Arhiviranje arhivskoga gradiva Sabora

škrinja_povlastica
Škrinja povlastica

Tradiciju čuvanja i posebne brige koja se iskazivala čuvanju isprava, povelja i dokumenata od temeljne važnosti za rad Sabora moguće je pratiti niz stoljeća.

Do 16. stoljeća isprave su radi sigurnosti pohranjivane u riznicu Zagrebačkog kaptola. Već početkom 16. stoljeća izrađen je i najstariji popis saborskih isprava, a 1643. na temelju odluke Sabora izrađena je poznata Škrinja povlastica (Cista privilegiorum Regni) za čuvanje najznačajnijih isprava Kraljevine. Škrinja je 1764. prenesena s Kaptola u posebnu prostoriju Sabornice u ondašnjoj Zemaljskoj kući (Domus Regnicolarus). Sabor je 1770. odredio i posebne mjere zaštite tih prostora.

Potkraj 1870. Sabor je osnovao Zemaljski arkiv za čuvanje saborskih spisa i isprava javne uprave. Danas je to Hrvatski državni arhiv u Zagrebu koji čuva arhivsko gradivo svih središnjih tijela državne vlasti, državne uprave i javnih tijela, pravosuđa, istaknutih obitelji i pojedinaca i dr. U njemu se nalaze i svi do sada predani saborski spisi kao arhivski fondovi.

U Hrvatskom državnom arhivu pohranjene su sljedeće arhivske cjeline*:
  
1. Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije do 1848. godine
2. Sabor Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije u razdoblju 1861.-1918.
3. Hrvatski državni sabor NDH 1942.
4. Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, ZAVNOH 1943.-1945.
5. Sabor NR Hrvatske 1946.-1963.
6. Sabor SR Hrvatske 1963.-1982. (1990.)
7. Županijski dom Sabora RH 1993.-1997., 1997.-2001.
 

Pismohrana

pismohrana
Pismohrana

U Pismohrani Hrvatskoga sabora čuvaju se dvije arhivske cjeline:

- arhivsko gradivo Sabora SR Hrvatske 1982.-1990. 
- arhivsko gradivo Sabora RH/Hrvatskog državnog sabora/Hrvatskoga sabora nakon 1990.

Gradivo se pohranjuje, sređuje i popisuje redom prema saborskim sazivima. Pri sređivanju svakog saziva formiraju se sljedeće serije gradiva:

1. Akti Sabora: svi akti koje je donio Hrvatski sabor tijekom određenog saziva onim redom kako su navedeni u Poslovniku
2. Sjednice Sabora: zapisnici, prijepisi tonskih snimaka sjednica, materijali po točkama dnevnog reda sjednice
3. Sjednice radnih tijela (odbori, povjerenstva i istražna povjerenstva): zapisnici i materijali po točkama dnevnog reda sjednice
4. Predmeti radnih tijela: ostali predmeti koji nisu rješavani na sjednici kao što su predstavke, izvješća i upiti
5. Sjednice Predsjedništva Sabora: zapisnici, prijepisi tonskih snimaka sjednica, materijali po točkama dnevnog reda sjednice
6. Predmeti Predsjedništva Sabora (Ured predsjednika i potpredsjednika Sabora): predstavke, zamolbe, pozivi, pokroviteljstva, posjeti delegacija
7. Sjednice i predmeti klubova zastupnika: zapisnici i razni predmeti
8. Tajništvo: opći spisi.
 

Korištenje arhivskog gradiva

pismohrana
Pismohrana

Arhivsko gradivo može se koristiti u službene svrhe i za potrebe znanstvenih i publicističkih istraživanja.

Arhivskim gradivom mogu se koristiti saborski zastupnici i djelatnici Stručne službe Sabora. Njima se gradivo izdaje na privremeno korištenje i izvan prostorija Pismohrane, uz jamstvo za povratak s oznakom roka vraćanja. 
Znanstvenici, novinari i ostali korisnici trebaju zatražiti pisano odobrenje tajnika Sabora. Nakon dobivenog odobrenja gradivo se koristi u prostoriji Pismohrane.

* Detaljnije o saborskim arhivskim cjelinama u Hrvatskom državnom arhivu u djelu: „Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske“, glavni urednik: Josip Kolanović, Svezak 1, Hrvatski državni arhiv, Zagreb 2006.