10. saziv Hrvatskoga sabora (22.7.2020.-16.5.2024.)

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 129. sjednici Odbora održanoj 13. ožujka 2024. raspravljao je o Prijedlogu odluke o razrješenju zamjenika pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Republike Hrvatske, aktom od 12. ožujka 2024.
Odbor je o Prijedlogu odluke raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula kako se sukladno članku 4. stavku 2. Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom, podnosi Prijedlog za razrješenje zamjenika pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, g. Darija Jurišića.  Naime, člankom 4. stavkom 2. Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom propisano je da pravobranitelj za osobe s invaliditetom ima dva zamjenika koje imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog pravobranitelja za osobe s invaliditetom. S obzirom na to da je zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom zatražio da ga se razriješi njegove dužnosti, u skladu s time, predlaže se da ga se razriješi njegove dužnosti, na vlastiti zahtjev. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8„za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru da donese 
ODLUKU O RAZRJEŠENJU ZAMJENIKA PRAVOBRANITELJICE ZA OSOBE S INVALIDITETOM

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                           

PREDSJEDNICA ODBORA

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 127. sjednici Odbora održanoj 11. ožujka 2024. raspravljao je o Prijedlogu odluke o imenovanju pravobranitelja za osobe s invaliditetom koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2024.
    Odbor je o Prijedlogu odluke raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
    Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula kako je u smislu odredbe članka 22. stavka 1. Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom, pokrenut postupak za imenovanje pravobranitelja za osobe s invaliditetom te je objavljen i javni poziv za prijavu kandidata. Na temelju provedenog postupka po objavljenom pozivu Vlada RH je na sjednici održanoj 8. ožujka 2024. utvrdila Prijedlog o imenovanju Darija Jurišića pravobraniteljem za osobe s invaliditetom. Darijo Jurišić, dosadašnji zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom ocijenjen je kao najbolji kandidat zbog svog dosadašnjeg rada i zalaganja u Uredu pravobraniteljice, potpuno upućen u materiju i s jasnom slikom o očekivanjima osoba s invaliditetom, za kojeg su preporuku dale i mnoge udruge osoba s invaliditetom.
    U provedenoj raspravi članica Odbora Ljubica Lukačić, u ime osoba s invaliditetom, pozdravila je izbor dosadašnjeg zamjenika pravobraniteljice na ovu funkciju, smatrajući da je uspostavio s osobama s invaliditetom jednu izuzetno dobru komunikaciju, što je od velike važnosti. S njom se složila i predsjednica Odbora izrazivši svoje zadovoljstvo, s obzirom na to da njegov izbor predstavlja odličan kontinuitet i nastavak procesa u radu Ureda, koji je dosadašnja pravobraniteljica sa svojim timom izrazito vrijedno i kvalitetno vodila, a sada se taj kontinuitet nastavlja.

    Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9„za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese 
ODLUKU O IMENOVANJU PRAVOBRANITELJA ZA OSOBE S INVALIDITETOM

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                             

PREDSJEDNICA ODBORA 

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 127. sjednici, održanoj 11. ožujka 2024. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o Zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona,  hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 636 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2024. godine.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Na početku uvodnog izlaganja predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom ukidaju tzv. „robovlasnički ugovori“ i uređuju se stvarni troškovi specijalizacije, bez dodatnih drugih troškova radi naknade štete te u slučaju raskida ugovora o radu prije isteka ugovorene obveze rada, specijalizant ili specijalist obvezni su zdravstvenoj ustanovi naknaditi samo troškove edukacije, tj. oko 7000 Eura. Nadalje, ovim prijedlogom zakona propisuje se da će zdravstvene ustanove u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona, specijalizantima koji na dan stupanja na snagu ovoga zakona obavljaju specijalističko usavršavanje, ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama u kojem će obveza naknade troškova za cijelo razdoblje specijalističkog usavršavanja biti usklađena s odredbama ovoga zakonskog prijedloga. Isto tako, zdravstvene ustanove će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ponuditi sklapanje izmijenjenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama i sa specijalistima kojima na dan stupanja na snagu ovoga zakona nije istekla ugovorena obveza rada iz sklopljenog ugovora o međusobnim pravima i obvezama.

Tijekom rasprave, predsjednica Odbora pohvalila je predložena rješenja kojima je naglasak na nagrađivanju i motiviranju djelatnika na ostanak u zdravstvenim ustanovama, pogotovo u sredinama u kojima je njihova specijalnost deficitarna. S tim u vezi mišljenja je da bi Ministarstvo zdravstva trebalo preuzeti na sebe kompletnu financijsku i edukacijsku težinu za sve specijalizante, čime bi se riješio problem izdvajanja za plaće specijalizacija koje idu iz paušala ustanova. 
Predsjednik Hrvatske liječničke komore, ujedno i imenovani član Odbora, uz pohvale za konačno ukidanje ovakvih „robovlasničkih ugovora“ predložio je, a u svrhu izbjegavanja dvojbenog tumačenja zakonskog prijedloga, jasnije i preciznije tumačenje članka 12. (dodavanjem novih stavaka 3. i 4.), gdje bi se jasnije utvrdila obveza ustanova i onih ustanova koji su bivši poslodavci specijalizanata ili liječnika specijalista, a čiji ugovori još proizvode pravni učinak.  

Rasprava je također provedena u dijelu predloženih zakonskih rješenja u odnosu na fizioterapeutske tehničare i fizioterapeute, odnosno nejasnoće vezane uz njihove kompetencije i staž. Predsjednica Odbora iznijela je prijedlog Hrvatske komore fizioterapeuta iznesen i u e-savjetovanju. Prisutni su se složili da obrazovanje fizioterapeutskih tehničara i prvostupnika fizioterapije nije istovjetno te da sadržaj pripravničkog staža ne može biti isti, međutim, za zdravstveni sustav nedvojbena je važnost i fizioterapeutskih tehničara koji provode fizikalnu rehabilitaciju te nisu prihvatili prijedlog Hrvatske komore fizioterapeuta o potrebi ukidanja pripravničkog staža i za fizioterapeutske tehničare.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (8„za“i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar- Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba - Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA 
Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 120. sjednici, održanoj 25. siječnja 2024. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, prvo čitanje, P.Z.E. br. 620, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. siječnja 2024. godine.
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim zakonskim prijedlogom osigurava prijenos u pravni poredak Republike Hrvatske Delegirane Direktive Komisije (EU) 2022/2100 od 29. lipnja 2022. o izmjeni Direktive 2014/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu povlačenja određenih izuzeća za grijane duhanske proizvode (SL L 283, 3.11.2022.), u dijelu uporabe aroma u grijanim duhanskim proizvodima, kao i u dijelu označavanja grijanih duhanskih proizvoda koji su po karakteristikama duhanski proizvodi za pušenje. Sukladno spomenutoj Direktivi, arome se više ne smiju koristiti u grijanim duhanskim proizvodima.  Kako je istaknula, odredbe o povlačenju određenih izuzeća za grijane duhanske proizvode nužne su zbog povećanja prodaje grijanih duhanskih proizvoda za najmanje od 10 posto, u najmanje pet država članica EU-a, među kojima je i Republika Hrvatska. 
    U raspravi članovi Odbora složili su se s mišljenjem člana Odbora, ujedno i stručnjaka na području liječenja ovisnosti, da se ovim Prijedlogom zakona propustilo regulirati  uporabu nikotinskih vrećica, koje služe kao zamjena za konvencionalne proizvode na bazi duhana i mogu uzrokovati slične zdravstvene rizike, pa čak i veće, s obzirom na to da mogu sadržavati visoke razine nikotina. Nikotinske vrećice posebno su opasne za djecu i mlade zbog štetnih učinaka nikotina te zbog nekontrolirane upotrebe, stoga je prijeko potrebno regulirati njihovo oglašavanje i prodaju, pogotovo maloljetnim osobama, što je većina razvijenijih zemalja članica EU-a i učinila, istaknuto je u raspravi. 
Predstavnica predlagatelja složila se sa svim navedenim istaknuvši kako su u Ministarstvu zdravstva imali nekoliko krugova konzultacija kako bi se odredili kako najbolje postupiti, zbog razloga prekoračenja  roka za transponiranje odredaba Direktive. Smatra da ovaj problem treba čim žurnije cjelovito zakonski urediti tako da se obuhvate svi proizvodi koji se nalaze na tržištu,  poput grijanih duhanskih proizvoda,  kako bi se regulirala i definirala njihova dostupnost, reklamiranje ili neizravno reklamiranje putem izlaganja na određenim mjestima.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8„za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

1.    Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OGRANIČAVANJU UPORABE DUHANSKIH I SRODNIH PROIZVODA

2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar- Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba - Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                                                                                             

                                                         PREDSJEDNICA  ODBORA 

                                Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 120. sjednici, održanoj 25. siječnja 2024. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, drugo čitanje, P.Z.E. br. 538, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. prosinca 2023. godine.
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim zakonskim prijedlogom u odnosu na važeći Zakon o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom („Narodne novine“, br. 25/13., 41/14. i 114/18.), osigurava provedba Uredbe (EU) 2022/1616, оd 15. rujna 2022., o materijalima i predmetima od reciklirane plastike koji dolaze u dodir s hranom. Prema Uredbi (EU) 2022/1616, preduvjet za povećanje recikliranog sadržaja u ambalaži za hranu i drugim materijalima koji dolaze u dodir s hranom i dalje je potreba za osiguranjem visoke razine zaštite zdravlja ljudi. Također, detaljnije se definira i uređuje obveza subjekata koji obavljaju djelatnost recikliranja plastike u svrhu upisa postupka u Registar Europske unije te utvrđuju ovlasti nadležnih sanitarnih inspektora Državnog inspektorata radi unaprjeđivanja postupanja u poduzimanju upravnih i prekršajnih mjera u provedbi Uredbe (EU) 2022/1616. U odnosu na Prijedlog zakona, u Konačnom prijedlogu zakona tekst je samo dodatno nomotehnički dorađen.
Bez rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7„za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MATERIJALIMA I PREDMETIMA KOJI DOLAZE U NEPOSREDAN DODIR S HRANOM

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar- Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba - Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                                                                                            
                                                         

PREDSJEDNICA  ODBORA 

                                Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 119. sjednici, održanoj 12. prosinca 2023. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o inkluzivnom dodatku, P.Z. br. 595 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. prosinca 2023.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom dijelu predstavnica predlagatelja istaknula je rješenja koja se predlažu u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju te obrazložila rješenja koje predlagatelj nije prihvatio. Tako se tijekom rasprave u Hrvatskome saboru preporuka saborskih zastupnika jednim dijelom odnosila i na primjedbe pravobranitelja za osobe s invaliditetom kojima treba posvetiti posebnu pažnju, pri čemu se ističe kako su primjedbe pravobranitelja za osobe s invaliditetom iskazane tijekom javnog savjetovanja posebno razmotrene i uvažene u najvećoj mogućoj mjeri, osobito u pogledu utvrđivanja razine potpore iz članka 13. prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku. Također, nakon saborske rasprave razmatrana je mogućnost da se navedena odredba izmijeni u svrhu poboljšanja i pravednijeg pristupa za osobe s psihičkom bolesti te su odrasle osobe s psihičkom bolesti III. stupnja iz četvrte razine potpore razvrstane u treću razinu potpore. Vezano uz prihvaćen prijedlog pravobranitelja za osobe s invaliditetom da se u drugu razinu inkluzivnog dodatka razvrstaju odrasle osobe s kroničnom bolesti IV. stupnja uz postojanje potrebe za specifičnom njegom uz izvođenje medicinsko-tehničkih zahvata zbog kojih je osoba onemogućena pri uključivanju u svakodnevne životne aktivnosti u kući ili izvan kuće, ista je djelomično izmijenjena radi jasnijeg utvrđivanja uvjeta na način da je brisan dio koji glasi: „zbog kojih je osoba onemogućena pri uključivanju u svakodnevne životne aktivnosti u kući ili izvan kuće“. Završno je predstavnica predlagatelja iznijela podatke o osnovici koja iznosi 120 eura, a procjena broja korisnika ovog prava je preko 147 000 osoba s invaliditetom.

Tijekom rasprave članovi Odbora pohvalili su Konačni prijedlog zakona te prihvaćanje mišljenja i prijedloga iznesenih u prvom čitanju. Mišljenja su da će inkluzivni dodatak pridonijeti prevladavanju različitih prepreka te doprinijeti primjerenijim životnim standardima za osobe s invaliditetom. Inkluzivni dodatak objedinjuje četiri postojeća prava iz sustava socijalne skrbi koja mogu koristiti osobe s invaliditetom te će se njime unaprijediti transparentnost i ekonomičnost prava koja se ostvaruju temeljem invaliditeta. Postavljeno je pitanje o visini najnižeg inkluzivnog dodatka koji bi iznosio 115 posto osnovice, odnosno 138 eura za korisnike pete razine, također, naknada za novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom bila bi jednaka za sve osobe s invaliditetom bez obzira u koju od ovih pet razina  potpore pripadaju i ona bi iznosila pedeset i šest eura. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7 „ZA“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 119. sjednici, održanoj 12. prosinca 2023. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o doplatku za djecu, P.Z. br. 594 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 7. prosinca 2023.

Odbor je Konačni prijedlog zakona razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Iz obrazloženja Konačnog prijedloga zakona vidljivo je da  se donošenjem predloženog zakona očekuje poboljšanje statusa budućih korisnika doplatka za djecu koji će to pravo moći koristiti, kao i pozitivan učinak u odnosu na ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom.

Bez rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7 „ZA“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 117. sjednici Odbora, održanoj 29. studenoga 2023. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu, prvo čitanje, P.Z. br. 594, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. studenoga 2023.
Odbor je o prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je predloženi zakon usmjeren poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske, uvažavajući povezanost sustava obiteljskih potpora s ukupnim pronatalitetnim kretanjima i učinkom na održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom. Cilj donošenja predloženog zakona je pružiti dodatnu pomoć obitelji u pojačanoj brizi o djeci, odnosno potporu za uzdržavanje i odgoj djece, uključujući i obitelji slabijeg imovnog stanja. Stoga je radi stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji, potrebno nastaviti s poduzimanjem mjera u cilju daljnjeg proširenja kruga korisnika doplatka za djecu te uvećanja svote doplatka za djecu. 
Ovim normativnim rješenjem definirat će se zakonske pretpostavke za izmjenu dohodovnog cenzusa (ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno), kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iz članka 16. Zakona, u cilju povećanja broja korisnika prava, kao i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Predlaže se povećanje dohodovnog cenzusa sa sadašnjih 70 % proračunske osnovice na 140 %, mijenjaju se dohodovni cenzusi temeljem kojih se utvrđuje pojedinačni iznos doplatka za djecu iz članka 17. Zakona, definiranjem većeg broja dohodovnih razreda (predlaže se povećanje broja cenzusnih grupa sa sadašnjih tri na pet), a sve u cilju pravednije raspodjele doplatka za djecu. U skladu s navedenim dohodovnim razredima, istovremeno se predlaže povećanje svote doplatka za djecu za korisničke skupine.
Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnik, i to za prosječan broj djece do približno 511.928 djeteta.
Tijekom rasprave, članovi Odbora pohvalili su predložene izmjene koje su usmjerene povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu, kojima se ujedno proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Uvažavajući ove argumente, tj. značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda pri čemu se vodilo računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji i potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom, predsjednica Odbora naglasila je da su troškovi života od samog rođenja djeteta pa nadalje veliki, pogotovo sada u inflaciji, pa bi trebalo razmisliti o ukidanju dohodovnih cenzusa i uvesti pravo na doplatak za djecu za svako rođeno dijete. Također je izrazila nezadovoljstvo što se bez obzira na zaradu od PDV-a dječji doplatak i dalje vezuje uz proračunsku osnovicu koja je za 2023. godinu u visini od 441,44 eura.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7 „za“) odlučili predložiti  Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

1.    Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU

2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora. 
                                                                                                                                                

PREDSJEDNICA  ODBORA 

                                Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 117. sjednici Odbora, održanoj 29. studenoga 2023. raspravljao je o  Prijedlogu zakona o inkluzivnom dodatku, prvo čitanje, P.Z. br. 595, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. studenoga 2023.
Odbor je o  prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula cilj predloženog zakona, a to je  objediniti postojeće naknade koje korisnici ostvaruju temeljem utvrđenog invaliditeta, omogućiti pravedniju raspodjelu prethodno navedenih naknada te unaprijediti transparentnost i ekonomičnost prava koja se ostvaruju temeljem invaliditeta. Pravo na inkluzivni dodatak objedinilo bi sljedeća prava koja se ostvaruju temeljem invaliditeta: pravo na osobnu invalidninu, pravo na doplatak za pomoć i njegu, pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom i dijete s oštećenjem zdravlja te pravo na novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom. Inkluzivni dodatak predstavljao bi novčanu naknadu namijenjenu osobama s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Iznos inkluzivnog dodatka ovisio bi o utvrđenoj razini inkluzivnog dodatka, pri čemu bi osobe s invaliditetom u prvoj razini ostvarile najviši iznos, a u petoj razini najniži iznos inkluzivnog dodatka. Procijenjeno je da bi za provedbu zakona o inkluzivnom dodatku na godišnjoj razini bilo potrebno osigurati ukupno 506.566.080 eura. Nacrtom prijedloga zakona o inkluzivnom dodatku predviđeno je da osnovicu na temelju koje se izračunava iznos inkluzivnog dodatka odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske, a procjena fiskalnog učinka izrađena je na temelju prijedloga osnovice u iznosu od 120 eura.
U raspravi članovi Odbora pohvalili su ovaj Prijedlog zakona, budući da je ova naknada namijenjena osobama s invaliditetom u svrhu prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.  S tim u vezi, predsjednica Odbora iznijela je mišljenje da zakon ne bi trebao predviđati imovinski cenzus za neke skupine korisnika (4. i 5. razine potpore), prema kojem korisnici koji posjeduju drugu nekretninu ne mogu ostvariti pravo na inkluzivni dodatak. Smatra, da su time pojedine osobe s invaliditetom stavljene u diskriminirajući položaj. Također, mišljenja je da i osobe s invaliditetom koje koriste uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja imaju jednake životne potrebe za uključivanjem u zajednicu, pogotovo i ako svim svojim primanjima sudjeluju u troškovima smještaja ili organiziranog stanovanja. Time se ujedno nalaze i u nepovoljnijem položaju u odnosnu na druge pa bi trebalo razmisliti o ostvarivanju njihovog prava na inkluzivni dodatak, barem u visini 50% od iznosa. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti  Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

1.    Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O INKLUZIVNOM DODATKU

2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora. 

                                                                                                                                                 PREDSJEDNICA  ODBORA 

                                Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 117. sjednici Odbora, održanoj 29. studenoga 2023. raspravljao je o PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SESTRINSTVU, prvo čitanje, P.Z.E. br. 596 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. studenoga 2023.

Odbor je o prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se predloženim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstvu uređuje način stjecanja više razine obrazovanja medicinskih sestara te se u Zakon uvrštavaju, do sada izostavljeni, stručni diplomski studiji. Definiraju se kompetencije prvostupnica/prvostupnika sestrinstva sa završenom specijalizacijom iz djelatnosti hitne medicine te im se omogućava primjena znanja, vještina i lijekova u životno ugrožavajućim stanjima bez prisustva liječnika. Propisuje se obveza prvostupnicama/prvostupnicima sestrinstva s odobrenjem za samostalan rad, izrađivanje plana zdravstvene njege te se uređuje odgovornost za lakše i teže povrede radnih dužnosti medicinskih sestara/tehničara.

Prijedlogom Zakona dopunjuju se ovlasti Hrvatske komore medicinskih sestara kojoj se time omogućuje provođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija i donošenje preporuka o osobnoj radnoj odjeći medicinske sestre/ tehničara. Isto tako, ovim prijedlogom Zakona omogućava se provedba reformske mjere unapređenja učinkovitosti djelatnosti hitne medicine sukladno Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021. - 2026.
U raspravi članovi Odbora su izrazili mišljenje da je postojeći Zakon bilo potrebno osuvremeniti, jer su se dogodile brojne promjene te je potrebno unaprijediti struku. Pohvaljene su izmjene Zakona, koje su bile nužne kao i priznavanje kompetencija, ali je više puta ponovljeno da je nužno pronalaženje cjelovitog rješenja te je potrebno mijenjati cijeli Zakon. Predstavnica predlagatelja iznijela je podatak da je u ovom trenutku 139 prvostupnika sestrinstva na specijalizaciji koja bi trebala završiti početkom srpnja te je bilo potrebno kroz ovaj zakon urediti prijenos kompetencija kako bi oni mogli početi raditi. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti  

Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SESTRINSTVU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA 
Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 117. sjednici, održanoj 29. studenoga 2023. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o humanitarnoj pomoći, drugo čitanje, P.Z. br. 540, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 23. studenoga 2023.

Odbor je o Konačnom prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim Konačnim prijedlogom zakona, u odnosu na važeći Zakon o humanitarnoj pomoći (NN, broj 102/15 i 98/19), stvaraju preduvjeti za sustavan pristup rješavanju svih detektiranih problema i teškoća nastalih tijekom provedbe trenutno važećeg Zakona, kako bi se cjelokupni normativni okvir uskladio s postojećim trendovima u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći. Prvenstveno u situacijama izazvanim  nekom krizom, nesrećom ili katastrofom kada treba žurno spasiti što veći broj žrtava, odnosno kroz različite humanitarne aktivnosti treba pomoći određenim pojedincima ili socijalno osjetljivim skupinama. Za provedbu ovog Konačnog prijedloga zakona nije trebalo osigurati dodatna financijska sredstva  u državnom proračunu jer se sve aktivnosti obavljaju u okviru redovne djelatnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Članovi Odbora pohvalili su to što je Konačni prijedlog zakona usuglašen s prihvaćenim prijedlozima i primjedbama iznesenim u raspravi pred radnim tijelima Hrvatskoga sabora i u raspravi na sjednici Hrvatskoga sabora.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su („8 za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O HUMANITARNOJ POMOĆI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 116. sjednici Odbora, održanoj 21. studenoga 2023. raspravljao je o KONAČNOM PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE, drugo čitanje, P.Z. br. 541, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. studenoga 2023.

