Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 82. sjednici održanoj 4. listopada 2011. godine, Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2010. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, dostavila Hrvatska narodna banka aktom od 30. svibnja 2011. godine.
Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao sa pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, o predmetnom Izvješću, u kojem Vlada Republike Hrvatske ističe da nema primjedbi na Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2010. godinu, ali ukazuje da je Hrvatska narodna banka u 2010. godini ostvarila manji neto kamatni prihod u odnosu na 2009. godinu za 345,40 mln kuna ili 59,1% manje nego 2009. godine.
U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo je da se ukupna gospodarska aktivnost u Republici Hrvatskoj drugu godinu zaredom smanjila i prema privremenim podacima DZS-a to smanjenje je u 2010. godini iznosilo 1,2%, dok je tijekom 2009. godine pad BDP-a iznosio 6,0%. Sezonski prilagođeni podaci ukazuju da je silazna faza poslovnog ciklusa započeta još sredinom 2008. godine, sa kratkim zaustavljanjem tijekom trećeg tromjesečja 2010. godine, no na kraju godine ponovo je došlo do smanjenja agregatne gospodarske aktivnosti. Nepovoljnim kretanjima u realnom sektoru najviše je pridonio nastavak snažnog pada investicija u fiksni kapital u svim sektorima.
Na proizvodnoj strani realna se bruto dodana vrijednost ukupnog gospodarstva u 2010. godini smanjila za 1,7%. Pad aktivnosti zabilježen je u svim djelatnostima osim financijskog posredovanja. Dok je u 2009. godini smanjenje BDV-a ostvareno ponajviše zbog kontrakcije u industriji i trgovini, u 2010. godini na njegov pad najviše je utjecalo smanjenje aktivnosti u građevinarstvu. Usporavanju inflacije potrošačkih cijena s 2,4% u 2009. na 1,1% u 2010. godini pridonio je veliki dio proizvođača koji nije, zbog relativno slabe potražnje proizvoda za široku potrošnju, prebacio porast troškova energije i drugih sirovina na potrošače.
Tečaj kune prema euru i tijekom 2010. godine bio je stabilan, pa je tako pridonosio stabilnosti domaćih cijena i ukupnoga makroekonomskog okružja. Osim na održavanje stabilnosti tečaja domaće valute kao glavnog sidra stabilnosti cijena i financijskog sustava, monetarna politika koju je HNB provodila u 2010. godini bila je usmjerena i na podržavanje visoke likvidnosti domaćega bankovnog sustava. HNB je također spustio stopu obvezne pričuve s 14% na 13% te time dao potporu nastojanjima Vlade RH da u suradnji s HBOR-om potakne gospodarski oporavak.
HNB je tijekom 2010. godine obavila izravni nadzor nad 23 kreditne institucije, čija imovina iznosi 81,1% ukupne imovine sustava. U tim kreditnim institucijama obavljeno je ukupno 37 izravnih nadzora. Osim izravnog nadzora, u okviru nadzora bonitetnom analizom sastavljano je 160 pisanih analiza poslovanja kreditnih institucija, od čega su se 154 analize odnosile na pojedinačne kreditne institucije, a preostalih šest na grupe kreditnih institucija.
Manjak na tekućem računu platne bilance u odnosu na 2009. godinu smanjio se za tri četvrtine, a njegov se relativni pokazatelj poboljšao s -5,3% BDP-a na samo -1,3% BDP-a. Najveći dio toga smanjenja uzrokovan je kretanjima u robnoj razmjeni, odnosno oporavkom izvoza i stagnacijom uvoza.
Unatoč izostanku znatnijeg zaduživanja domaćih sektora u inozemstvu, bruto inozemni dug RH povećao se tijekom 2010. godine za 1,2 mlrd. EUR, ali to je prije svega posljedica slabljenja eura u odnosu na američki dolar i švicarski franak. Na kraju 2010. godine bruto inozemni dug RH iznosi je 46,4 mlrd. EUR, odnosno 101,0% BDP-a.
Međunarodne su bruto pričuve RH u 2010. porasle 2,7% te su na kraju godine iznosile 10,7 mlrd. EUR, što je dostatno za pokriće 7,2 mjeseca uvoza robe i usluga. Sličan rast u 2010. imale su i neto raspoložive pričuve, koje su na kraju godine dosegnule 9,3 mlrd. EUR. Ostvareno povećanje međunarodnih pričuva bilo je ponajviše posljedica pozitivnih tečajnih razlika proizašlih iz jačanja američkog dolara u odnosu na euro na svjetskom deviznom tržištu.
Neto dobit Hrvatske narodne banke za 2010. godinu ostvaren je u iznosu od 2.011.568.000,00 kuna, ali s obzirom da je uglavnom taj iznos rezultat tečajnih razlika, sukladno važećim zakonskim odredbama, ne doznačuje se državnom proračunu već se u cijelosti raspoređuje u opće pričuve.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- HNB je i ove godine Hrvatskom saboru dostavio revijalni prikaz poznatih statističkih podataka, a u njemu nedostaju najvažniji pokazatelji i obrazloženja
- Gospodarska situacija u Hrvatskoj nesrazmjerna je njenim prirodnim potencijalima, znatno je lošija nego što nam nude ti prirodni potencijali i zato je znatno lošija nego što bi trebala biti. Takva situacija je posljedica neodgovarajuće ekonomske politike i neučinkovitog djelovanja glavnih instrumenata i monetarne i fiskalne politike posebice od dolaska krize.
