Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 60. sjednici održanoj 25. kolovoza 2010. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. kolovoza 2010.godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske, osim ostalog, istaknuo da su predloženim rebalansom Državnog proračuna za 2010. godinu ukupni prihodi planirani u iznosu od 108,3 milijarde kuna i smanjeni su za 4,5 milijardi kuna u odnosu na prvotni plan. U strukturi ukupnih prihoda porezni prihodi su novim planom za 2010. godinu planirani u iznosu od 62,0 milijarde kuna, a u odnosu na prvotnu projekciju smanjeni su za 3,5 milijarde kuna. Prihodi od trošarina novim planom za 2010. godinu bilježe povećanje od 302,2 milijuna kuna u odnosu na prvotni plan i iznose 11,3 milijarde kuna. Uredbom Vlade mijenja se iznos stope proporcionalne trošarine na cigarete s primjenom od 1. listopada 2010. godine, na način da se ista povećava sa 30% na 35% od maloprodajne cijene. Uredbom Vlade mijenja se i visina trošarine za bezolovni motorni benzin koji se koristi kao pogonsko gorivo s primjenom od 1. rujna 2010. godine na način da se ista povećava za 0,25 kuna po litri. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2010. godinu ovim rebalansom su planirani na razini od 122,3 milijarde kuna. Rashodi poslovanja povećavaju se za 1,2 milijarde kuna i iznose 120,3 milijarde kuna. Najznačajnija povećanja odnose se na mirovine (356,7 milijuna kuna), naknade za nezaposlene (386,4 milijuna kuna), aktivnu politiku zapošljavanja (50,6 milijuna kuna), subvencije poljoprivrednicima (600,6 milijuna kuna), naknade za štete uzrokovane elementarnim nepogodama (300 milijuna kuna), troškove provedbe referenduma (170 milijuna kuna) i porodiljne naknade (100 milijuna kuna). Slijedom ukupnih prihoda u iznosu od 108,3 milijarde kuna te ukupnih rashoda u iznosu od 122,3 milijardi kuna, planira se ukupni manjak državnog proračuna na razini od 14,1 milijardu kuna ili 4,2% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda za 2010. godinu.
Mjerama smanjenja javnih rashoda i racionalizacije poslovanja Vlada Republike Hrvatske je u 2009. i 2010. godini smanjila ukupnu razinu državne potrošnje za 6,1 milijardu kuna, s tim da je efekt smanjenja u 2009. godini bio 2,7 milijardi kuna, a u 2010. godini je iznosio 3,4 milijarde kuna.
Ovim rebalansom postižu se dodatne uštede na rashodovnoj strani proračuna smanjenjem proračunske potrošnje za 1,5 milijardi kuna, ali zbog potrebe za dodatnim sredstvima na pojedinim kategorijama rashoda poput mirovina, naknada za nezaposlene, poticaja u poljoprivredi, naknada za štete uzrokovane elementarnim nepogodama, provedbe referenduma, konačan efekt rebalansa je povećanje rashoda za 898,2 milijuna kuna.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
- Predloženi rebalans državnog proračuna, prema iznijetom mišljenju, donosi se sa zakašnjenjem i ustvari je tehnički rebalans iz kojeg je razvidno da Vlada Republike Hrvatske nije bila spremna da poduzme oštrije rezove glede rashodovne strane državnog proračuna posebno u svezi provođenja reforme državne uprave, kao i provođenja reforme na nivou lokalne uprave i samouprave;
- Rast deficita državnog proračuna na 4,2 % BDP-a u 2010. godini ne bi predstavljao poseban problem kada bi se ta sredstva usmjerila u stvaranje nove vrijednosti. Naime, jedini izlaz iz recesije u kojoj se Republika Hrvatska nalazi treba tražiti u gospodarskom rastu i stvaranju uvjeta za intenziviranje gospodarskih aktivnosti i dolasku stranog kapitala u Republiku Hrvatsku. Međutim, ta sredstva su namijenjena pokrivanju tekućih rashoda državnog proračuna što je neprihvatljivo kada se uzme u obzir neophodnost uzimanja novih nepovoljnih kredita uz visoke kamatne stope;
- Mjere Vlade Republike Hrvatske poduzete u 2009. i 2010. godini, u cilju smanjenja javnih rashoda i racionalizacije poslovanja, smanjile su ukupnu razinu državne potrošnje za 6,1 milijardu kuna i na taj način spriječile povećanje proračunskog manjka na 5,3% BDP-a. Iz navedenog je razvidno da su neutemeljene pojedine tvrdnje da Vlada Republike Hrvatske nije u prošlom periodu ništa poduzimala da spriječi daljnji rast proračunske potrošnje;
- Ovaj rebalans državnog proračuna treba podržati jer je Vlada Republike Hrvatske dobro procijenila da bi daljnje smanjivanje plaća učitelja, profesora, doktora, ostalog medicinskog osoblja, policajaca i ostalih javnih i državnih službenika; daljnje smanjivanje mirovina; smanjivanje naknada za nezaposlene, porodiljnih naknada, dječjeg doplatka i socijalnih naknada imalo za posljedicu negativne efekte na prihodnu stranu državnog proračuna, gospodarski oporavak Republike Hrvatske i životni standard građana;
- Vrlo često proračun se promatra izolirano ne uzimajući u obzir stanje gospodarstva, a ustvari svaki proračun je zrcalo svakog gospodarstva. Mnoge nelogičnosti i problemi iz hrvatskog gospodarstva su se niz godina prelijevali u državni proračun (npr. problemi političkih stečajeva tvrtki, veliki broj ukinutih radnih mjesta, prijevremeni odlasci u mirovinu) i danas plaćamo visoku cijenu takvih pojava. Državni proračun nije sredstvo, kao što neki misle, kojim se ulazi u krizu ili izlazi iz krize, već to trebaju biti mjere usmjerene u brži oporavak hrvatskog gospodarstva. Međutim, poznato je da bez kvalitetne potpore bankarskog sustava nije moguće osigurati rast gospodarskih aktivnosti. Republika Hrvatska se nalazi u jedinstvenoj situaciji jer nikada bankarski sustav u Republici Hrvatskoj nije bio likvidniji, a kreditna aktivnost poslovnih banaka manja. Posljedica takvog stanja su visoke kamatne stope na depozite u bankama, koje iznose do 7%, a u domicilnim zemljama iz kojih su te banke kamatne stope na depozite su znatno manje i iznose od 1,5% do 2%. Politika visokih kamatnih stopa ujedno je i uzrok neplaćanja obveza poslodavaca dobavljačima, jer je često slučaj da poslodavci umjesto da plaćaju svoje obveze dobavljačima ta sredstva oročavaju u bankama uz visoke kamate. Takvo stanje na financijskom tržištu nikako ne potiče gospodarske aktivnosti već ih i dalje destimulira. Iz navedenog proizlazi potreba da se žurno poduzmu mjere kojima bi se smanjile neopravdano visoke kamatne stope banaka i stvorile pretpostavke za daljnje stimuliranje ulaganja u proizvodnju i daljnji rast gospodarstva u cjelini;
- Pozitivnim je ocjenjena odluka Vlade Republike Hrvatske što je u ovom trenutku odustala od povećanja stope PDV-a, kao i od uvođenja poreza na aktivu banaka. Naime, navedene mjere bi zasigurno pozitivno utjecale na prihodovnu stranu državnog proračuna, ali bi destimulativno djelovale na gospodarske aktivnosti.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova”za”i 5 glasa”protiv“) odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU
kao i sljedećih Odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2010. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2010. godinu,
Na temelju članka 118. Poslovnika Hrvatskoga sabora i članka 39. Zakona o proračunu, a u vezi s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, te Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 24. kolovoza 2010. godine o utvrđivanju ukupne razine rashoda državnog proračuna Republike Hrvatske u 2011. i 2012. godini predlaže se Hrvatskom saboru da donese sljedeću
ODLUKU
1. Ukupna razina rashoda državnog proračuna u 2011. i 2012. godini neće se povećati u odnosu na ukupnu razinu rashoda utvrđenu izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2010. godinu.
2. Ukupna razina rashoda financijskih planova izvanproračunskih korisnika
državnog proračuna u 2011. i 2012. godini neće se povećati u odnosu na ukupnu razinu rashoda utvrđenu financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za 2010. godinu.
3. Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da, do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu i projekcija za 2012. i 2013. godinu, pripremi zakonske prijedloge u svrhu provedbe točaka 1. i 2. ovog Zaključka.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
doc. dr.sc. Goran Marić