Odbor je o  Konačnom prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula da institut nacionalne naknade koji je uveden Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe („NN“, broj 62/20.), u daljnjem tekstu: Zakon) u hrvatski pravni sustav, nije rezultirao brojem korisnika koji su ostvarili pravo na nacionalnu naknadu u odnosu na predviđeni broj korisnika. Naime, nacionalnu naknadu u 2021. godini ostvarilo je 31,35% korisnika u odnosu na procijenjeni broj (oko 19.700 korisnika), a u 2022. godini 34,39% u odnosu na procijenjeni broj (21.550 korisnika) iz čega je razvidno kako je Zakon imao utjecaj na znatno manju skupinu osoba nego je predviđeno. 
Ovim Konačnim prijedlogom zakona, odnosno ublažavanjem uvjeta za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu te omogućavanjem isplate putem pošte na zahtjev korisnika, očekuje se da će nacionalna naknada postati dostupnija ciljanoj populaciji što bi trebalo rezultirati povećanjem broja korisnika. Ujedno, iznos nacionalne naknade podiže se na 150,00 eura od 1. siječnja 2024., a prihodovni cenzus, odnosno visina prihoda korisnika i/ili članova kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno, podiže se na dvostruki iznos nacionalne naknade, odnosno 300,00 eura po članu kućanstva mjesečno u 2024. godini. Iznošenjem ovih podataka, predstavnica predlagatelja ujedno je odgovorila na postavljeno pitanje tijekom rasprave o razlozima očekivanja povećanja broja korisnika u ostvarivanju prava na nacionalne naknade. Također, objasnila je da se, budući da se iznos nacionalne naknade od 1. siječnja 2024. podiže na iznos od 150,00 eura, što je povećanje od 24,26% u odnosu na iznos od 120,71 eura iz 2023. godine, iznimno u 2024. godini nacionalna naknada neće usklađivati prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena iz 2023. godine u odnosu na 2022. godinu, čime je odgovorila na  postavljeno pitanje članice Odbora zašto se naknada neće usklađivati.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su ( 7 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora. 
                                                                                                                                              

PREDSJEDNICA  ODBORA 

                                Renata Sabljar - Dračevac, dr. med

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 115. sjednici, održanoj 15. studenoga 2023., raspravljao je o Prijedlogu državnog  proračuna  Republike  Hrvatske  za  2024.  godinu i projekcija za  2025. i  2026. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023.

Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu.
Predstavnica Ministarstva financija uvodno je predstavila Prijedlog Državnog proračuna za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu, kojim se u 2024. godini predviđa realni rast BDP-a od 2,8%, dok se u preostale dvije godine projekcijskog razdoblja očekuje gospodarski rast od 2,7% u 2025. te 2,5% 2026. godini. Inflacija potrošačkih cijena bi u 2024. trebala usporiti na 3,1% te potom na 2,4% u 2025. i 2,2% u 2026. godini. 

Uzevši u obzir makroekonomska očekivanja, u 2024. godini ukupni prihodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 28,5 milijardi eura i bilježe rast od 3%, dok su za 2025. projicirani u iznosu od 30,1 milijardi eura, a za 2026. u iznosu od 30,6 milijardi eura. U 2024. godini ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 32,6 milijardi eura, što je 11,2% ili 3,3 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2023. godinu. U 2025. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 33,3 milijarde eura, a u 2026. projiciraju se na razinu od 32,9 milijardi eura. Očekuje se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te će on iznositi 58% BDP-a u 2024. odnosno 56,6% BDP-a u 2025. godini. 
Potom će se i dalje nastaviti smanjivati te će u 2026. godini dosegnuti razinu od 55,5%.

U svom izlaganju predstavnik Ministarstva zdravstva istaknuo je da Prijedlogom Državnog proračuna RH za 2024. godinu financijski plan Ministarstva zdravstva iznosi 4.28 mlrd eura te je isti veći za 41% u odnosu na 2023. Kako je naglasio, do ovog značajnog povećanja došlo je, prije svega, zbog uključivanja općih bolnica u državni proračun. Limitirani izvori financiranja iznose 1.300.797.487 eura te su isti veći za 23% u odnosu na 2023. Kao ključne elemente proračuna naveo je: transfer Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO), koji iznosi 785 milijuna eura (veći za 10,5% u odnosu na 2023.), na sanaciji se predviđa iznos od 100 mil eura; za izgradnju novog bloka Klinike za infektivne bolesti  „Dr. Fran Mihaljević“  7.7 mil eura u 2024.,  predviđeno je i financiranje izgradnje nove i obnova postojeće zgrade u KB Dubrava u iznosu od 12 mil eura, s time da cjelokupna investicija iznosi 180 mil eura,  na hitnim intervencijama predviđa se iznos od 12 mil eura, a prethodne godina bio je 6 mil eura te isplata odluke za prekovremeni rad u iznosu od 4.7 mil eura.

Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u svom izlaganju istaknula je da će po usvajanju predloženog, plan Razdjela 086 Ministarstva za 2024. godinu iznositi ukupno 10.588.180.701 eura od čega se  10.251.254.427 eura odnosi na proračunska sredstva (opći prihodi i primici, sredstva učešća za pomoći, doprinosi za mirovinsko osiguranje), a iznos od 336.926.274 eura na ostale izvore financiranja (EU i ostale pomoći, prihodi za posebne namjene, vlastiti prihodi). Razdjel 086 Ministarstva veći je za 1.422.248.859 eura u odnosu na tekući financijski plan 2023. godine, koji iznosi 9.165.931.842 eura. Najznačajnija povećanja odnose se na: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u iznosu od 1.068.142.598 eura te se najvećim dijelom odnosi na rashode za mirovine i mirovinska primanja zbog redovnog usklađivanja koje će se provesti tijekom 2024. godine i povećanje iznosa za doplatak za djecu, povećanje sredstava u iznosu od 131.159.836 eura zbog  provođenja Zakona o osobnoj asistenciji i izgradnju i opremanje centara za starije osobe te povećanje sredstava za ugovorne pružatelje usluga socijalne skrbi. Uz ostala povećanja, povećanje sredstava namijenjeno je i Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, gdje su povećana sredstava u iznosu 1.853.513 eura zbog većeg broja korisnika novčanih poticaja za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Za proračunske korisnike u socijalnoj skrbi  planirano je povećanje sredstava u iznosu od 11.236.263 eura. 

Predstavnica HZZO-a u svom izlaganju je istaknula da su ukupni prihodi HZZO-a za 2024. godinu planirani u iznosu od 5.567.171.600 eura, u projekciji za 2025. godinu 5.775.210.326 eura i 2026. godinu 6.029.850.833 eura. Prijedlog iznosa  ukupnih rashoda za 2024. godinu planiran je u visini od 5.557.919.183 eura, u projekciji za 2025. godinu 5.761.331.700 eura, a u 2026. godini 6.005.719.789 eura. Na temelju iznosa planiranih ukupnih prihoda i rashoda po svim godinama je iskazan višak prihoda za pokriće preostalog dijela neotplaćenog beskamatnog zajma koji je prolongiran do 2027. godine. Tako je u 2024. godini iskazan višak prihoda u iznosu od 9.252.417 eura, u projekciji za 2025. godinu 13.878.626 eura, a u 2026. godini 24.131.044 eura, kojim će se otplatiti 50 posto ukupne obveze povrata beskamatnog zajma, a povrat preostalog iznosa od 46.262.087 eura predviđen je u 2027. godini. 
U raspravi izraženo je zadovoljstvo ovako izdašnim proračunom s nadom u njegovu  održivost.

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 1 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2025. I  2026. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2024. godinu i projekcija planova za 2025. i 2026. godinu za:
-    Hrvatske vode
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-       HŽ putnički prijevoz
-    HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba– Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.                  

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.
 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 115. sjednici  Odbora, održanoj  15. studenoga 2023., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023. godine.

Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godine provedena je objedinjeno s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu. 

Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula da se Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, koji se donosi na temelju Zakona o proračunu, uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu te  njihovo ostvarenje odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu te druga pitanja u izvršavanju proračuna. 
 Prijedlogom Zakona za 2024. povećan je postotak ukupnog ograničenja za zaduživanje svih općina, gradova i županija na najviše 5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz 2023. godine radi provedbe kapitalnih projekata, produženi su krajnji rokovi povrata beskamatnih zajmova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave isplaćenih tijekom COVID-19 krize (zajmovi iz 2020. i 2021. za pad prihoda i otpis poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak) i zajmova za sanaciju štete od potresa isplaćenih tijekom 2021. i 2022. (koji su trebali biti vraćeni do kraja 2023. odnosno do kraja 2026.). Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave preostali dio beskamatnog zajma na temelju ovoga prijedloga Zakona mogu vratiti najkasnije do kraja 2027., odnosno najkasnije do kraja 2029. godine (ukupno 97,2 milijuna eura).
Također, produžen je i krajnji rok povrata beskamatnog zajma isplaćen Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje tijekom COVID-19 krize (otpis doprinosa) najkasnije do kraja 2027. godine (ukupno 92,5 milijuna eura). 
Vezano za zaduženje, Prijedlogom Zakona se utvrđuje kako se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može provesti do ukupnog iznosa 7,8 milijardi eura, dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 3,9 milijardi eura. Zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi 333,6 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga iznose 318,7 milijuna eura. Nova financijska jamstva za 2024. iznose 900,0 milijuna eura, od toga se na izvanproračunske korisnike odnosi 725,0 milijuna eura.    

Članovi Odbora većinom su glasova ( 6 „za“ i 1 “protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba– Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.                  

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 113. sjednici  Odbora, održanoj 8. studenoga 2023., raspravljao je o PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OBITELJSKOG ZAKONA, prvo čitanje, P.Z. br. 578 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2023. godine.

Odbor je o predmetnom aktu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju  predstavnica predlagatelja istaknula je da će se ovim izmjenama i dopunama važeći Obiteljski zakon („Narodne novine“, br. 103/15., 98/19., 47/20. i 49/23. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) uskladiti s mjerodavnim odredbama Ustava Republike Hrvatske, Konvencijom Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, Zakonom o izvanparničnom postupku, Zakonom o parničnom postupku, Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i Zakonom o socijalnoj skrbi. Kako je istaknula, ovim izmjenama i dopunama poboljšat će se jasnoća i preciznost ukinutih pravnih normi, osigurati jedinstveno tumačenje i primjena te pravna sigurnost u zaštiti prava zajamčenih Obiteljskim zakonom. Naime, Odlukom Ustavnog suda RH utvrđuje se da ukinuti članci prestaju važiti 31. prosinca 2023., te izmjene i dopune Obiteljskog zakona koje se zbog toga donose moraju stupiti na snagu najkasnije 31. prosinca 2023.

U raspravi je pohvaljeno to što se ovim izmjenama i dopunama dodatno uređuju istaknuta pitanja obiteljskopravnog uređenja, pogotovo područje obiteljske medijacije. U dijelu izmjena u području poslovne sposobnosti, a kojim se uređuje iznimka da se punoljetne osobe koje nisu sposobne ostvariti smisleni kontakt s drugom osobom i izraziti svoju volju može potpuno lišiti poslovne sposobnosti, mišljenja su bila podijeljena. Dok su jedni bili mišljenja da je to korak unazad u osuvremenjivanju, drugi su bili mišljenja će se upravo na taj način u praksi bolje štititi pojedina prava i interesi osoba s duševnim smetnjama. S tim u vezi, predlagateljica je objasnila da je analizom koju je izvršio Ustavni sud RH prilikom donošena svoje Odluke utvrđeno da se u praksi pojavljuju rješenja koja, premda su formalno usklađena s Obiteljskim zakonom jer se njima osobu poslovne sposobnosti lišava djelomice, sadržajno imaju učinke potpunog lišenja poslovne sposobnosti, što kroz duže razdoblje može dovesti do anomalija u praksi. Stoga je ovim izmjenama i dopunama potrebno omogućiti potpuno lišenje poslovne sposobnosti samo u najtežim slučajevima za pojedine osobe koje zbog svoga zdravstvenog stanja nisu uopće sposobne skrbiti se o svojim pravima i interesima.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 2 „suzdržana“) odlučili predložiti  Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

1. Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OBITELJSKOG ZAKONA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 111. sjednici, održanoj 17. listopada 2023., raspravljao o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna  Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. listopada 2023.

Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu  i projekcija za 2024. i 2025. godinu provedena je objedinjeno.

Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.
Predstavnica Ministarstva financija uvodno je predstavila Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu. Istaknula je da  novim planom proračuna za 2023. ukupni prihodi iznose 27,7 milijardi eura te se povećavaju za 1,1 milijardu eura u odnosu na originalni plan, a ukupni rashodi povećavaju se za 1,2 milijarde eura, odnosno sa 28,1 milijardi eura na 29,3 milijardu eura. Uzimajući u obzir projicirane prihode i planirane rashode, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 1,6 milijardi eura ili 2,1% BDP-a. Manjak proračuna opće države prema ESA 2010 metodologiji projiciran je u iznosu od 235 milijuna eura ili 0,3% BDP-a. Kako je istaknula, očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2023. temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države, zabilježiti smanjenje za 7,5 postotnih bodova u odnosu na 2022. te će iznositi 60,7% BDP-a.

Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2023. godinu financijski plan Ministarstva zdravstva povećava na svim izvorima financiranja za ukupno 189 mil. eura te iznosi ukupno 3.028.255.423 eura. Na limitiranim izvorima financiranja financijski plan povećava se za ukupno 15.8 mil. eura te ukupno iznosi 1.055.632.751,00 eura. Najznačajnije povećanje odnosi se na povećanje potrebnih novčanih sredstava za provedbu zdravstvene zaštite stranaca u iznosu 1.9 mil. eura, za isplate po sudskim presudama za osnovicu i prekovremeni rad u iznosu od 8.6 mil. eura, 0.6 mil. eura za provedbu hitne helikopterske medicinske službe te 1.1 mil. eura za  Opću bolnicu Pula (uslijed porasta rate kredita zbog promjene kamatne stope).

Predstavnik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu HZZO) istaknuo je da se Prijedlogom Izmjena i dopuna financijskog plana HZZO-a za 2023. godinu ukupni prihodi povećavaju za 42.816.110 (36,1 mil. eura prihodi po posebnim propisima, 6,5 mil. eura prihodi od financijske imovine, 1,7 mil. eura prihodi od zaostalih uplata za ozljede na radu i smanjenje 1,5 mil. eura prihoda od kapitalnih pomoći od institucija EU) te sada iznose 5.109.665.269 EUR, što predstavlja povećanje od 0,85 % u odnosu na tekući plan. Ukupni rashodi i izdaci povećani su za isti iznos kao i ukupni prihodi, od čega su ukupni rashodi povećani za 135.340.284 EUR (132,6 mil. eura obvezno zdravstveno osiguranje, 5,54 mil. eura dobrovoljno zdravstveno osiguranje i smanjenje 2,87 mil. eura projekti EU), što u odnosu na tekući plan predstavlja povećanje od 2,73 % te sada iznose 5.094.635.269 eura, dok su izdaci za beskamatni zajam smanjeni za 92.524.174 eura zbog prolongacije otplate u narednom razdoblju.

Predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u svom izlaganju istaknuo je da će usvajanjem predloženih izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2023. godinu novi plan Razdjela 086 Ministarstva iznositi 9.165.931.842 eura, od čega se iznos od 8.752.706.484 eura odnosi na proračunska sredstva, a iznos od 413.225.358 eura na ostale izvore financiranja. U odnosu na tekući plan ukupno povećanje iznosit će 475.745.743 eura. Najznačajnije povećanje proračunskih sredstva u okviru je glave 08620 Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u iznosu od 431.019.894 eura, odnosno za 6%. Rashodi su planirani kroz četiri programa: za podršku sustavu mirovinskog osiguranja u iznosu od 90.114.000 eura, za mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 7.385.247.000 eura, za materijalno-pravnu zaštitu (doplatak za djecu) u iznosu od 167.333.000 eura te socijalne pomoći i naknade u iznosu od 10.001.000 eura.

Tijekom rasprave većina članova Odbora izrazila je zadovoljstvo predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna istaknuvši važnost osiguranja sredstava potrebnih za provedbu hitne helikopterske službe te za isplatu prekovremenog rada radnicima u djelatnosti zdravstva. Također, pohvalili su povećanja proračunskih sredstava u sustavu mirovinskog osiguranja usmjerenih prema građanima, pogotovo u dijelu mirovina i mirovinskih primanja.  

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“,   i  3 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I  2025. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija planova za 2024. i 2025. godinu za:
-    Hrvatske vode
-    Hrvatske ceste d.o.o.
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 
-    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Hrvatske autoceste d.o.o.
-    HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
-    HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba-Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.                          

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 111. sjednici  Odbora, održanoj  17. listopada 2023., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. listopada 2023. godine.

Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godine provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula da je Vlada RH donijela novi paket mjera za zaštitu od inflacije najugroženijih skupina u društvu u rujnu 2023. godine. Također, u srpnju 2023. godine RH pogodilo je jako olujno nevrijeme za što je potrebno osigurati dodatna sredstva za sanaciju njegovih posljedica. Nadalje, stopa povećanja mirovina od 1. srpnja 2023. iznosi 8,42 % i radi se o najvećoj stopi usklađivanja mirovina od 1. siječnja 1999.
Slijedom navedenog, a kako bi se osigurao kontinuitet podmirivanja obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka ovim se Prijedlogom zakona mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja i tekuće otplate glavnice duga za izvanproračunske korisnike. Također, mijenja se i iznos proračunske zalihe. Nadalje, produžen je i krajnji rok povrata beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“,  i  3  “protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba -Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.                          

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 111. sjednici, održanoj 17. listopada 2023. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom, prvo čitanje, P.Z.E. br. 538, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. srpnja 2023. godine.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim zakonskim prijedlogom u odnosu na važeći Zakon o materijalima i predmetima koji dolaze u neposredan dodir s hranom („Narodne novine“, br. 25/13., 41/14. i 114/18.) osigurava provedba Uredbe (EU) 2022/1616, detaljnije definira i uređuje obveza subjekata koji obavljaju djelatnost recikliranja plastike u svrhu upisa postupka u Registar Europske unije te  utvrđuju ovlasti nadležnih sanitarnih inspektora Državnog inspektorata radi unaprjeđivanja postupanja u poduzimanju upravnih i prekršajnih mjera u provedbi Uredbe (EU) 2022/1616.

Novim pravilima koja su propisana Uredbom (EU)2022/1616 obuhvaćene su sve postojeće i buduće tehnologije recikliranja plastike, a kako bi se osiguralo da se potrošači hrane i subjekti u poslovanju s hranom mogu pouzdati da su materijali dekontaminirani i da postoji jednoglasno tumačenje opsega dekontaminacije koji se smatra dovoljnim. Naime, dekontaminacija materijala i predmeta od reciklirane plastike koji dolaze u neposredan dodir s hranom treba podlijegati jedinstvenom skupu pravila, čime se onemogućava uporaba materijala i predmeta koji potencijalno mogu biti opasni za zdravlje ljudi ili na drugi način utjecati na hranu. Također, predlagateljica je naglasila kako tijekom provedenog savjetovanja o Nacrtu prijedloga zakona nisu zaprimljena očitovanja zainteresirane javnosti.

U raspravi, članovi Odbora pohvalili su što je ovo područje cjelovitije uređeno novim zakonskim prijedlogom, pogotovo stoga što su njime intenzivnije obuhvaćene sve postojeće i buduće tehnologije recikliranja plastike, kako bi se osigurala visoka razina zaštite zdravlja ljudi. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

1.    Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MATERIJALIMA I PREDMETIMA KOJI DOLAZE U NEPOSREDAN DODIR S HRANOM,

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar- Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba - Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                                                                                             

PREDSJEDNICA  ODBORA 

Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 109. sjednici, održanoj 4. listopada 2023. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, P.Z. br. 541 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 24. kolovoza 2023.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja je istaknula da se ovim zakonskim prijedlogom ublažavaju pojedini uvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu za starije osobe, čiji institut je uveden Zakonom o nacionalnoj naknadi za starije osobe („NN“, broj 62/20.), u daljnjem tekstu: Zakon) u hrvatski pravni sustav, a čija primjena Zakona u ovom kratkoročnom razdoblju nije rezultirala približnim brojem korisnika koji su ostvarili pravo na nacionalnu naknadu u odnosu na predviđeni broj korisnika prilikom donošenja Zakona. U okviru naknadne procjene učinaka propisa dodatno su razmotreni uvjeti za ostvarivanje prava te je na temelju dobivenih rezultata utvrđena potreba ublažavanja uvjeta prebivališta i povećanja prihodovnog cenzusa budući da su to najčešći razlozi za odbijanje zahtjeva za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu.

U raspravi članovi Odbora pohvalili su zakonska rješenja kojima se smanjuju uvjeti za ostvarivanje prava na nacionalnu naknadu, a koji se odnose na: smanjenje uvjeta duljine trajanja prebivališta i povećanje prihodovnog cenzusa, mogućnost ostvarivanja prava na nacionalnu naknadu u slučajevima kad je pokrenut postupak za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenje ugovora o doživotnom uzdržavanju, odnosno ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Također su pohvalili povećanje iznosa nacionalne naknade, kao i  mogućnost isplate nacionalne naknade na adrese korisnika putem pošte na njihov zahtjev,  što će biti od velikog značaja, pogotovo za korisnike ove naknade u ruralnim krajevima. Uspostava sustava ove nacionalne potpore, kao zamjenskog dohotka za određenu kategoriju starijih osoba, svakako bi se morala odraziti i na kvalitetu njihovog života i veći stupanj njihove socijalne sigurnosti, zaključeno je na kraju rasprave.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su  (9 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

1. Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA    ZAKONA O NACIONALNOJ NAKNADI ZA STARIJE OSOBE

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA  ODBORA 

Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 109. sjednici, održanoj 4. listopada 2023. raspravljao je o Prijedlogu zakona o humanitarnoj pomoći, prvo čitanje, P.Z. br. 540, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 17. kolovoza 2023.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim zakonskim prijedlogom u odnosu na važeći Zakon o humanitarnoj pomoći (NN, broj 102/15 i 98/19) stvaraju preduvjeti za sustavan pristup rješavanju svih detektiranih problema i teškoća nastalih tijekom provedbe trenutno važećeg Zakona, kako bi se cjelokupni normativni okvir uskladio s postojećim trendovima u prikupljanju i pružanju humanitarne pomoći. U konačnici, Prijedlogom zakona omogućit će se jači nadzor nad prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći i ujedno spriječiti zlouporaba prikupljenih financijskih sredstava, odnosno materijalnih dobara.

Ovim Prijedlogom zakona omogućit će se i profiliranje organizatora prikupljanja i pružanja humanitarne pomoći kroz nadzor provedbe godišnjeg programa rada i mogućnost ukidanja rješenja o statusu stalnog prikupljača humanitarne pomoći onim organizatorima koji ne provode svoj program, kao i intenzivniji nadzor nad provedbom programa humanitarnog rada stalnim prikupljačima humanitarne pomoći. Uskladit će se rokovi za dostavu godišnjih izvješća stalnih prikupljača humanitarne pomoći nadležnim upravnim tijelima, omogućit će se produljenje trajanja humanitarne akcije, a organizatora humanitarne akcije oslobodit će se obveze otvaranja računa za humanitarnu akciju ako se u akciji prikupljaju isključivo materijalna dobra.

U raspravi članovi Odbora pohvalili su što je ovo područje cjelovito uređeno novim zakonskim prijedlogom, pogotovo stoga što je ovim Prijedlogom zakona omogućeno  intenzivnije izvještavanje o provedenim humanitarnim akcijama, bez obzira na sadržaj prikupljanja humanitarne pomoći. Isto će nadležnim upravnim tijelima omogućiti uvid u status određenih humanitarnih akcija i cjelovitije praćenje stanja prikupljene i pružene humanitarne pomoći na području njihove mjesne nadležnosti, kao i vođenje propisanih evidencija, što će biti potpuniji, ekonomičniji, kvalitetniji i brži postupak koji će im omogućiti uvid u stanje. Mišljenja su da bi ovakva  zakonska rješenja trebala djelovati i motivirajuće na potencijalne organizatore humanitarnih akcija. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

1. Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O HUMANITARNOJ POMOĆI

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA  ODBORA 

Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 108. sjednici Odbora održanoj 26. rujna 2023. raspravljao je o Prijedlogu odluke o razrješenju pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila u skladu s odredbom članka 4. stavka 1. Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom( „Narodne novine", br. 107/07., 125/11. i 20/12) dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. rujna 2023.

Odbor je o Prijedlogu odluke raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula kako je Odredbom članka 4. stavka 1. Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom ("Narodne novine", br. 107/07., 125/11. i 20/12.), utvrđeno da pravobranitelja za osobe Republike Hrvatske s invaliditetom imenuje i razrješava Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Sukladno odredbi članka 24. Stavka 1. točke 1. Zakona, pravobranitelj za osobe s invaliditetom bit će razriješen dužnosti prije isteka vremena    na kojeg je imenovan, između ostalog, na vlastiti zahtjev.

S obzirom na to da je dosadašnja pravobraniteljica za osobe s invaliditetom zatražila razrješenje s dužnosti pravobraniteljice za osobe s invałiditetom s danom 30. rujna 2023., Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 21. rujna 2023. utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju pravobraniteljice za osobe s invaliditetom

Tijekom rasprave o Prijedlogu Odluke predsjednica Odbora, članovi Odbora i predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike  istaknuli su dosadašnji veliki doprinos pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, kako u radu Odbora, tako i kroz intenzivnu suradnju s Ministarstvom, ali i na području unapređenja položaja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj i općenito. Njezin doprinos očituje se pogotovo na području zakonodavstva, zapošljavanja osoba s invaliditetom, u području skrbništva, lišavanja poslovne sposobnosti te osobne asistencije. Kao viziju institucije Pravobranitelja za osobe s invaliditetom odredila je doprinos stvaranju društva jednakih mogućnosti za sve građane na području Republike Hrvatske, za sve kategorije osoba s invaliditetom u svim područjima života, svih starosnih skupina i u svim područjima njihova djelovanja.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese

ODLUKU O RAZRJEŠENJU PRAVOBRANITELJICE ZA OSOBE S INVALIDITETOM

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 106. sjednici Odbora održanoj 28. lipnja 2023. raspravljao je o Prijedlogu odluke o imenovanju i prestanku mandata članova Nacionalnog zdravstvenog vijeća koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio ministar zdravstva, aktom od 9. lipnja 2023.
Odbor je o Prijedlogu odluke raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja u uvodu je istaknuo kako je mandat članovima Nacionalnog zdravstvenog vijeća, koje je 8. veljače 2019. godine svojom Odlukom imenovao Hrvatski sabor, istekao te ministar zdravstva predlaže imenovanje članova novog Nacionalnog zdravstvenog vijeća sukladno članku 146. stavcima 1. i 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 100/18, 125/19, 147/20, 119/22, 156/22 i 33/23).
Navedenim člankom 146. stavcima 1. i 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da Nacionalno zdravstveno vijeće ima devet članova, od čega najmanje četiri osobe podzastupljenog spola koje imenuje i razrješuje Hrvatski sabor, na prijedlog ministra, na vrijeme od četiri godine. Članovi Nacionalnog zdravstvenog vijeća biraju se iz reda istaknutih stručnjaka u pojedinim strukama medicine, radi praćenja svih područja zdravstvene zaštite, davanja i predlaganja stručnih mišljenja iz područja planiranja, programiranja, razvoja i drugih bitnih pitanja iz zdravstva koja su od važnosti za Republiku Hrvatsku.

Nacionalno zdravstveno vijeće također daje mišljenja vezano za promjenu spola i sudjeluje u postupku dodjele i obnove naziva klinika ili klinička ustanova te u postupku dodjele i obnove naziva referentnih centara.

U raspravi pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da je, unatoč tome što nemaju zamjerki ni za jednog predloženog kandidata te neupitnim smatraju njihov stručan doprinos, predlagatelj trebao više voditi računa o pokrivenosti svih područja sustava zdravstvene zaštite, primjerice iz primarne zdravstvene zaštite, odnosno područja psihijatrije, pogotovo u dijelu davanja mišljenja vezano za promjenu spola.  

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7„za“, 1 „suzdržan“ i  1 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru da donese 

        ODLUKU O IMENOVANJU I PRESTANKU MANDATA ČLANOVA  NACIONALNOG ZDRAVSTVENOG VIJEĆA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                                                                                                                                                           

PREDSJEDNICA ODBORA                                                   Renata Sabljar-Dračevac, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 104. sjednici Odbora, održanoj 19. lipnja 2023., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 508, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. lipnja 2023. 

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, predstavnica predlagatelja istaknula je da je donošenje ovog Zakona po hitnom postupku potrebno radi ostvarivanja zaštite najosjetljivije skupine korisnika sustava socijalne skrbi. Njime se proširuje pravo na priznavanje statusa roditelja njegovatelja ili njegovatelja, poboljšava njihov status i povećavaju naknade. 

Ovim izmjenama i dopunama poboljšava se status i prava roditelja njegovatelja ili njegovatelja kroz povećanje naknade i omogućavanje ostvarivanja primitaka po osnovi drugog dohotka (ako obavljanje poslova kojima se stječe drugi dohodak nije u suprotnosti sa svrhom priznatoga prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja), kroz produženo trajanje statusa roditelja njegovatelja i njegovatelja nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj ili njegovatelj te nakon smrti osobe s invaliditetom o kojoj je brinuo roditelj njegovatelj.

U slučaju kada se radi o osobi koja ima poremećaj autističnog spektra četvrtog stupnja, proširuje se obuhvat korisnika prava na status njegovatelja, koji se ovim izmjenama i dopunama može priznati bračnom i izvanbračnom drugu te životnom ili neformalnom životnom partneru roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom, bez obzira ima li dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom drugog roditelja, žive li roditelji s njim i jesu li zbog svog psihofizičkog stanja u mogućnosti pružiti potrebnu njegu.

U raspravi, članovi Odbora pohvalili su redefiniranje instituta zabilježbe u sustavu socijalne skrbi kako bi se otklonile administrativne prepreke za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, kao osnovnu naknadu u sustavu socijalne skrbi koja se priznaje za podmirenje osnovnih životnih potreba. Pohvalili su i uvođenje ovlasti inspektora socijalne skrbi prema fizičkim osobama koje nisu registrirane kao pružatelji socijalnih usluga i koje te usluge pružaju bez potrebne odluke.

Za provedbu ovoga zakona u odnosu na važeći Zakon potrebno je dodatno osigurati 5.784.100,00 eura u 2023. te 9.484.599,00 eura u 2024. i 11.003.540,00 eura u 2025. Navedena potrebna financijska sredstva osigurat će se u 2023. preraspodjelom unutar Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, a u narednim godinama u okviru limita ukupnih rashoda koje Vlada Republike Hrvatske utvrđuje za naredno trogodišnje razdoblje.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su  (7 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr.med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                         

POTPREDSJEDNICA ODBORA 

prim. mr. Maja Grba – Bujević, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 103. sjednici Odbora, održanoj 14. lipnja 2023. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o osobnoj asistenciji, drugo čitanje, P.Z. br. 466, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. lipnja 2023.

Odbor je o  Konačnom prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula ciljeve i svrhu osobne asistencije koji se ogledaju u osiguravanju pomoći i podršci osobi s invaliditetom u aktivnostima koje ne može izvoditi sama zbog vrste i stupnja invaliditeta, a koje su joj svakodnevno potrebne u kući i izvan nje. Osobna asistencija predstavlja također pomoć i podršku u komunikaciji i primanju informacija, a u svrhu većeg stupnja samostalnosti i uključenosti u zajednicu, zaštite i osiguravanja ljudskih prava osobe s invaliditetom, kao i ostvarivanja ravnopravnosti s drugima.

U svom izlaganju istaknula je najznačajnije razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, odnosno unapređenja između dva čitanja.

U raspravi članovi Odbora usmjerili su se na razlike između dva čitanja. S tim u vezi izrazili su svoje zadovoljstvo što su prihvaćeni prijedlozi izneseni na Odboru u prvom čitanju te je povećan broj sati osobne asistencije korisnicima čiji roditelji koriste status roditelja njegovatelja s 22 na 88 sati mjesečno i dodatno je proširen krug korisnika ovoga prava, što je definirano u članku 34. stavku 4. Za korisnike za koje je prošireno pravo u članku 34. stavku 5. osigurano je korištenje usluge najviše 44 sata mjesečno. Predstavnica predlagatelja istaknula je da će se ovim dopunama povećati broj korisnika za više od dvije tisuće, što je svakako za pohvalu, mišljenja su članovi Odbora.

Također, pohvalili su i rješenja kojima se definira da uslugu osobne asistencije korisnici mogu koristiti u kući i izvan nje - što uključuje i podršku u izvršavanju studentskih obveza, a na što je u prvom čitanju također upozoravano  na ovom Odboru. Pravo na uslugu osobne asistencije koju pruža osobni asistent za studente čiji roditelji ili član obitelji imaju status roditelja njegovatelja/njegovatelja definirano je iznimkom u članku 34. stavku 6., a aktivnosti će se i dodatno definirati Listom procjene potreba čija je izrada definirana člankom 51.

Članica Odbora osvrnula se na Barthelov indeks, kao jedan od kriterija za određivanje potrebnog broja sati usluge za pojedinog korisnika, smatrajući ga nepotrebnim i navodeći potrebu njegova brisanja, što prema njezinu mišljenju traži i struka. S tim u vezi, predstavnica predlagatelja istaknula je da se prema Zakonu o jedinstvenom tijelu vještačenja te Uredbom o metodologijama vještačenja uređuje način i postupak vještačenja te da je Barthelov indeks samo jedan od kriterija za utvrđivanje ovog prava.

Zastupnica prisutna na sjednici Odbora u svom izlaganju iznijela je svoje mišljenje da se u Konačnom prijedlogu zakona radi o rigoroznijim uvjetima  te da će mnogi i dalje ostati bez usluge osobnog asistenta, s čime se nije složila predstavnica predlagatelja, naglašavajući da upravo brojke pokazuju koliko se povećava krug potencijalnih korisnika za više od 12 000 korisnika, sveukupno oko 15 000 korisnika, kao i sredstava namijenjenih za ove usluge, jer će se od 1. srpnja 2023. na godišnjoj razini izdvajati preko 170 milijuna eura, umjesto dosadašnjih oko 19,8 milijuna eura. 

U raspravi je pohvaljeno i donošenje etičkog kodeksa koji će definirati obveze i odgovornosti pružatelja usluge, korisnika i članova njegove obitelji, kao i mogućnost da osobe s invaliditetom, uz izbor osobe za osobnog asistenta, sudjeluju i u kreiranju ove usluge. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“ i  2 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O OSOBNOJ ASISTENCIJI

                                                                                                                    
                                                                               POTPREDSJEDNICA ODBORA
 
                                         prim. mr. Maja Grba Bujević dr. med.
 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 103. sjednici  Odbora, održanoj  14. lipnja 2023., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2023. godine.

Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, odnosno ispravljaju određene neusklađenosti i neodgovarajuće prenošenje odredbi Direktive (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018.

Ovim Prijedlogom zakona to se predlaže ispraviti te se uvođenjem nove terminologije predlaže preciznije urediti postupak ispitivanja ocjene proporcionalnosti. Njime se propisuje obveza svih ovlaštenih predlagatelja zakona, podnositelja amandmana te predlagatelja i donositelja drugih propisa i općih akata da kod utvrđivanja novih ili izmjene postojećih uvjeta, kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama, ocijene jesu li isti potrebni i prikladni za ostvarenje željenog cilja i to kroz (ocjenu) proporcionalnosti. Nadalje, predlaže se definirati nadležno tijelo za nadzor i praćenje ocjene proporcionalnosti, a definicijom će biti obuhvaćena tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije. Cilj ovog Zakona je spriječiti neopravdana ograničenja pristupu obavljanja reguliranih profesija te utjecati na povećanje mobilnosti stručnjaka i slobodu pružanja usluga.

U raspravi koja se provela u dijelu reguliranih profesija u području zdravstva, imenovani član Odbora, ujedno i predsjednik Hrvatske liječničke komore, izrazio je zadovoljstvo što je u zakonskom prijedlogu, a vezano uz akreditaciju studijskog programa, odnosno visokog učilišta, prihvaćen prijedlog Komore. Komora kao najveći problem vidi u izostanku propisanih uvjeta za ograničavanje ili omogućavanje pristupa reguliranoj profesiji doktor medicine. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN br. 82/2013) bilo je propisano da će mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisati ministar zdravstva, što bi svakako trebalo učiniti. 

U raspravi je istaknut i  problem priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija državljana trećih zemalja, koje treba pratiti i provjeravati, međutim, svrha predloženog zakona, pogotovo u dijelu zdravstva, treba biti povećanje mobilnosti stručnjaka, složili su se prisutni. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su ( 9 „za“) odlučili predložiti 
Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

1.    Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REGULIRANIM PROFESIJAMA I PRIZNAVANJU INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.
                         

                            POTPREDSJEDNICA ODBORA 

                                   prim. mr. MAJA GRBA – BUJEVIĆ, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 102. sjednici, održanoj 25. svibnja 2023., raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna  Državnog  proračuna  Republike  Hrvatske  za  2023.  godinu i projekcija za  2024. i  2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2023.

Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu  i projekcija za 2024. i 2025. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.

Predstavnica Ministarstva financija uvodno je predstavila Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.  Istaknula je da je slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 26,6 milijardi eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 28,1 milijardi eura, manjak državnog proračuna za 2023. godinu planiran  u iznosu od 1,5 milijardi eura ili 2% BDP-a. Kako je naglasila, do povećanja ukupnih prihoda u iznosu od 1,7 milijardi eura u odnosu na originalni plan, dolazi prije svega od povećanja poreznih prihoda te od prihoda od imovine. Što se tiče rashoda, rebalansom državnog proračuna ukupni rashodi povećavaju se za 1,4 milijarde eura (umjesto 26,7 milijardi eura iznosit će 28,1 milijardu eura). Od ukupnog povećanja rashoda, rashodi koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, doprinosa i namjenskih primitaka, povećavaju se za 1,2 milijarde eura, dok se rashodi koji se financiraju iz EU i ostalih izvora povećavaju za 185,3 milijuna eura. Manjak državnog proračuna za 2023. godinu planiran je u iznosu od 1,5 milijardi eura ili 2% BDP-a. 

Predstavnica Ministarstva zdravstva u uvodnom dijelu istaknula je da se Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2023. godine financijski plan Ministarstva zdravstva povećava na svim izvorima financiranja za ukupno 121.9 mil. eura te iznosi ukupno 2.837.838.897 eura. Financijski plan na limitiranim izvorima financiranja povećava se za ukupno 29.1 mil. eura te ukupno iznosi 1.035.220.845 eura. Kao što je naglasila, najznačajnije povećanje odnosi se na povećanje potrebnih novčanih sredstava za isplate po sudskim presudama u iznosu od 13.2 mil. eura, osiguranje dodatnih 5 mil. eura za poticaj za zdravstvo u BiH i za provedbu nacionalnog transplantacijskog programa u iznosu 0.5 mil eura. Rebalansom se također predviđa osiguranje nedostatnih sredstava u iznosu od 5 mil. eura za provedbu Operativnog programa konkurentnost i kohezija u KBC-u Osijek, zatim 2 mil. eura za provedbu NPOO projekata u KB Dubrava te 1 mil. eura za kupnju MR uređaja za Kliniku za dječje bolesti Zagreb. 

Predstavnik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu HZZO-a) u svom izlaganju je istaknuo da su Prijedlogom izmjena i dopuna financijskog plana HZZO-a za 2023.g. planirani ukupni prihodi na razini 5.066.849.159 eura, dok se ukupni rashodi planiraju na razini 4.959.294.985 eura. Ukupno povećanje financijskog plana HZZO-a iznosi 279 mil. eura i rezultat je očekivanog povećanja prihoda od doprinosa. Predloženo povećanje rezultat je povećanja troškova rashodovne strane financijskog plana (kao što su troškovi bolničke zdravstvene zaštite, primarne zdravstvene zaštite, lijekova na recepte i sl.) dok se povećanje očekivanog planiranog prihoda od doprinosa temelji na iznadprosječnim ostvarenjem prihoda od doprinosa u prva tri mjeseca 2023.godine.

Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u svom izlaganju istaknula je da će po usvajanju predloženoga, novi plan Razdjela 086 Ministarstvo iznositi 8.690.186.099 eura, od čega se iznos od 8.268.243.096 eura odnosi na proračunska sredstva, a iznos od 421.943.003,00 eura na ostale izvore financiranja. Ukupno povećanje u odnosu na tekući plan iznosi 579.659.780 eura, od čega se  najznačajnija povećanja odnose na: povećanje planiranih sredstava socijalnih naknada (iznos od 44.367.596 eura), povećanje u iznosu od 42.451.836 eura koje se odnosi na skrb za djecu, mladež i odrasle osobe – drugi osnivači zbog korekcije cijene usluge pružateljima socijalnih usluga te zbog uvođenja novih usluga (povećanje za 14.000.000 eura), odobravanje financijske potpore za programe i projekte usmjerene djeci s teškoćama i odraslim osobama s invaliditetom u svrhu osiguranja usluge osobne asistencije do pune primjene zakona (povećanje za 11.000.000 eura), Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020 (povećanje za 11.643.273 eura), zbog donošenja Zakona o osobnoj asistenciji, koji će stupiti na snagu od 1. srpnja 2023. godine (povećanje za 11.415.800 eura). 

Tijekom rasprave većina članova Odbora izrazila je zadovoljstvo predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna. Imenovani član Odbora izrazio je zabrinutost zbog rasta potrošačkih cijena i troškova života te visine mirovina, za koje je dvojbeno da li će pratiti  porast troškova života. S tim u vezi, Državna rizničarka skrenula mu je pažnju na četvrti Vladin paket mjera kojim se nastoji premostiti energetska i inflatorna kriza. U raspravi članovi Odbora razmotrili su i povećanje potrebnih novčanih sredstava za isplate po sudskim presudama u iznosu od 13.2 mil. eura na poziciji Ministarstva zdravstva.

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7„za“, 1 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I  2025. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekcija planova za 2024. i 2025. godinu za:
- Hrvatske vode
- Hrvatske ceste d.o.o.
- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
- Centar za restrukturiranje i prodaju
- Hrvatske autoceste d.o.o.
- HŽ Infrastrukturu d.o.o.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba– Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 102. sjednici  Odbora, održanoj  25. svibnja 2023., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. svibnja 2023. godine.

Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godine provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu. 

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja istaknuo je da su se uz društveno-ekonomske posljedice pandemije te intenziviranje obnove potresom pogođenih područja pojavili i novi izazovi poput geopolitičkih prestrojavanja, nestabilnosti financijskih tržišta što je rezultiralo snažnim izazovima u kreiranju ekonomske pa tako i fiskalne politike.

Globalni porast cijena energenata izazvao je niz poskupljenja te je Vlada RH u 2022. godini započela s paketima mjera za zaštitu kućanstva i gospodarstva, posebice najranjivijih skupina društva i poduzeća od rasta cijena. U 2023. godini doneseni su i novi paketi mjera koji utječu kako na prihodovnu stranu tako i na rashodovnu stranu državnog proračuna. 

Nadalje, utvrđuje se mogućnost dodjele pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su zbog pada broja stanovnika prema posljednjem popisu iz 2021. godine ostvarile manji iznos sredstava fiskalnog izravnanja za 2023. godinu. 

Kako bi se osigurao kontinuitet u podmirivanju obveza tj. izvršavanju rashoda i izdataka, mijenja se iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Uz navedeno, mijenja se i iznos jamstvene pričuve.    

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova ( 7 „za“, 1 “protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.     

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 99. sjednici, održanoj 26. travnja 2023. raspravljao je o Prijedlogu zakona o logopedskoj djelatnosti, prvo čitanje, P. Z. br. 438, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Socijaldemokrati,  aktom od 21. prosinca 2022.
Odbor je o Prijedlogu zaključka raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.  
Odbor nije raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
U uvodnom dijelu predstavnica predlagatelja objasnila je razloge za podnošenje ovog prijedloga zakona. Kako je istaknula, nužno je  reguliranje ove profesije  specifičnim zakonom, Zakonom o logopedskoj djelatnosti, kao i postojanje regulatornog tijela - Logopedske komore, kako bi se osigurao adekvatni zakonski okvir te uspostavio mehanizam koji bi osiguravao kompetentnost i potrebnu stručnost u pružanju usluga ove vrste, po uzoru i na sve europske zemlje okupljene u Europskoj asocijaciji logopeda (ESLA). Pružanje takvih usluga, i nakon završenog petogodišnjeg studija logopedije, zahtijeva kontinuiranu, cjeloživotnu edukaciju logopeda i vrlo specifična znanja i vještine. Rješenja koja su sada prisutna kroz sporadično spominjanje logopeda u raznim zakonima su nedovoljna, rascjepkana i neučinkovita. Za osnivanje i početak rada Hrvatske logopedske komore predlagatelj smatra da je potrebno u 2023. godini osigurati na stavci 09605 Ministarstva zdravstva 5.300,00 eura iz Državnog proračuna Republike Hrvatske, a ostale troškove osigurat će Hrvatsko logopedsko društvo.
Predstavnica Ministarstva zdravstva složila se s potrebom uređenja ovog područja na adekvatan način te s tim u vezi istaknula kako je u Ministarstvu zdravstva osnovana savjetodavna skupina za područje logopedskog rada, kako bi se ovo područje čim hitnije uredilo. Održano je već nekoliko sastanaka radne skupine sa stručnjacima s ovog područja te se radi usporedna analiza s drugim zemljama u okruženju, a i šire. Zakonski prijedlog je u završnoj fazi i uskoro će biti upućen u zakonsku proceduru.

Članovi Odbora proveli su glasovanje o predmetnom Prijedlogu zakona. Rezultatom glasovanja (6 „protiv“,  2 „za“,  i  1„suzdržan“) Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku nije podržao

PRIJEDLOG ZAKONA O LOGOPEDSKOJ DJELATNOSTI, prvo čitanje, P.Z. br. 438, Kluba zastupnika Socijaldemokrata.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.      
                                                                                                                    

PREDSJEDNICA  ODBORA 
                                Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 99. sjednici održanoj 26. travnja 2023. raspravljao je o Izvješću pučke pravobraniteljice "Utjecaj epidemije COVID-19 na ljudska prava i jednakost - preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize", koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica aktom od 11. svibnja 2022. godine.
Odbor je o Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Pučka pravobraniteljica predstavila je predmetno Izvješće koje se odnosi na dvogodišnje razdoblje od početka epidemije, koja je u Republici Hrvatskoj proglašena 11. ožujka 2020. pa do kraja 2021. s ciljem, kako je istaknula, „podvlačenja crte“, pogleda unatrag dvije godine i analizu što smo u tom razdoblju uočili. Taj proces doveo je i do preporuka koje navodi, a cilj Izvješća je pogled u budućnost i jačanje otpornosti na buduće epidemije ili druge vrste kriza. Stoga su i preporuke podijeljene u opće, koje se odnose na različite buduće iznimne situacije, i one specifično vezane za ovu epidemiju.

Kako navodi, sagledavanje stanja tijekom epidemije je posebno važno zbog njezina učinka na život građana i na ljudska prava, od kojih su pojedina povremeno bila ukinuta ili ograničena, dok su druga, zbog promjena u organizaciji društvenog i ekonomskog života, bila manje dostupna, posebno nekim skupinama.

Uz ograničavanje ljudskih prava i sloboda u okolnostima epidemije, u Izvješću je stavljan naglasak na pojedina prava kao što su: pravo na zdravstvenu zaštitu i njezinu dostupnost i cijepljenje te utjecaj na pojedine vulnerabilne skupine: mlade, starije i socijalno ugrožene građane, što je područje interesa i djelokrug Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. S tim u vezi, članovi Odbora razmotrili su i preporuke pučke pravobraniteljice vezane uz epidemiju Covid-19 te se složili s problemom dezinformacija na tom području, koje su se na žalost širile brže od informacija, i koje su ponekad dolazile i od nekih poznatih osoba iz javnog života.

Na izvješće pučke pravobraniteljice svoj osvrt dali su po pojedinim područjima predstavnici resornih ministarstava: Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva pravosuđa.
Članovi Odbora složili su se s mišljenjem pučke pravobraniteljice da iskustva s ovom epidemijom, između ostalog, mogu poslužiti i kao prilika za učenje i temelj za jačanje otpornosti na buduće krize.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su ( 9„za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se IZVJEŠĆE PUČKE PRAVOBRANITELJICE "UTJECAJ EPIDEMIJE COVID-19 NA LJUDSKA PRAVA I JEDNAKOST - PREPORUKE ZA JAČANJE OTPORNOSTI NA BUDUĆE KRIZE"

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.      

PREDSJEDNICA ODBORA                                                                                             
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 99. sjednici održanoj 26. travnja 2023. raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2021. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za djecu, aktom od 31. ožujka 2022. godine.
Odbor je o Izvješću raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom obrazloženju pravobraniteljica za djecu istaknula je da Izvješće sadrži informacije o stupnju uvaženosti prava djece u Republici Hrvatskoj na temelju praćenja pojedinačnih prava, ali i općih pojava te aktivnosti Ureda pravobraniteljice za djecu. U 2021. godini Ured je postupao po novim prijavama (2004) te prenesenim iz prethodnih godina (694). Ured je radio i na 1926 različitih predmeta koji se odnose na opće inicijative, preporuke, izvješća, suradnju s državnim i međunarodnim institucijama, projekte, obilaske ustanova koje skrbe za djecu te ostale redovite poslove Ureda. Naglasila je kako se rad Ureda odvijao u otežanim fizičkim uvjetima u potresom oštećenim radnim prostorima te u uvjetima kadrovske potkapacitiranosti.

Mnoge prijave odnosile su se na primjenu mjera za suzbijanje koronavirusa, a najviše zaprimljenih prijava odnosilo se na nemogućnost ostvarivanja prava u području obrazovanja (478), ostvarivanja roditeljske skrbi (426), nasilja nad djecom i zanemarivanja djece (269), zdravstvenih prava (172), pravosudnih prava (141), zaštitom sigurnosti (121), zaštitom privatnosti (83) i ekonomskim pravima (77).
U raspravi, članovi Odbora najviše su se referirali na područje mentalnog zdravlja djece, u vezi čega je ovaj Odbor nedavno održao tematsku sjednicu te uputio resornim ministarstvima i ustanovama zaključke i preporuke za poboljšanje.

Preporuke su se između ostalog odnosile i na hitnu potrebu povećanja broja specijalista dječje i adolescentne psihijatrije i  povećanje broja stacionarnih kreveta za njihovo liječenje. Predsjednica Odbora naglasila je kako danas svako šesto dijete treba neki oblik stručne pomoći, a ranije ju je trebalo svako deveto dijete.

Najviše zabrinjavajućim također smatraju i porast prijava nasilnog i zanemarujućeg ponašanja prema djeci (za 30 više nego u 2020). Naime, prema podacima Ureda nasilju i zanemarivanju bilo je izloženo ukupno 448 djece i 19 grupa djece. Od toga se 198 prijava odnosilo na nasilje (329 djece i 17 grupa), a 71 prijava na zanemarivanje (119 djece i dvije grupe). Osim navedenih, Ured je zaprimio i 54 prijave koje se odnose na spolno iskorištavanje i zlouporabu djece. 

Predstavnici Vlade Republike Hrvatske i resornih ministarstava referirali su se na sva područja navedena u Izvješću,  naglasivši kako su Vlada i društvo orijentirani na zaštitu prava djece. Mjesta za poboljšanje uvijek ima i svi teže čim boljoj suradnji svih dionika u procesu zaštite prava djece.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se IZVJEŠĆE O RADU PRAVOBRANITELJICE ZA DJECU ZA 2021. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA             
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 99. sjednici održanoj 26. travnja 2023. raspravljao je o Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica aktom od 31. ožujka 2022. godine.
Odbor je o Izvješću raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. 

Uvodno obrazloženje podnijela je pučka pravobraniteljica obrazloživši kako ovo Izvješće nije izvješće o radu, već sadrži analizu i ocjenu stanja zaštite ljudskih prava i sloboda u Republici Hrvatskoj te analizu i ocjenu stanja vezano za određene pojavne oblike povreda prava pojedinaca ili pojedinih društvenih skupina. 

Izvješće sadrži i 156 preporuka, koje su usmjerene na otklanjanje uočenih nedostataka i nepravilnosti koje dovode do povreda ustavnih i zakonskih prava građana. Temelj za izradu Izvješća su predmeti u kojima su postupali, pri čemu su tijekom 2021. godine postupali u 5.769 predmeta, a pri izradi Izvješća prvenstveno su korištena 4.562 novootvorena predmeta koja govore o temama i problemima u 2021. godini, posebice 3.480 pritužbi građana odnosno predmeta otvorenih na vlastitu inicijativu. Najčešće pritužbe bile su u području diskriminacije (469), prava na zdravlje (433), radnih prava (309), prava vezana uz pravosuđe (245) te iz područja socijalne skrbi (173). 
Na području zdravstva u 2021. bio je i dalje prisutan velik utjecaj epidemije, koja je uzrokovala povećanje pritužbi vezano uz dostupnost zdravstvene zaštite te ukazala na strukturne probleme zdravstva kao što su nedostatak zdravstvenih djelatnika, otežan pristup zdravstvenim ustanovama - posebice u ruralnim područjima i na otocima, duge liste čekanja.

U daljnjoj raspravi članovi Odbora razmotrili su primjedbe pravobraniteljice o važnosti mentalnog zdravlja i preventivne uloge javnog zdravstva, s čime su se članovi Odbora složili, kao i s problemom nedostatka specijalista iz psihijatrije, pogotovo na području dječje i adolescentne psihijatrije. Pravobraniteljica je nadalje istaknula stopu rizika od siromaštva koja je u 2021. godini u porastu (19,2%).  Riziku od siromaštva najviše je izložena svaka druga starija osoba koja živi sama, gotovo svaka treća jednoroditeljska obitelj i gotovo svaka četvrta obitelj s troje ili više djece.

Predstavnici ministarstava očitovali su se po područjima iz svojih resora na Izvješće pravobraniteljice, istaknuvši dosadašnju kvalitetnu suradnju i spremnost na provođenje daljnjih uzajamnih aktivnosti, smatrajući da svaka preporuka koja može dovesti do poboljšanja kvalitete i učinkovitosti rada institucija koje odlučuju o pravima građana, osjećaja pravednosti i postizanja veće razine prava svih građana te smanjivanja postojećih nejednakosti, svakako je dobrodošla.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9„za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se IZVJEŠĆE PUČKE PRAVOBRANITELJICE ZA 2021.GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA             
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 97. sjednici Odbora, održanoj 29. ožujka 2023. raspravljao je o PRIJEDLOGU ZAKONA O OSOBNOJ ASISTENCIJI, prvo čitanje, P.Z. br. 466, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. ožujka 2023.          
Odbor je o  Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula da se Prijedlogom zakona o osobnoj asistenciji prvi put u Republici Hrvatskoj uspostavlja normativni okvir ove usluge koja postaje socijalna usluga te osigurava pomoć osobi s invaliditetom u aktivnostima koje ne može izvoditi sama. Cilj donošenja zakona je osobama s invaliditetom osigurati veći stupanj socijalne uključenosti i prevenirati njihovu institucionalizaciju. Uslugu osobne asistencije osobi s tjelesnim, intelektualnim ili mentalnim oštećenjem pružat će osobni asistent, uslugu osobne asistencije osobi s oštećenjem sluha i gluhoslijepoj osobi pružat će komunikacijski posrednik, a osobi s oštećenjem vida videći pratitelj. Uslugu osobne asistencije od sada će moći koristiti 14.098 osoba s invaliditetom i to u rasponu od 44 do 352 sata mjesečno, odnosno 10 do 80 sati tjedno.
U raspravi, članovi Odbora pohvalili su donošenje ovog zakonskog okvira kojim će se urediti područje osobne asistencije, što je od velikog značaja za osobe s invaliditetom. 
Vezano za njegovu primjenu predsjednica Odbora naglasila je potrebu provedbe kontinuirane edukacije na području svih županija, i to prije početka primjene Zakona, a kako bi se osigurala njegova ujednačena provedba. Pogotovo edukaciju stručnih djelatnika koji izdaju rješenja o ispunjavanju mjerila za pružanje usluge osobne asistencije u jedinicama područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba. Predložila je donošenje svih pravilnika vezanih uz Zakon do 1. srpnja 2023., odnosno do njegovog stupanja na snagu kako bi isti bio sveobuhvatan i kako bi se omogućila njegova kompletna konzumacija. Također, predlaže dopunu Registra osoba s invaliditetom u kojem bi se trebala ažurirati evidencija o ostvarenim pravima i povlasticama osoba s invaliditetom. Predsjednica pozdravlja povećanje cijene rada osobnih asistenata, međutim, smatra da bi se još trebalo poraditi na mjerilima za njezino određivanje s obzirom na to da postoje asistenti koji odrađuju manju satnicu. Mišljenja je da bi trebalo razmisliti i o definiciji osobne asistencije koju je predložila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom.
Članovi Odbora pohvalili su povećanje opsega usluge osobne asistencije koju će moći koristiti 14.098 osoba s invaliditetom, međutim, mišljenja su da svakako treba povećati satnicu, pogotovo roditelja njegovatelja (članak 32. stavak 4. Zakona). Naime, Zakonom se omogućuje da roditelji njegovatelji imaju pravo samo na 22 sata mjesečno ovih usluga. S tim u vezi pitaju se također, da li će se u ovako kratkom periodu uspjeti educirati potreban broj pružatelja usluga.
Zamjenica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u svom izlaganju ponovila je pojedine primjedbe iznesene i u e-savjetovanju, a koje nisu prihvaćene. Tako smatra da je potrebno osobama koje imaju veći stupanj invaliditeta i koje imaju Barthel indeks 0 – 5 (potpunu nepokretnost obje ruke i obje noge) omogućiti potporu osobnog asistenta u većem  broju sati od maksimalnih 352 mjesečno, a prema individualnoj procjeni potreba. Smatraju da je potrebno povećati i broj sati osobne asistencije za osobe s mentalnim i intelektualnim teškoćama. Mišljenja je i da je potrebno formirati jedinstvenu cijenu usluge za sve pružatelje usluga, neovisno jesu li u mreži pružatelja usluge ili ne, odnosno je li Republika Hrvatska osnivač pružatelja. 
Tijekom rasprave članica Odbora izrazila je svoje mišljenje da u Prijedlog zakona o osobnoj asistenciji svakako treba unijeti i definirati pravo na potporu osobnog asistenta i studentima s invaliditetom.
Predstavnica predlagatelja istaknula je da je za provedbu ovog zakona potrebno u državnom proračunu Republike Hrvatske osigurati 155.852.802,00 eura na godišnjoj razini.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (8 „za“ i 2 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

1.    Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O OSOBNOJ ASISTENCIJI

2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                                                                                                     
                                                                              

PREDSJEDNICA ODBORA
 
                                         Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 95. sjednici održanoj 15. ožujka 2023. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o socijalnoj skrbi, prvo čitanje, P. Z. br. 437, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila zastupnica Anka Mrak-Taritaš aktom od 16. prosinca 2022. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt, od 2. ožujka 2023.

U uvodnom dijelu predlagateljica je objasnila da ovaj prijedlog izmjena Zakona o socijalnoj skrbi stavlja zaštitu i interes roditelja njegovatelja i njegovatelja u prvi plan i ispravlja nepravednu odredbu trenutno važećeg  Zakona o socijalnoj skrbi, kojim se status roditelja njegovatelja i njegovatelja regulira na način da njihov status te s njim povezana prava prestaju smrću djeteta s teskoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom. 
Predmetni Prijedlog Zakona uredio bi status i prava roditelja njegovatelja i njegovatelja koja se ukidaju smrću djeteta ili osobe s invaliditetom te produljio pravo na zadržavanje statusa jos šest mjeseci nakon smrti djeteta s teskoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom, čime bi im se pomoglo da lakše prebrode tešku životnu situaciju, koja je dodatno otežana automatskim povratkom na tržište rada. do povratka na tržište rada. 

Obrazlažući mišljenje Vlade RH na navedeni akt predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike istaknula je da je navedeni prijedlog razmatran već ranije u nekoliko navrata. Međutim, uzimajući u obzir da priznavanjem prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja korisnik prava ima pravo na naknadu, prava iz mirovinskog osiguranja i obveznog zdravstvenog osiguranja, kao i prava za vrijeme nezaposlenosti, prestankom navedenog prava korisnik prava može ostvariti pravo na naknadu kao nezaposlena osoba. U tom dijelu korisniku prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja omogućena je financijska sigurnost sukladno zakonu kojim je uređeno tržište rada.
Također, Vlada RH napominje da su već ranije nekadašnji centri za socijalnu skrb (pravni prednici Hrvatskog zavoda za socijalni rad) upućeni da, u slučaju smrti djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom u odnosu na koju je priznato pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, informiraju i savjetuju stranke o pravu na jednokratnu naknadu koja može pomoći u prevladavanju takvih teških životnih situacija. 
U raspravi koja je uslijedila mišljenja su bila podijeljena: dok su jedni bili mišljenja da se ovakva pitanja ne mogu parcijalno rješavati, već je potrebno njihovo sustavno rješavanje te da je već na druge načine omogućeno financijsko prevladavanje životne situacije nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom kroz prava na naknadu, prava iz mirovinskog osiguranja, obveznog zdravstvenog osiguranja kao i prava za vrijeme nezaposlenosti, drugi su bili mišljenja da trebamo kao društvo pokazati veću empatiju i brigu za njihove teškoće. Također su predložili da se detaljnije razmotri situacija roditelja njegovatelja i njegovatelja nakon smrti djeteta ili osobe s invaliditetom te da se dodatno preispitaju navedene odredbe Zakona.
      
Nakon provedene rasprave članovi Odbora proveli su glasovanje. Rezultatom glasovanja ( 4 „za“, 5 „protiv“ i  1 „suzdržan“) Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku nije podržao PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI, P. Z. br. 437, predlagateljice zastupnice Anke Mrak-Taritaš

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.             

                                                                                                                             
PREDSJEDNICA  ODBORA 

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 95. sjednici Odbora, održanoj 15. ožujka 2023. raspravljao je o KONAČNOM PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, drugo čitanje, P.Z.E. br. 433, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. ožujka 2023.  

Odbor je o  Konačnom prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 433 provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, drugo čitanje, P.Z E. BR. 434.

Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula najznačajnije razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, a odnose se na: dopunu odredbom prema kojoj se u okviru djelatnosti psihijatrije na razini primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite te na razini zavoda za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba mogu organizirati mobilni timovi, odredbe o Nacionalnom  registru opreme u zdravstvu prema kojima su pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju zdravstvenu djelatnost obvezne voditi evidenciju opreme koju koriste u okviru obavljanja zdravstvene djelatnosti. Podaci iz te evidencija upisuju se u Nacionalni registar opreme u zdravstvu koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, dodatno se uređuje da ravnatelj bolničke zdravstvene ustanove i doma zdravlja mora imati pomoćnika za sestrinstvo - glavnu sestru zdravstvene ustanove, dok u ostalim zdravstvenim ustanovama prema sada važećem zakonodavnom rješenju to ostaje kao mogućnost. Također, Konačnim prijedlogom zakona izuzima se Dom zdravlja Ministarstva unutarnjih poslova od odredbi kojima se uređuje da se na području jedinice područne(regionalne) samouprave i Grada Zagreba osniva jedan dom zdravlja.

U raspravi članovi Odbora usmjerili su se na razlike između dva čitanja. S tim u vezi, pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da se nije uvažilo gotovo ništa od iznesenih primjedbi. Tako je članica Odbora ponovno postavila pitanje problema pripravnika u zdravstvu i pripravničkog staža, što u Konačnom prijedlogu ponovno nije riješeno, osim za magistre medicinske biokemije koji su upisali studij medicinske biokemije u akademskoj godini 2018./2019. i nakon toga nisu obvezni obaviti pripravnički staž niti položiti stručni ispit. Izdvojila je primjer fizioterapeuta, koji svoja znanja i vještine za tržište rada stječu već kroz samo obrazovanje te je njihova Komora tražila ukidanje pripravničkog staža. Pojedini članovi Odbora istaknuli su zajedništvo potrebno za provođenje reforme te s tim u vezi naglasili potrebu racionalizacije bolničkog sustava, kako bi on postao održiv. Predsjednica Odbora pohvalila je uvođenje mobilnih timova u okviru djelatnosti psihijatrije na razini primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite te na razini zavoda za javno zdravstvo jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba.
Imenovani član Odbora, ujedno i predsjednik Hrvatske liječničke komore (u daljnjem tekstu HLK), naglasio je kako je i HLK uputila veći niz primjedbi i komentara. Istaknuo je dugogodišnji problem prebacivanja administrativnih poslova vezanih uz ostvarivanje prava na naknadu troškova prijevoza osigurane osobe s HZZO-a i njegovih mnogobrojnih ureda na izabrane doktore primarne zdravstvene zaštite, a što ponovno u Konačnom prijedlogu zakona nije riješeno. Komora također smatra da je području ugovaranja zdravstvene zaštite u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju dan premalen prostor. HLK se zalaže za temeljitu reformu sustava ugovaranja, odnosno novi model ugovaranja i plaćanja bolničkih ustanova, uz plaćanje prema učinku s primjerenim rokom sustavne prilagodbe te postupnog prebacivanje s povijesnih limita na plaćanje po izvršenju/ishodima.
        Pučka pravobraniteljica uputila je niz pisanih primjedbi na Konačni prijedlog zakona koje je iznijela na Odboru. Kako je naglasila u raspravi, smatra da je potrebno osigurati bolju dostupnost zdravstvene usluge za sve građane, kao i učinkovitiji sustav zdravstvene zaštite koji treba odgovoriti na potrebe stanovništva uz jačanje kontrole zdravstvene i financijske učinkovitosti te neovisno praćenje ishoda u zdravstvu. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova ( 6 „za“ i 4 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora. 

                                                                                                    
PREDSJEDNICA ODBORA

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 95. sjednici Odbora, održanoj 15. ožujka 2023. raspravljao je o KONAČNOM PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU, prvo čitanje, P.Z.E. br. 434, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. ožujka 2023.      

Odbor je o  Konačnom prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 434., provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 433. 

Predstavnica predlagatelja u svom izlaganju iznijela je razlike između rješenja u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, koje se ogledaju u dodavanju novih odredbi (članak 36.), da Zavod općim aktom utvrđuje cijene usluga zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja najmanje jednom u pet godina, a revidira ih najmanje jednom godišnje, dok se kod utvrđivanja rokova za plaćanje računa ugovornim subjektima Zavoda za pruženu zdravstvenu zaštitu propisuje primjena zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i predstečajna nagodba. Također, briše se uvođenje mogućnosti iznimnog upućivanja na liječenje osiguranih  osoba neugovornim pružateljima zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj, a s obzirom da je naknadno provedenom analizom utvrđeno da se još nisu stekli uvjeti za implementaciju takvog sustava. S obzirom na to da je završnom odredbom Konačnog prijedloga zakona propisano da odredbe članka 19. stavaka 3. i 5. važećega Zakona stupaju na snagu 1. siječnja 2024. dodatno je uređeno da će se do stupanja na snagu tih odredbi primjenjivati odredbe sada važećega Zakona koje se odnose na visinu iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u zdravstvenoj zaštiti.

Tijekom rasprave pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da ovakva rješenja neće postići financijske rezultate koji bi značajnije doprinijeli financijskoj stabilnosti zdravstvenog sustava.  Predsjednik Hrvatske liječničke komore (u daljnjem tekstu HLK), ujedno i imenovani član Odbora istaknuo je kako se zalaže za temeljitu reformu sustava ugovaranja te formiranje neovisnog tijela (agencije) koja će određivati cijene zdravstvenih usluga (DTS, DTP, BO dan), u kojem bi sudjelovali predstavnici osiguratelja, pružatelja usluga (javne ustanove, privatne ugovorne ordinacije), HLK i druge komore u zdravstvu te regulatora (Ministarstvo zdravstva). Važan element promjene sustava ugovaranja zdravstvene zaštite trebao bi biti novi model ugovaranja i plaćanja bolničkih ustanova, uz plaćanje prema učinku s primjerenim rokom sustavne prilagodbe te postupnog prebacivanje s povijesnih limita na plaćanje po izvršenju/ishodima, naglasio je u raspravi. Svoje primjedbe na Konačni prijedlog zakona iznijela je i pučka pravobraniteljica,  koja između ostalog predlaže da se na obvezno zdravstveno osiguranje obvezno osiguravaju i stječu status osiguranika i beskućnici. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i  4 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.             
                                                                                                        

PREDSJEDNICA ODBORA

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 95. sjednici održanoj 15. ožujka 2023. jednoglasno je sa deset (10) glasova „za“ donio sljedeći

Z A K LJ U Č A K

Predlaže se Hrvatskome saboru da donese odluku o provedbi objedinjene rasprave o: Konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 433 i  Konačnom prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 434. 

Obrazloženje:

Kako su prijedlozi navedenih zakona uzajamno povezani ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o tim zakonskim prijedlozima.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora,  a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                                                                                       

                                                               
PREDSJEDNICA  ODBORA

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 92. sjednici Odbora održanoj 23. veljače 2023., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o vodi za ljudsku potrošnju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 405, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. veljače 2023.

Odbor je o  Konačnom prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja u uvodu je istaknuo kako su na ovom području države članice Europske unije u obvezi uskladiti svoja nacionalna zakonodavstva s odredbama nove Direktive (EU) 2020/2184, stoga je i Republika Hrvatska u obvezi usklađivanja pravnog okvira Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, s odredbama ove Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju, u cilju osiguranja zdravstvene ispravnosti i čistoće vode namijenjene za ljudsku potrošnju te zaštite zdravlja ljudi od negativnih učinka bilo kakvog zagađenja vode u vidu sprečavanja i suzbijanja širenja zaraznih bolesti putem vode.

U donosu na rješenja iz Prijedloga zakona koji je prošao prvo čitanje, u tekstu Konačnog prijedloga zakona nastale su samo razlike zbog nomotehničke dorade naslova članaka i pojedinih odredbi. 

Prema mišljenju članova Odbora Zakon predstavlja dobar pravni okvir zaštite zdravlja svih stanovnika Republike Hrvatske od negativnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju osiguravanjem njene zdravstvene ispravnosti i čistoće. Također, preporučili su što hitnije donošenje pratećih pravilnika; Pravilnika o parametrima sukladnosti, metodama analize i praćenjima (monitorinzima) vode namijenjene za ljudsku potrošnju i Pravilnika o parametrima zdravstvene ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u dodir s vodom namijenjenoj za ljudsku potrošnju.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O VODI ZA LJUDSKU POTROŠNJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.                                           

PREDSJEDNICA  ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 92. sjednici održanoj 23. veljače 2023. raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom aktom od 29. ožujka 2022. godine.

Odbor je o Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. 

Uvodno obrazloženje podnio je zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom (u daljnjem tekstu: pravobraniteljica) navodeći podatke za 2021. godinu, u kojoj su se pravobraniteljici građani obratili 2720 puta, povodom čega je ured pravobraniteljice  imao 5826 postupanja,  što je u odnosu na 2020. godinu povećanje od 20 posto. Najviše pritužbi odnosilo se na područje socijalne skrbi, njih 502; zatim na područje zapošljavanja i rada 329; na područje pristupačnosti i mobilnost 280; višestrukih pritužbi bilo je 278; na mirovinsko osiguranje odnosilo se 240 pritužbi; na odgoj i obrazovanje 208; zdravstvo 180; na imovinsko-pravne poslove 135; pravosuđe 91; a preostale pritužbe odnosile su se na rad udruga, suzbijanje nasilja, skrbništvo, život u zajednici, obiteljskopravnu zaštitu, sport te ostala područja.

Pravobraniteljica posebno skreće pozornost na područje socijalne zaštite, odnosno područje socijalnih naknada i pristupa ostvarivanju prava na njih, materijalnu ugroženost osoba s invaliditetom te njihovo stambeno zbrinjavanje. Iako je u 2021. godini došlo do kvalitativnih pomaka u politikama usmjerenim prema osobama s invaliditetom, smatra da tijekom 2021. nisu utvrđeni značajniji pomaci u procesu deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi za dugotrajni smještaj. Osobe s invaliditetom i dalje su u povećanom riziku od siromaštva (čemu pridonosi niska obrazovna struktura), prisutna je neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada, nizak je udjel među zaposlenima, nedostatne su  usluge izvaninstitucionalne skrbi. Još uvijek postoje izrazite prepreke u području pristupačnosti, zdravstvu, obrazovanju, zapošljavanju, radu te ostvarivanju prava na naknadu s osnove invaliditeta.

U Izvješću se također upozorava na nedostatak sustavnih rješenja usmjerenih na posebne kategorije osoba s invaliditetom, kao što su osobe s mentalnim i intelektualnim oštećenjima, djeca s teškoćama u razvoju od najranije dobi, osobe s autizmom, roditelji s invaliditetom. Ističe se problem nedostatka rano interventnih usluga na području cijele Hrvatske, a posebno u ruralnim sredinama i na otocima. S tim u vezi, članovi Odbora istaknuli su u raspravi ulogu i nužnost mobilnih timova na ovim područjima, što bi uvelike otklonilo ove nedostatke. 
 
Predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike obrazložio je mišljenje Vlade RH u odnosu na dostavljeno Izvješće po pojedinim područjima, istaknuvši određena poboljšanja i povećanja naknada u sustavu socijalne skrbi do kojih je došlo osobito u 2022. godini. Zbog tih razloga predsjednica Odbora izrazila je svoju dvojbu koliko je uopće smisleno i an passe provođenje rasprave o Izvješću za izvještajno razdoblje za 2021. godinu, pogotovo stoga što pravobraniteljica do 31. ožujka ove godine podnosi Saboru Izvješće za 2022. godinu. S tim u vezi smatra da je nužno stavljanje izvješća na dnevni red sjednice Sabora u adekvatnim vremenskim okvirima, odnosno odmah nakon njihove dostave.

Tijekom rasprave članovi Odbora pohvalili su i podržali Izvješće pravobraniteljice smatrajući ga sveobuhvatnim i poučnim. Složili su se s potrebom unapređenja pojedinih područja, pogotovo rane intervencije djece s teškoćama u razvoju te djece i osoba s poremećajima iz autističnog spektra. Također, izraženo je i mišljenje da bi Izvješće trebalo obuhvatiti i referirati se na područje sporta za osobe s invaliditetom, kao i njihovih postignuća na ovom području, što je od velike važnosti. Tijekom rasprave istaknuta je i uloga civilnog društva i udruga koje, iako imaju participativni pristup, ne mogu i ne smiju se smatrati potpunom alternativom državnom pružanju socijalnih usluga. Članovi Odbora osvrnuli su se i na problem i nužnost osobnog asistenta za mnoge osobe s invaliditetom te problem diskriminacije i nasilja prema osobama s invaliditetom, pogotovo prema starijim i ženama. S tim u vezi smatraju da je potrebno osigurati bolju sigurnost i jednaku dostupnost i pristupačnost skloništima na području svih županija, a u svrhu postizanja bolje sigurnosti i zaštite starijih i žena s invaliditetom od nasilja.

U području zdravstva, članica Odbora istaknula je potrebu prilagodbe zdravstvenih ustanova za pojedine preglede osoba s invaliditetom, pogotovo ginekoloških ambulanata, u kojima stolovi za pregled nisu prilagođeni. Također je mišljenja da treba osigurati veći broj pregleda i aparata za dijagnostiku. Smatra da bi čim prije trebalo donijeti Zakon o socijalnom stanovanju, na što države članice poziva i Europska komisija, uzimajući u obzir pitanje osoba s invaliditetom. U raspravi je istaknut i problem kontrolnih vještačenja u svrhu osiguranja pojedinih prava osoba s invaliditetom, za što je također istaknuta potreba boljeg uređenja cjelokupnog područja, kao i opravdanosti ponavljanja pregleda u pojedinim slučajevima kada se ne očekuje poboljšanje zdravstvenog stanja. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2021. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.      

PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                              
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 90. sjednici, održanoj 15. veljače 2023. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 436, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Silvano Hrelja, zastupnik u Hrvatskome saboru,  aktom od 15. prosinca 2023.

Odbor je o Prijedlogu zaključka raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa:022-03/22-12/112, Urbroj:50301-04/25-23-7 od 2. veljače 2023.

U uvodnom izlaganju predlagatelj je istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom predlaže  povećanje prihodovnog cenzusa temeljem kojeg osigurane osobe ostvaruju pravo na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna sa sadašnjih 2.251,71 kuna / 298, 85 eura na 2.500,00 kuna/ 331,81 eura mjesečno (za 11 %), dok se za osiguranika samca predlaže povećanje prihodovnog cenzusa s 2.814,64 kuna/373,56 eura na 3.130,00 kuna/ 415,42 eura mjesečno (za 11 %). Predlagatelj je mišljenja kako će se prihvaćanjem ovog zakonskog prijedloga još pravednije i primjerenije sadašnjoj visini bruto plaća, odnosno mirovina u Republici Hrvatskoj definirati krug osoba za koje se premija dopunskog zdravstvenog Osiguranja plaća iz sredstava državnog proračuna, ako im ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini iskazan po članu obitelji mjesečno nije veći od utvrđenog prihodovnog cenzusa. Potrebna sredstva su već planirana i osigurana u državnom proračunu Republike Hrvatske, a  procjenjuju se u visini 42 milijuna kuna/ 5.575.000 eura u 2023. godini i 45 milijuna kuna/ 5.972.000 eura u 2024. godini.

Obrazlažući Mišljenje Vlade na navedeni akt, predstavnica Vlade RH istaknula je da Vlada podržava Prijedlog zakona onako kako ga je predložio Predlagatelj.
Nakon rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (7 glasova „za“), odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DOBROVOLJNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar–Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba–Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                                 

PREDSJEDNICA ODBORA 
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 87. sjednici Odbora održanoj 24. siječnja 2023. raspravljao je o Izvješću o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. siječnja 2023. godine.
Odbor je raspravio o Uredbi o dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 156/22.) kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Na temelju članka 1. Zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora Vlada Republike Hrvatske je donijela Uredbu o dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojom zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu praksu na osnovi zakupa iz članka 261. stavaka 1. i 5. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine, br. 100/18, 125/19, 147/20 i 119/22) nastavljaju rad u privatnoj praksi zakupom najkasnije do 31. prosinca 2023. godine. 
Ovim dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti obuhvaćeni su zdravstveni radnici koji privatnu praksu zakupom obavljaju od stupanja na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti 2008. godine, a za koje nije proveden postupak preoblikovanja za obavljanje privatne prakse u ordinaciji sukladno članku 261. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 100/18, 125/19, 147/20 i 119/22). Ovim prijedlogom bi se za godinu dana produžio rok važenja rješenja o odobrenju rada privatnih praksi ljekarni u zakupu (13 zakupaca).

Navedeni zakupci u obvezi su pribaviti dokumentaciju propisanu  Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, br. 100/18, 125/19, 147/20 i 119/22), koja je potrebna za završetak upravnog postupka preoblikovanja privatnih praksi ljekarni u zakupu pri čemu se u pojedinim slučajevima (Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Splitsko-dalmatinska županija) vode i sudski sporovi vezani uz dokaz o pravu raspolaganja prostorom koji je gore navedenim Zakonom obvezna dokumentacija za postupak preoblikovanja ljekarni u zakupu. Ovime bi se za godinu  dana produžio rok važenja rješenja o odobrenju rada.
Nakon što su razmotrili Uredbu članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 2 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti

Za svoju predstavnicu koja će u ime Odbora sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba–Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.         

PREDSJEDNICA  ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 85. sjednici održanoj 18. siječnja 2023. raspravljao je o Prijedlogu nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. prosinca 2022.  

Odbor je o Prijedlogu nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
U uvodu predstavnica predlagatelja je istaknula kako Nacionalni strateški okvir predstavlja krovni dokument na području provedbe javne politike prema ovisnostima i ponašajnim ovisnostima, ali ujedno predstavlja i novi pristup u provedbi integrativne i koherentne politike u ovom području. Definira prioritete, posebne ciljeve i mjere, kojima će se djelotvorno osigurati odgovornost za provedbu javne politike prema ovisnostima i ponašajnim ovisnostima te omogućiti uspostava multidisciplinarnog i integriranog pristupa na nacionalnoj, lokalnoj i međunarodnoj razini. 

U raspravi koja je uslijedila svi prisutni pozdravili su donošenje ovog nacionalnog strateškog okvira. Budući da istraživanja ukazuju na rastuće korištenje drugih sredstava ovisnosti kao što je porast konzumiranja alkohola i duhana te na sverastuću pojavu ponašajnih ovisnosti (kockanje, klađenje, prekomjerno korištenje interneta, društvenih mreža i slično) naročito kod mladih osoba, u raspravi svi su se složili da je bilo nužno redefinirati i promijeniti pristup u provedbi javnih politika u području navedenih ovisnosti tj. osigurati koncept koherentnosti, a uz potporu različitih sektora. 
Članovi Odbora istaknuli su važnost ustroja mreže međusektorske suradnje na lokalnoj razini kako bi se osigurala učinkovita provedba preventivnih aktivnosti u prevenciji ovisnosti i ostalih rizičnih ponašanja. S tim u vezi, istaknuta je uloga i potreba jačanja Klubova liječenih alkoholičara te djelovanje službi za mentalno zdravlje na području alkohola i ponašajnih ovisnosti. Također je istaknuta potreba bolje integracije i bolje informacijske povezanosti zatvorskog sustava na području prevencije i liječenja ovisnosti. 

Tijekom rasprave govorilo se i o trendu reklamiranja i konzumiranja energetskih napitaka među djecom i mladima, koji je u znatnom porastu, a što bi prema mišljenju članova Odbora trebalo svakako sankcionirati i poraditi na smanjenju njihove dostupnosti. Također, mišljenja su da je potreban restriktivniji zakonski okvir, jer je industrija igara na sreću i kladionica vrlo moćna, što predstavlja značajan socijalni i ovisnički rizik. Osudili su i oglašavanje piva tijekom izravnih prijenosa ili snimanja prijenosa sportskih natjecanja.

 Članovi Odbora jednoglasno su glasova (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

NACIONALNE STRATEGIJE  DJELOVANJA NA PODRUČJU OVISNOSTI ZA RAZDOBLJE DO 2030. GODINE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                                                                                                                       
PREDSJEDNICA  ODBORA 

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 84. sjednici Odbora, održanoj 13. prosinca 2022. raspravljao je o PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU, prvo čitanje, P.Z.E. br. 434, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2022.      
Odbor je o  Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, prvo čitanje, P.Z.E. BR. 434., provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 433. 
Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula najznačajnije zakonske promjene u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, koje se odnose na sljedeće:  uređivanje pitanja donošenja mjera zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, uvođenje preventivnih zdravstvenih pregleda radi prevencije i ranog otkrivanja bolesti svim kategorijama osiguranih osoba, povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite za pojedine zdravstvene usluge te maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite, uređenje popisa posebno skupih lijekova te uvođenje registra ishoda liječenja, naknada plaće zbog privremene nesposobnosti za rad (osiguranicima koji ostvaruju uvjete za mirovinu (sa 65 godina prema važećem zakonu na 70 godina), uređenje kontrole privremene nesposobnosti za rad te uređenje izvora financiranja obveznoga zdravstvenog osiguranja.
Tijekom rasprave članovi Odbora iznosili su svoja mišljenja u dijelu što učinkovitijeg obavljanja djelatnosti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod), pitanja donošenja mjera zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, korištenja sredstava, sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite, cijena usluga, odredba vezanih uz popis posebno skupih lijekova i izvora financiranja. Dok su pojedini članovi Odbora bili mišljenja da Zavod ima monopolistički položaj koji bi trebalo mijenjati te da treba uvesti drugi model sustava plaćanja usluga i cijena, koje nisu na tržišnim osnovama, većina članova Odbora nije bila tog mišljenja, smatrajući da je upravo naš način financiranja zdravstvenog sustava najbliži i najdostupniji pacijentu.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6„za“ i 3 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

1. Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 84. sjednici Odbora, održanoj 13. prosinca 2022. raspravljao je o PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, prvo čitanje, P.Z.E. br. 433, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2022.          
Odbor je o  Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 433 provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, prvo čitanje, P.Z E. BR. 434.

Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula da predloženi zakon, uz Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, predstavlja važan dio u procesu promjena u zdravstvenom sustavu, koje uključuju financijsku održivost sustava, jačanje javnoga zdravstva i prevencije, reorganizaciju bolnica i ulaganje u ljudske resurse. 

U raspravi, većina članova Odbora pohvalila je zakonske odredbe kojima se u zdravstveni sustav uvode nova načela, načela kvalitete i načela integracije (uz dosadašnju funkcionalnu integraciju), uređenje načina osiguranja medicinski prihvatljivog vremena za ostvarivanje mjera zdravstvene zaštite (tzv. liste čekanja), uređenje prikupljanja rezultata mjerenja ishoda liječenja, uvođenje sestrinskih savjetovališta kao i psihološke djelatnosti na razini primarne zdravstvene zaštite, uređenje usluga mobilnih timova, cjelovitije uređenje zdravstvenog turizma te jačanja uloge doma zdravlja u jedinicama područne (regionalne) samouprave odnosno Gradu Zagrebu i organizacije zdravstvene zaštite prema potrebama stanovništva. 

Tijekom rasprave izraženo je žaljenje što su najveći prostor u javnosti zauzele samo predložene zakonske izmjene kojima se prenose osnivačka prava općih bolnica s jedinica lokalne samouprave na Republiku Hrvatsku. Kako je istaknuto, njihov cilj je racionalnije i kvalitetnije iskorištavanje postojećih kapaciteta u općim bolnicama te unaprjeđenje dostupnosti i kvalitete zdravstvene skrbi reorganizacijom modela upravljanja općim bolnicama. Ujedno, time će se omogućiti objedinjena javna nabava, nova kategorizacija bolnica i formiranje centara izvrsnosti, koje će sada imati i manje bolnice.    

Najviše pitanja postavljeno je predlagatelju u vezi mobilnih timova, koji prema mišljenju pojedinih članova Odbora nisu potpuno definirani, kao niti način njihova formiranja i financiranja. Osim toga, nejasan je učinak preuzimanja vlasništva nad općim i županijskim bolnicama od strane države. S tim u vezi, a i općenito, postavljeno je pitanje financijske održivosti i funkcioniranja zdravstvenog sustava zbog smanjenja sredstava za zdravstvo u proračunu za oko 200 milijuna Eura na poziciji Ministarstva zdravstva za 2024. godinu, u odnosu na 2023. godinu. Također, izrečene su primjedbe na račun određivanja cijena zdravstvenih usluga za čije određivanje bi, prema njihovu mišljenju, trebalo biti formirano posebno tijelo.             

Tijekom rasprave naglašeno je da je nesporno potrebno još veće približavanje pacijentu, odnosno jačanje dostupnosti zdravstvenog sustava s pacijentom u središtu, kao i jačanje javnog zdravstva, preventive i primarne zdravstvene zaštite, što bi uz reorganizaciju bolnica i ulaganje u  ljudske resurse, trebao biti put do cilja reforme, a to je održiv zdravstveni sustav.  

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6„za“ i 3 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

1. Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 80. sjednici, održanoj 23. studenoga 2022., raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2023. godinu i projekciju planova za 2024. i 2025. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2022. godine.
    Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu  i projekcijama za 2024. i 2025. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.
Odbor se posebno osvrnuo i proveo raspravu u dijelu proračuna u području zdravstva i socijalne politike, odnosno na planirana sredstva u razdjelu Ministarstva zdravstva i Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO).
Uvodno je predstavnica Ministarstva financija, glavna državna rizničarka, istaknula da slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 24,9 milijardi eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 26,7 milijardi eura, planirani manjak državnog proračuna za 2023. godinu iznosi 1,8 milijardi eura ili 2,6% BDP-a. U 2023. godini ukupni prihodi Državnog proračuna planirani su u iznosu od 24,9 milijardi eura, dok su za 2024. projicirani u iznosu od 24,8 milijardi eura, a za 2025. u iznosu od 25,8 milijardi eura. U svom izlaganju istaknula je povećanje rashoda u iznosu od 2,1 milijardu eura u 2023. godini, između ostalog i zbog rashoda za zaposlene, socijalnu skrbi i održivost mirovinskog sustava, ali i za  transfer HZZO-u u iznosu od 74,8 milijuna eura te za kapitalne investicije ustanova u zdravstvu (Mehanizam za oporavak i otpornost) u iznosu od 131,9 milijuna eura za investicijske razvojne projekte. U dijelu socijalnih naknada i pomoći koje se odnose na zajamčenu minimalnu naknadu, osobnu invalidninu te status roditelja njegovatelja istaknula je predviđena sredstva u iznosu od 25,6 milijuna eura.
Prijedlogom Državnog proračuna Ministarstva zdravstva za 2023. godinu s prijedlogom projekcija za 2024. i 2025. godinu, ukupni financijski plan iznosi 2.7 mlrd. eura; od čega limitirani izvori financiranja iznose 1 mlrd. eura. Kako je istaknula državna tajnica najznačajnija sredstva planiraju se za provedbu transfera HZZO–u iz Državnog proračuna: 710 mil eura koja su namijenjena za financiranje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (sukladno člancima 72. i 82. ZOZO i članak 14. Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju). Također, Prijedlogom proračuna su, osim financiranja redovne djelatnosti ministarstva, zdravstvenih ustanova u vlasništvu države, državnih zavoda i Doma zdravlja MUP-a, planirana značajna sredstva za isplatu djelatnika u sustavu po osnovi tužbi za prekovremeni rad u iznosu od 9.6 mil. eura, izgradnju Nove bolnice KBC-a Rijeka u ukupnom iznosu 36.3  mil. eura, otplatu kredita OB Pula u ukupnom iznosu od 5.3 mil.eura, sredstva za realizaciju projekta Mobilne bolnice unutar Klinike Fran Mihaljević u iznosu 6.9 mil. eura te OB Bjelovar u iznosu od 8.9 mil. eura. 
S obzirom na to da je Ministarstvo zdravstva nakon provedene evaluacije definirano kao vlasnik Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: CEZIH-a), Ministarstvo zdravstva je u Prijedlogu proračuna uključilo sredstva za podmirenje troškova održavanja postojećih funkcionalnosti CEZIH-a; podrške i korektivnog održavanja te nabave novih funkcionalnosti u ukupnom iznosu od 9.1. mil. eura. Također, financijskim planom Ministarstva zdravstva u 2023. planirana su i sredstva u ukupnom iznosu od 6.7 mil. eura za hitne intervencije na zgradama i opremi zdravstvenih ustanova.
Prijedlog financijskog plana HZZO-a za 2023. iznosi 4.7 mlrd. eura, što predstavlja povećanje od 8% u odnosu na 2022. zbog procjene većeg iznosa primitaka iz državnog proračuna (transfer 710 mil eura) te prihoda od doprinosa. Najznačajniji troškovni element financijskog plana predstavlja bolnička zdravstvena zaštita kojoj je predviđena potrošnja u iznosu od 1.7 mlrd. eura za 2022. (36% udjela u ukupnom financijskom planu), lijekovi na recepte – 0,6 mlrd. eura te primarna zdravstvena zaštita s očekivanom potrošnjom od 0,6 mlrd. eura (13% udjela u ukupnom planu). 
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstva) iznijela je Prijedlog financijskog plana za 2023. koji iznosi ukupno na Razdjelu 086 Ministarstva 8.115.993.759 eura i veći je za 278.800.432 eura u odnosu na Financijski plan za 2022., koji je iznosio 7.837.193.327eura, od čega se  7.759.707.714 EUR odnosi na proračunska sredstva (opći prihodi i primici, sredstva učešća za pomoći, doprinosi za mirovinsko osiguranje), a iznos od 356.286.045 EUR na ostale izvore financiranja (EU i ostale pomoći, prihodi za posebne namjene, vlastiti prihodi). 
Predložena povećanja sredstava po svim izvorima financiranja u financijskom planu za 2023. odnose se na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnji registar osiguranika, Agenciju za osiguranje radničkih tražbina i Centre za profesionalnu rehabilitaciju, a smanjenje sredstava po svim izvorima financiranja u financijskom planu za 2023. odnosi se na Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatski zavod za zapošljavanje te proračunske korisnike u socijalnoj skrbi. 
S tim u vezi tijekom rasprave izražena je zabrinutost zbog smanjenja sredstava za proračunske korisnike u socijalnoj skrbi, međutim, kako je objasnila predstavnica Ministarstva, smanjenje sredstava u iznosu od 437.695.797 eura evidentno je zbog novog Zakona o socijalnoj skrbi, zbog čije primjene je promjenjena pripadnost aktivnosti sa kojih se isplaćuju socijalne naknade te aktivnosti sa koje se financiraju rashodi za zaposlene i materijalni rashodi Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje državnog proračuna. Najviše upita usmjerenih prema predlagateljima bilo je u dijelu planiranih sredstava za proračunske korisnike u socijalnoj skrbi, planirane rashode za mirovine i mirovinska primanja kao i stopu inflacije, s obzirom na to da se predviđa značajno usporavanje gospodarske aktivnosti u idućoj godini, uslijed recesijskih kretanja i nepovoljnog utjecaja visoke inflacije na realne tijekove. Kako su predlagatelji istaknuli, inflacija potrošačkih cijena bi u 2023. trebala usporiti na 5,7% te potom na 2,5% u 2024. i 2,3% u 2025. godini. 

    Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i  1 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I
PROJEKCIJA ZA 2024. I  2025. GODINU

te sljedećih odluka:
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2023. godinu  i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan centra za restrukturiranje i prodaju za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2023. godinu i projekcije plana za 2024. i 2025. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.      
                                

PREDSJEDNICA ODBORA 
                            Renata Sabljar-Dračevac. dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu politiku svojoj na 80. sjednici  održanoj  23. studenoga 2022. raspravljao je  o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2022.

    Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcijama za 2024. i 2025. godinu.

    Uvodno izlaganje podnijela je predstavnica predlagatelja koja je istaknula kako se Državni proračun Republike Hrvatske za 2023. godinu sastoji od Općeg dijela koji čine Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja, Posebnog dijela u kojem su proračunska sredstva  raspoređena korisnicima Proračuna po programima (aktivnostima i projektima), po vrstama rashoda i izdataka te po izvorima financiranja te Obrazloženja Proračuna koji se sastoji od obrazloženja Općeg dijela Proračuna i obrazloženja Posebnog dijela Proračuna.

Ovim Zakonom uređuje se izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.

    Predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna Republike Hrvatske u 2023. godini. Financijska sredstva za provedbu ovoga Zakona osigurat će se iz poreznih i neporeznih prihoda, domaćih i inozemnih pomoći, donacija, drugih prihoda koji su posebnim propisima utvrđeni kao izvori prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske te zaduživanja i drugih primitaka državnog proračuna Republike Hrvatske.

    Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova ( 6 „za“, i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru 

ZAKON O IZVRŠAVANJU 

DRŽAVNOG  PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU 

    
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.     
                             
                                            
                                                                       

PREDSJEDNICA ODBORA 

                        Renata Sabljar-Dračevac. dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 79. sjednici, održanoj 2. studenoga 2022. raspravljao je o Prijedlogu zakona o iskorištavanju punog potencijala konoplje, prvo čitanje, P. Z. br. 258, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Socijaldemokrati, aktom od 2. ožujka 2022.
Odbor je o Prijedlogu zaključka raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa:022-03/22-12/14, Urbroj:50301-04/12-22-8 od 3. ožujka 2022.
Predstavnica predlagatelja je u uvodnom dijelu istaknula da je, s obzirom na činjenicu izuzetno velikog gospodarskog potencijala konoplje što je vidljivo i iz činjenice da je današnjim tehnologijama moguće proizvesti više od 25.000 različitih proizvoda od konoplje, potrebno pristupiti novom zakonskom okviru koji će omogućiti iskorištavanje punog ekonomskog, okolišnog i društvenog potencijala konoplje. U predloženim Prijedlogu zakona predlagatelj smatra potrebnim pristupiti, između ostalog, i izradi posebnog propisa (lex specialis), kojim bi se reguliralo iskorištavanje punog potencijala konoplje unutar hrvatskog zakonodavstva. Njime, kao i provedbenim propisima na temelju tog Zakona, bila bi obuhvaćena potpuna liberalizacija i legalizacija konoplje, budući da važeći zakonodavni okvir ne propisuje na koji se način mogu proizvoditi mnogi proizvodi od konoplje, primjerice, u građevinskoj i drugim industrijama te ne daje mogućnost proizvodnje konoplje u rekreativne, odnosno, osobne svrhe.
U raspravi, dok su pojedini članovi Odbora bili mišljenja da ovakve zakonske odredbe i legalizacija marihuane može doprinijeti njezinoj povećanoj konzumaciji u rekreativne svrhe čak do 20 posto, drugi su bili mišljenja da dosadašnje zabrane ili prohibicije (kao npr. zabrana prodaje i kontumacije alkohola u SAD-u), nisu urodile pozitivnim rezultatima. Također, dok su pojedini članovi Odbora isticali nedostupnost i nedovoljnu iskorištenost potencijala konoplje u medicinske svrhe, drugi su smatrali da je važećim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga (Narodne Novine br. 39/19) to pravo regulirano i omogućeno onima kod kojih za njezinu uporabu postoje potrebne medicinske indikacije. U daljnjoj raspravi, članovi Odbora složili su se oko potrebe što hitnijeg donošenja „Pravilnika o prometu droga, lijekova koji sadrže drogu te dijelova biljki iz kojih se izrađuje droga“ (u daljnjem tekstu: Pravilnik), a čije donošenje je bilo predviđeno u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu istog Zakona. 
S tim u vezi, a ujedno obrazlažući Mišljenje Vlade RH na predmetni Prijedlog zakona,  državni tajnik Ministarstva zdravstva napomenuo je da je Pravilnik napisan te da je na usuglašavanju zbog davanja potrebne suglasnosti ministra nadležnog za poljoprivredu i ministra nadležnog za unutarnje poslove. 

Članovi Odbora proveli su glasovanje o predmetnom Prijedlogu zakona. Rezultatom glasovanja (5 „protiv“, 1 „za“,  i 2 „suzdržana“) Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku nije podržao PRIJEDLOG ZAKONA O ISKORIŠTAVANJU PUNOG POTENCIJALA KONOPLJE, PRVO ČITANJE, P. Z. BR. 258, Kluba zastupnika Socijaldemokrata.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.      
                                                                                                                    

PREDSJEDNICA  ODBORA 
                                Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 77. sjednici, održanoj 26. listopada 2022., raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna  Državnog  proračuna  Republike  Hrvatske  za  2022.  godinu i projekcija za  2023. i  2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. listopada 2022.
Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu  i projekcija za 2023. i 2024. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022 godinu.
Predstavnik Ministarstva financija uvodno je predstavio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2022. godinu i projekcije za 2023. i 2024. godinu. istaknuvši da Prijedlog rebalansa uzima u obzir i projekcije međunarodnog okruženja, nepovoljnih geopolitičkih zbivanja, pogoršanih ekonomskih očekivanja te posljedica negativnih utjecaja visoke inflacije. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 171,8 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 184,7 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2022. godinu planiran je u iznosu od 12,9 milijardi kuna ili 2,7 posto BDP-a. Očekivani realni rast BDP-a u ovoj godini iznosi 5,7 posto, jer, iako je hrvatski BDP snažno porastao u prvih šest mjeseci 2022. pod utjecajem dinamičnog rasta inozemne i domaće potražnje, potaknute akumuliranom štednjom iz prethodne dvije godine pandemijskog razdoblja, najnoviji visokofrekventni makroekonomski pokazatelji, kao i pokazatelji raspoloženja ekonomskih subjekata, upućuju na izraženo usporavanje gospodarske aktivnosti u drugoj polovici godine, naročito u posljednjem tromjesečju.
U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na razdjele Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO), koje su uvodno obrazložili državni tajnici i pomoćnik ravnatelja. 
Predstavnik Ministarstva zdravstva u uvodnom dijelu istaknuo je da se Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. financijski plan Ministarstva zdravstva povećava na svim izvorima financiranja za ukupno 541 mil. kuna te iznosi ukupno 20.927.720.142,00 kuna. Nadalje, financijski plan na limitiranim izvorima financiranja povećava se za ukupno 200 mil. kuna te ukupno iznosi 9.349.474.245 mlrd. kuna. Najznačajnije povećanje odnosi se na povećanje transfera prema HZZO-u za 300 mil. kuna te osiguranje dodatnih 39 mil. kuna za provedbu sanacije zdravstvenih ustanova za podmirenje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova i potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala. Rebalansom se također predviđa osiguranje dodatnih sredstava u iznosu od 23.9 mil. kuna za gradnju nove bolnice u Rijeci, pri čemu novi financijski plan za navedenu namjenu KBC Rijeka iznosi 251.1 mil. kuna. Također, za KBC Sestre Milosrdnice povećava se plan za 6.7 mil. kuna (za sanaciju trafostanice i medicinsku opremu), KBC Osijek za 6 mil. kuna (za nabavku medicinske opreme) i za Hrvatski zavod za javno zdravstvo povećava se financijski plan za 1.5 mil. kuna zbog povećanja troškova energenata, provođenja antidopinške kontrole i analizu vode za područje pogođeno potresom u Banovini.
Prijedlogom izmjena i dopuna financijskog plana HZZO-a za 2022.g. planirani su ukupni prihodi na razini 33.387.702.000 kuna dok se ukupni rashodi planiraju na razini 33.037.702.000 kuna. Ukupno povećanje financijskog plana HZZO-a iznosi 0.77 mlrd. kuna i rezultat je povećanja prihoda od proračunskog transfera za 300 mil. kuna te očekivanog povećanja prihoda od doprinosa za 500 mil. kuna te smanjenja prihoda od administrativnih pristojbi za 20 mil. kuna. Predloženo povećanje transfera rezultat je povećanja troškova rashodovne strane financijskog plana (kao što su troškovi testiranja i liječenja, povećanje troškova naknada izostanka s posla te troškovi nabavke cjepiva protiv COVID-19 bolesti), dok se povećanje očekivanog planiranog prihoda od doprinosa temelji na iznadprosječnim ostvarenjem prihoda od doprinosa u prvih devet mjeseci 2022. godine. 
Predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u svom izlaganju istaknuo je da se rebalansom proračuna na razdjelu Ministarstva predlaže ukupno povećanje u odnosu na tekući plan u iznosu od 873.799.206 kuna te novi plan Ministarstva iznosi sveukupno 58.175.533.921 kuna, od čega se iznos od  54.642.430.353 kunu odnosi na proračunska sredstva (opći prihodi i primici), a iznos od 3.533.103.568 kuna na ostale izvore financiranja (EU i ostale pomoći, prihode za posebne namjene, vlastite prihodi). U nastavku izlaganja detaljno je objasnio novi plan proračuna na razini razdjela Ministarstva po glavama. Tako je Rebalansom proračuna za 2022. godinu na razdjelu 086 Ministarstva iskazano povećanje proračunskih sredstva u okviru glave 08620 Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u iznosu od 1.244.080.931 kuna, koje se odnosi na sredstava koja su potrebna za isplatu mirovina te smanjenje proračunskih sredstava u okviru glave 08605 Ministarstva u iznosu od 175.653.047 kuna, koje se najvećim dijelom odnosi na planirana sredstva iz Europskog socijalnog fonda (123.570.381 kuna), zato jer još nije odobren novi operativni program (2021-2027), te troškove stanovanja koji se smanjuju za 55.000.000 (raspoloživa sredstva su dovoljna za financiranje do kraja godine). Također je predviđeno i smanjenje proračunskih sredstva u okviru glave 08660 Proračunski korisnici u socijalnoj skrbi u iznosu od 122.969.776 kuna, od čega se najveći dio odnosi na socijalne naknade te rashode za zaposlene u ustanovama socijalne skrbi. Smanjenje proračunskih sredstva planirano je i u okviru glave 08625 Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u iznosu od 60.000.000 kuna, od čega se najveći dio smanjenja odnosi na potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Korona virusom (COVID – 19).
    Tijekom rasprave izražena je bojazan zbog smanjenja planiranih sredstava na pojedinim stavkama Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, što je prema njihovu mišljenju, u suprotnosti sa reformom sustava socijalne skrbi koja je započela u veljači donošenjem novog Zakona o socijalnoj skrbi. Predstavnica Ministarstva pojasnila je da je zbog planiranih rashoda u većem opsegu došlo do smanjenja po pojedinim stavkama, ali da nitko nije oštećen u svojim pravima. Istaknula je program zapošljavanja žena „Zaželi“, kojim će se omogućiti zapošljavanje 536 žena koje će pružati uslugu potpore i podrške za više od 3200 starijih i nemoćnih osoba u svojim zajednicama u sljedećih šest do osam mjeseci. Članica Odbora postavila je također pitanje o planiranim sredstvima u rebalansu proračuna za pripravnički staž za zdravstvene djelatnike, za što je nužno, prema njezinu mišljenju, raspisati također i više mjesta (barem 3000) i prema tome planirati veća sredstava.

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6„za“ i 3„protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU
I PROJEKCIJA ZA 2023. I  2024. GODINU

te sljedećih odluka:
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, 
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba– Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.              

PREDSJEDNICA ODBORA 
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 77. sjednici  Odbora, održanoj  26. listopada 2022., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. listopada 2022. godine.
Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godine provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.         
Ovim se Zakonom omogućuje Vladi Republike Hrvatske da na prijedlog Ministarstva financija odobri jamstva vezana za zajmove i financijsku pomoć iz proračuna Europske unije koje Europska komisija odobrava Ukrajini. Dodatno, propisan je način povrata troška poreza na dodanu vrijednost međunarodne institucije koja je temeljem zakona ili međunarodnog ugovora oslobođena od plaćanja poreza na dodanu vrijednost.
Također, kako bi se osigurao kontinuitet podmirivanja obveza tj. izvršavanja rashoda i izdataka, ovim se Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Mijenja se i iznos jamstvene zalihe, kao i iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala. Također, mijenja se ukupna visina zaduženja i tekuće otplate glavnice duga za izvanproračunske korisnike državnog proračuna te ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. 
Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i  3 „protiv“)odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O  IZVRŠAVANJU
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.                          

PREDSJEDNICA ODBORA 
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.  

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 77. sjednici Odbora održanoj 26. listopada 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o vodi za ljudsku potrošnju, prvo čitanje, P.Z.E. br. 405, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2022.
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja u uvodu je istaknuo da se predloženi Zakon o vodi za ljudsku potrošnju („Narodne novine“, br. 56/13., 64/15., 104/17., 115/18. i 16/20., u daljnjem tekstu: Zakon) usklađuje s Direktivom (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju u cilju osiguranja zdravstvene ispravnosti i čistoće vode namijenjene za ljudsku potrošnju te zaštite zdravlja ljudi od negativnih učinka bilo kakvog zagađenja vode u vidu sprečavanja i suzbijanja širenja zaraznih bolesti putem vode. Krajnji rok za prenošenje odredbi Direktive (EU) 2020/2184 u nacionalno zakonodavstvo država članica Europske unije je 12. siječnja 2023.     Predloženim Zakonom uvodi se pristup sigurnosti vode temeljen na riziku kroz cijeli sustav opskrbe vodom od područja sliva, zahvaćanja, obrade, skladištenja i distribucije do krajnjeg potrošača, koji će se primjenjivati na sve isporučitelje vode. Isto tako uvodi se procjena rizika kućne vodoopskrbne mreže te praćenja parametra Legionelle koja izaziva najveće opterećenje u pogledu zdravlja ljudi u prioritetnim objektima kao što su bolnice, lječilišta, odgojno-obrazovne ustanove, domovi umirovljenika, skupine hotela, skupine kampova, sportske dvorane, trgovački centri, kaznene ustanove i vojarne. Ovim Zakonom uspostavit će se minimalni higijenski zahtjevi za materijale koji dolaze u dodir s vodom te zahtjevi za kemikalije za obradu i medije za filtriranje koji dolaze u dodir s vodom. Nadalje, uspostavit će se ekonomičan i učinkovit sustav monitoriranja/praćenja parametara sukladnosti vode i poboljšat će se sustav informiranja potrošača.  
U raspravi je pohvaljen predloženi zakon koji, prema mišljenju članova Odbora, predstavlja dobar pravni okvir zaštite zdravlja svih stanovnika Republike Hrvatske od negativnih učinaka bilo kakvog zagađenja vode namijenjene za ljudsku potrošnju.  

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći 

z a k lj u č a k

Prihvaća se Prijedlog zakona o vodi za ljudsku potrošnju

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 76. (elektroničkoj) sjednici Odbora, održanoj 18. listopada 2022. raspravljao je o Izvješću o učincima provedbe mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-COV-2 u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 1. lipnja do 31. kolovoza 2022., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. listopada 2022.          
Odbor je o Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Ovo je šesto po redu Izvješće koje se odnosi na razdoblje od 1. lipnja do 31. kolovoza 2022. i obuhvaća aktivnosti koje je u izvještajnom razdoblju poduzimala Vlada, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, državna tijela, jedinice područne (regionalne) samouprave, jedinice lokalne samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima, radi zaštite javnozdravstvenog interesa, odnosno provedbe mjera i postupaka koji su usmjereni na zaštitu zdravlja pučanstva na području Hrvatske uslijed epidemije bolesti COVID-19.
Iako je tijekom izvještajnog razdoblja došlo do pogoršanja epidemiološke situacije tijekom ljetnih mjeseci, zdravstveni sustav nastavio je neometano funkcionirati, stoga nije bilo potrebe za donošenjem novih mjera koje bi zaštitile zdravstveni sustav. Na snazi je ostala mjera nošenja medicinskih maski u zdravstvenim i dijelu socijalnih ustanova, a u ostalim djelatnostima u kojima je do tada bilo obvezno nošenje maski ta se mjera ublažila na razinu preporuke.

Dana 1. lipnja 2022., na bolničkom liječenju bilo je 208 pacijenata s bolešću Covid-19, na intenzivnom liječenju bilo je 10 pacijenata, a na respiratoru 5. Bolnički sustav na taj je dan raspolagao s 1.698 postelja za pacijente oboljele od bolesti COVID-19, od čega 212 postelja u jedinicama intenzivnog liječenja. Popunjenost COVID kapaciteta iznosila je 12,25 %, a popunjenost kapaciteta u jedinicama intenzivnog liječenja iznosila je 4,72 %.

Dana 1. kolovoza 2022., zabilježen je najveći broj pacijenata s bolešću COVID-19 na bolničkom liječenju, njih 696, dok je na intenzivnom liječenju bilo 37 pacijenata, od čega 23 na respiratoru. Bolnički sustav na taj je dan raspolagao s 1.658 postelja za pacijente oboljele od bolesti COVID-19, od čega 215 postelja u jedinicama intenzivnog liječenja.

S obzirom na znatno povećanje broja pacijenata s bolešću COVID-19 na bolničkom liječenju, popunjenost stacionarnih COVID kapaciteta na dan 1. kolovoza 2022., iznosila je 41,98 %, a popunjenost u jedinicama intenzivnog liječenja iznosila je 17,21 %.

Nakon što su razmotrili Izvješće, članovi Odbora većinom su glasova (8 „za“ i 2 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

Prihvaća se

IZVJEŠĆE O UČINCIMA PROVEDBE MJERA IZ ZAKONA O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI TIJEKOM EPIDEMIJE BOLESTI COVID-19 UZROKOVANE VIRUSOM SARS-COV-2 U REPUBLICI HRVATSKOJ, ZA RAZDOBLJE OD 1. LIPNJA DO 31. KOLOVOZA 2022.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                           

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu  politiku na 74. (elektroničkoj) sjednici Odbora, održanoj 27. rujna 2022., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 387, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2022.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predloženim zakonom omogućit će se ujednačeni početak korištenja prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, odnosno početak prava na naknadu za osobne potrebe onim korisnicima koji su ta prava ostvarivali na dan stupanja na snagu Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22. i 46/22., u daljnjem tekstu: Zakon) i ispunjavanju  uvjete za priznavanje prava u skladu sa Zakonom što nije moguće ostvariti na temelju važećih odredbi Zakona. Predloženim će se otkloniti posljedice nejednake dinamike u rješavanju, odnosno početak priznavanja prava bit će ujednačen i više neće ovisiti o organizaciji rada, opterećenosti tijela ili o drugim razlozima. Isto tako, za sve postupke za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja započete nakon stupanja na snagu ovoga prijedloga zakona, kao dan priznavanja prava određen je dan podnošenja urednoga zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti slijedom čega priznavanje prava ne ovisi o trajanju postupka i nema neizvjesnosti oko početka priznavanja prava. Također, Zakon će se horizontalno uskladiti s u međuvremenu donesenim propisima.

Za provedbu ovoga zakona potrebno je osigurati dodatna financijska sredstava u 2022. godini, u iznosu od 435.000,00 kuna preraspodjelom unutar razdjela Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Time će se omogućiti ujednačeni početak priznavanja prava i isplate naknade koja proizlazi iz priznatoga prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja i prava na naknadu za osobne potrebe onih korisnika kojima je pravo bilo priznato u vrijeme stupanja na snagu Zakona i kojima je to pravo priznato sukladno tom Zakonu. Stupanjem na snagu ovoga zakona priznavanje prava više neće ovisiti o trajanju postupka i više neće biti neizvjesnosti oko početka priznatoga prava.      Predloženim zakonom prevenirati će se i eliminirati neujednačenost u postupanju, odnosno početku korištenja prava, nastala ovisno o broju korisnika i opterećenosti nadležnog tijela, i posljedično tome dinamici u rješavanju.

Nakon što su razmotrili zakonski prijedlog članovi Odbora jednoglasno su (7„za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr.med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 74. (elektroničkoj) sjednici Odbora, održanoj 27. rujna 2022., razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 388, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2022.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predloženim zakonom dopunjuje se Zakon o zdravstvenoj zaštiti, odnosno uvode se odredbe o reprezentativnosti na način da se uređuje da se u pregovorima o sklapanju kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji se primjenjuje na liječnike, reprezentativnim sindikatom smatra i liječnički sindikat koji ima najmanje dvadeset posto liječnika članova sindikata od ukupnog broja zaposlenih liječnika na koje se kolektivni ugovor primjenjuje.

Naime, Zakonom o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata („Narodne novine”, br. 93/14. i 26/15.), uređeno je da se u postupku utvrđivanja reprezentativnosti sindikata reprezentativnim sindikatom smatra sindikat koji na razini za koju se utvrđuje reprezentativnost ima najmanje dvadeset posto radnika članova od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika zaposlenih na razini na kojoj se utvrđuje reprezentativnost. Time,  sindikalno organizirani liječnici nisu bili u mogućnosti ostvariti reprezentativnost za sudjelovanje u pregovorima za kolektivni ugovor u području zdravstvene djelatnosti koju izravno obavljaju, jer ne mogu ispuniti uvjete reprezentativnosti sukladno Zakonu o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata. S obzirom na to da obavljanje liječničkog zvanja i djelovanje liječnika kao temeljnog, samostalnog i odgovornog nositelja zdravstvene djelatnosti koja je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i koja osigurava zdravstvenu zaštitu svakom pojedincu, obitelji i cjelokupnom pučanstvu u Republici Hrvatskoj, neophodno je osigurati reprezentativnost liječnika za sudjelovanje u pregovorima u kolektivnom ugovoru kojim će se urediti prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja za plaće i druga materijalna prava radnika.    
Budući da Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, br. 29/18., 35/19., 78/19., 92/19. i 56/20.), vrijedi do 31. prosinca 2022., a sukladno članku 20. Kolektivnog ugovora pregovori za novi kolektivni ugovor moraju započeti 60 dana prije isteka važećeg Kolektivnog ugovora, nužno je donošenje ovoga zakona, po hitnom postupku, kako bi se osiguralo da liječnici, kao temeljni i mjerodavni nositelj zdravstvene djelatnosti, ostvare reprezentativnost za sudjelovanje u pregovorima za novi kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Nakon što su razmotrili zakonski prijedlog članovi Odbora jednoglasno su (7„za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr.med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                         

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 72. sjednici Odbora, održanoj  23. rujna 2022. raspravljao je o Izvješću o učincima provedbe mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-COV-2 u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 1. siječnja do 31. svibnja 2022., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2022.

Odbor je o Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula da je ovo peto po redu Izvješće koje se odnosi na razdoblje od 1. siječnja do 31. svibnja 2022. i obuhvaća aktivnosti koje je u izvještajnom razdoblju poduzimala Vlada, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, državna tijela, jedinice područne (regionalne) samouprave, jedinice lokalne samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima, radi zaštite javnozdravstvenog interesa, odnosno provedbe mjera i postupaka koji su usmjereni na zaštitu zdravlja pučanstva na području Hrvatske uslijed epidemije bolesti COVID-19.

U odnosu na epidemiološke pokazatelje, Izvješće obuhvaća pojavnost Omikron varijante koja je obilježila peti val epidemije uz visoke brojeve novooboljelih početkom godine te smirivanje i stabilizaciju broja oboljelih. Prikazana je također i situacija sa stanjem utrošenosti cjepiva i procijepljenosti stanovništva te pojavnost uvođenja epidemioloških mjera usmjerenih na zaštitu zdravlja stanovništva, sprječavanje ulaska virusa SARS-CoV-2 u zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi i druge ustanove, trgovačka društva i lokalne zajednice, a koje su većinom ukinute 7. travnja 2022. godine.

Tijekom rasprave naglašeno je da Izvješće pokazuje kontinuitet kvalitetne skrbi na ovom području, ali i da je potrebno i dalje ulagati u osvješćivanje na području procijepljenosti populacije. Procijepljenost s prvom dozom bila je zadovoljavajuća (70 posto populacije), ali s drugom i trećom dozom je znatno manja. S tim u vezi, članovi Odbora bili su mišljenja da treba i dalje pojačano raditi na osvješćivanju i zdravstvenoj pismenosti populacije, čime bi se ujedno doprinijelo smanjenju stope smrtnosti od ove bolesti na području cijele Hrvatske.

Nakon što su razmotrili Izvješće, članovi Odbora većinom su glasova (7„za“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

Prihvaća se

IZVJEŠĆE O UČINCIMA PROVEDBE MJERA IZ ZAKONA O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI TIJEKOM EPIDEMIJE BOLESTI COVID-19 UZROKOVANE VIRUSOM SARS-COV-2 U REPUBLICI HRVATSKOJ, ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA DO 31. SVIBNJA 2022.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                               

POTPREDSJEDNICA ODBORA
 prim. mr. Maja Grba Bujević, dr. med

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 71. (elektroničkoj) sjednici, održanoj 13. srpnja 2022. raspravio je Prijedlog zaključka o obvezi osiguranja zakonskog prava na prekid trudnoće na zahtjev u svim ovlaštenim zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Anka Mrak-Taritaš, zastupnica u Hrvatskome saboru,  aktom od 12. svibnja 2022.

Odbor je o Prijedlogu zaključka raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa:022-03/22-12/43, Urbroj:50301-04/12-22-4 od 21. lipnja 2022.

Predloženim Prijedlogom zaključka obvezuje se Ministarstvo zdravstva da u najkraćem roku, a najkasnije do kraja 2022., osigura dovoljan broj liječnika koji obavljaju prekid trudnoće na zahtjev u svim za to ovlaštenim zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj, kako bi zakonsko pravo na prekid trudnoće na zahtjev bilo dostupno neograničeno i neometano. Predlagateljica smatra da je neophodno donijeti ovakav Zaključak jer je riječ o kršenju Zakona o ostvarivanju prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, kao i prava žene na izbor. Kako je navela, prema podacima Platforme za reproduktivnu pravdu iz travnja 2020. u 8 od 29 ovlaštenih zdravstvenih ustanova nije bilo moguće obaviti prekid trudnoće na zahtjev ili uopće dobiti odgovor na pitanje obavljaju li postupak. 

Obrazlažući svoje Mišljenje, Vlada RH napominje da je zdravstveni sustav dostupan svim pacijentima u zakonskim okvirima te da pravo liječnika na priziv savjesti i zakonsko pravo žene na prekid trudnoće ne isključuje jedno drugo. U slučaju da se liječnici pozivaju na zakonsko pravo na priziv savjesti, svaka zdravstvena ustanova obvezna je osigurati obavljanje prekida trudnoće na zahtjev, odnosno angažirati vanjskog suradnika, doktora medicine specijaliste ginekologije i opstetricije. Osim toga, bolničke zdravstvene ustanove obvezne su voditi evidenciju o zdravstvenim radnicima koji su se pozvali na pravo na priziv savjesti.

Članovi Odbora proveli su glasovanje o predmetnom Prijedlogu zaključka. Rezultatom glasovanja (3 „za“, 5 „protiv“ i 1 „suzdržan“) Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku nije podržao PRIJEDLOG ZAKLJUČKA O OBVEZI OSIGURANJA ZAKONSKOG PRAVA NA PREKID TRUDNOĆE NA ZAHTJEV U SVIM OVLAŠTENIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ, zastupnice Anke Mrak-Taritaš.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA  ODBORA 
Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu  politiku na 70. (elektroničkoj) sjednici Odbora održanoj 5. srpnja 2022., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece, drugo čitanje, P.Z.E. br. 278, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2022.
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Ovom Uredbom stavlja se izvan snage Uredba Vijeća (EZ) br. 2201/2003 od 27. studenoga 2003. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanim s roditeljskom odgovornošću. Kao instrument sekundarnog zakonodavstva Europske unije, Uredba Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. izravno je primjenjiva na području država članica te se Zakonom o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 osigurava učinkovita primjena Uredbe i u Republici Hrvatskoj. Njome se naglašava važnost dobrobiti djeteta i izražavanja djetetova mišljenja u postupku te žurno postupanje. Uredbom se uređuje pitanje pravne pomoći, izdavanje potvrda u skladu s Uredbom, pravni lijekovi i izbor suda. U odnosu na tekst zakona koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskome saboru, u Konačnom prijedlogu zakona tekst je samo nomotehnički dorađen.
Kao središnje tijelo Republike Hrvatske za provedbu ove Uredbe određuje se Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, a sudovi, Hrvatski zavod za socijalni rad i Centar za posebno skrbništvo određuju se kao nadležna tijela za provedbu Uredbe. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (11 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE VIJEĆA (EU) 2019/1111 OD 25. LIPNJA 2019. O NADLEŽNOSTI, PRIZNAVANJU I IZVRŠENJU ODLUKA U BRAČNIM SPOROVIMA I U STVARIMA POVEZANIMA S RODITELJSKOM ODGOVORNOŠĆU TE O MEĐUNARODNOJ OTMICI DJECE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr.med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                         

                                                                                         PREDSJEDNICA ODBORA 
         Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu  politiku na 70. (elektroničkoj) sjednici  Odbora,  održanoj 5. srpnja 2022., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama  Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i Uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2001/18/EZ , drugo čitanje P.Z.E. br. 257, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. lipnja 2022. 
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Svrha ovog zakonskog prijedloga je usvajanje izmijenjene odredbe postojeće transponirane Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje, u dijelu koji se isključivo odnosi na javni pristup povjerljivim  informacijama, pri čemu će nadležna EU tijela trebati odvagnuti relevantna prava javnosti na transparentnost u procesu procjene rizika u odnosu na prava podnositelja zahtijeva ili podnositelja obavijesti o GM hrani ili hrani za životinje.

Ovim zakonskim prijedlogom, osim što se usklađuje važeći Zakon s najnovijim zakonodavstvom Europske unije, osigurat će se transparentno, stalno i uključivo obavješćivanje o riziku tijekom cijelog postupka procjene rizika u području hrane, a samim time i GM hrane /hrane za životinje u koji su uključene osobe koje procjenjuju rizik i osobe koje upravljaju rizikom na razini unije i nacionalnoj razini. 

Naime, kako u javnosti na području EU, tako i u Republici Hrvatskoj, postoji određena zabrinutost zbog činjenica da se ocjena sigurnosti hrane Europske agencije za sigurnost hrane (u daljnjem tekstu: EFSA) u području postupka odobravanja GM hrane temelji prvenstveno na studijama koje naručuje industrija. Stoga, kako bi se potrošačima pružila dodatna razina jamstva i osigurao pristup svim dostupnim relevantnim znanstvenim podacima i studijama o predmetu zahtjeva, primjereno je predvidjeti i savjetovanje s trećim stranama, s ciljem utvrđivanja dostupnosti drugih relevantnih znanstvenih podataka. 

U odnosu na tekst Prijedloga zakona u prvom čitanju, u Konačnom prijedlogu zakona nomotehnički je dorađen članak 5. stavak  5. i 6.,  na način da propisuje da naplata novčane kazne na mjestu počinjenja prekršaja nije obligatorna. 
    
Nakon rasprave članovi Odbora jednoglasno su (11„za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i Uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2001/18/EZ.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr.med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                         

   PREDSJEDNICA ODBORA 

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 66. sjednici Odbora održanoj 26. svibnja 2022., raspravljao je o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece, prvo čitanje, P.Z.E. br. 278, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2022.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se ovim Prijedlogom zakona usklađuje hrvatski zakonski okvir s europskim zakonodavstvom te uspostavljaju jedinstvena pravila o nadležnosti za razvod, zakonsku rastavu i poništaj braka, kao i za sporove o roditeljskoj odgovornosti s međunarodnim elementom. Ujedno, jača se pravna sigurnost i povećava fleksibilnost, kao i osigurava bolji pristup sudskim postupcima i veća učinkovitost takvih postupaka.

Ovom Uredbom olakšava se optjecaj odluka te autentičnih isprava i određenih sporazuma u Europskoj uniji utvrđivanjem odredbi o njihovom priznanju i izvršenju u drugim državama članicama te se  nadopunjuje Haška konvencija od 25. listopada 1980. o građanskopravnim vidovima međunarodne otmice djece. Donošenjem ovoga zakona, tj. određivanjem središnjeg tijela i nadležnih tijela, jasno se određuje institucionalni okvir provedbe Uredbe, prepoznajući ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi kao Središnje tijelo Republike Hrvatske, u skladu s uvodnim izjavama Uredbe te određujući prije svega sudove, Hrvatski zavod za socijalni rad i Centar za posebno skrbništvo kao nadležna tijela.
Bez rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (11 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe Vijeća (EU) 2019/1111 od 25. lipnja 2019. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju odluka u bračnim sporovima i u stvarima povezanima s roditeljskom odgovornošću te o međunarodnoj otmici djece, prvo čitanje, P.Z.E. br. 278

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr.med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                         

PREDSJEDNICA ODBORA 
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 65. sjednici, održanoj 18. svibnja 2022., raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna  Državnog  proračuna  Republike  Hrvatske  za  2022.  godinu i projekcija za  2023. i  2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2022.

Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu  i projekcija za 2023. i 2024. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022 godinu.
Predstavnik Ministarstva financija uvodno je predstavio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2022. godinu i projekcije za 2023. i 2024. godinu. istaknuvši da Prijedlog rebalansa uzima u obzir energetsku krizu, dogovor sa sindikatima o rastu osnovice plaća od 1. svibnja te rashode koji se tiču zdravstva. U ovoj godini prognozira se realni rast BDP-a od 3 posto, pri čemu se ključan doprinos očekuje od izvoza roba i usluga te bruto investicija u fiksni kapital. Očekuje se ubrzanje inflacije potrošačkih cijena na 7,8 posto, čemu će snažno doprinijeti rast cijena hrane, nafte te drugih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji, kao i dinamika cijena prehrambenih proizvoda na globalnom i EU tržištu. 
Rebalansom ovogodišnjeg proračuna predlaže se povećanje prihoda za 6,6 milijardi kuna, rashoda za 10,9 milijardi kuna, pa će proračunski deficit opće države po ESA metodologiji porasti za 1,4 milijarde kuna, na 13,4 milijarde ili 2,8 posto BDP-a (s prvotno planiranih 2,6 posto). Udjel javnog duga u BDP-u, pak, nastavlja se smanjivati, ove godine za 3,6 postotnih bodova u odnosu na  godinu ranije te će iznositi 76,2 posto BDP-a.
Najveće povećanje rashoda financiranih iz općih prihoda i primitaka planirano je za sanaciju zdravstva (3,5 mlrd. kuna), mirovine (1,8 mlrd. kuna), rashoda povezanih s posljedicama rata u Ukrajini (1 mlrd. kuna) te za rashoda za zaposlene (550 mil. kuna). 
Kako je predstavnik ministarstva dalje istaknuo, u dijelu ukupnih prihoda proračuna koji iznose 171 milijardu kuna, prihodi od poreza povećani su novim planom u iznosu od 91,1 milijardu kuna. Predsjednicu Odbora zanimalo je iz kojeg je razloga došlo do tako značajnog povećanja od 3,2 milijarde kuna u ovom dijelu u odnosu na prvotni plan proračuna, uzimajući u obzir inflatorna kretanja, ali i visinu sredstava od poreza na goriva. Predstavnik ministarstva s tim u vezi istaknuo je povećanje fiskalizacije u odnosu na prošlu godinu te povećan iznos računa zbog  povećanih gospodarskih kretanja, ali i inflacije i većih cijena. Kako je naglasio, trošarine su snižavane te se s te osnovice ne planira dodatni rast prihoda.

Predstavnik Ministarstva zdravstva u uvodnom dijelu istaknuo je da se Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna RH za 2022. godine financijski plan Ministarstva zdravstva povećava na svim izvorima financiranja za ukupno 4.32 mlrd. kuna te iznosi ukupno 20.355.780.285,00 kuna. Nadalje, financijski plan na limitiranim izvorima financiranja povećava se za ukupno 3.8 mlrd. kuna te ukupno iznosi 9.121.812.112 mlrd. kuna. Najznačajnije povećanje odnosi se na troškove sanacije zdravstvenih ustanova za podmirenje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova i potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala u ukupnom iznosu od 2.498 mlrd. kuna. Rebalansom se također predviđa povećanje iznosa od 1.5 mlrd. kuna na transferu prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, zatim za potrebe isplate po sudskim presudama za osnovicu osigurano je dodatnih 194 mil. kuna, dok za potrebe financiranja zdravstvene zaštite izbjeglica iz Ukrajine predlaže se dodatnih 33 mil. kuna.
Predstavnik Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu HZZO) u svom izlaganju je istaknuo, kako su Izmjene i dopune financijskog plana HZZO-a za 2022. nužne, zbog pokrića povećanih troškova zdravstvene zaštite, u cilju pravovremenog podmirivanja obveza prema ugovornim subjektima i  isplate povećanih troškova naknada zbog privremene nesposobnosti za rad te s tim u vezi, procjene ostvarenja većih prihoda od doprinosa i dodatnih sredstava iz proračuna. Prijedlogom izmjena i dopuna financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu HZZO) za 2022. planirani su ukupni prihodi na razini 32.607.702.000 kuna dok se ukupni rashodi planiraju na razini 32.107.768.000 kuna. 
Ukupno povećanje financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje iznosi 2.5 mlrd. kuna i rezultat je povećanja prihoda od proračunskog transfera za 1.5 mlrd. kuna te očekivanog povećanja prihoda od doprinosa za 1 mlrd. kuna. Predloženo povećanje transfera rezultat je povećanja osnovice plaća u javnom sektoru od 1. svibnja 2022.g. za 4% dok se povećanje očekivanog planiranog prihoda od doprinosa temelji na iznadprosječnim ostvarenjem prihoda od doprinosa u prva četiri mjeseca 2022. Ukupni iznos povećanih prihoda raspoređen je u okviru rashoda na troškove zdravstvene zaštite  u iznosu od 2.270.000.000 kuna, te a na naknade u iznosu od 230.000.000 kuna. 
Naime, u prva četiri mjeseca 2022. došlo je do iznadprosječnog ostvarenja prihoda od doprinosa zbog nadolazeće turističku sezone i većeg broja zaposlenih te povećanja plaća (procjenjuju se veći prihodi od doprinosa za 1.000.000.000 kuna od planom predviđenih). Isto tako, znatno veći broj oboljelih od bolesti COVID-19 tijekom siječnja i veljače prouzročilo je veće troškove zdravstvene zaštite od planiranih sredstava (troškovi testiranja i liječenja, povećanje troškova naknada zbog izostanaka s posla) te posebice veliki troškovi za cjepiva protiv bolesti COVID-19, što je dovelo do ponovnog zaostajanja u plaćanju obveza HZZO-a za lijekove na recepte. 
S tim u vezi, u raspravi su postavljena pitanja o planiranim sredstvima predviđenim ovim rebalansom u odnosu na nabavku i potrošnju cjepiva protiv Covid-19, s obzirom na to da je poznato kako su mnoga uništena zbog isteka roka. Pojedine članove Odbora također je zanimala i javna nabava kao i učinci objedinjene javne nabave na smanjenje potrošnje. Predstavnik Ministarstva zdravstva naglasio je da su uštede evidentne te iznose oko 400 mil. kuna. Članica Odbora postavila je također pitanje o planiranim sredstvima u rebalansu proračuna za pripravnički staž za zdravstvene djelatnike, kao i na kojoj su poziciji  ta sredstva planirana, za što je nužno, prema njezinu mišljenju, raspisati više mjesta i planirati veća sredstava.
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u svom izlaganju istaknula je da se rebalansom proračuna na razdjelu Ministarstva predlaže povećanje od 3.118.939.097 kuna, tako da je sada novi financijski plan  58.175.533.921 kuna. Istaknula je predviđeno povećanje od  157.314.447 kuna za proračunske korisnike u socijalnoj skrbi,  koje se odnosi najvećim dijelom za potrebe isplate socijalnih naknada (povećanje iznosi 24.865.250 kuna), sukladno dinamici isplate do kraja godine (jednokratna naknada – zbog pomoći Ukrajincima  11.200.000 kuna i status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja 13.665.250 kuna). Također je istaknula i povećanje u iznosu od 53.333.621 kuna za ustanove, odnosno domove socijalne skrbi,  koje se odnosi na troškove povećanja uzrokovane stanjem na tržištu energenata i inflacijom, (najviše se odnose na energiju i povećanje troškova hrane), i to za skrb djece i mladeži s poremećajima u ponašanju 3.745.000 kuna, djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi 6.440.000 kuna, osobama s mentalnim oštećenjem 19.210.000 kuna te osobama s tjelesnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjima 23.938.621 kuna.
Tijekom rasprave svi su se složili da su se tijekom 2022. godine, nakon ublažavanja posljedica krize uzrokovane pandemijom COVID-19, pojavili novi izazovi poput geopolitičkih napetosti, nastavka poremećaja u opskrbnim lancima te nestabilnostima financijskih tržišta u okolnostima rastućih inflacijskih pritisaka, na što sve treba pravovremeno odgovoriti. Pohvaljeno je što se vodilo računa o ugroženom kupcu energenata te je predviđena naknada za struju i plin povećana s 200 na 400 kuna, za što je predviđeno povećanje od 263.000.000 kuna. Također su, u segmentu zdravstva, pohvaljene uštede dobivene zbog objedinjene nabave, kao i značajna sredstva upućena zdravstvenom sustavu, koja bi trebala osigurati  njegovo stabilno poslovanje.