- Analiza makroekonomskih pokazatelja u posljednjih 11 godina upućuje nas na potrebu zaustavljanja nepovoljnih makroekonomskih trendova.
- BDP se u tom razdoblju udvostručio, sa 164 milijarde kn u 99. na 334,6 milijarde kn u 2010. dok su se prihodi državnog proračuna uvećali za 2,4 puta, sa 44,6 milijarda kn na 107 milijarda kn
- Udvostručila se i prosječna plaća i BDP po stanovniku, ali istodobno ukupni ino dug RH povećao se čak 4,5 puta i to sa 10,1 milijardu Eura na 46 milijarde Eura, tako da se i udio ino duga u ukupnom BDP-u povećao sa 47% na više od 100%
- Istodobno se i ukupni dug središnje države uvećao za 3 puta, sa 6 milijarda Eura na 19 milijarda Eura
- U 2000. izvoz je bio 4,8 milijarda Eura, a uvoz 8,6 milijarda Eura tako da je izvoz pokrivao 56% uvoza, dok je posljednjih 11 godina ukupno izvezeno roba i usluga u vrijednosti 77,4 milijarde Eura, a uvezeno je roba i usluga u vrijednost čak 158,1 milijardu Eura, tako da je prosječna pokrivenost uvoza izvozom pala na 48%
- U posljednjih 11 godina komercijalne banke ostvarile su 40 milijarda kn dobiti, a samo iz osnovnog tzv cor biznisa čak 32 milijarde kn. U posljednjih 5 godina, uključujući 3 godine krize banke su ostvarile dvostruko više dobiti nego u sedam godina razdoblja prije toga, a da nisu znatnije povećale ukupnu kreditnu aktivnost.
- Samo dvije banke ( ZABA i PBZ ) su u posljednjih 11 godina ostvarile više od 20 milijarda kn dobiti tako da su u tom razdoblju zapravo vratile više od 5 puta svoj ukupni temeljni kapital.
- U Izvješću HNB nema niti riječi o uzrocima takvih rezultata, niti riječi jesu li ti pokazatelji zabrinjavajući i koje mjere će HNB kao nadzorno i regulatorno tijelo za bankarski sustav, ali i kao jedini nositelj i kreator kreditno monetarne politike poduzeti za sprječavanje negativnih trendova.
- U Izvješću nema niti riječi koji je efekt postignut smanjenjem obvezne stope pričuve čime su banke dobile nekoliko milijarda kuna viška likvidnosti kada su istodobno u 2010. već imale prosječno 5 milijarda kn viška likvidnih sredstava koja su držala kod HNB-a. Nema objašnjenja zašto ta sredstva nisu završila za poticanje malog i srednjeg poduzetništva, turizma i poljoprivrede kako je to HNB najavljivao. Nema obrazloženja zašto HNB nije donio niti jednu diferenciranu, selektivnu i ciljanu mjeru kako bi osigurao provedbu planirane namjene tih sredstava.
- U Izvješću nema obrazloženja kako je došlo do toga da su banka u godinama krize naglo povećale svoje kamatne prihode a sa skoro istom kreditnom aktivnošću. Ukupni kamatni prihodi u 2000. iznosili su 8,4 milijarde kuna te su kontinuirano i realno rasli do 14 milijarda kuna u 2006. da bi u tri godine krize ostvarile prosječno godišnje 22 milijarde kuna ukupnih kamatnih prihoda
- U Izvješću nema informacije koliko su banke ostvarile prihoda temeljem jednostranog mijenjanja kamatnih stopa na već ranije odobrene kredite građanima i tvrtkama
- U Izvješću nema obrazloženja kako je došlo do toga da su banke u godinama krize udvostručile prihod od provizija i naknada, tako da su nekamatni prihodi u tri godine krize iznosili čak 5 milijarda kuna prosječno godišnje.
- U Izvješću nema informacije koliko različitih vrsta naknada i provizija banke obračunavaju korisnicima zbog čega je predsjednik odbora kazao da samo jedna banka ima popis od 227 različitih vrsta provizija i naknada koje zaračunava korisnicima, a da je slična situacija i u drugim bankama.
- U Izvješću nema obrazloženja stavke „neto pogreške i propusti“ u Platnoj bilanci, a koja iznosi više od milijardu Eura, a neprimjereno je da financijska bilanca države sadrži tako velike stavke, jer neto pogreške i propusti predstavljaju eksplicitan nevidljiv odljev kapitala iz Hrvatske. U razdoblju 2005.-2010. takve stavke iznosile su 5,6 milijarda Eura. Na ovo je primjedbe nekoliko puta davao i MMF.
