Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 44. sjednici održanoj 25.studenoga 2009. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2011. i 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. studenoga 2009. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu, s projekcijama državnog proračuna za 2011. i 2012. godinu (zajedno s pripadajućim aktima), kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo da Hrvatski sabor prvi puta ove godine, u skladu s Zakonom o proračunu, donosi proračun za 2010. godinu i projekcije za sljedeće dvije godine. U 2010. godini predviđa se blagi oporavak hrvatskog gospodarstva te realni rast bruto domaćeg proizvoda od 0,5%, uz očekivanu stopu inflacije od 3%. Ukupni prihodi državnog proračuna za 2010. godinu planirani su u iznosu od 112,8 milijardi kuna, što predstavlja porast od 1,5% u odnosu na 2009. godinu. Ukupni prihodi državnog proračuna u 2011. godini projicirani su u iznosu od 114,4 milijarde kuna, što na godišnjoj razini predstavlja porast od 1,4%, dok su ukupni prihodi za 2012. godinu projicirani u iznosu od 118,6 milijardi kuna, što u odnosu na 2011. godinu predstavlja porast od 3,7%. Prihodi poslovanja za 2010. godinu planirani su u ukupnom iznosu od 112,6 milijardi kuna, što je 1,5% više u odnosu na 2009. godinu. U njihovoj strukturi najveći dio čine porezni prihodi (65,5 milijardi kuna ili 58,1%) i doprinosi ( 40,3 milijardi kuna ili 35,8%). Projekcije poreznih prihoda za 2011. godinu iznose 65,7 milijardi kuna, dok za 2012. godinu iznose 68,6 milijardi kuna. Ukupni rashodi državnog proračuna za 2010. godinu planirani su u iznosu 121,4 milijarde kuna i veći su za 904,7 milijuna kuna od rashoda iz 2009. godine. Međutim, kada se uzmu u obzir troškovi od 2,0 milijarde kuna, koje će Republika Hrvatska imat za prilagodbu u procesu pridruživanja Europskoj uniji, povećani toškovi kamata od 1,0 milijarde kuna, kao i troškovi sufinanciranja projekata pretpristupnih programa Europske unije od 432,2 milijuna kuna, tada proračunska potrošnja u 2010. godini iznosi 118,0 milijardi kuna što je značajno smanjenje u odnosu na 2009. godinu kada je iznosila 119,4 milijardi kuna. Ukupni rashodi za 2011. godinu projicirani su u iznosu od 123,2 milijarde kuna, što na godišnjoj razini predstavlja porast od 1,5%, dok projekcija za 2012. godinu iznosi 125,0 milijardi kuna ili porast od 1,5% u odnosu na 2011. godinu. Rashodi poslovanja u 2010. godini planirani su u iznosu od 119,1 milijardi kuna što predstavlja povećanje od 988,3 milijuna kuna odnosno 0,8% u odnosu na 2009. godinu, a najveći dio tih rashoda odnosi se na naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade (mirovine, zdravstveno i socijalne naknade) u iznosu od 64,6 milijardi kuna, što je za 583,4 milijuna kuna više u odnosu na 2009. godinu. Rashodi poslovanja u 2011. godini projicirani su u iznosu od 120,7 milijardi kuna što je za 1,6 milijardi kuna više od prethodne godine, a u 2012. godini projekcija tih rashoda iznosi 122,8 milijardi kuna ili 1,7% više od prethodne godine. Rashodi za zaposlene u 2010. godini planirani su u iznosu od 22,5 milijardi kuna što predstavlja porast od 134,2 milijuna kuna u odnosu na 2009. godinu, odnosno 0,6%. U 2011. godini projiciran je rast rashoda za zaposlene u iznosu od 22,9 milijardi kuna što iznosi 1,9% više u odnosu na 2010. godinu, a u 2012. godini taj iznos se povećava na 23,7 milijardi kuna, što predstavlja porast od 3,1% u odnosu na prethodnu godinu.
Iz kretanja ukupno planiranih prihoda u iznosu od 112,8 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 121,4 milijarde kuna, razvidno je da će manjak državnog proračuna u 2010. godini iznositi 8,6 milijardi kuna ili 2,5% bruto domaćeg proizvoda, koji će se financirat razlikom ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja (28,8 milijardi kuna), te ukupnih izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova ( 20,2 milijarde kuna). Ukupni manjak konsolidirane opće države smanjit će se za 0,2 postotna boda s 2,9% BDP-a u 2009. godini na 2,7% BDP-a u 2010. godini. U 2011. manjak proračuna opće države projiciran je na 2,6% BDP-a, dok će se u 2012. godini spustiti na 1,8% prosijenjenog BDP-a.
Nakon uvodnog izlaganja predstavnika Vlade Republike Hrvatske u raspravi na Odboru iznijeta su slijedeća mišljenja, primjedbe i prijedlozi:
Da je predloženi državni proračun u stvari preslika prošlogodišnjeg državnog proračuna i da je napravljen zapravo na temeljima dosadašnje ekonomske politike, te da je ovako predloženi državni proračun usmjeren na novo zaduživanje koje je namijenjeno servisiranju tekuće potrošnje, a ne poticanju razvoja gospodarstva i novoga zapošljavanja;
Također je upozoreno na sve veći problem nelikvidnosti i rast nezaposlenosti, kao i na neučinkovitost antirecesijskih mjera Vlade Republike Hrvatske koje nisu rezultirale očekivanim rezultatima, te je upozoreno na potrebu preispitivanja proračunskih sredstava namijenjenih za potpore u brodogradnji i poljoprivredi;
Međutim, istaknuto je da je predloženi državni proračun optimalno izrađen budući da je skoro 87% proračuna već zadano, a posebno je izraženo zadovoljstvo da su osigurana veća sredstva za regionalni razvoj, za unapređenje vodnog gospodarstva, za poticanje znanosti i izvrsnosti, za ulaganje u konkurentnost gospodarstva za koje je osigurano 6,7% više sredstava u odnosu na prethodnu godinu, Iz navedenog je razvidno da su antirecesijske mjere Vlade Republike Hrvatske stvorile dobru osnovu za postupno prevladavanje posljedica recesije u Republici Hrvatskoj. Navedeno je da je jačanjem administrativnih kapaciteta osigurana visoka razina (80%) povlačenja financijskih sredstava iz pretpristupnih fonodava EU, koja će pridonijeti bržem razvoju Hrvatske u cjelini;
U raspravi je posebno istaknuto da je Prijedlog državnog proračuna iznimno kvalitetno tehnički izrađen, te zbog treće razine prezentacije je znatno transparentniji;
Glede prihodovne strane proračuna posebno je upozoreno na potrebu preispitivanja visine trošarina na proizvodnju glisera i malih brodova do 7 metara, budući da uvođenje predmetnih trošarina nije dalo očekivane pozitivne efekte, a zbog čega je na najvećem udaru bila domaća proizvodnja. Zbog naglog pada prodaje malih plovila ugrožena je domaća proizvodnja a time i postojeća radna mjesta. Iz navedenih razloga iznijeto je mišljenje o potrebi hitnog preispitivanja visine trošarina na ta plovila;
Također je istaknuto mišljenje da je za ostvarenje planiranih prihoda proračuna za 2010. godinu nužna maksimalna financijska disciplina i iskorijenjivanje sive ekonomije;
Istaknuta je zabrinutost zbog povećanja troškova za plaćanje kamata za kredite u iznosu od 1,0 milijarde kuna;
Istaknuta je i nužnost sustavnije analize utvrđivanja potreba pojedinih korisnika proračunskih sredstava.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova ( 7 glasova ”za” i 5 glasa ”protiv” ) Hrvatskom saboru predložiti donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2010. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2011. I 2012. GODINU
te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog fonda za privatizaciju za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2010. godinu i projekcije za 2011. i 2012. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik dr. sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Goran Marić