Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora raspravio je, na 57. sjednici održanoj 30. lipnja 2010. godine, Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2009. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 62. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, dostavila Hrvatska narodna banka aktom od 24. svibnja 2010. godine.
Odbor za financije i državni proračun, na temelju svoje nadležnosti iz članka 65. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao s pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, o predmetnom Izvješću, u kojem Vlada Republike Hrvatske ističe da nema primjedbi na Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2009. godinu
U uvodnom izlaganju predstavnik Hrvatske narodne banke istaknuo je, pored ostalog, da je zbog prelijevanja nepovoljnih učinaka financijske krize u realnu sferu gospodarstva u Hrvatskoj u 2009. godini, prvi put nakon 1999. godine, zabilježeno realno smanjenje BDP-a, koje je iznosilo 5,8%. Nepovoljna kretanja u gospodarstvu negativno su se odrazila i na pokazatelje tržišta rada, ali s određenim vremenskim odmakom. Rast broja nezaposlenih osoba kontinuirano se povećavao tijekom 2009., te je na kraju godine evidentirano 291.545 nezaposlenih osoba, odnosno 51.090 osoba više (21,2%) nego prethodne godine. Na kraju 2009. godine stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 16,7%, dok je prosječna stopa na razini cijele godine bila 14,9% ( u 2008. g. 13,2%).
Hrvatska narodna banka je tijekom 2009. godine osigurala stabilnost cijena i ostvarila svoj osnovni, zakonom utvrđen cilj. Prosječna godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj smanjila se sa 6,1%, koliko je iznosila u 2008., na 2,4%. Najveći doprinos usporavanju inflacije dao je prosječni godišnji pad cijena prehrane i energije. Prosječna godišnja stopa promjene temeljne inflacije, koja ne uključuje cijene poljoprivrednih proizvoda i administrativno regulirane cijene, u 2009. godini iznosila je 2,8%, što je znatno manje u usporedbi s 5,7% u 2008. godini. Stabilnost cijena u velikoj mjeri je ostvarena zahvaljujući stabilnosti tečaja kune prema euru. Za razliku od tečaja, kamatne su stope protekle godine znatno oscilirale. U prvoj polovini godine nastavio se trend rasta aktivnih kamatnih stopa banka iz 2008. godine, kao i rast pasivnih kamatnih stopa na kunske izvore sredstava, dok su se u drugom polugodištu aktivne i pasivne kamatne stope koje banke obračunavaju trgovačkim društvima počele smanjivati.
Smanjenjem obujma međunarodne trgovinske razmjene i bitno suženih mogućnosti financiranja u 2009. godini došlo je do snažne kontrakcije manjka na tekućem računu platne bilance i to: s 9,2% BDP-a u 2008., na 5,2% BDP-a u 2009. godini. Tako je, prema preliminarnim podacima, manjak tekućeg računa u 2009. iznosio 2,4 mlrd. EUR ili za 2 mlrd. EUR (46,0%) manje nego u 2008. godini.
Bruto inozemni dug Republika Hrvatske povećao se tijekom 2009. za 3,6 mlrd. EUR, a to je znatno manje nego prethodne godine (5,9 mlrd. EUR), tako da je na kraju prosinca dosegnuo 43,1 mlrd. EUR (95,0% BDP-a).
U Računu dobiti i gubitka HNB za 2009. godinu iskazan je višak prihoda nad rashodima u iznosu od 553.227.000,00 kuna koji je raspoređen u opće pričuve 234.853.000,00 kuna te u državni proračun 318.374.000,00 kuna.
Reviziju poslovanja HBOR-a za 2009. godinu provelo je revizorsko društvo Deloitte d.o.o. koje je u svojem mišljenju istaknulo da financijska izvješća prikazuju objektivno, u svim materijalno značajnim odrednicama, financijski položaj HNB na dan 31. prosinca 2009. godine, te rezultate njenog poslovanja i novčane tokove za godinu koja je tada završila u skladu sa računovodstvenim zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj i Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci.
U raspravi na Odboru pohvaljeno je Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2009. godinu iz razloga što pruža cjelovit i potpun uvid u sva područja koja su u ingerenciji Hrvatske narodne banke.
U raspravi na Odboru iznijeta su sljedeća stajališta:
- Iznijeto je mišljenje da svi pokazatelji koji su iznijeti u predmetnom Izvješću ukazuju na nastavak trenda pada BDP-a i nepovoljnih kretanja u gospodarstvu. Vlada Republike Hrvatske trebala bi, prema iznijetom mišljenju, zajedno sa Hrvatskom narodnom bankom poduzeti više konkretnih aktivnosti kako bi se što prije našla rješenja za prevladavanje gospodarske krize;
- Istaknuto je da je Vlada Republike Hrvatske već donijela mjere za gospodarski oporavak i razvitak kojima je stvorila uvjete za: dugoročno održiv gospodarski rast, povećanje investicija i otvaranje novih radnih mjesta, povećanje proizvodnje te održavanje stabilnog makroekonomskog okvira;
- Iznijeto je mišljenje da s obzirom na iznimnu važnost izravnog nadzora poslovnih banaka treba posebno navesti koliko je izravnim nadzorom provjereno aktive svake banke pojedinačno;
- Jednoglasno je zauzeto stajalište da visoke pasivne kamatne stope destimuliraju investicije i postaju jedan od najvažnijih čimbenika usporavanja gospodarskog oporavka;
- Posebno je pohvaljena odluka Hrvatske narodne banke o ne davanju suglasnosti ulasku Ljubljanske banke u Hrvatsku, dok se ne riješi problem povrata štednih uloga naših građana deponiranih u Ljubljanskoj banci.
Nakon provedene rasprave Odbor za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora odlučio je, jednoglasno, predložiti Hrvatskom saboru sljedeći
ZAKLJUČAK
1. Prihvaća se Godišnje izvješće Hrvatske narodne banke za 2009. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je doc.dr.sc.Goran Marić, predsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
doc.dr.sc.Goran Marić