- U Izvješću nema ni riječi niti o uzrocima niti o mjerama za mijenjanje nepovoljne strukture kreditnih plasmana, jer hrvatsko gospodarstvo se otežava izlazak iz krize sa strukturom kredita u kojoj se više kreditira stanovništvo nego gospodarstvo. Od svih kreditnih plasmana komercijalne banke su 46,2% odobrile stanovništvu, a samo 39, 7% trgovačkim društvima. Ali i sama struktura odobrenih kredita stanovništvu je iznimno nepovoljna jer je poželjno da bar 75% odobrenih kredita stanovništvu otpada na stambene kredite, dok u Hrvatskoj stambeni krediti čine samo 45% ukupnih plasmana stanovništvu. Stambeni krediti iznose 58 milijarda kn, krediti po karticama 4,4 milijarde kn, za kupnju automobila 6,2 milijarde kn, za hipotekarne kredite 3,5 milijarda kn, a ostali krediti stanovništvu ( minusi po računima..) nevjerojatnih 55 milijarda, skoro koliko i stambenih kredita.
- U Izvješću nema konstatacije da je to problem, a očito je da za HNB I nije jer nije donio niti jednu mjeru kojom bi se mijenjalo to neodrživo stanje.
- U Izvješću nema obrazloženja naglog pada kamatnih prihoda HNB-a ostvarenih na međunarodnim deviznim pričuvama, dok istodobno Slovenija na približno istim pričuvama ostvaruje veće kamatne prihode te je u razdoblju od 10 godina Slovenija ostvarila 3,6 milijarda Eura više prihoda od RH. Nedostaje sustavan prikaz načina upravljanja međunarodnim deviznim pričuvama sa valutnom strukturom. Poželjno je da valutna struktura pričuva odgovara valutnoj strukturu duga, a ne da pričuve imamo u eurima, a da se zadužujemo u dolarima ili obrnuto, a što se radi.
- U Izvješću nema sustavnog prikaza nadzora bankarskog sustava niti informacija o počinjenim prekršajima, a ni riječi nema o strukturi troškova bankarskog sustava.
- U Izvješću nema niti riječi opravdanosti uporabe valutne klauzule pri kreditnim plasmanima
- U Izvješću nema niti riječi o problemu 85 tisuća korisnika kredita vezanih za švicarski franak niti objašnjenja zašto HNB nije zabranio takve kredite kada HNB zna da banke u izvorima sredstava nisu imale švicarske franke i nisu smjele prodavati nešto što nemaju. Nema niti riječi koliko su banke zaradile na tečajnim razlikama i na toj socijalnoj diverziji i zašto HNB nije spriječio što je švicarski franak od klasične valute postano glavni financijski instrument špekulacije
- U Izvješću nema niti riječi obrazloženja presedanske odluke HNB-a da prvi put u 20 godina dio ostvarene dobiti u iznosu nešto više od 2 milijarde kn HNB ne isplati u državni proračun iako HNB temeljem zakona novčanom masom upravlja u ime i za račun RH. Usmeno obrazloženje da je to zbog toga što je većina dobiti kreirana iz pozitivnih tečajnih razlika i da je takva dobit zapravo samo obračunska kategorija je neprihvatljiva i nevjerodostojana, jer je HNB u 2000. ostvarenu dobit u cijelosti uplatio u državni proračun iako je u cijelosti bila kreirana iz pozitivnih tečajnih razlika. Isto tako je takvo obrazloženje nevjerodostojno jer i poslovne banke dobit ostvarenu na temelju pozitivnih tečajnih razlika isplaćuju svojim vlasnicima upravo na temelju odobrenja HNB-a nakon što im HNB prihvati financijska izvješća i bilancu.
- U Izvješću nema niti riječi obrazloženja o strukturi troškova HNB pod stavkom „ ostali troškovi za zaposlene“ a koji su u 2010. iznosili nevjerojatnih 37,9 milijuna kuna.
- Na odboru je istaknuto da je nužno hitno mijenjati zakon o HNB-u i to konkretno:
- Smanjiti broj članova savjeta ( HNB ih ima 14, a primjerice SAD samo 7 )
- Vratiti Državnu reviziju da nadzire poslovanje, kao što je to i u svim modernism zemljama zemljama ( Francuska, Njemačka, Češka, Poljska Mađarska, Švedska, Italija Austrija Španjolska….)
- Nadzor bankarskog sektora izdvojiti iz HNB-a u posebno regulatorno tijelo, a HNB da se bavi samo kreditno monetarnom politikom kao što je to učinila Italij.
- Da Ministarstvo financija na prijedlog HNB-a odobrava proračun HNB-a, ( Izrael već odavno to uveo )
Nakon provedene rasprave na Odboru za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, ZA prihvaćanje Godišnjeg izvješća Hrvatske narodne banke za 2010. godinu glasovala su 3 zastupnika, PROTIV nije glasovao niti jedan zastupnik, dok su SUZDRŽANA bila 4 zastupnika.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Ne prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2010. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić