zakona potrebno je u proračunskom razdoblju od 2009. do 2012. godine iz državnih proračuna Republike Hrvatske osigurati sredstva. Ukupna vrijednost predmetnog Operativnog programa iznosi 333.235.091,00 kuna, od čega će se iz programa IPA osigurati bespovratna sredstva u iznosu od 283.249.800,00 kuna, dok će se dodatna financijska sredstva, u iznosu od 49.985.291,00 kuna, osigurati na pozicijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Agencije za strukovno obrazovanje, što će biti iskazano u proračunima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, u razdoblju od 2009. do 2012. godine.Troškovi sufinanciranja sa strane Republike Hrvatske ulazit će u redovna proračunska sredstva navedenih tijela državne uprave.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, ovaj Zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je podržao predmetni Zakon i odlučio je jednoglasno, bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA ZA VIŠEGODIŠNJI OPERATIVNI PROGRAM „RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA“ ZA POMOĆ ZAJEDNICE IZ INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI U SKLOPU KOMPONENTE „RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA“ U HRVATSKOJ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 24. sjednici održanoj 28. siječnja 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Katar o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. prosinca 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom uređuju načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti. Ugovorom se hrvatskim građevinskim i sličnim poduzećima omogućuje da ne plaćaju porez na dobit u Državi Katar, ako ti radovi traju kraće od 5 mjeseci. Također će se omogućiti hrvatskim zrakoplovnim i pomorskim društvima koja obavljaju prijevoz robe ili putnika između Republike Hrvatske i Države Katar, plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Republici Hrvatskoj. Osim toga, u završnim odredbama ovoga Ugovora propisano je da će hrvatska društva u Državi Katar imati isti status i pogodnosti kao i društva te države.
Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, ovaj Zakon donese po hitnom postupku radi inteziviranja gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Države Katar.

Odbor je podržao predmetni Zakon i odlučio je jednoglasno, bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE DRŽAVE KATAR O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA I SPRJEČAVANJU IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 24. sjednici
održanoj 28. siječnja 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica u svezi s Nacionalnim programom za Hrvatsku u okviru programa IPA- Komponenta Pomoć u tranziciji i jačanju institucija za 2007.godinu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. prosinca 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom potvrđuje Sporazum o financiranju koji predstavlja pravnu osnovu za finaniranje projekata koje je Republika Hrvatska predložila u okviru programa IPA- Komponenta Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2007. godinu. Ukupna vrijednost programa IPA-Komponenta Pomoć u tranziciji i jačanje institucija (TAIB) za 2007. godinu iznosi 381.965.083 kuna. Vrijednost koja je predviđena darovnicom Europske unije Republici Hrvatskoj iznosi 329.235.369 kuna, a vrijednost sufinanciranja iznosi 52.729.714 kuna.
U 2009. godini za izvršenje Sporazuma potrebno je osigurati ukupno 165.184.598 kuna, od čega će se 142.381.109 kuna financirati iz IPA kontribucije dok će se 22.803.489 kuna izdvojiti iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. U 2010. godini za izvršenje Sporazuma potrebno je ukupno 158.079.791 kuna, od čega 136.257.110 kuna iz IPA kontribucije, a 21.822.681 kuna iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. U 2011. godini za izvršenje Sporazuma potrebno je osigurati ukupno 58.700.694 kuna od čega 50.597.150 kuna iz IPA kontribucije, a 8.103.544 kuna iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Troškjovi sufinanciranja će ulaziti u redovna proračunska sredstva pojedinog tijela državne uprave.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku s obzirom da je njegovo donošenje uvijet za stupanje na snagu predmetnog Sporazuma o financiranju.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je predmetni Zakon i odlučio je jednoglasno, bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA U SVEZI S NACIONALNIM PROGRAMOM ZA HRVATSKU U OKVIRU PROGRAMA IPA-KOMPONENTA POMOĆ U TRANZICIJI I JAČANJU INSTITUCIJA ZA 2007. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 24. sjednici održanoj 28. siječnja 2009. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Kraljevine Maroko o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 12. prosinca 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom uređuju načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti. Ugovorom se hrvatskim građevinskim i sličnim poduzećima omogućuje da ne plaćaju porez na dobit u Kraljevini Maroko, ako ti radovi traju kraće od 7 mjeseci. Također će se omogućiti hrvatskim zrakoplovnim i pomorskim društvima koja obavljaju prijevoz robe ili putnika između Republike Hrvatske i Kraljevine Maroko, plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Republici Hrvatskoj. Osim toga propisano je da će hrvatska društva u Kraljevini Maroko imati isti status i pogodnosti kao i društva te države.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, ovaj Zakon donese po hitnom postupku radi inteziviranja gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Maroko.

Odbor je podržao predmetni Zakon i odlučio je jednoglasno, bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I KRALJEVINE MAROKO O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA I SPRJEČAVANJU IZBJEGAVANJA PLAĆANJA POREZA NA DOHODAK

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 24. sjednici održanoj 28.siječnja 2009. godine, Prijedlog zakona o carinskoj službi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 19. prosinca 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula da su predmetnim Zakonom preciznijne navedeni poslovi koje obavlja Carinska uprava, poslovi koji su stavljeni u nadležnost Središnjeg ureda Carinske uprave, detaljnije su uređene carinske ovlasti i ovlaštenja carinskih službenika sa posebnim ovlastima (nošenje oružja i uporaba sredstava prisile), kao i osiguranje boljih uvjeta za vrednovanje rada carinskih službenika. Također su predložene izmjene glede vršenja carinske kontrole (zaustavljanje prijevoznih sredstava), na cjelokupnom carinskom području Republike Hrvatske kako bi borba protiv carinskih prijevara i krijumčarenja bila što uspiješnija. Razlog za predlaganje novog Zakona o carinskoj službi je i donošenje niza zakona i drugih propisa kojima je u području gospodarstva i financija uspostavljen pravni sustav usklađen s pravnom stečevinom Europske zajednice, a čijim su donošenjem određeni poslovi i zadaci stavljeni u nadležnost Carinske uprave koja je u sastavu Ministarstva financija.

U raspravi na Odboru postavljeno je pitanje u svezi privremenog premještaja službenika u drugo mjesto rada udaljeno više od 80 kilometara od mjesta njegova stanovanja. Naime, da li je ta udaljenost usklađena s odredbama Zakona o radu. Predstavnica Vlade Republike Hrvatske objasnila je članovima Odbora da je navedena odredba članka 53. Prijedloga zakona o carinskoj službi povoljnija od odredbe Zakona o državnim službenicima koja propisuje da se državni službenik može privremeno premjestiti u drugo mjesto rada koje je udaljeno do 100 kilometara. Također je iznijeto mišljenje o potrebi preispitivanja prevelikih ovlasti Ravnatelja Carinske uprave, regulirane ovim Prijedlogom zakona, glede oduzimanja prava na obavljanje poslova ovlaštenom carinskom službeniku.

U svezi odredbe članka 40. Prijedloga zakona istaknuta je potreba da se u stavku 2. točka 5. „matični broj građana“ zamijeni riječima: „Osobni identifikacijski broj“. Naime, osobni podaci o fizičkim osobama biti će sadržani u OIB-u, a ne više u JMBG.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru slijedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o carinskoj službi
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se Vladi Republike Hrvatske da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona o carinskoj službi

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 15. prosinca 2008. godine, još jednom je raspravio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, s Konačnim prijedlogom zakona, na osnovu članka 139. Poslovnika Hrvatskoga sabora, temeljem kojeg Odbor treba zauzeti stajalište u svezi osiguranja potrebnih sredstava u državnom proračunu za provođenje Zakona. Naime, Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora proveo je raspravu o potrebnim financijskim sredstvima za provođenje predmetnog Zakona (3. prosinca 2009. godine), prije rasprave o Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2009. godinu. Budući je došlo do razlike između predloženih iznosa financijskih sredstava u Konačnom prijedlogu Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (iznos od 399.000.000,00 kuna za 2009. godinu) i iznosa iznijetog u Prijedlogu državnog proračuna za 2009. godinu od 291.000.000,00 kuna Odbor je ponovo proveo raspravu o osiguranju financijskih sredstava za provođenje ovoga Zakona.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da predložena sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2009. godinu, koja su planirana u manjem iznosu od predloženog iznosa navedenog u Konačnom prijedlogu zakona, neće biti dostatna za provođenje ovoga Zakona. U raspravi na Odboru prevladalo je mišljenje da će iznos od 290.000.000,00 kuna biti dostatan za provođenje ovoga Zakona, a ukoliko se ukaže potreba u 2009. godini, rebalansom državnog proračuna osigurati će se potrebna financijska sredstva, kako bi se odredbe predmetnog Zakona mogle provoditi.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 6 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) zauzeti stajalište da se izmjeni Zaključak Odbora donijet 3. prosinca 2009. godine, te da se sredstva u iznosu od 290.000.000,00 kuna, osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2009. godinu, smatraju dostatnim za provođenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 23. sjednici održanoj 15. prosinca 2008.godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu broj 7598 HR za Projekt unapređenja hitne medicinske pomoći i investicijskog planiranja u zdravstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  12. prosinca 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Predloženim Zakonom se potvrđuje Ugovor o zajmu broj 7598HR, za Projekt unapređenja hitne medicinske pomoći i investicijskog planiranja u zdravstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Iznos zajma je 18,1 milijun EUR, rok otplate je 30 godina (uključujući poček od 5 godina), zajam je temeljen na LIBOR-u s fiksnom kamatnom maržom denominiran u EUR, a početna naknada iznosi 0,25% ukupnog iznosa zajma.

Odbor je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predmetni Zakon donese po hitnom postupku budući će sredstva zajma biti na raspolaganju za korištenje odmah nakon što Zakon stupi na snagu.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, bez rasprave, večinom glasova( 6 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“ predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O ZAJMU BROJ 7598 HR ZA PROJEKT UNAPREĐENJA HITNE MEDICINSKE POMOĆI I INVESTICIJSKOG PLANIRANJA U ZDRAVSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 22. sjednici održanoj 11. prosinca 2008. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Sirijske Arapske Republike o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom uređuju načini izbjegavanja dvostrukog oporezivanja dohotka i dobiti. Ugovorom se hrvatskim građevinskim i sličnim poduzećima omogućuje da ne plaćaju porez na dobit u Sirijskoj Arapskoj Republici, ako ti radovi traju kraće od 9 mjeseci. Također se omogućuje hrvatskim zrakoplovnim i pomorskim društvima koja obavljaju prijevoz robe ili putnika između Republike Hrvatske i Sirijske Arapske Republike, plaćanje poreza na ostvarenu dobit isključivo u Republici Hrvatskoj. Osim toga propisano je da će hrvatska društva u Sirijskoj Arapskoj Republici imati isti status i pogodnosti kao i društva te države.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, ovaj Zakon donese po hitnom postupku radi inteziviranja gospodarske suradnje između Republike Hrvatske i Sirijske Arapske Republike.

Odbor je podržao predmetni Zakon i odlučio je jednoglasno, bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I SIRIJSKE ARAPSKE REPUBLIKE O IZBJEGAVANJU DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA POREZIMA NA DOHODAK

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 22. sjednici održanoj 11. prosinca 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim unijama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se izmjene i dopune Zakona o kreditnim unijama predlažu iz razloga što veliki broj postojećih štedno-kreditnih zadruga nije mogao uskladiti svoje poslovanje s odredbama Zakona o kreditnim unijama, te je pokrenuo postupak likvidacije.

Štedno-kreditne zadruge u likvidaciji mogu obavljati samo poslove za provedbu postupka likvidacije. S obzirom da je više od 80 štedno–kreditnih zadruga pokrenulo postupak likvidacije postoji potreba provođenja nadzora nad navedenim pravnim subjektima.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, ovaj Zakon donese po hitnom postupku.
Odbor je podržao predmetni Zakon i odlučio je jednoglasno, bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KREDITNIM UNIJAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 22. sjednici održanoj 11. prosinca 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom želi trajno urediti pitanje financiranja sustava zdravstvene zaštite građana Republike Hrvatske, na način da se utvrdi tko snosi troškove za svaku osobu kojoj je, sustavom obveznog zdravstvenog osiguranja, osigurana zdravstvena zaštita. Predloženim zakonom propisuju se dvije stope za obračun doprinosa (za umirovljenike) i to: stopa od 1% koja se primjenjuje na mirovine čiji je mjesečni iznos do iznosa prosječne neto plaće i stopa od 3% koja se primjenjuje za obračun doprinosa iz mirovine čiji je mjesečni iznos viši od iznosa prosječne plaće. Doprinos se obračunava i po nezaposlenoj osobi i to za osobu koja je u određenom mjesecu imala status nezaposlene u evidencijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Za provedbu ovoga Zakona potrebna su, u prvoj godini primjene Zakona (2009.), dodatna sredstva u iznosu od 646.570.000 kuna na teret državnog proračuna za zdravstvenu zaštitu korisnika mirovine čiji je iznos mirovine do iznosa prosječne neto plaće i za nezaposlene osobe.

Provedbom Zakona osiguravaju se, u prvoj godini primjene (2009.), novi izvori sredstava u državni proračun u iznosu od 136.204.000 kuna, naplaćenih od korisnika mirovina čiji je iznos mjesečne mirovine iznad iznosa prosječne neto plaće.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da nije korektno da umirovljenici koji imaju iznos mirovine viši od prosječne neto plaće plačaju doprinos po stopi od 3% za obvezno zdravstveno osiguranje, već bi se potrebna sredstva za zdravstvenu reformu trebala osiguravati pravednijim opterečenjem prihoda, svakog pojedinca, prema visini njegovih primanja. U raspravi je istaknuta potreba da se izmjeni odredba članka 1. Konačnog prijedloga zakona na način da se dodatno pojasni definicija pojma mirovine u smislu ovoga Zakona, kao i da se izmjeni članak 4. Konačnog prijedloga zakona i to članak134.c.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA
zajedno sa slijedećim amandmanima

AMANDMAN I.
U članku 1. Konačnog prijedloga zakona točka 45. mijenja se i glasi:
„ mirovina je primitak koji se fizičkoj osobi – umirovljeniku isplaćuje po osnovi prava iz obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske, osim invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja se isplaćuje umirovljenicima obvezno osiguranim po osnovi radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti.“

OBRAZLOŽENJE
Korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema Zakonu o mirovinskom osiguranju mogu biti zaposleni u punom i nepunom radnom vremenu, ili obavljati samostalnu djelatnost, a primici koje stječu iz radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti već podliježu obračunavanju i plaćanju doprinosa za zdravstveno osiguranje. Stoga smatramo da ove mirovine treba izuzeti od obračunavamja i plaćanja doprinosa za dodatno zdravstveno osiguranje.

AMANDMAN II.
U članku 4. Konačnog prijedloga zakona, u vezi članka 134.c, odredba stavka 4. se mijenja i glasi:
„(4) Iznimno od stavka 1.i 2. ovoga članka kada se mirovina isplaćuje u jednom iznosu za više mjeseci obveza doprinosa se utvrđuje za taj mjesec, i to ako je ukupni iznos tako isplaćene mirovine do prosječne neto plaće osnovica za obračunavanje je iznos iz stavka 1. ovog članka, a ako je ukupni iznos tako isplaćene mirovine iznad prosječne neto plaće osnovica za obračunavanje doprinosa određuje se prema prethodnim stavcima ovisno o visini svote prosječne mjesečne mirovine za te mjesece.“
Dodaje se novi stavak (5) koji glasi:
„(5) Kada se s mirovinom za određeni mjesec isplaćuje i razlika mirovine za više proteklih mjeseci ili se isplaćuje samo razlika mirovine za više proteklih mjeseci, razlika mirovine za prethodne mjesece ne uzima se u osnovicu za obračun doprinosa.“

OBRAZLOŽENJE
Zavod evidentira podatke o isplaćenim mirovinskim primanjima, obračunatom porezu i prirezu iz mirovinskih primanja, o kojima izvješćuje Ministarstvo financija – Poreznu upravu na obrascu IP u ukupnim svotama za poreznu godinu, a ne dostavlja podatke o isplaćenim mirovinskim primanjima, obračunatom porezu i prirezu po mjesecima. Da bi se u slučajevima kada se mirovinska primanja doznačuju na isplatu za više proteklih mjeseci, obračun dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje zasnivao na osnovicama utvrđenim na razini mjeseca kako je pravično predloženo, sustav evidentiranja podataka o isplaćenim mirovinskim primanjima, obračunatom porezu, prirezu i doprinosu trebao bi se takvim zakonskim izmjenama prilagoditi u određenom vremenu, koje ovaj Zakon ne ostavlja s obzirom na rok koji propisuje u članku 6.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 22. sjednici održanoj 11. prosinca 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjeneme i dopunama Zakona o posebnom porezu na duhanske proizvode, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Predloženim izmjenama i dopunama predmetnog Zakona, sukladno Direktivi 95/59/EZ i 92/79/EEZ, uvodi se nova porezna osnovica za obračun posebnog poreza na cigarete koju čine dvije komponente i to: 1000 komada cigareta i maloprodajna cijena cigareta. Tako se od 1.siječnja 2009. godine ukidaju razlike poreznog opterećenja između skupina cigareta A, B, i C za 50%, a od 1. siječnja 2010. godine razlika u poreznom opterećenju trošarinama između skupina u potpunosti se ukida.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, budući se njegovim donošenjem usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da je obrazloženje predmetnog Zakona trebalo sadržavati podatke o posljedicama provedbe odredbi ovoga Zakona, kako za proizvođače i prerađivače duhana, tako i za prihode državnog proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POSEBNOM POREZU NA DUHANSKE PROIZVODE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 22. sjednici održanoj 11. prosinca 2008. godine, Prijedlog zakona o kaznenim djelima protiv tržišta kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom propisuju sankcije za kaznena djela korištenja, otkrivanja i preporučavanja povlaštenih informacija, manipulacije tržištem, neovlaštenog pružanja investicijskih usluga, te neovlaštenog obavljanja poslova vezanog zastupnika.

Kako je reforma kaznenog zakonodavstva predviđena za slijedeću godinu, a Zakon o tržištu kapitala stupa na snagu 1. siječnja 2009. godine, potrebno je ovim Zakonom propisati sankcije za navedena kaznena djela (novčane i kazne zatvora).

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jer je nužno do stupanja na snagu Zakona o tržištu kapitala urediti navedena kaznena djela.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da su kaznene odredbe, koje su ugrađene u ovaj Zakon, trebale biti sadržane u okviru Kaznenog zakona. Također je istaknuto da je odredbama predmetnog Zakona trebalo ugraditi i odredbe kojima se za utvrđene kaznene radnje predviđa, pored kazne zatvora, i oduzimanje imovine stečene tim kaznenim radnjama.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O KAZNENIM DJELIMA PROTIV TRŽIŠTA KAPITALA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 21. sjednici održanoj 9. prosinca 2008. godine, Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  5. prosinca 2008. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnica Vlade Republike Hrvatske istaknula kako se ovim zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu na način da se regulira: opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, odgoda primjene propisa, prava i obveza korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija, te druga pitanja u izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu. Pored ostalog, predloženim odredbama ovoga Zakona planirana su sredstva proračunske zalihe u iznosu od 429.977.617,00 kuna. Ovlašćuje se Vlada Republike Hrvatske da se može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupno iznosa od 14.715.870.950,00 kuna, koji je iskazan u računu financiranja Proračuna. Ukupan državni dug u 2009. godini može iznositi najviše 48% od ukupnog BDP-a u 2009. godini, godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2009. godinu iznosi 4.900.000.000,00 kuna, a jamstvena zaliha za financijska državna jamstva iznosi 267.000.000,00 kuna. Za temeljni kapital, subvenciju kamata i udio u kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2009. godini osigurava se 490.000.000,00 kuna.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, bez rasprave, večinom gasova ( 7 glasova ”za” i  6 glasa ”protiv” )  Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, Predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

                dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 21. sjednici održanoj 9. prosinca 2008. godine, Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2010. i 2011. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. prosinca 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2010. i 2011. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, pored ostalog, da su u Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu ukupni prihodi planirani u iznosu od 124,6 milijardi kuna (5,3% više u odnosu na plan za 2008. godinu), za 2010. procijenjeni su u iznosu od 131,9 milijardi kuna (međugodišnji rast od 5,8%) i za 2011. godinu procijenjeni su u iznosu od 140,6 milijardi kuna (rast od 6,6%). Ukupni prihodi poslovanja za 2009. godinu planirani su u iznosu od 124,2 milijardi kuna (porast 5,2%), od toga se najveći dio ovih prihoda osnosi na porezne prihode (čine 56,3% ukupnih prihoda poslovanja), a u 2009. godini planira se njihov rast od 3,4%. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2009. godinu planirani su u iznosu od 128,9 milijardi kuna (rashodi poslovanja 125,3 milijardi kuna i rashodi za nabavu nefinancijske imovine 3,6 milijardi kuna). Istovremeno, sukladno projekcijama za 2010. i 2011. godinu, ukupni bi rashodi državnog proračuna ostvarili godišnji rast od 5,1% u 2010., a u 2011. rast od 4,7% u odnosu na 2010. godinu. Rashodi poslovanja u 2009. godini iznose 125,3 milijardi kuna ( povećanje od 8 milijardi kuna u odnosu na 2008. godinu),a najveći dio se odnosi na: naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade (najvećim dijelom mirovine, zdravstvo i socijalne nakande) u iznosu od 66,3 milijardi kuna ili 6,6 milijardi više u odnosu na prethodnu godinu; te rashode za zaposlene od 23,5 milijardi kuna. Tako veliko povećanje na stavkama naknada građanima i kućanstvima rezultat je provedbe reforme zdravstvenog sustava. Proračunska izdvajanja za programe u zdravstvu povećavaju se za 3,7 milijardi kuna i to na način da se da se 32% prihoda od trošarina na duhanske prerađevine usmjerava zdravstvenom sustavu. Iz kretanja ukupnih prihoda i ukupnih rashoda državnog proračuna u 2009. godini razvidno je da se planira manjak državnog proračuna u iznosu od 4,3 milijardi kuna, koji će se financirati razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja (15,1 milijardi kuna), te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova (10,8 milijardi kuna). Reforma zdravstvenog sustava i nastavljanje rasta osnovice za obračun plaća zaposlenika u državnim i javnim službama od 6%, jedine su rashodne stavke državnog proračuna u 2009. godini zbog kojih je državni proračun izašao iz okvira uravnoteženosti. U 2009. godini deficit državnog proračuna iznosi 1,3% BDP-a, dok projekcije za naredne dvije godine pokazuju smanjenje proračunskog manjka i to: u 2010. godini 3,7 milijardi kuna (1,1% BDP-a); u 2011. godini 1,4 milijarde kuna ( 0,4% BDP-a).

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika Vlade Republike Hrvatske u raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
- U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje kojim je izražena sumnja u realizaciju planiranih prihoda državnog proračuna za 2009. godinu u iznosu od 124,6 milijardi kuna, što predstavlja rast od 5,3% u odnosu na plan za 2008. godinu, s obzirom na očekivano smanjenje gospodarskih aktivnosti u 2009. godini;
- Predloženi manjak državnog proračuna za 2009. godinu od 4,3 milijarde kuna, prema iznijetom mišljenju člana Odbora, posljedica je rastrošnosti državne administracije koja nerealno podupire velike investicijske projekte (pored ostalog, Pelješki most) a ne provođenje obveza koje proizlaze iz Kolektivnog ugovora o plaćama zaposlenika u državnim i javnim službama. Upozoreno je i na nedostatak kvalitetnih programa namjenjenih poticanju gospodarskih aktivnosti, kao i mjera zaštite stanovništva, kojima bi se lakše prebrodila nadolazeća financijska kriza;
- Upozoreno je da bi banke u Republici Hrvatskoj trebale dati veći doprinos ublažavanju posljedica financijske krize, na način da većom kreditnom aktivnošću uz poticajne kamtne stope daju potporu razvoju gospodarstva;
 - Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. godinu objektivno je planiran s obzirom na utjecaj svjetske krize, kako financijske tako i gospodarske, čije će posljedice neminovno zashvatiti i Republiku Hrvatsku u 2009. godini. Naglašeno je da je Republika Hrvatska do sada, kvalitetnom monetarnom i financijskom politikom, uspjela minimizirati posljedice svjetske krize, te da se trenutno nalazi u boljem položaju od nekih drugih zemalja u našem okruženju. U takvim uvjetima predlaže se povećanje  državnog proračuna u 2009. godini na 128,9 milijardi kuna, uz deficit od 4,3 milijarde kuna, kojim će se osigurati provođenje utvrđene socijalne i gospodarske politike;

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova ”za” i 6 glasa ”protiv” ) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2009. GODINU
te slijedećih odluka:

- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2009. godinu,;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2009. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2009. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2009. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2009. godinu.
    

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

                 dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 21. sjednici održanoj 9. prosinca 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednot, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru, aktom od 28. listopada 2008. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Kluba zastupnika SDP-a, predlagatelja ovoga Zakona, istaknuo da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost predlaže proširiti broj proizvoda i usluga na koje se primjenjuje međustopa PDV-a od 10% i na: ulja i masti, dječju hranu, dječju odjeću, obuću i pelene, prirodni plin, električnu energiju, grijanje i tekuća goriva.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 410-19/08-01/02 od 27. studenoga 2008. godine) koja ne podržava Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru.
U raspravi na Odboru prevladalo je mišljenje kojim se podupire stajalište Vlade Republike Hrvatske, iznijeto u pisanom mišljenju, da se ne podrži predmetni Zakon iz razloga što je odredbama članka 98. Direktive 2006./112/EZ propisano da države članice mogu primjenjivati jednu ili dvije snižene stope i to samo na isporuke dobara ili pružanje usluga koje su navedene u Dodatku III Direktive 2006/112/EZ gdje se, između ostalog, navode i prehrambeni proizvodi, međutim ne navode se dječja obuća, odjeća i pelene, te isporuke energenata. Iz navedenih razloga Republika Hrvatska ne može propisivati sniženu stopu na proizvode koji nisu obuhvaćeni Dodatkom III Direktive 2006/112/EZ. Pored toga predloženo smanjenje poreza na dodanu vrijednost sa 22% na 10% za predložene proizvode, imati će za posljedicu smanjivanje prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske za najmanje 2.200.000.000,00 kuna godišnje.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je večinom glasova ( 7 glasova „za“ i 6 glasova „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

ZAKLJUČAK

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 21. sjednici održanoj 9. prosinca 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru, aktom od 23. listopada 2008. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo. 
Uvodno je predstavnik Kluba zastupnika SDP-a, predlagatelja ovoga Zakona, istaknuo da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima predlaže preraspodjela mirovinskog doprinosa na način da se stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti, za koju su obveznici  plaćanja zaposlenici, umanjuje za 8% i za tu stopu tereti se poslodavac. Istovremeno stopa doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje smanjuje se za 8% odnosno sa sadašnjih 15% na 7%. Navedena izmjena dodatno ne opterećuje poslodavca i ne poskupljuje cijenu rada, ali rasterećuje za 4% plaću zaposlenih (umjesto 20% stopa obračuna doprinosa za mirovinsko osiguranje od 16%). Umanjenje stope doprinosa za 8% za osnovno zdravstveno osiguranje stvorit će manjak od oko 9 mlrd. kuna. Manjak navedenih sredstava treba nadoknaditi štednjom u državnom proračunua, te oporezivanjem prihoda od kapitala.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 411-01/08-01/03 od 23. studenoga 2008. godine) koja ne podržava Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru.
U raspravi na Odboru prevladalo je mišljenje kojim se podupire stajalište Vlade Republike Hrvatske, iznijeto u pisanom mišljenju, da se ne podrži predmetni Zakon iz razloga što namirenje manjka od 9 milijardi kuna u državnom proračunu, na način kako to predlaže predlagatelj ovoga Zakona nije provedivo. Naime, u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2009. godinu vjerojatno će trebati za financiranje sustava obveznog zdravstvenog osiguranja osigurati znatno viši iznos u odnosu na proteklu godinu, a oporezivanje prihoda na kapital u doba financijske krize rizičan je dodatni izvor kojim bi se osigurla financijska sredstva za namirenje navedenog manjka u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio  je večinom glasova (7 glasova „za“ i 6 glasova  „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

ZAKLJUČAK

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

       dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 21. sjednici održanoj 9. prosinca 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru, aktom od 28. listopada 2008. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.  
Uvodno je predstavnik Kluba zastupnika SDP-a, predlagatelja ovoga Zakona, istaknuo da se predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit predlažu kako bi se poticala veća ulaganja u otvaranje novih radnih mjesta, odnosno povećanje proizvodnje, poduzetnike treba osloboditi plaćanja poreza na dobit umanjujući poreznu osnovicu za dio dobiti koja se reinvestira ili zadržava za obrtne svrhe do eventualne isplate. Istovremeno predloženo je povećanje porezne osnovice za isplate iz zadržane dobiti iz ranijih razdoblja koja se isplaćuje kao dividenda a za koju nije plaćen porez na dobit. Predložene izmjene i dopune Zakona primjenjivale bi se od 1. siječnja 2009. godine, odnosno početkom nove proračunske godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 410-01/08-01/02 od 27. studenoga 2008. godine) koja ne podržava Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona  o porezu na dobit koji je predložio Klub zastupnika SDP-a u Hrvatskome saboru.
U raspravi na Odboru prevladalo je mišljenje kojim se podupire stajalište Vlade Republike Hrvatske da se ne podrži predmetni Zakon iz razloga što su porezne olakšice, oslobođenja i poticaji, vezano uz poorez na dobit, propisani između ostalog i posebnim propisima (Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko planinskim područjima, Zakonom o obnovi i razvoju Grada Vukovara, Zakonom o poticanju ulaganja, Zakonom o slobodnim zonama, Zakonom o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju). Navedeni posebni zakoni koji propisuju porezne olakšice usklađeni su s pravnom stečevinom Europske unije i europskim sustavom državnih potpora, a propisuju umanjenje stope poreza na dobit ispod propisane stope od 20%, a u nekim slučajevima stopa poreza na dobit iznosi i 0%. Osim navedenog, postoje i smanjenja osnovice poreza na dobit sukladno Zakonu o porezu na dobit. Uvođenje novih olakšica koje bi smanjile osnovicu poreza na dobit, utječe i na smanjenje prihoda od poreza na dobit u državnom proračunua Republike Hrvatske, budući je porez na dobit u cijelosti prihod državnog proračuna Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske procjenjuje da će se u državnom proračunu Republike Hrvatske prihodi od poreza na dobiti smanjiti za oko 2,4 milijarde kuna ( u slučaju prihvaćanja odredbi predloženog Zakona).

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio  je večinom glasova (7 glasova „za“ i 6 glasova „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

ZAKLJUČAK

1. Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

      dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 20. sjednici održanoj 3.prosinca 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. studenoga 2008. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  udžbenicima za osnovnu i srednju školu, s Konačnim prijedlogom zakona, na temelju članka 139. Poslovnika Hrvatskoga sabora, temeljem kojeg Odbor treba zauzeti
stajalište u svezi osiguranja potrebnih sredstava u državnom proračunu za njegovo provođenje.        
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo potrebu da detaljnije obrazloži iznos potrebnih financijskih sredstava, iz državnog proračuna za 2009. i 2010. godinu, kojim će se osigurati provođenje ovoga Zakona. Naime, prema postojećem Zakonu udžbenik podrazumijeva neograničen broj dopunskih nastavnih sredstava (radnih bilježnica, zbirki zadataka, zemljopisnih i povijesnih atlasa i sl.), koja se tiskaju odvojeno od udžbenika kao osnovnoga nastavnog sredstva. Radi navedenog određenja udžbenika povećan je broj različitih dopunskih nastavnih sredstava a sva nisu neophodno potrebna za provedbu nastavnog procesa. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu s Konačnim prijedlogom zakona odvajaju se radna bilježnica, zbirka zadataka, geografski atlas, povijesni atlas, likovna mapa i elektronički udžbenik (druga nastavna sredstva) od pojma udžbenika umjesto dosadašnje definicije dopunskog nastavnog sredstva kao udžbenika.
Intencija predmetnog Zakona je i realno planiranje potrebnih sredstava u državnom proračunu što do sada nije bilo moguće, budući se konačni iznos potrebnih sredstava mogao utvrditi tek nakon okončanja cjelokupnog postupka nabave besplatnih udžbenika.
Prijedlogom ovoga Zakona određuje se osiguravanje sredstava u državnom proračunu za nabavu udžbenika i drugih nastavnih sredstava (za osnovne škole u iznosu od 236.000.000 kn, a za srednje škole 163.000.000 kn) prema broju učenika i limitima za nabavu udžbenika i drugih nastavnih sredstava po učeniku koji se određuju ovisno o vrsti škole, programu obrazovanja i razredu polazeći od prosječnih troškova izrade udžbenika, a propisuje ih Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa.  Na osnovi svojih potreba i osiguranih sredstava sukladno limitima učitelj odnosno nastavnik odabire udžbenike i druga nastavna sredstva, a škola provodi postupak njihove javne nabave za razliku od dosadašnjeg načina provođenja distribucije besplatnih udžbenika kojeg je provodila Agencija za odgoj i obrazovanje, a u kojemu škole nisu imale nikakva financijska ograničenja u narudžbi udžbenika.
Uvođenjem limita za nabavu udžbenika i drugih nastavnih sredstava po učeniku biti će potrebno iz državnog proračuna osigurati 399.000.000 kn za 2009. i 399.000.000 kn za 2010. godinu uvećano za postotak godišnje stope inflacije u Republici Hrvatskoj. Navedenim sredstvima nabavili bi se udžbenici i druga nastavna sredstva za sve učenike svih razreda osnovnih (1.-8.) i srednjih škola (1.-4.).
     
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, nakon dopunskog obrazloženja predstavnika Vlade Republike Hrvatske, jednoglasno  zauzeti stajalište da je za provođenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu potrebno osigurati u državnom proračunu sredstva u iznosu od 399.000.000 kn za 2009. godinu i 399.000.000 kn za 2010. godinu, uvećana za postotak godišnje stope inflacije.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

         PREDSJEDNIK  ODBORA
                                                                                                                             
   dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 20. sjednici održanoj 3. prosinca 2008. godine, Polugodišnje izvješće Hrvatske narodne banke za prvo polugodište 2008. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, dostavila Hrvatska narodna banka aktom od 20. studenoga 2008. godine.
Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo. 
U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo je, pored ostalog, da je prvo polugodište 2008. godine obilježilo slabljenje gospodarske aktivnosti uz istodoban rast inflacije potrošaćkih cijena uvjetovan pojačanim inozemnim, a u manjoj mjeri i domaćim inflatornim pritiscima. Godišnji rast bruto domaćeg proizvoda u prvoj polovini godine iznosio je 3,8% što je znatno niže od rasta od 5% na razini cijele prošle godine. Usporavanje gospodarske aktivnosti u prvom je redu posljedica slabljenja potrošnje kućanstava, a nepovoljna kretanja u robnoj razmjeni dodatno su pogoršala vanjsku neravnotežu, što je imalo negativni učinak na realni rast BDP-a. Manjak na tekućem računu platne bilance povećao se u prvoj polovini 2008. godine za četvrtinu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ponajprije zbog daljnjeg pogoršanja u međunarodnoj razmjeni roba. Visokom rastu manjka na tekućem računu platne bilance najviše je pridonijela neravnoteža u međunarodnoj razmjeni robe uzrokovana jačem rastu robnog uvoza (za 14,7% u prvoj polovini 2008. prema 10,5% u prvoj polovini 2007.), uz istodobno blago smanjenje rasta robnog izvoza (8,0% u usporedbi s 9,3% u prvih 6 mjeseci 2007.) Tijekom promatranog razdoblja inozemni je dug porastao za 2,1 mlrd. EUR ili 6,2%, čemu su isključivo pridonijela trgovačka društva zaduživanjem kod inozemnih banaka i vlasnički povezanih poduzeća u inozemstvu. Istovremeno država je smanjila svoj inozemni dug za 0,1 mlrd. EUR, koji je na kraju lipnja  iznosio 6,7 mlrd. EUR (18,9% ukupnog inozemnog duga). Poslovne banke su svoje inozemne obveze u tom razdoblju također smanjile za 0,2 mlrd. EUR (2,2%), pa se njihov udio u ukupnom inozemnom dugu nastavio smanjivati te je na kraju lipnja 2008. iznosio 24,6%. Prihodi konsolidirane opće države u prvih su se šest mjeseci 2008. godine povećali za 11,5% i dosegnuli iznos od 66,8 mlrd. kuna. Tom rastu najviše je pridonijelo povećanje prihoda od poreza na dodanu vrijednost (20,4 mlrd. kuna – trećina ukupnih prihoda opće države), prihoda od naplate socijalnih doprinosa u iznosu od 19,8 mlrd. kuna ili za 9,7% više nego u istom razdoblju prošle godine,  i prihoda od poreza na dobit od 6,2 mlrd. kuna što je 17,2% više nego prethodne godine. Rashodi konsolidirane opće države u prvom su polugodištu 2008. dosegnuli iznos od 60,9 mlrd. kuna, odnosno za 10,2% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Rast prihoda, koji je u prvih šest mjeseci 2008. bio viši od rasta rashoda, rezultirao je nastavkom povećanja pozitivnog neto operativnog salda u odnosu na prethodnu godinu (5,9 mlrd. kuna u usporedbi s 4,6 mlrd. kuna u razdoblju od siječnja do lipnja 2007.). Prema polugodišnjem privremenom obračunu za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2008. godine Hrvatska narodna banka zabilježila je manjak prihoda nad rashodima od 382.287.000 kuna, razlog tome su obračunate a nerealizirane tečajne razlike. Navedeni podatak će do kraja godine biti izmijenjen u pozitivnom smislu.
U raspravi na Odboru podržano je predmetno Izvješće Hrvatske narodne banke, a izražena je i podrška donošenju nedavne Odluke Hrvatske narodne banke kojom je stopa obvezne pričuve banaka smanjena sa 17% na 14%, čime je bankovnom sustavu osigurana dodatna likvidnost od oko 8,4 milijardi kuna (5,9 milijardi kuna u kunskom i 2,5 milijardi kuna u deviznom dijelu obvezne pričuve). Članovi Odbora su izrazili nadu da će se, ovom Odlukom HNB-a, oslobođena financijska sredstva banaka upotrijebiti za stabiliziranje prilika u financijskom sustavu i gospodarstvu, što podrazumjeva očuvanje stabilnosti tečaja kune i smanjivanje oscilacija kamatnih stopa na novčanom tržištu. Pored toga iznijeto je i mišljenje da će se u narednom razdoblju nastaviti postupno daljnje smanjivanje stope obvezne pričuve banaka.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru slijedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Polugodišnje izvješće Hrvatske narodne banke za prvo polugodište 2008. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je gospodin Goran Marić, predsjednik Odbora.

              PREDSJEDNIK  ODBORA
                             
                                                                                                                          dr. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 20. sjednici održanoj 3. prosinca 2008. godine, Prijedlog Općeg poreznog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27.studenoga 2008. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.  
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je donošenje predloženoga Zakona potrebno radi usklađivanja hrvatskoga poreznog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, i to s Direktivom 77/799 EEZ-a, Direktivom 2008/55 EZ-a i Direktivom 2003/48 EZ-a. Predloženi Zakon je podijeljen u dvanaest glava unutar kojih su sistematizirane odredbe zakona po naslovima, a uz svaku odredbu stavljen je podnaslov kao sažetak njezina sadržaja. Ugrađene su nove glave koje se odnose na administrativnu suradnju između država članica Europskih zajednica za područje poreza kao bitnog čimbenika za otkrivanje i smanjivanje poreznih prijevara (utaja), te razmjenu informacija između država članica Europskih zajednica o isplaćenim kamatama na dohodak od štednje. Povećane su kazne za porezne prekršaje, predviđeni su i neki novi prekršaji, te je Zakon usklađen s Prekršajnim zakonom.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, budući se njegovim donošenjem usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.
U raspravi na Odboru istaknut je prijedlog amandmana Hrvatske udruge banaka da se odredbe članka 101. Konačnog prijedloga Općeg poreznog zakona, kojima se (pored ostalog) propisuje obveza banaka da Poreznoj upravi dostavljaju podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja i građana, brišu. Naime, Hrvatska udruga banka u obrazloženju predloženog amandmana ističe da su odredbe navedenog članka, nespojive s europskom praksom i suprotne zakonima koji uređuju poslovanje banaka, jer se njima ozbiljno zadire u privatnost. U većini zemalja EU porezne vlasti imaju pravo tražiti podatke, a banke imaju obvezu poslati odgovor, ali uvijek po pojedinačnom upitu temeljem valjanog razloga. U Hrvatskoj Zakon o kreditnim institucijama regulira poslovanje banaka i on je prihvatio rješenje sukladno najboljoj europskoj praksi, te je u članku 169. koji se tiče obveze čuvanja bankovne tajne vrlo jasno odredio u stavku 3. točki 13. „ako su povjerljivi podaci potrebni poreznim tijelima u postupku koji ona provode u okviru svojih zakonskih ovlasti, a priopčavaju se na njihov pisani zahtjev“. Dakle, na osnovu iznijetoga nikakvo masovno slanje podataka o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih i fizičkih osoba ne bi smjelo biti dopušteno. Predstavnik Vlade Republike Hrvatske prihvatio je intenciju predloženog amandmana i predložio je da se stavak 1. Članka 101. Konačnog prijedloga zakona dopuni na način da se na kraju teksta dodaju riječi: „osim tekućih i štednih računa“. Na predloženi način suzio bi se obim podataka koje su banke dužne dostavljati Poreznoj upravi. Članovi Odbora su većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana) podržali predloženu dopunu članka 101. i odlučili da to ujedno postane amandman Odbora za financije i državni proračun.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donošenje

OPĆEG POREZNOG ZAKONA
zajedno sa slijedećim

AMANDMANOM

U članku 101. Konačnog prijedloga zakona na kraju stavka (1) stavlja se zarez i dodaju se riječi: „osim podataka o prometu tekućih računa i štednih uloga“.
Odredbe stavaka (2), (3) i (4) ostaju nepromjenjene.

OBRAZLOŽENJE
Kako bi Porezna uprava mogla učinkovito pratiti poslovanje poreznih obveznika u svrhu oporezivanja, nužno je omogućiti praćenje novčanih tijekova na računima koji se vode kod banke. Imajući u vidu da se dostavljanje podataka poreznom tijelu ne zaračunava, to je potrebno prilagoditi opseg praćenja na način da se obveza banaka na dostavljene podatke ne odnosi na tekuće račune i štedne uloge, kako se poslovanje banaka ne bi opterećivalo dostavom ovih podataka.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA                            

      dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 20. sjednici održanoj 3. prosinca 2008. godine, Prijedlog zakona o dopunama Zakona o porezu na dobit, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27.studenoga 2008. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.  
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, te je u privitku dostavljena i Izjava o njegovoj usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe. Donošenje ovoga Zakona vezano je uz pregovore o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, odnosno uz Pregovaračko stajalište za pregovaračko poglavlje 16. „Porezi“, temeljem kojeg je nužno dopuniti odredbe Zakona o porezu na dobit. Riječ je o usklađivanju pravnog sustava Republike Hrvatske s Direktivama Vijeća koje reguliraju: zajednički sustav oporezivanja koji se primjenjuje kod spajanja, podjele, prijenosa imovine i zamjene dionica društva iz različitih država članica EU; zajednički sustav oporezivanja koji se primjenjuje na isplate kamata i autorskih naknada između povezanih društava koja se nalaze u različitim državama članicama; zajedničko oporezivanje koje se primjenjuje na trgovačka društva majke i trgovačka društva kćeri različitih država članica.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, budući se njegovim donošenjem usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je, bez rasprave, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA                            

      dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 20. sjednici održanoj 3. prosinca 2008. godine, Prijedlog zakona o financijskim konglomeratima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27.studenoga 2008. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.  
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, te je u privitku dostavljena i Izjava o njegovoj usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe. Donošenjem ovoga Zakona uređuju se pravila za dodatnu superviziju reguliranih subjekata koji su dobili odobrenje za rad u skladu s posebnim, sektorskim propisima kojima se uređuje poslovanje kreditnih institucija, investicijskih društava ili društava za osiguranje odnosno reosiguranje koji čine financijski konglomerat. Odredbama ovoga Zakona regulirano je da uvođenje dodatne supervizije koje se provodi nad poslovanjem financijskih konglomerata, ne utječe na ovlasti koje imaju HANFA i HNB na temelju sektorskih propisa, a u svezi nadzora, pregleda poslovanja ili supervizije reguliranih subjekata na pojedinačnoj osnovi.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, budući se njegovim donošenjem usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je, bez rasprave, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O FINANCIJSKIM KONGLOMERATIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 20. sjednici održanoj 3. prosinca 2008. godine, Prijedlog zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27.studenoga 2008. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je donošenje Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva potrebno prvenstveno zbog usklađivanja zakonodavstva iz područja vodnoga gospodarstva sa zakonodavstvom EU i osiguranja dostatnih sredstava za osiguranje provedbe njera zaštite voda u cilju postizanja dobrog stanja svih voda na vodnim područjima. Predloženim Zakonom zadržane su sve postojeće vodne naknade, ali su im djelomično dopunjene namjene i način obračuna. Novina u Zakonu je uvođenje naknade za razvoj koja se koristi za financiranje gradnje građevina javne vodoopskrbe i građevina javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, te  naknade za priključenje koja se može uvesti za priključenje građevina i drugih nekretnina, ako je priključenje drugih nekretnina dopušteno općim uvjetima isporuke vodnih usluga, na građevine javne vodoopskrbe i javne odvodnje otpadnih voda. Prijedlogom ovoga Zakona regulirano je da se financiranje vodnog gospodarstva osigurava iz sredstava od: vodne naknade, cijene vodnih usluga, državnog proračuna, proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalnih samouprava i ostalih izvora.
U raspravi na Odboru podržana je potreba usklađivanja odredbi predmetnog Zakona, iz područja vodnoga gospodarstva, sa zakonodavstvom Europske unije. Također je podržano i uvođenje novih naknada, kojima se pored postojećih vodnih naknada osiguravaju dostatna financijska sredstva za provođenje mjera zaštite voda u cilju postizanja dobrog stanja svih voda na vodnim područjima. Međutim, u raspravi je upozoreno da treba posebno voditi računa o visini iznosa koju potencijalni investitori trebaju platiti za vodni doprinos, kako taj iznos  ne bi destimulirao investitore i tako utjecao na smanjenje gospodarske aktivnosti na pojedinim područjima. U svezi članka 30. Prijedloga zakona, kojim se regulira da su obveznici naknade za zaštitu voda: osobe koje ispuštaju otpadne vode, i osobe koje proizvode ili uvoze mineralna gnojiva i sredstva za zaštitu bilja, upozoreno je da bi trebalo predložiti novi stavak kojim se treba regulirati da obveznik plaćanja naknade za zaštitu voda može biti samo po jednoj osnovi. Naime, da navedeni proizvođači ili uvoznici mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja ne plaćaju tu naknadu s dva osnova (i za eventualno ispuštanje otpadne vode).
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru slijedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o financiranju vodnoga gospodarstva
2. Mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se Vladi Republike Hrvatske da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 19. sjednici održanoj 19. studenoga 2008. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji – treće čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  24. listopada 2008. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Zakonu, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo. 
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo razlike u odnosu na odredbe predmetnog Zakona koje su bile predložene u drugom čitanju. Posebno je istaknuo uvođenje novog poglavlja „Međunarodna suradnja“ koje regulira međunarodnu suradnju Odbora za javni nadzor revizije i Hrvatske revizorske komore sa nadležnim tijelima država članica Europske unije i revizora trećih zemalja, u svrhu usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije.
Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora dostavljen je pisani prijedlog amandmana Hrvatske revizorske Komore na predmetni Zakon, kojima se traži da se odgodi ukidanje Tarife revizorskih usluga do punopravnog ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. U periodu do ulaska Republike Hrvatske u EU, Hrvatska revizorska Komora predlaže u postoječoj Tarifi revizorskih usluga sniziti najniže cijene i to: za male poduzetnike sa 40.000,00 kn na 20.000,00 kn; za srednje velike poduzetnike sa 120.000,00 kn na 96.000,00 kn i za velike poduzetnike sa 360.000,00 kn na 350.000,00 kn. 
U svezi navedenih amandmana u raspravi na Odboru zauzeto je stajalište da se ne podrže predloženi amandmani Hrvatske revizorske Komore, već da Odbor ostane pri svom stajalištu iznijetom u raspravi u drugom čitanju ovoga Zakona kojim je jednoglasno podržao ukidanje Tarife revizorskih usluga i uvođenje naknade za obavljenu reviziju koja se određuje ugovorom. Naime, na taj način osigurat će se da cijenu obavljanja revizorskih usluga određuje tržište, a ne utvrđena Tarifa. 
     
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

       dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 19. sjednici održanoj 19. studenoga 2008. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica za višegodišnji Operativni program ”Zaštita okoliša” za pomoć Zajednice iz Instrumenata pretpristupne pomoći u sklopu komponente ”Regionalni razvoj” u Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženim Zakonom potvrđuje predmetni Sporazum koji sadrži: odredbe temeljem kojih Republika Hrvatska prihvaća pomoć Zajednice i pristaje postupati u skladu s pravilima i postupcima vezanim za isplatu sredstava vezanih za tu pomoć; uvjete na temelju kojih se upravlja financijskim sredstvima pomoći što uključuje prikladne načine i nadležnosti za provedbu višegodišnjeg porgrama i druge dodatke uz Sporazum. Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati financijski doprinos Republike Hrvatske u svrhu sufinanciranja provedbe Operativnog programa. Ukupna vrijednost Operativnog programa „Zaštita okoliša“ 2007.-2009. iznosi 71.333.000 eura odnosno 513.597.600,00 kuna. Vrijednost koja je predviđena darovnicom EU Republici Hrvatskoj iznosi 53.499.750 eura, odnosno 385.198.200,00 kuna, a vrijednost nacionalnog sufinanciranja iznosi 17.833.250 eura odnosno 128.399.400,00 kuna. Troškovi sufinanciranja sa strane Republike Hrvatske ulazit će u redovna proračunska sredstva pojedinih tijela državne uprave i tijela samouprave koji su uključeni u realizaciju pojedinih programa.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za  provođenje ovoga Sporazuma.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je, bez rasprave, predmetni Zakon i odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA ZA VIŠEGODIŠNJI OPERATIVNI PROGRAM „ZAŠTITA OKOLIŠA“ ZA POMOĆ ZAJEDNICE IZ INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI U SKLOPU KOMPONENTE „REGIONALNI RAZVOJ“ U HRVATSKOJ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 19. sjednici održanoj 19. studenoga 2008. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica za višegodišnji Operativni program ”Regionalna konkurentnost” za pomoć Zajednice iz Instrumenata pretpristupne pomoći u sklopu komponente ”Regionalni razvoj” u Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  14. studenoga 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženim Zakonom potvrđuje predmetni Sporazum koji predstavlja pravnu osnovu za bespovratno korištenje financijskih sredstava iz Instrumenata pretpristupne pomoći u okviru projekata pomoći u sklopu Operativnog programa „Regionalna konkurentnost“. Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati financijski doprinos Republike Hrvatske u svrhu sufinanciranja provedbe Operativnog programa. Ukupna vrijednost Operativnog programa iznosi 339.357.607,00 kuna, od čega će se iz programa IPA osigurati bespovratna sredstva u iznosu od 254.518.200,00 kuna, dok će se dodatna financijska sredstva u iznosu od 84.839.407,00 kuna osigurati u državnim proračunima Republike Hrvatske na pozicijam,a Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva u razdoblju od 2009. do 2012. godine.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za  provođenje ovoga Sporazuma.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je, bez rasprave, predmetni Zakon i odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA ZA VIŠEGODIŠNJI OPERATIVNI PROGRAM „REGIONALNA KONKURENTNOST“ ZA POMOĆ ZAJEDNICE  IZ INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI U SKLOPU KOMPONENTE „REGIONALNI RAZVOJ“ U HRVATSKOJ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 19. sjednici održanoj 19. studenoga 2008. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica za višegodišnji Operativni program ”Promet”za pomoć Zajednice iz Instrumenata pretpristupne pomoći u sklopu komponente ”Regionalni razvoj” u Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  14. studenoga 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.       

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženim Zakonom potvrđuje predmetni Sporazum o financiranju kojim se uređuju detaljni uvjeti potrebni za isporuku pomoći Europske zajednice, pravila i postupci u svezi s isplatom vezanom uz pomoć, kao i uvjeti pod kojima će se upravljati tom financijskom pomoći. Ukupna vrijednost Operativnog programa iznosi 553.770.000,00 kuna, od čega će se iz programa IPA osigurati bespovratna sredstva u iznosu od 373.864.500,00 kuna, dok će se dodatna financijska sredstva, u iznosu od 179.905.500,00 kuna, osigurati iz državnih proračuna Republike Hrvatske u razdoblju od 2009. do 2012. godine.

Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za  provođenje ovoga Sporazuma.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je, bez rasprave, predmetni Zakon i odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA ZA VIŠEGODIŠNJI OPERATIVNI PROGRAM  „PROMET“ ZA POMOĆ ZAJEDNICE  IZ INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI U SKLOPU KOMPONENTE „REGIONALNI RAZVOJ“ U HRVATSKOJ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 19. sjednici održanoj 19. studenoga 2008. godine, Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o pravilima za suradnju u vezi s financijskom pomoći Europske komisije Republici Hrvatskoj i provedbe pomoći u okviru komponente V. (IPARD) Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA), s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  14. studenoga 2008. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.        
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženim Zakonom potvrđuje predmetni Sporazum kojim se određuju tehnički, pravni i administrativni okvir u kojem će se provoditi mjere financirane u Republici Hrvatskoj iz Instrumenata pretpristupne pomoći IPA. Povlačenje EU sredstvav zahtijeva osiguranje dodatnih sredstava sufinanciranja na nacionalnoj razini (do 25% ukupno odobrenih sredstava Programa) što je utvrđeno dijelom u državnom proračunu za 2008. godinu u iznosu od 5.000.000,00 kuna. Prilikom izrade plana proračuna za razdoblje 2009. – 2010. godine osigurat će se domaća komponenta za potrebe, i to 152.455.175,00 kuna u proračunu za 2009. godinu i 55.000.000,00 kuna za 2010. godinu, dok će pomoć EU osigurati preostala sredstva. Troškovi sufinanciranja će ulaziti u redovna proračunska sredstva pojedinog tijela državne uprave.
Odbor je jednoglasno podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predloženi Zakon donese po hitnom postupku, budući je njegovo stupanje na snagu pretpostavka za  provođenje ovoga Sporazuma.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je, bez rasprave, predmetni Zakon i odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru  donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I KOMISIJE EUROPSKIH ZAJEDNICA O PRAVILIMA ZA SURADNJU U VEZI S FINANCIJSKOM POMOĆI EUROPSKE KOMISIJE REPUBLICI HRVATSKOJ I PROVEDBE POMOĆI U OKVIRU KOMPONENTE V. (IPARD) INSTRUMENATA PRETPRISTUPNE POMOĆI (IPA)

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

         PREDSJEDNIK  ODBORA
                  dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 18. sjednici održanoj 22. listopada 2008.godine, Izvješće o  korištenju predpristupnih programa pomoći Europske unije od 1.siječnja do 30. lipnja 2008. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  10. listopada 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo, pored ostalog, da je ukupno do 30. lipnja 2008. godine od Europske komisije zatraženo sredstava u iznosu od 132,094 milijuna eura, a doznačeno je 94,893 milijuna eura. Razlika između zatraženih i doznačenih sredstava nastala je zbog interne procedure Europske komisije za odobravanje podnijetih zahtjeva za koju je potrebno tri do četiri mjeseca prije uplate na račun Nacionalnog fonda. U razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2008. godine Europska komisija ja na račun Nacionalnog fonda doznačila 1,045 milijuna eura. Paralelno sa radom sustava za programe pomoći CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD Europska unija uspostavlja novi jedinstveni instrument  predpristupne pomoći IPA koji će zamijeniti predpristupne programe pomoći PHARE, ISPA i SAPARD, a sastoji se od pet komponenti: Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija; Prekogranična suradnja; Regionalni razvoj; Razvoj ljudskih potencijala i Ruralni razvoj.

U raspravi na Odboru pohvaljeno je predmetno Izvješće koje je kvalitetnije napisano u odnosnu na prethodno i sadrži detaljan tabelarni pregled: ugovorenih projekata, isplaćenih sredstava, te krajnjih korisnika u okviru predpristupnih programa pomoći EU u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2008. godine. Iz podataka iznijetih u predmetnom Izvješću proizlazi da je Republika Hrvatska bitno poboljšala upravljanje predpristupnim fondovima Europske unije, što je rezultiralo uklanjanjem privremenih mjera suspenzije 25. srpnja 2008. (suspenzija odobravanja ugovora iz programa PHARE 2006 i smanjenje alokacije I. komponente programa IPA za 5 milijuna eura), a čemu je prethodio dogovor postignut između Europske komisije i Republike Hrvatske o nastavku poboljšanja rada na ispunjavanju postavljenih mjerila od strane EK. U kratkom vremenskom razdoblju Republika Hrvatska napravila je velike pomake u svezi ispunjavanja zadanih mjerila od strane EK, te je uspostavila kvalitetan sustav koji će osigurati, kada uđemo u Europsku uniju, uspješno korištenje sredstava iz europskih fondova koja su znatno veća od predpristupnih programa pomoći EU.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „protiv“), predložiti Hrvatskome saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Izvješće o korištenju predpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2008. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 17. sjednici održanoj 15. listopada 2008. godine, Konačni prijedlog zakona o koncesijama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da su svi prijedlozi i mišljenja, iznijeti u raspravi u prvom čitanju ovoga Zakona, prihvaćeni i ugrađeni u Konačni prijedlog zakona o koncesijama. U Konačnom prijedlogu zakona o koncesijama, pored ostalog, dodana je mogućnost davanja koncesija u području turizma; na tajnost dokumentacije u postupcima davanja koncesije predložena je primjena odredbi propisa kojima se uređuje javna nabava, dok je prvotno bilo predloženo da se to uređuje propisima kojima se uređuje tajnost podataka. Pitanja pravne zaštite u postupku davanja koncesije, za razliku od prvog čitanja ovoga Zakona, uređena su na način da se upućuje na primjenu propisa kojima se uređuje javna nabava. Uređena su i posebna pravila primjenjiva na koncesionare, potpisnike ugovora o koncesiji za javne radove čija je ukupna vrijednost ugovora viša od 36.000.000,00 kuna. Osim navedenih učinjene su i druge izmjene, u odnosu na prvo čitanje ovoga Zakona, kojima se osigurava transparentnost sustava koncesije, uz bolju pravnu zaštitu, veću efikasnost u procesu nadzora i prikupljanja prihoda od naknada za koncesije.

U raspravi na Odboru iznijet je prijedlog Udruge poslodavaca da se amandmanima na Konačni prijedlog zakona o koncesijama izostavi davanje koncesije za eksploataciju mineralnih sirovina, te da se postupak davanja koncesije, propisan Glavom III. ovoga Zakona ne primjenjuje na: davanje rudarske koncesije kojoj prethode istraživački radovi određeni propisima kojima se uređuje rudarstvo; davanje koncesije za luke. Predstavnik Vlade Republike Hrvatske upozorio je da su u praksi uočeni veliki problemi u svezi plaćanja naknade za eksploataciju mineralnih sirovina te je u ovom trenutku neprihvatljivo da se podrži predmetni amandman. Odbor nije zauzeo stajalište o predmetnim amandmanima budući su kasno dostavljeni Odboru i nisu podjeljeni članovima Odbora.

U raspravi na Odboru podržano je donošenje ovoga Zakona jer će se njegovim provođenjem, pored ostalog, poboljšati nadzor i prikupljanje prihoda od nakanda za koncesije i na taj način smanjiti sive zone u nacionalnoj ekonomiji. Osim toga donošenje ovoga Zakona nužno je zbog toga jer se njime vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, a posebno s Direktivama 18/2004/EZ i 17/2004/EZ.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O KONCESIJAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 17. sjednici održanoj 15.listopada 2008.godine, Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2008.godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, aktom od 3. srpnja 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću u svojstvu zainteresiranoga radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje istaknuo je, pored ostalog, da su ukupni prihodi Zavoda za 2007. godinu ostvareni u svoti od 26.347.215.991 kn (bez mirovina i mirovinskih primanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata) što čini 99,47% planiranih prihoda. Najznačajniji prihodi odnosili su se na: prihode od doprinosa 18.543.093.056 kn (70,38% ukupnih prihoda) i prihode iz proračuna za obveze države za mirovine ostvarene prema posebnim propisima i na ostale prihode iz proračuna u svoti od 7.788.515.383 kn (29,56% ukupnih prihoda). Ukupni su rashodi ostvareni u svoti od 26.349.387.534 kn ( bez mirovina i mirovinskih primanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata). Najznačajniji rashodi odnose se na: rashode za mirovine i mirovinska primanja 25.695.748.991 kn (99,74% planiranih rashoda za 2007., a u strukturi ostvarenih ukupnih rashoda čine 97,52%); rashodi za zaposlene 336.304.849 kn (1,28% ukupnih rashoda) i financijski rashodi 159.830.443 kn (0,61% ukupnih rashoda). U 2007. godini broj korisnika mirovina porastao je na 1,12 milijuna, ali je istovremeno porastao i broj osiguranika na ukupno 1,58 milijuna osiguranika, tako da je omjer broja umirovljenika i osiguranika u 2007. iznosio 1:1,41 (u 2005. taj omjer je bio 1:1,39, a u 2006. 1: 1,40). Prosječna mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2007. godine (umanjena za porez i prirez) iznosila je 1.996,92 kn, što je za 4,88% više nego u prethodnoj godini, a udjel prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj iznosio je 40,28%.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, od 28. kolovoza 2008. godine, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na predmetno Izvješće.

U raspravi na Odboru zatraženi su dodatni podaci o godišnjim prihodima s osnove isplate dividendi trgovačkih društava u vlasništvu HZMO-a po godinama (posljednjih 5 godina), s prikiazom ukupnog poslovanja i realizacije naplate.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskom saboru slijedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Izvješće o radu i poslovanju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2007. godinu.

2. Zadužuje se Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje da, do rasprave o predmetnom Izvješću na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora, dostavi podatke o godišnjim prihodima s osnove isplate dividendi trgovačkih društava u vlasništvu HZMO-a po godinama – u posljednjih pet godina, s prikazom ukupnog poslovanja i realizacije naplate.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 17. sjednici održanoj 15. listopada 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. rujna 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da je osnovni razlog za predlaganje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita potpuno usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno usklađivanje s odredbama Direktive 94/19/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 30.svibnja 1994. godine o programima osiguranja depozita. Vlada Republike Hrvatske uputila je u saborsku proceduru amandmane na Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita kojima predlaže: da se iznos osiguranih depozita građana sa sadašnjih 100 tisuća kuna poveća na 400 tisuća kuna (stupa na snagu objavom ovoga Zakona u Narodnim novinama), a od 1.siječnja 2010. godine osigurani depozit u navedenom iznosu obuhvatio bi i depozite svih fizičkih osoba i malih poduzetnika; da se smanji troškovno opterećenje banaka zbog povećanja osnovice za obračun premije za osiguranje depozita sa 0,5% na 0,4% godišnje; te da se omogući Vladi Republike Hrvatske da u slučaju određenih poremećaja na tržištu, visinu osiguranih depozita poveća svojom uredbom. Osim toga amandmanom su izmjenjeni i rokovi stupanja na snagu pojedinih odredbi ovoga Zakona na način da odredbe ovoga Zakona koje predstavljaju usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije stupe na snagu 1. siječnja 2009. godine, jer su vezane uz Zakon o kreditnim institucijama koji stupa na snagu 1. siječnja 2009. godine, dok bi odredbe članaka koji uređuju osiguranje depozita u podružnicama kreditnih institucija iz država članica Europske unije i trećih zemalja stupile na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, budući se njegovim donošenjem nastavlja daljnje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije.

U raspravi na Odboru istaknuto je da je bankarski sustav u Republici Hrvatskoj stabilan iz razloga što su banke visoko dokapitalizirane i izuzetno likvidne, tako da ne postoji nikakav ekonomski rizik poslovanja banaka koji bi nastao kao posljedica globalne financijske krize. Međutim, istaknuto je da posebnu pažnju treba voditi da se ne dovede u pitanje teško stečeno povjerenje građana u sigurnost bankarskog sustava. Posebno treba voditi računa da mediji svojim senzacijonalističkim istupima ne naprave „krivi potez“ koji bi mogao izazvati neopravdane sumnje u stabilnost bankarskog sustava u Republici Hrvatskoj.

U raspravi na Odboru u cijelosti su podržani predloženi amandmani Vlade Republike Hrvatske na predmetni Zakon, posebno glede povećanja osiguranog iznosa depozita građana sa 100 tisuća na 400 tisuća kuna, kao i smanjenja troškova opterećenja banaka uslijed povećanja osnovice za obračun premije za osiguranje depozita. Navedene izmjene počele bi se primjenjivati danom objave ovoga Zakona u Narodnim novinama. Naime, predloženim povećanjem iznosa osigurane štednje građana bit će obuhvaćeno 90% depozita građana, dok je sadašnjim iznosom osiguranih depozita od 100 tisuća kuna obuhvaćeno 54,6% depozita građana. Na taj način se iznos osiguranog depozita građana ujednačava sa onima koje su, u ovim uvjetima krize financijskih tržišta, donijele i države članice Europske unije na prošlotjednom sastanku u Luksemburgu u rasponu od minimalno 50 tisuća eura do maksimalno 100 tiuća eura. Pohvaljen je koordiniran rad Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske narodne banke, te usklađene aktivnosti fiskalne i monetarne politike na stvaranju uvjeta kojima se osigurava stabilnost bankarskog sustava u Republici Hrvatskoj, kao i spremnost države da promtno reagira na posljedice globalne financijske krize.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSIGURANJU DEPOZITA zajedno sa predloženim amandmanima Vlade Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 16.sjednici održanoj 3.listopada 2008. godine, Izvješće o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja i poslovanja političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za 2007. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Državni ured za reviziju, aktom od 26. lipnja 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Državnog ureda za reviziju naglasio je da je predmetno Izvješće dostavljeno Hrvatskom saboru, u skladu s odredbama članka 11. Zakona o državnoj reviziji i članka 20. Zakona o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata. Revizijom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje 15 parlamentarnih političkih stranaka i devet nezavisnih zastupnika. O financijskim izvještajima i poslovanju za 2007. izraženo je 19 (79,2%) uvjetnih mišljenja; četiri (16,6%) bezuvjetna i to: Međimurski demokratski savez (MDS) i tri nezavisna zastupnika nacionalnih manjina (Zdenka Čuhnil, Nikola Mak i Furio Radin); te jedno (4,2%) suzdržano mišljenje (nezavisni zastupnik Tonči Tadić). Ukupni prihodi političkih stranaka ostvareni su u iznosu 184.093.885,07 kuna, a odnose se na prihode iz državnog proračuna u iznosu 93.975.304,88 kn (51,1%), prihode od dobrovoljnih priloga (donacija) u iznosu 31.122.127,16 kn (16,9%), prihode od proračuna lokalnih jedinica u iznosu 28.157.843,38 kn (15,3%), prihode od članarina u iznosu 5.362.415,34 kn (2,9%) i druge prihode u iznosu 25.476.194,31 kn (13,8%) koji se odnose na prihode od zakupnina, prodaje stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo, prodaje imovine i prihode od kamata. Ukupni rashodi političkih stranaka iskazani su u iznosu 215.811.908,32 kn, a odnose se na rashode za usluge u iznosu 140.096.526,09 kn (64,92%), rashode za zaposlene u iznosu 17.973.512,43 kn (8,33%), nematerijalne rashode u iznosu 17.145.963,64 kn (7,94%), rashode za materijal u iznosu 7.618.134,30 kn (3,53%), rashode za energiju u iznosu 2.416.354,47 kn (1,12%) i druge rashode u iznosu 30.561,417,39 kn ( 14,21%). Iz navedenih podataka razvidno je da su rashodi veći od prihoda za 31.718.023,25 kn, a pokriveni su viškom prihoda prethodne godine, iz sredstava kredita ili iz drugih prihoda. Ukupni prihodi nezavisnih zastupnika za 2007. iznose 4.319.451,38 kn, a odnose se na prihode iz državnog proračuna za redovan rad i za izbornu promiđbu, od dobrovoljnih priloga (donacija) i na druge prihode. Ukupni rashodi nezavisnih zastupnika za 2007. iznose 3.973.146,05 kn, a odnose se na rashode za usluge, nematerijalne rashode, rashode za zaposlene, rashode za materijal, rashode za energiju, te druge rshode.

Revizijom je utvrđeno da su najznačajnija područja na koje se odnose nepravilnosti u radu (političkih stranaka i nezavisnih zastupnika) utvrđena u postupcima: planiranja, računovodstvenog poslovanja (financijska izvješća, poslovne knjige, popis imovine i obveza, sustav unutarnjih kontrola), te izvršenja rashoda (za usluge promidžbe i reklame, plaće i naknade zaposlenima, troškove službenog puta, intelektualne usluge i rashode za nabavu uredskog materijala i druge robe).

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad Državnog ureda za reviziju koji je predmetnim Izvješćem korektno i profesionalno utvrdio, u skladu s zakonskim propisima, u kojoj mjeri financijski izvještaji iskazuju istinito i objektivno financijski položaj, rezultate financijskih aktivnosti, te poslovanje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u 2007. godini. Svi članovi Odbora ocjenili su predmetno Izvješće najvećom ocijenom, glede kvalitet njegove izrade, kao i zbog mogućnosti da cijelokupna javnost ima uvida u poslovanje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika, posebno u izbornoj 2007. godini. Pohvaljena je i edukativna uloga Državnog ureda za reviziju koji je revidiranim subjektima ukazivo na učinjene propuste i predlagao način uklanjanja uočenih nedostataka. U raspravi na Odboru ocijenjeno je da podaci iznijeti u predmetnom izvješću upućuju na zaključak da možemo biti zadovoljni što su sve političke stranke prihvatile nalaze Državnog ureda za reviziju i obvezale se da će postupiti po danim nalozima i ispraviti učunjene propuste. Međutim, potrebno je, prema mišljenju članova Odbora, utvrditi točne rokove za uklanjanje utvrđenih nedostataka kod revidiranih subjekata. Pohvaljeni su revidirani subjekti koji su dobili bezuvjetno mišljenje od strane Državnog ureda za reviziju i to: Međimurski demokratski savez, kao i nezavisni zastupnici nacionalnih manjina: Zdenka Čuhnil, Nikola Mak i Furio Radin. Međutim, ponašanje nezavisnog zastupnika Tončija Tadića, koji na višekratno traženje Državnog ureda za reviziju nije dostavio potrebnu dokumentaciju, ocijenjeno je neprimjerenim i štetnim za ugled zastupnika u Hrvatskome saboru.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru donošenje slijedećeg

Z A K LJ U Č KA

1. PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ REVIZIJI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I POSLOVANJA POLITIČKIH STRANAKA I NEZAVISNIH ZASTUPNIKA ZA 2007. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc.Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 15. sjednici održanoj 16. rujna 2008. godine, Prijedlog zakona o kreditnim institucijama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. kolovoza 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Budući da je Europska unija usvajanjem Direktive 2006/48/EZ usvojila okvir za prihvaćanje Basel II standarda za sve kreditne institucije i Republika Hrvatska predloženim Zakonom o kreditnim institucijama stvara zakonski okvir za provedbu ovog najvišeg supervizorskog standarda. Cilj donošenja ovoga Zakona je da, po suvremenim načelima koje unosi Basel II standard, kreditnim institucijama u Republici Hrvatskoj omogući slobodno poslovanje, sukladno tržišnim uvjetima i suvremenim pravilima bankarske struke. Ujedno se predmetnim Zakonom dodatno preciziraju ovlasti Hrvatske narodne banke u svezi spriječavanja i riješavanja, evnentualnih kriza nastalih u poslovanju kreditnih institucija. Osim navedenog, postupci koji se odnose na likvidaciju i stečaj banaka sadržani u Zakonu o bankama, Stečajnom zakonu i Zakonu o trgovačkim društvima, ugrađeni su u predloženi Zakon o kreditnim institucijama sukladno odredbama Direktive 2001/24/EZ.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, ovaj Zakon donese po hitnom postupku budući se njime usklađuje hrvatsko zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije.

U raspravi na Odboru iznijete su načelne primjedbe i predloženi amandmani na odredbe predmetnog Zakona, koje je Hrvatska udruga banaka uputila Odboru u pisanom obliku. Naime, prema stajalištu Hrvatske udruge banaka rok za stupanje na snagu ovoga Zakona je prekratak (1. siječnja 2009. godine) jer je prilagodba Zakonu o kreditnim institucijama i njegovim podzakonskim propisima izuzetno zahtjevna za banke, te bi trebalo razmotriti mogučnost da se taj rok prolongira bar na 1.07. 2009. godine. Predložen je amandman na članak 52. Konačnog prijedloga zakona kojim se predlaže brisanje odredbe stavka (4) kojom je regulirano da Nadzorni odbor kreditne institucije mora imati najmanje jednog neovisnog člana, uz obrazloženje da nema nikakvog razloga nametati takvu zakonsku obvezu, već bi to trebala biti slobodna odluka vlasnika. U svezi odredbe članka 43. Konačnog prijedloga zakona predložen je amandman kojim se briše odredba da prokurist mora zastupati kreditnu instituciju zajedno s jednim članom uprave. Naime, ta odredba je nepotrebna i suvišna jer je već cijela Uprava kreditne institucije odabrala pojedinog prokuristu. Također je predložen amandman na članak 219. Konačnog prijedloga zakona kojim se predlaže da odredbe članaka 219. i 220 ovoga Zakona stupe na snagu danom uvođenja eura za novčanu jedinicu Republike Hrvatske, uz obrazloženje da je nepotrebno naplaćivati usluge supervizije HNB-u dokle god je supervizija banaka pod nadležnošću Hrvatske narodne banke. Tek uvođenjem eura bitno se mijenja područje dijelovanja središnje banke, tako da se uvođenje naknade za superviziju HNB-u veže za taj rok. U raspravi na Odboru iznijeta su i stajališta Hrvatske gospodarske komore posebno u svezi odredbe članka 173. stavak 1. Konačnog prijedloga zakona kojom se propisuje da Hrvatska narodna banka može propisati kontni plan za kreditne institucije. Predloženo je da zbog konzistentnosti i usporedivosti podataka kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, Hrvatska narodna banka bi trebala propisivati ( znači treba izbrisati riječ „može“ u stavku 1. članka 173) kontni plan za kreditne institucije. U svezi odredbe članka 369. stavak 4. predloženo je da se rok usklađivanja općih akata kreditnih institucija s odredbama ovoga Zakona prolongira s predloženih šest mjeseci na godinu dana, uz obrazloženje da najveći dio općih akata nije ovisan samo o odredbama ovoga Zakona nego i njegovim podzakonskim aktima, koje će HNB donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, stoga se traži produženje roka za usklađivanje bankama na godinu dana.

U raspravi na Odboru predstavnik Vlade Republike Hrvatske očitovao se na iznijete primjedbe i predložene amandmane, te je izvjestio članove Odbora da Vlada Republike Hrvatske ima već  pripremljen određen broj amandmana, kojima će poboljšati pojedine odredbe Konačnog prijedloga zakona o kreditnim institucijama, pa će još jednom razmotriti navedene prijedloge amandmana iznijete  u raspravi na Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, te ih eventualno preuzeti kao svoje amandmane.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru donoše

ZAKONA O KREDITNIM INSTITUCIJAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 15. sjednici održanoj 16. rujna 2008. godine, Godišnji izvještaj o poslovanju Financijske agencije za 2007. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 21. Zakona o Financijskoj agenciji, dostavio Nadzorni odbor Financijske agencije, aktom od 11. srpnja 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvještaju kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Financijske agencije istaknuo je da su ukupni prihodi u 2007. godini ostvareni u iznosu od 1.004.758.152,00 kune što je u odnosu na 2006. godinu povećanje od 3%. Istovremeno ostvareni rashodi u 2007. godini iznose 1.027.375.014,00 kuna i veći su za 8% u odnosu na ostvarenje prošle godine. Iz navedenog je razvidno da su ostvareni rashodi veći od ukupnih prihoda za 22.616.862,00 kune. Financijski udar na likvidnost FINA-e u 2007. godini izazvan je jednokratnim troškom za prijevremeno umirovljenje više od 350 radnika, za što je izdvojeno oko 88 milijuna kuna, amortiziran je kreditnim zaduženjem od 70 milijuna kuna koje je osiguralo da je FINA-ina likvidnost, mjerena vrijednošću novca na računima te dugotrajnom i kratkotrajnom financijskom imovinom, rasla i u 2007. godini.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, u kojem se ističe da Vlada Republike Hrvatske nema primjedbi na Godišnji izvještaj o poslovanju Financijske agencije za 2007. godinu.

