Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 78. sjednici održanoj 17. lipnja 2011. godine, Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji visokih učilišta za 2009., s prilozima, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Državni ured za reviziju, aktom od 25. svibnja 2011. godine.
Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora, na temelju članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno je predstavnik Državnog ureda za reviziju istaknuo da Državni ured za reviziju podnosi predmetno Izvješće Hrvatskom saboru na temelju odredbi članaka 4. i 7. Zakona o državnoj reviziji, a obuhvaćeni su financijski izvještaji i poslovanje za 2009. godinu svih javnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj. Revizijom je obuhvaćeno 91 visoko učilište i to: sedam sveučilišta (Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Zadar i Zagreb), 62 fakulteta, 6 akademija, 13 veleučilišta, 2 visoke škole (Bjelovar i Virovitica) i 1 učilište (Križevci). Ukupni prihodi i primici svih visokih učilišta su planirani u iznosu 4.690.337.169,00 kn, a ostvareni su u iznosu 4.427.974.225,00 kn, što je za 262.362.944,00 kn ili 5,6% manje od plana. Vrijednosno najznačajniji prihodi su ostvareni iz proračuna u iznosu od 3.206.805.907,00 kn i u ukupnim prihodima i primicima sudjeluju sa 72,4%. Ukupni rashodi i izdaci u iznosili su 4.328.138.579,00 kn, od toga iz sredstava državnog proračuna financirano je 3.206.805.907,00 kn (74,1%), a 1.121.332.672,00 kn (25,9%) financirano je iz drugih izvora, odnosno iz vlastitih prihoda.
Viškovi prihoda visokih učilišta za 2009. su iznosili 149.890.604,00 kn, a s prenesenim viškovima iz prethodnih godina su omogućili visokim učilištima da značajna financijska sredstva ulažu, odnosno oročavaju kod poslovnih banaka kako sredstva tijekom godine ne bi bila neiskorištena.
Postupcima revizije su utvrđene nepravilnosti koje se odnose na sustav unutarnjih financijskih kontrola, djelokrug rada i unutarnje ustrojstvo, planiranje i računovodstveno poslovanje, potraživanja i obveze, kreditna sredstva, oročavanje sredstava, prihode (u dijelu vlastitih prihoda), rashode ( u dijelu obračuna i isplate plaća i dodataka na plaću, naknada troškova službenog puta, rashoda za intelektualne usluge, za kumulativni rad) te na postupke javne nabave. O financijskim izvještajima i poslovanju visokih učilišta izraženo je: 19 bezuvjetnih, 71 uvjetno i jedno nepovoljno mišljenje.
Nalazima revizije utvrđeno je, osim ostalog, da većina visokih učilišta nije ustrojila unutarnju reviziju, a nedovoljna učinkovitost sustava unutarnjih financijskih kontrola rezultirala je utvrđenim nepravilnostima u poslovanju visokih učilišta. Pojedina visoka učilišta su izvodila studije bez dobivenih dopusnica za izvođenje studija, odnosno nisu bila upisana u odgovarajući upisnik Ministarstva. U određenim slučajevima visoka učilišta nisu donijela potrebne interne akte kojima su trebala normirati svoje poslovanje ili pojedina područja iz njihove nadležnosti. U dijelu računovodstvenog poslovanja nepravilnosti se odnose na vođenje poslovnih knjiga, neusklađenost podataka između poslovnih knjiga i financijskih izvještaja, primjenu modificiranog načela nastanka poslovnog događaja, te na vođenje analitičkih evidencija. Većina sveučilišta i njihovih sastavnica nisu iskoristila kreditna sredstva u ugovorenim rokovima, te su od poslovnih banaka traženi novi rokovi korištenja kredita, što je dovelo do poskupljenja kreditnih sredstava. Nepravilnosti u dijelu oročavanja sredstava se pretežno odnose na oročavanje značajnih iznosa bez suglasnosti fakultetskog vijeća ili senata sveučilišta, te na pogrešno evidentiranje oročenih sredstava u poslovnim knjigama. Osim oročavanja sredstava, pojedina visoka učilišta su kupovala i prodavala udjele u investicijskim fondovima što nije u skladu s odredbama Zakona o proračunu i internim aktima visokih učilišta. Revizijskim postupcima je obuhvaćeno 811 ugovora o nabavi roba, radova i usluga, od kojih su kod 83 (10,2%) utvrđene nepravilnosti.
U raspravi na Odboru istaknuto je da je Državni ured za reviziju izradio vrlo kvalitetno Izvješće na dobrobit akademske zajednice i društvene zajednice u cjelini. Međutim, upozoreno je na činjenicu da kvaliteta Izvješća i kvaliteta nalaza pojedinih revidiranih subjekata ukazuju na to da postoji mala granica između davanja uvjetnog mišljenja i nepovoljnog mišljenja revidiranim subjektima.
Iako se ponajviše pozornosti posvećuje Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, jer je jedina visoko obrazovna institucija koja je dobila nepovoljno mišljenje, naglašeno je i da i na nekim drugim visokim učilištima kao što su Filozofski fakultet u Zagrebu, Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Muzička akademija u Zagrebu, Građevinski fakultet u Zagrebu, dogodile su se također nepravilnosti čiji negativan utjecaj ne može ublažiti uvjetno mišljenje Državnog ureda za reviziju.
Naglašeno je da je glavna zadaća nastavnika na visokim učilištima izvođenje nastavnog programa i rad sa studentima, te rad na znanstvenim i stručnim projektima, istraživanjima i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Isto tako potrebno je da nastavnici sudjeluju i u izradi komercijalnih i tržišnih stručnih studija ali pod uvjetom da ispunjavaju svoje osnovne zadaće. Međutim, društveno štetna pojava je da pojedini nastavnici ne sudjeluju ili nedovoljno sudjeluju u izvođenju nastave, a da svoju aktivnost isključivo usmjere u izradu komercijalnih projekata. Nažalost, Državna revizija je utvrdila da u nekim slučajevima pojedini projekti nemaju upotrebnu vrijednost. Takve slučajeve je nužno izdvojiti i proslijediti Državnom odvjetništvu na ocjenu opravdanosti takvih projekata i utvrđivanje eventualne odgovornosti onih koji su sudjelovali u takvim aranžmanima, ali nikako ne bismo smjeli zbog pojedinih negativnih slučajeva generalizirati i imati isključiv i negativan stav prema takvim projektima. Također je istaknuto da ima pojava da pojedini profesori u pojedinim visokim učilištima nedovoljno ili uopće ne održavaju nastavu a da istodobno sudjeluju u izradama komercijalnih i tržišnih projekata, te da takve pojave treba spriječiti.
Model Ljetne škole koju je organizirao Ekonomski fakultet, za svaku je osudu jer je prouzročio nenadoknadivu štetu visokom obrazovanju, stoga je posebno pohvaljena reakcija Rektora Zagrebačkog sveučilišta koji je pokrenuo postupak smjene dekana Ekonomskog fakulteta koji je organizirao Ljetnu školu.
Upozoreno je na društveno neodgovorno i neobjašnjivo ponašanje dekana pojedinih fakulteta koji su koristili, protuzakonito, novac iz državnog proračuna za ulaganje u investicijske fondove.
Odbor za financije i državni proračun odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskome saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji visokih učilišta za 2009., s prilozima
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je zastupnik doc.dr.sc. Goran Marić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić