Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 22. sjednici održanoj 11. prosinca 2008. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. prosinca 2008. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravljao je, na temelju odredbe članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, o predmetnom Zakonu kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da se ovim Zakonom želi trajno urediti pitanje financiranja sustava zdravstvene zaštite građana Republike Hrvatske, na način da se utvrdi tko snosi troškove za svaku osobu kojoj je, sustavom obveznog zdravstvenog osiguranja, osigurana zdravstvena zaštita. Predloženim zakonom propisuju se dvije stope za obračun doprinosa (za umirovljenike) i to: stopa od 1% koja se primjenjuje na mirovine čiji je mjesečni iznos do iznosa prosječne neto plaće i stopa od 3% koja se primjenjuje za obračun doprinosa iz mirovine čiji je mjesečni iznos viši od iznosa prosječne plaće. Doprinos se obračunava i po nezaposlenoj osobi i to za osobu koja je u određenom mjesecu imala status nezaposlene u evidencijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Za provedbu ovoga Zakona potrebna su, u prvoj godini primjene Zakona (2009.), dodatna sredstva u iznosu od 646.570.000 kuna na teret državnog proračuna za zdravstvenu zaštitu korisnika mirovine čiji je iznos mirovine do iznosa prosječne neto plaće i za nezaposlene osobe.
Provedbom Zakona osiguravaju se, u prvoj godini primjene (2009.), novi izvori sredstava u državni proračun u iznosu od 136.204.000 kuna, naplaćenih od korisnika mirovina čiji je iznos mjesečne mirovine iznad iznosa prosječne neto plaće.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora jednoglasno je podržao prijedlog Vlade Republike Hrvatske da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U raspravi na Odboru iznijeto je mišljenje da nije korektno da umirovljenici koji imaju iznos mirovine viši od prosječne neto plaće plačaju doprinos po stopi od 3% za obvezno zdravstveno osiguranje, već bi se potrebna sredstva za zdravstvenu reformu trebala osiguravati pravednijim opterečenjem prihoda, svakog pojedinca, prema visini njegovih primanja. U raspravi je istaknuta potreba da se izmjeni odredba članka 1. Konačnog prijedloga zakona na način da se dodatno pojasni definicija pojma mirovine u smislu ovoga Zakona, kao i da se izmjeni članak 4. Konačnog prijedloga zakona i to članak134.c.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 7 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA
zajedno sa slijedećim amandmanima
AMANDMAN I.
U članku 1. Konačnog prijedloga zakona točka 45. mijenja se i glasi:
„ mirovina je primitak koji se fizičkoj osobi – umirovljeniku isplaćuje po osnovi prava iz obveznog mirovinskog osiguranja Republike Hrvatske, osim invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja se isplaćuje umirovljenicima obvezno osiguranim po osnovi radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti.“
OBRAZLOŽENJE
Korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema Zakonu o mirovinskom osiguranju mogu biti zaposleni u punom i nepunom radnom vremenu, ili obavljati samostalnu djelatnost, a primici koje stječu iz radnog odnosa ili obavljanja samostalne djelatnosti već podliježu obračunavanju i plaćanju doprinosa za zdravstveno osiguranje. Stoga smatramo da ove mirovine treba izuzeti od obračunavamja i plaćanja doprinosa za dodatno zdravstveno osiguranje.
AMANDMAN II.
U članku 4. Konačnog prijedloga zakona, u vezi članka 134.c, odredba stavka 4. se mijenja i glasi:
„(4) Iznimno od stavka 1.i 2. ovoga članka kada se mirovina isplaćuje u jednom iznosu za više mjeseci obveza doprinosa se utvrđuje za taj mjesec, i to ako je ukupni iznos tako isplaćene mirovine do prosječne neto plaće osnovica za obračunavanje je iznos iz stavka 1. ovog članka, a ako je ukupni iznos tako isplaćene mirovine iznad prosječne neto plaće osnovica za obračunavanje doprinosa određuje se prema prethodnim stavcima ovisno o visini svote prosječne mjesečne mirovine za te mjesece.“
Dodaje se novi stavak (5) koji glasi:
„(5) Kada se s mirovinom za određeni mjesec isplaćuje i razlika mirovine za više proteklih mjeseci ili se isplaćuje samo razlika mirovine za više proteklih mjeseci, razlika mirovine za prethodne mjesece ne uzima se u osnovicu za obračun doprinosa.“
OBRAZLOŽENJE
Zavod evidentira podatke o isplaćenim mirovinskim primanjima, obračunatom porezu i prirezu iz mirovinskih primanja, o kojima izvješćuje Ministarstvo financija – Poreznu upravu na obrascu IP u ukupnim svotama za poreznu godinu, a ne dostavlja podatke o isplaćenim mirovinskim primanjima, obračunatom porezu i prirezu po mjesecima. Da bi se u slučajevima kada se mirovinska primanja doznačuju na isplatu za više proteklih mjeseci, obračun dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje zasnivao na osnovicama utvrđenim na razini mjeseca kako je pravično predloženo, sustav evidentiranja podataka o isplaćenim mirovinskim primanjima, obračunatom porezu, prirezu i doprinosu trebao bi se takvim zakonskim izmjenama prilagoditi u određenom vremenu, koje ovaj Zakon ne ostavlja s obzirom na rok koji propisuje u članku 6.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Goran Marić