U raspravi na Odboru pohvaljen je rad FINA-e koja je nastavila svoje uspješno transformiranje u tržišno orijentiranu novčarsku instituciju što, pored ostalog, potvrđuju i slijedeći podaci: u 2007. godini obrađeno je ukupno 120 milijuna transakcija poslovnih subjekata i građana, a kroz NKS je obrađeno 122 milijuna transakcija; uslugama pologa i isplate gotova novca u gotovinskim centrima koristile su se 34 banke, a ostvareno je više od 120 mlrd. kuna prometa gotovim novcem; u Centru za podršku sustavu riznice izvršeno je više od 27 milijuna knjiženja u sustavu državne riznice, Poreznoj je upravi isporučeno gotovo 40 milijuna stavaka, a u sustavu platnog prometa procesuirano je 2,7 milijuna naloga za povrat poreza i drugih javnih prihoda.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

ZAKLJUČAK

1. PRIHVAĆA SE GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU FINANCIJSKE AGENCIJE ZA 2007. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 15. sjednici održanoj 16. rujna 2008. godine, Prijedlog zakona o institucijama za elektronički novac, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. kolovoza 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Zakonu, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa pravnim standardima Europske unije u dijelu koji se odnosi na poslovanje institucija za elektronički novac. Osim navedenog, donošenjem ovoga Zakona uvodi se u zakonodavstvo Republike Hrvatske pravni okvir za poslovanje institucija za elektronički novac sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, te uvjeti za izdavanje elektroničkog novca u Republici Hrvatskoj od strane osoba sa sjedištem izvan Republike Hrvatske.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, ovaj Zakon donese po hitnom postupku budući se njime nastavlja daljnje usklađuje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donoše

ZAKONA O INSTITUCIJAMA ZA ELEKTRONIČKI NOVAC

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 15. sjednici održanoj 16. rujna 2008. godine, Izvješće o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, za prvo polugodište 2008. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 31. srpnja 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je, pored ostalog, da je realni međugodišnji rast BDP-a iznosio u prvom tromjesečju 2008. godine 4,3%. Najbrži rast u prvom tromjesečju zabilježen je kod investicija u kapital (realni porast 9,8%), te uvoza roba i usluga (rast (7,0%). Industrijska proizvodnja porasla je u drugom tromjesečju 3,8% dok su tijekom travnja i svibnja na međugodišnjoj razini noćenja turista porasla 1,4%. Trgovina na malo bilježi rast od 1,5%, a građevinski radovi 13,5% na međugodišnjoj razini. Broj nezaposlenih osoba prijavljenih pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje smanjen je u lipnju 2008. godine na međugodišnjoj razini za 27.258 ili 10,9%. Prosječni međugodišnji porast indeksa potrošačkih cijena u prvom polugodištu 2008. godine iznosio je 6,2%. Ukupni prihodi državnog proračuna (prihodi poslovanja i prihodi od prodaje nefinancijske imovine) u prvom polugodištu 2008. godine ostvareni su u iznosu od 57,7 milijardi kuna što je za 11,2% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ovako visok rast prihoda rezultat je kretanja gospodarske aktivnosti u prvom polugodištu 2008. godine. Prihodi poslovanja iznosili su 57,6 milijardi kuna, što čini međugodišnji rast od 11,6%. Najznačajnija skupina prihoda unutar prihoda poslovanja su porezni prihodi koji su ostvareni u iznosu od 33,3 milijarde kuna (međugodišnji rast od 11,8%). U strukturi ukupnih prihoda najveći doprinos ukupnom rastu daju prihod od poreza na dobit (6,2 milijardi kuna, međugodišnji rast od 17,4%) i prihod od poreza na dodanu vrijednost (20,4 milijardi kuna međugodišnje povećanje od 13,4%). Prihodi od doprinosa u prvom polugodištu 2008. godine ostvareni su u iznosu od 19,8 milijardi kuna, čime je ostvaren međugodišnji rast od 9,7%. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2008. godinu planirani su u iznosu od 118,4 milijardi kuna, od čega rashodi poslovanja u iznosu od 114,7 milijardi kuna i rashodi za nabavu nefinancijske imovine 3,8 milijardi kuna. Izvršenje ukupnih rashoda u prvom polugodištu 2008. godine iznosilo je 54,9 milijardi kuna. Ukupni rashodi poslovanja planirani su u iznosu od 114,7 milijardi kuna, a u prvom polugodištu 2008. godine izvršeni su u iznosu od 54,1 milijardi kuna. Dinamika izvršenja rashoda poslovanja pratila je plan rashoda. Iz navedenih podataka je razvidno da su ukupni prihodi u prvom polugodištu 2008. godine ostvareni u iznosu od 57,7 milijardi kuna što u odnosu na ukupno ostvarene rashode predstavlja višak od 2,8 milijarde kuna. U računu financiranja ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja su u prvom polugodištu 2008. godine ostvareni u iznosu od 4,6 milijardi kuna (u strukturi najveći su primici od zaduživanja 3,7 milijardi kuna ili 82,3%, a od toga najveći dio se odnosi na zajmove kod banaka u zemlji 2,8 milijardi kuna). Navedenim primicima financirani su izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova u čijoj strukturi najveći dio otpada na: otplate glavnice za izdane obveznice u iznosu od 2,3 milijarde kuna (51,8%), te otplate glavnice primljenih zajmova u iznosu od 1,8 milijardi kuna (40,0%). Zaduživanje u prvom polugodištu 2008. godine posljedica je, između ostaloga i vremenskog jaza između dospijeća obveza i dinamike ostvarenja prihoda.

U raspravi na Odboru izraženo je zadovoljstvo glede rasta ukupnih prihoda državnog proračuna u prvom polugodištu 2008. godine, koji su u odnosu na isto razdoblje prethodne godine porasli za 11,2%. Ovako visok rast ukupnih prihoda rezultat je povećanja gospodarskih aktivnosti, te učinkovitije naplate poreznih prihoda ( međugodišnji rast od 11,8%).

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru da donese slijedeći

ZAKLJUČAK

1. PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2008. GODINU, ZA PRVO POLUGODIŠTE 2008. GODINE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 15. sjednici održanoj 16. rujna 2008. godine, Prijedlog zakona o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. kolovoza 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Zakonu, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se donošenjem ovoga Zakona otklanja rizik u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata koji bi mogao nastati u slučaju otvaranja postupka zbog insolventnosti nad sudionikom sustava. Postojeći sustavi u Republici Hrvatskoj na koje će se ovaj Zakon primjenjivati su : Hrvatski sustav velikih plaćanja, Nacionalni klirinški sustav i Sustav prijeboja i namire Središnje depozitne agencije. Nadležno tijelo za platne sustave je Hrvatska narodna banka, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je nadležno tijelo za sustave za namiru financijskih instrumenata. Nadležna tijela vode evidenciju sustava, te ih objavljuju na svojim internetskim stranicama. Donošenjem ovoga Zakona izvršit će se i dio preuzetih obveza glede usklađivanja pregovaračkog poglavlja 9. Financijske usluge s pravnom stečevinom Europske unije.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora podržao je prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, ovaj Zakon donese po hitnom postupku budući se njime nastavlja daljnje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. 

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno bez rasprave,  predložiti Hrvatskome saboru donoše

ZAKONA O KONAČNOSTI NAMIRE U PLATNIM SUSTAVIMA I SUSTAVIMA ZA NAMIRU FINANCIJSKIH INSTRUMENATA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 14. sjednici održanoj 10. srpnja 2008. godine, Prijedlog zakona o tržištu kapitala, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  2. srpnja 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.        

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženim novim Zakonom o tržištu kapitala uređuje: poslovanje osoba ovlaštenih za obavljanje poslova s financijskim instrumentima, organizirano trgovanje financijskim instrumentima, postupak izdavanja vrijednosnih papira javnom ponudom, zaštitu ulagatelja i nositelja prava iz vrijednosnih papira, nematerijalizirane vrijednosne papire te ustrojstvo i ovlaštenja središnjeg klirinško depozitarnog društva, burze, itd. Usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskom pravnom stečevinom, provest će se ne samo predloženim odredbama predmetnog Zakona, nego i kroz brojne pravilnike koje će HANFA donijeti temeljem zakonske ovlasti.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, ovaj Zakon donese po hitnom postupku budući se njegovim donošenjem vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije.

U raspravi na Odboru podržano je opredjeljenje predlagatelja ovoga Zakona da se cjelokupna regulativa glede tržišta kapitala regulira jednim zakonom i na taj način jednostavnije vrše eventualna usklađivanja s Direktivama EU kojima se regulira tržište kapitala.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

                                   ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA
    

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

        PREDSJEDNIK  ODBORA

                dr.sc. Goran Marić
   

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 13. sjednici održanoj 4. srpnja 2008. godine, Prijedlog zakona o koncesijama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  30. lipnja 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženim Zakonom uređuju postupci dodjele koncesije, prestanak koncesije, pravna zaštita u postupcima dodjele i prestanka koncesije, te druga pitanja u svezi s koncesijama koje se dodjeljuju domaćim i stranim gospodarskim subjektima. U procesu pristupanja Europskoj uniji i usklađenju nacionalnog zakonodavstva nužno je izvršiti usklađivanje odredaba predloženog Zakona s pravnom stečevinom Europske unije, a posebno s Direktivama 18/2004/EZ i 17/2004/EZ. Predložene odredbe ovoga Zakona usmjerene su prije svega na povećanje transparentnosti sustava koncesije i osiguravanje ravnopravnog tržišnog nadmetanja, uz jedinstvenu pravnu zaštitu, kao i jačanje efikasnosti u procesu nadzora i prikupljanja prihoda od naknada za koncesije i smanjenje sive zone u nacionalnoj ekonomiji.

U raspravi na Odboru istaknuto je da se Prijedlogom zakona o koncesijama znatno kvalitetnije uređuje institut koncesija u cjelini. Naime, donošenjem ovoga Zakona stvorit će se zakonodavni okvir kojim će se povećat transparentnost sustava koncesija, jačati efikasnost u procesu nadzora i prikupljanja prihoda od naknada za koncesije i smanjiti moguće malverzacije glede davanja i korištenja koncesija.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o koncesijama
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 12.sjednici održanoj 2. srpnja 2008. godine, Prijedlog zakona opodručjima posebne državne skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  20. lipnja 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predmetnim Zakonom, pored ostalog, regulira: usklađivanje porezne olakšice poduzetnicima na područjima posebne državne skrbi s pravnom stečevinom Europske unije; utvrđivanje ciljeva i načela za ubrzavanje ravnomjernijeg razvoja svih područja Republike Hrvatske; definiranje i razvrstavanje gradova, općina i naselja u skupine područja posebne državne skrbi; osiguravanje dodatnih prihoda gradovima i općinama na područjima posebne državne skrbi; donošenje poticajnih mjera u sklopu sustava odgoja i obrazovanja kroz subvencioniranje prijevoza učenika srednjih škola; stambeno zbrinjavanje stanovništva koje se vraća ili naseljava na područja posebne državne skrbi.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, budući se njegovim donošenjem nastavlja daljnje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske unije.
     
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno, bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

      dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 12. sjednici održanoj 2. srpnja 2008. godine, Prijedlog zakona o proračunu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. lipnja 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženim novim Zakonom o proračunu jasnije određuju vrste prihoda i primitaka, nadležnosti za njihovo prikupljanje i praćenje te način i mogućnosti njihovog trošenja. Predloženim Zakonom o proračunu želi se povećati učinkovitost i transparentost proračuna sukladno smjernicama Europske unije. Predmetni Zakon uključuje standardizaciju terminologije i predviđa poboljšanje informatičkog i informacijskog sustava proračuna i proračunskih korisnika u planiranju, izvršavanju, izvještavanju i računovodstvu. U svezi zaduživanja i upravljanja dugom, Zakon je usuglašen s najboljom europskom i međunarodnom praksom u tom području.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, ovaj Zakon donese po hitnom postupku budući se njegovim donošenjem vrši usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da se ovim Prijedlogom zakona dodatno centralizira upravljanje lokalnim financijama i ograničava razvoj jedinica lokalne samouprave. Naime, predloženim odredbama Zakona onemogučava se daljnje zaduženje lokalnih jedinica, a time i financiranje kapitalnih projekata neophodnih za daljnji razvoj gradova, općina i županija budući da sve do sada izdane suglasnosti, pa i one za koje jedinice lokalne samouprave nemaju obvezu sufinanciranja otplate kredita, ulaze u opseg dozvoljenog zaduženja od 20%. Predsatvnica Vlade Republike Hrvatske je istaknula da će se prilikom izrade podzakonskih akata, potrebnih za provođenje ovoga Zakona, izraditi dodatni kriteriji koji će voditi računa da se trgovačka društva koja dobro posluju mogu zadužiti i mimo propisane zakonske obveze od 20%.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, većinom glasova (6 glasova „za“ 2 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“)  predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PRORAČUNU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

        PREDSJEDNIK  ODBORA

                dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 12. sjednici održanoj 2. srpnja 2008. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30.lipnja 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo kako se ovim Konačnim prijedlogom zakona uređuju: promjene u visini zaduživanja i otplate glavnice; smanjenje visine zaduženja izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i preraspodjela proračunskih sredstava za određene rashode. Predloženim rješenjima omogućuje se redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna u 2008. godini.

U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da Vlada Republike Hrvatske ima prevelike ovlasti u svezi preraspodjele proračunskih sredstava, te o izvršenim preraspodjelama samo izvještava Hrvatski sabor. Predstavnici Vlade Republike Hrvatske istaknuli su da je predloženai način preraspodjele proračunskih sredstava u ovom trenutku nužan, ali da će se novim Zakonom o proračunu, koji je u postupku donošenja, maksimalno smanjiti preraspodjela proračunskih sredstava.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 6 glasova ”za”i 3  glasa ”protiv”) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2008. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

                 dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 12. sjednici održanoj 2. srpnja 2008. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od  30. lipnja 2008.godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2008. godinu temelji na pozitivnim kretanjima u realnom sektoru gospodarstva, kao i pozitivnim trendovima na tržištu rada. Naime, industrijska proizvodnja povećana je u prvih pet mjeseci na međugodišnjoj razini za 3,6%, realni rast prometa od trgovine na malo je u prva četiri mjeseca iznosio je 2,2%, građevinski radovi povećani su u prvom tromjesečju 10,2%, a ukupan broj registriranih nezaposlenih osoba na međugodišnjoj razini u svibnju 2008. godine smanjen je za 30.589 ili 11,6%. Prema novom planu za 2008. godinu ukupni proračunski prihodi iznose 118,4 milijardi kuna (prijašnji plan 115,9 milijardi kuna) što je povećanje od 2,49 milijardi kuna. Ukupni prihodi sastoje se od prihoda poslovanja planiranih u iznosu od 118,1 milijardi kuna te prihoda od prodaje nefinancijske imovine u iznosu od 357,4 milijuna kuna. Povećavaju se i rashodi državnog proračuna s  prije planiranih 118,44 milijarde kuna na 121,2 milijarde kuna, odnosno za 2,76 milijardi kuna. Od toga rashodi poslovanja povećavaju se sa 114,7 milijardi kuna na 117,3 milijardi kuna odnosno za 2,6 milijarde kuna, dok se rashodi za nabavu nefinancijske imovine povećavaju sa 3,757 milijardi kuna na 3,888 milijardi kuna. Povećanje prihoda državnog proračuna usmjerava se prvenstveno na programe koje potiču rast gospodarstva i smanjuju utjecaj globalnih kretanja na standard stanovništva. Tako se u državnom proračunu predviđa osiguranje dodatnih sredstava za: strukturne potpore sektoru stanovništva i gospodarstva u iznosu od 600 milijuna kuna; za  povećanje strateških robnih zaliha u iznosu od 100 milijuna kuna; za programe potpore razvoja industrije u iznosu od 138,0 milijuna kuna; povećanje ulaganja u ravnomjerni regionalni razvoj u iznosu od 200,00 milijuna kuna; pojačani razvoj turizma u iznosu od 32,0 milijuna kuna; poticanje znanja i izvrsnosti hrvatskog društva u iznosu od 334,0 milijuna kuna; modernizaciju pravosudnog sustava u iznosu od 50 milijuna kuna; obveze bolnica u iznosu od 1 milijarde kuna, te dodatnih 400,0 milijuna kuna za ostale rashode HZZO-a. Ovogodišnjim rebalansom državnog proračuna uvodi se nova metodologija statistike javnih financija ESA 95, kojom se koriste sve članice Europske unije, po kojoj se proračunski deficit planira na razini od 0,9% BDP-a, a deficit opće države na razini od 1,3% BDP-a.

U raspravi na Odboru istaknuto je mišljenje, člana Odbora, da predložene potpore stanovništvu i gospodarstvu u visini od 600 milijuna kuna neće postići očekivane efekte, jer subvencioniranje povećanja cijena električne energije na predloženi način, kao i povećanje neoporezivog dijela dohotka neće bitno utjecati na povećanje standarda posebno onih kategorija stanovnika s nižim primanjima. Upozoreno je također da subvencioniranje obveza bolnica u iznosu od 1 miljarde kuna i 400 milijuna kuna namjenjenih za ostale rashode HZZO-a, nisu pravi način za saniranje zdravstva u cjelini, ukoliko se ne provedu konkretne reforme u zdravstvu.
U svezi iznijetih stajališta, u raspravi na Odboru, prevladalo je mišljenje da planirano povećanje prihoda od poreza na dodanu vrijednost od 1,3 milijarde kuna nije rezultat samo rasta cijena već i boljeg prikupljanja poreznih prihoda od strane državnih institucija, te sprečavanje porezne evazije. Osim toga potpore stanovništvu i gospodarstvu za koje je osigurano 600 milijuna kuna, u ovom trenutku su dobro usmjerene i služe ublažavanju pada standarda stanovništva. Predloženo subvencioniranje zdravstva je, u ovom trenutku, nužna potreba kojom se stvaraju preduvjeti za provođenje nužnih reformi u zdravstvu.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 6 glasova ”za” i 3 glasa ”protiv“) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje

     IZMJENA I DOPUNA  DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2008 GODINU

kao i slijedećih Odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2008. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2008. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2008.godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2008. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2008. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

            dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 12. sjednici održanoj 2. srpnja 2008. godine, Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2007. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, aktom od 13. lipnja 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga istaknuo da su 2007. godinu obilježile javne ponude dionica i daljnje usklađivanje regulative u procesu pridruživanja Europskoj uniji. Ukupna nekonsolidirana imovina nebankovnog  financijskog sektora pod nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, u navedenom razdoblju, iznosila je oko 115 milijardi kuna, što je oko 42% BDP-a Republike Hrvatske. Na tržištu kapitala u 2007. godini ostvaren je redovni promet dionicama od oko 22 milijarde kuna, što je povećanje za više od 57% prema ostvarenom redovnom prometu u 2006. godini. Indeks Zagrebačke burze Crobex porastao je za preko 60%. Najsnažniji rast ostvarili su investicijski fondovi čija je imovina sa 16 milijardi kuna krajem 2006. godine povećana na 30 milijardi kuna na kraju 2007. godine. Tržište osiguranja u 2007. godini nastavilo je rasti pa je zaračunata bruto premija 23 društava za osiguranje iznosila 9 milijardi kuna u odnosu na 2006. godinu kada je iznosila 8,2 milijarde kuna. U 2007. godini u Republici Hrvatskoj poslovalo je 25 leasing društava s imovinom od 30,3 milijarde kuna, što je porast od 6,9 milijardi kuna u odnosu na vrijednost imovine navedenih društava u 2006. godini. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je nadzirala i rad factoring društava (12 društava) koja su krajem 2007. godine raspolagali s imovinom od 4,2 milijarde kuna, dok je njihova imovina u 2006. godini bila 1,7 milijardi kuna. U 2007. godini Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga ostvarila je prihode u visini od 30,3 milijuna kuna, koji su u najvećem dijelu (28,8 milijun kuna) ostvareni temeljem naplaćenih naknada od imovine i prihoda subjekata nadzora, kao i od naplaćenih naknada za pružene usluge iz djelokruga HANFA-e. Ostvareni rashodi iznosili su 34,8 milijuna kuna, od toga 63,5% iznosa odnosi se na bruto plaće zaposlenika, a 36,5% na ostale rashode. Ostvareni manjak prihoda nad rashodima tekuće godine nadomješten je iz salda fonda prethodnih razdoblja kada je bio ostvaren višak prihoda nad rashodima.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspolagao je i sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (Klasa: 470-03/08-02/04 od 30. lipnja 2008. godine) koja nema primjedbi na Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2007. godinu.
U raspravi na Odboru pohvaljene su aktivnosti koje je HANFA poduzimala u 2007. godini s ciljem promicanja i očuvanja stabilnosti financijskog sustava, a posebno aktivnosti u provođenju  nadzora zakonitosti poslovanja subjekata nadzora.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno predložiti Hrvatskome saboru slijedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za 2007. godinu
                    
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

       dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 11.sjednici održanoj 23. lipnja 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  12. lipnja 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Predloženim zakonom potpunije se uređuju uvjeti za osnivanje i poslovanje društava za osiguranje i društava za reosiguranje, obavljanje unutarnje revizije i revizije društava za osiguranje i društava za reosiguranje, postupak likvidacije i stečaja, obavljanje poslova zastupanja i posredovanja u osiguranju i reosiguranju, ovlasti nadzornog tijela te obavljanje nadzora. Donošenjem predmetnog Zakona stvorit će se preduvjeti za integraciju tržišta osiguranja u jedinstveno tržište zemalja članica Europske unije.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, budući se njegovim donošenjem usklađuje hrvatsko zakonodavstvo iz područja osiguranja sa zakonodavstvom Europske unije.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je jednoglasno, bez rasprave, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSIGURANJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

dr. sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 10.sjednici održanoj 12. lipnja 2008. godine, Prijedlog zakona o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  29. svibnja 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.        

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se prilikom izrade Prijedloga zakona o Financijskom inspektoratu vodilo računa o nalozima i preporukama međunarodnih ocjenitelja (Odbor Vijeća Europe za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma; Europska komisija) vezanim za proces pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji u poglavlju pravne stečevine 4. „Sloboda kretanja kapitala“. Pored navedenog, Vlada Republike Hrvatske donijela je u siječnju 2008. godine Akcijski plan za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, u okviru kojeg je planirano donošenje novog Zakona o Financijskom inspektoratu Republike Hrvatske. Prijedlogom zakona  uspostavlja se početak rada Financijskog inspektorata Republike Hrvatske ( umjesto Deviznog inspektorata Republike Hrvatske), definira se njegov djelokrug i nadležnosti, ustrojstvo i ovlasti, te druge mjere u provedbi propisanih zadaća.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, budući se njegovim donošenjem nastavlja daljnje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s zakonodavstvom Europske unije.

U raspravi na Odboru podržane su predložene odredbe predmetnog Zakona, a posebno one kojima se proširuje nadležnost Financijskog inspektora, jer se na taj način stvaraju uvjeti za djelotvorniju provedbu nadzora s ciljem jačanja financijske discipline i sprječavanja različitih oblika zlouporabe financijskog sustava.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

                    ZAKONA O FINANCIJSKOM INSPEKTORATU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA

      dr.sc. Goran Marić

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 10. sjednici održanoj 12. lipnja 2008. godine, Prijedlog zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  29. svibnja 2008. godine.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je o predmetnom Zakonu, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora,  kao matično radno tijelo.        

Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona vrši usklađivanje Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci s pravnom stečevinom Europske unije. Naime, prema članku 14.1. Protokola o Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke, nacionalno zakonodavstvo, uključujući zakone o nacionalnim središnjim bankama, treba biti usklađeno s odredbama Ugovora o osnivanju Europske zajednice i odredbama Statuta ESSB-a i ESB-a najkasnije do pristupanja u članstvo Europske unije. Predloženim zakonom uređuje se  položaj Hrvatske narodne banke do dana pristupanja Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, položaj Hrvatske narodne banke nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kao i položaj Hrvatske narodne banke nakon uvođenja eura kao službene novčane jedinice Republike Hrvatske.

Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se, sukladno članku 161. Poslovnika Hrvatskoga sabora, ovaj Zakon donese po hitnom postupku budući se istim nastavlja usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije.

U raspravi na Odboru zatraženo je pojašnjenje odredbe stavka (1) članka 81. Konačnog prijedloga zakona o Hrvatskoj narodnoj banci u svezi razrješenja člana Savjeta Hrvatske narodne banke, prije isteka razdoblja od šest godina, u slučaju ako su nastupile okolnosti iz članka 14. stavka 2. Statuta ESSB-a i ESB-a. Predstavnik HNB-a objasnio je članovima Odbora da je ta odredba ugrađena na inzistiranje Europske komisije zbog usklađenosti s pravnom stečevinom Europske unije. Inače u skladu sa člankom 14. Statuta ESSB-a guverner Hrvatske narodne banke ima pravo na zaštitu pred Europskim sudom pravde u slučaju razrješenja.

Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.