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (5 „za“,  1 „suzdržan“ i  1 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I  2023. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2022. godinu i projekcija planova za 2023. i 2024. godinu za:
•    Hrvatske vode,
•    Hrvatske ceste d. o. o., 
•    Centar za restrukturiranje i prodaju, 
•    Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita,
•    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
•    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje,
•    Hrvatske autoceste, d. o. o.,
•    HŽ Putnički prijevoz d. o. o., 
•    HŽ Infrastrukturu d. o. o. 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba– Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.                          

                               PREDSJEDNICA      ODBORA 

                                       Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.
 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 65. sjednici  Odbora, održanoj  18. svibnja 2022., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. svibnja 2022. godine.

Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godine provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu.         
U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se novim Zakonom o proračunu uređuju procesi vezani uz izvršavanje državnog proračuna drugačije nego što je bilo uređeno ranijim zakonom, stoga se ovim Zakonom u odnosu na važeći Zakon o izvršavanju usklađuju postojeće te propisuju nove odredbe za koje obveza proizlazi iz novog Zakona o proračunu. Također, ovim Zakonom brisane su pojedine odredbe važećeg Zakona o izvršavanju, jer su iste uređene novim Zakonom o proračunu te su jasnije propisane pojedine odredbe u odnosu na važeći Zakon o izvršavanju. Propisana je i nova odredba prema kojoj se sredstva za saniranje i posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi uslijed agresije na Ukrajinu mogu odlukom Vlade, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom proračunske godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja. Iz gore navedenih razloga mijenjano je više od polovine odredaba.
Slijedom navedenog, propisane su nove odredbe vezano za uvjete za izdavanje jamstava, u ime i za račun Republike Hrvatske, i to jamstava Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, u okviru provedbe mjera državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji COVID-a – 19 i u okviru drugih mjera podrške gospodarstvu te u okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna Republike Hrvatske u 2022. godini.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova ( 5 „za“, 1 „suzdržan“ i 1 “protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.                          

                            PREDSJEDNICA  ODBORA 

                                       Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.  
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 64. sjednici Odbora održanoj 12. svibnja 2022., raspravljao je o Prijedlogu zakona o medicinskom postupku prekida trudnoće, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 35, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 30. rujna 2020. godine.

Odbor je o prijedlogu Zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor nije raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako je prekid trudnoće, odnosno pobačaj, u Republici Hrvatskoj još uvijek reguliran Zakonom o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. godine („Narodne novine“ broj 18 od 4. svibnja 1978.). Od tada je doživio  tri izmjene, od kojih zadnju 2009. Predloženim novim Zakonom regulira se vrlo osjetljiva materija, koja je važećim propisom nedorečena i zastarjela te je s tim u vezi istaknula rješenje Ustavnog suda RH od 21. veljače 2017., u kojemu se navodi da se nalaže Hrvatskom saboru da u roku od dvije godine donese novi zakon. 

U raspravi, podržali su je pojedini članovi Odbora istaknuvši nužnost donošenja novog Zakona zbog zastarjelosti važećeg, odnosno zastarjelosti pravnih normi, ali i standarda napretka znanosti i medicine. S tim u vezi istaknuli su pojedine pojmove i institute koji su izvan ustavnog pravnog poretka već duži niz godina (zdravstvene organizacije udruženog rada, kazne u dinarima), zbog čega je prema njihovu mišljenju Zakon neprimjenjiv u praksi. Novi Zakon, prema njihovu  mišljenju, trebao bi na suvremeniji i kvalitetniji način štititi pravo žene na privatnost i samoodređenje, a medicinska usluga prekida trudnoće treba biti besplatna i samim time dostupna svim ženama. 

Žene trebaju imati pravo na informiranost, adekvatnu zdravstvenu skrb, odlučivanje o svom reproduktivnom zdravlju kao i pravo na samoodređenje, istaknula je u raspravi predsjednica Odbora. Predloženim Zakonom uvodi se savjetovanje s ginekologom, daje se izbor između pružatelja usluga, izbor između medikamentoznog i kirurškog pobačaja, pruža se veća mogućnost prevencije neželjene trudnoće edukacijom i besplatnom kontracepcijom. Intencija je da pobačaj bude legalan, dostupan i besplatan, unutar javnozdravstvenog sustava, istaknuli su u daljnjem izlaganju. Mišljenja su također da treba drukčije definirati i regulirati problem priziva savjesti, odnosno onemogućavanja pobačaja, pogotovo ako nema liječnika koji bi to izvršili u određenim bolnicama. Također, treba više ulagati u savjetovanje i educiranje, pogotovo mladih, jer je svaki prekid trudnoće za ženu traumatično iskustvo. S tim u vezi, upozorili su na potrebu uvođenja, kao obveznog predmeta u svim školama, zdravstvenog odgoja te ukazivanja na odgovorno spolno ponašanje. 

S potrebom prevencije, edukacije, savjetovanja i podrške, kao i unaprjeđenja i noveliranja Zakona složili su se i ostali članovi Odbora, naglasivši međutim, pravo svakog ljudskog bića na život od trenutka začeća, kao i prava na priziv savjesti. Također, sporna im je odredba koja propisuje pravo maloljetnicama koje su navršile 16 godina na zahvat bez suglasnosti roditelja, stoga su mišljenja da je potrebno sveobuhvatno pristupiti rješavanju ovih pitanja, zbog čega ne podržavaju predložena rješenja sadržana u predmetnom Zakonu.

Nakon provedene rasprave Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku većinom glasova (3 „za“, 7 „protiv“ i 1 „suzdržan“) nije podržao ZAKON O MEDICINSKOM POSTUPKU PREKIDA TRUDNOĆE, P. Z. br. 35

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 61. sjednici Odbora održanoj 5. svibnja 2022. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 214, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2022.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Sukladno djelokrugu Odbora u fokusu rasprave razmatrane su zakonske odredbe vezane za zdravstvene preglede vozača te obveza liječnika da prijavljuju privremenu promjenu zdravstvenog stanja, kao i obvezu dostave takve obavijesti o vozačevoj privremenoj nesposobnosti za sigurno upravljanje motornim vozilom Ministarstvu unutarnjih poslova, odnosno policijskoj upravi ili postaji.

S tim u vezi, članovi Odbora izrazili su u raspravi svoje negodovanje zbog neprihvaćanja njihovih primjedbi i prijedloga iznesenih u prvom čitanju Zakona, smatrajući da je trebalo uvažiti mišljenje struke. Potpredsjednica Hrvatske liječničke komore (u daljnjem tekstu: Komora) opetovano je iznijela stavove Komore i liječnika obiteljske medicine koji se odnose na to da liječnici prijavljuju svaku, pa i trenutnu promjenu zdravstvenog stanja ili uzimanja nekog lijeka te prekršajnu odgovornost ako to ne učine.

Naime, primjenom ovog zakona liječnici bi postali izloženi prekršajnom postupku ako ne postupe po zakonu, dok bi provođenjem zakona kršili institut liječničke tajne te nepovratno narušili povjerljiv odnos liječnika i pacijenta, čime bi ujedno bili izloženi i povećanoj stopi verbalnog ili fizičkog nasilja nezadovoljnih pacijenata, izneseno je u raspravi. Ovakvim zakonskim rješenjem stvara se pravna nesigurnost u kojoj svaki liječnik može prekršajno odgovarati za odluku o svom pacijentu, a ujedno se otvara i mogućnost osiguravajućim društvima da tuže liječnike i od njih traže nadoknadu štete.

Umjesto predloženih rješenja predlažu uvođenje redovitih sistematskih pregleda prema dobnim skupinama vozača, strožu primjenu zakona i intenzivnije kontrole na cestama kao i intenzivne edukativne kampanje o opasnostima prebrze vožnje, vožnje bez pojasa, s mobitelom ili vožnje pod utjecajem alkohola. Predložili su  također izmjene u izričaju te da se u članku 233. stavak 1., umjesto: „zdravstvene ustanove dužne su izdati uvjerenje i dostaviti ga u roku od osam dana policijskoj upravi“ propiše mogućnost na način da “zdravstvene ustanove mogu izdati uvjerenje i dostaviti ga u roku od osam dana policijskoj upravi“.

Kako su se u nastavku rasprave svi složili, nesporna je namjera ovog Zakona koja se ogleda u sigurnosti prometa na cestama i sigurnosti upravljanja motornim vozilima. Najvažnija treba biti osobna odgovornost građana i ne bi je trebalo prebacivati na liječnike. Također, važno je poraditi još na nekim stvarima, kao što je npr. popis bolesti i lijekova uz koje se ne smije upravljati vozilom. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6„za“, 1 „suzdržan“ i 2 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr.med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                         

PREDSJEDNICA ODBORA 
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 60. sjednici održanoj 28. travnja 2022. raspravljao je o Prijedlogu za iskazivanje  povjerenja Marinu Piletiću za obavljanje dužnosti ministra  rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2022.  

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora navedeni Prijedlog raspravio je na temelju odredbe članka 84., članka 119. stavka 6. i stavka 7. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo, na zajedničkoj sjednici s Odborom za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo i Odborom za obitelj, mlade i sport.
    
Nakon provedene rasprave Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku  većinom  glasova  (7 „za“ i 3 „protiv“) podupire Prijedlog za iskazivanje povjerenja Marinu Piletiću, za obavljanje dužnosti ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
    
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr.med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                         

      
PREDSJEDNICA  ODBORA

Renata Sabljar- Dračevac, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 59. sjednici  Odbora, održanoj 22. travnja 2022., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predmetima opće uporabe, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  8. travnja 2022.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se Konačnim prijedlogom Zakona detaljnije uređuju opći uvjeti koje moraju ispunjavati predmeti opće uporabe, nadzor nad proizvodnjom i stavljanjem istih na tržište  te se definira nadležnost Državnog inspektorata za izradu i provedbu programa monitoringa predmeta opće uporabe, koji se temelji na procjeni rizika uz poštovanje kriterija iz članka 11. stavka 3. Uredbe (EU) 2019/1020 i po propisima kojima su uređene službene kontrole hrane. Definiraju se i nove odredbe nadležnog inspekcijskog tijela u obavljanju nadzora radi provjere zdravstvene ispravnosti. Zatim se uređuje  odredba kojom su ovlašteni laboratoriji dužni Državnom inspektoratu kao tijelu za nadzor tržišta uz svaki Ispitni izvještaj prema kojem je uzorak neispravan odnosno nesukladan, izraditi i procjenu rizika tog proizvoda.

U odnosu na Prijedlog zakona, Konačni prijedlog zakona nomotehnički je dorađen na način da se ne isključuje primjena općih propisa, odnosno ne propisuje se isključiva primjena posebnih propisa za dio pojmova koji su već propisani europskim propisima te se utvrđuje da je njihovo značenje propisano Uredbom (EU) 2019/1020 i Uredbom (EU) 765/2008. Također, usvojen je prijedlog da obavijest o proizvodu (deklaracija) mora biti na hrvatskom jeziku.

U raspravi, članovi Odbora pohvalili su izmjene kojima je dodano u članku 7. Konačnog prijedloga zakona da istaknuta obavijest o proizvodu (deklaracija), mora biti na hrvatskom jeziku. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“)odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje  

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PREDMETIMA OPĆE UPORABE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr.med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                         

PREDSJEDNICA ODBORA 
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 59. sjednici  Odbora, održanoj 22. travnja 2022., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o Registru osoba s invaliditetom, drugo čitanje P. Z. br. 244 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  8. travnja 2022.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naglasio je kako je Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom donesen prije dvadeset godina, a s obzirom na to da je u međuvremenu došlo do niza promjena u sustavima izvora podataka o osobama s invaliditetom i informatizaciji njihovih službenih evidencija/registara, potrebno je ovo područje urediti novim zakonom. Primjenom novog Zakona, sustavi koji skrbe za osobe s invaliditetom moći će na jednostavniji način na temelju podataka iz Registra, donositi politike i odluke o ovoj izrazito vulnerabilnoj populaciji, kao i o ostvarivanju njihovih prava iz svoje nadležnosti te će se unaprijediti komunikacija između izvora podataka elektroničkim putem i ukloniti nepotrebne administrativne procedure.

S tim u vezi članovi Odbora osvrnuli su se na članak 19. stavak 2. koji propisuje korištenje zbirnih statističkih pokazatelja, smatrajući da bi ih trebalo proširiti na način koji bi obuhvaćao šire socio-ekonomske i druge podatke (npr. o razlozima smrti), kako bi se mogli koristiti i za veći broj znanstvenih i stručnih istraživanja.

Tijekom rasprave, članovi Odbora podržali su donošenje ovog zakona i složili se da će se njime osigurati bolji obuhvat i ubrzati razmjena podataka, međutim članica Odbora bila je mišljenja da je ovim zakonom propušteno dobivanje statusa osobe s invaliditetom, odnosno izdavanja službene potvrde o statusu osobe s invaliditetom, s čime se nije složio predstavnik Ministarstva zdravstva istaknuvši cilj donošenja Zakona, koji se prema njegovu mišljenju, ogleda u prikupljanju podataka, a ne izdavanju potvrda. 

Nakon rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O REGISTRU OSOBA S INVALIDITETOM

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr.med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 57. sjednici  Odbora,  održanoj 6. travnja 2022., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, s Konačnim  prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 267, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. ožujka 2022. 

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je Vijeće Europske unije 4. ožujka 2022. donijelo Provedbenu odluku o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu članka 5. Direktive 2001/55/EZ, koja ima učinak uvođenja privremene zaštite (SL L 71, 4.3.2022.) - u daljnjem tekstu: Provedbena odluka Vijeća EU, a Vlada Republike Hrvatske donijela je, na sjednici održanoj 7. ožujka 2022., Odluku o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine.

Ovim se ovim zakonskim prijedlogom stoga uređuje, obzirom na izvanrednu i iznimnu prirodu situacije, privremena zaštita za raseljene osobe iz Ukrajine, koja bi im trebala omogućiti da ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i osigurane osobe iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, odnosno kao i azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom. 

Sukladno Zakonu, stranac pod privremenom zaštitom ima pravo na hitnu medicinsku pomoć pod kojom se podrazumijeva pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji su nužni u otklanjanju neposredne opasnosti po život i zdravlje, a ranjive skupine odgovarajuću medicinsku i drugu pomoć.

Nadalje, istaknuo je da je stupanje na snagu ovoga zakona potrebno što prije moguće, što je u najboljem interesu osoba pod privremenom zaštitom, jer pridonosi zaštiti njihovih života i njihova zdravlja. Sredstva potrebna za provođenje ovoga zakona osigurat će se na aktivnosti A7930007 Zdravstvena zaštita stranaca preraspodjelom sredstava u okviru Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu te se očekuje značajni fiskalni učinak na državni proračun Republike Hrvatske.

U raspravi svi članovi Odbora pohvalili su učinkovitost i brzinu kojom je naš zdravstveni sustav odgovorio na zaštitu ukrajinskih državljana koji se sada nalaze u Republici Hrvatskoj, na žalost, dijelom i kroz naše iskustvo i stradavanja u Domovinskom ratu.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7„za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU I ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI STRANACA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr.med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 57. sjednici  Odbora,  održanoj 6. travnja 2022., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 268,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  31. ožujka 2022. 

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim zakonom osigurava ostvarivanje naknada i usluga u sustavu socijalne skrbi osobama pod privremenom zaštitom, u skladu s Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2022/382 od 4. ožujka 2022. o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu članka 5. Direktive 2001/55/EZ koja ima učinak uvođenja privremene zaštite (SL L 71, 4.3.2022.) i Odlukom o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine, koju je donijela Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 7. ožujka 2022.

Stoga se predlaže i donošenje ovoga zakona po hitnom postupku, kako bi osobe pod privremenom zaštitom ostvarile naknade i usluge u sustavu socijalne skrbi, u istom opsegu kao i stranci pod supsidijarnom zaštitom i azilanti.

Ukupna dodatna financijska sredstava potrebna za provođenje ovoga zakona na Razdjelu 086 - Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, u 2022. iznose 45.141.500,00 kuna te u 2023. i 2024. iznose 53.963.500,00 kuna godišnje.  Procjenjuje se kako će trošak jedinica lokalne samouprave u 2022. iznositi 450.000,00 kuna, a u 2023. i 2024. iznosit će 675.000,00 kuna godišnje. 

Tijekom rasprave članovi Odbora pohvalili su učinkovitost i brzinu kojom je naš sustav odgovorio na zaštitu ukrajinskih državljana koji se sada nalaze u Republici Hrvatskoj,  a pogotovo mjere koje su provedene u svrhu organizacije smještaja osoba s invaliditetom u ustanove socijalne skrbi.

Nakon rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7„za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr.med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 56. sjednici održanoj 31. ožujka 2022. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Vijeća o okviru mjera za osiguranje isporuke medicinskih protumjera potrebnih tijekom krize u slučaju izvanrednog stanja u području javnog zdravlja na razini Unije COM (2021) 577, koje je Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 16. ožujka 2022. 
Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Vijeća o okviru mjera za osiguranje isporuke medicinskih protumjera potrebnih tijekom krize u slučaju izvanrednog stanja u području javnog zdravlja na razini Unije COM (2021) 577, Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom KLASA: 022-03/21-07/431, URBROJ: 50301-21/22-21-5 na sjednici održanoj 15. studenoga 2021.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva zdravstva. Vezano uz Prijedlog predmetne uredbe članovi Odbora podržali su Stajalište Republike Hrvatske imajući u vidu potrebu revizije okvira za zdravstvenu sigurnost, kojim se predlaže snažniji i sveobuhvatniji pravni okvir za pripremu Unije za zdravstvene krize i odgovor na njih. Naime, kao dio odgovora na izazove s kojima se EU susrela od početka pandemije izazvane COVID-19, EK je ustrojila Europsko tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize Health Emergency Preparedness and Response Authority (HERA) kao svoju ustrojstvenu jedinicu koja će imati dva načina rada: mirnodopski (kada se gradi pripravnost) i krizni (kada se odgovara na krizu). 
Prijedlogom uredbe predlaže se propisivanje pokretanja sustava kriznog upravljanja koji bi osigurao stabilnu opskrbu unutarnjeg tržišta medicinskim protumjerama, a temeljem naučenih lekcija tijekom krize izazvane pojavom bolesti COVID-19. Njime će se posebice proglasiti zdravstvena kriza na razini EU-a te omogućiti EK/HERI poduzimanje mjera radi osiguranja stabilne opskrbe medicinskim protumjerama relevantnim za krizu.
U raspravi, članovi Odbora pozdravili su početak pregovora o Prijedlogu uredbe Vijeća o okviru hitnih mjera povezanih s medicinskim protumjerama u slučaju javno zdravstvene krize na razini Unije i Komunikacije EK „Izgradnja europske zdravstvene unije: jačanje otpornosti EU-a na prekogranične prijetnje zdravlju“ te su podržali Stajalište RH uz napomenu da je potrebno osigurati dostatan vremenski okvir za tijek pregovora, s obzirom da se radi o osjetljivim područjima iz nadležnosti država članica.  
RH posebno pozdravlja pristup koji ce omogućiti HERI praćenje čitavog vrijednosnog lanca za opskrbu tržišta; od osiguranja razvoja i proizvodnje sve do distribucije lijekova, cjepiva i drugih relevantnih zdravstvenih protumjera, smatrajući da je to ispravan put za osigurati stabilnu opskrbu zdravstvenim protumjerama tijekom eventualnih budućih kriznih situacija u području zdravstva.
Članovi Odbora slažu se sa Stajalištem u kojem RH smatra potrebnim u području zdravstva jasno povezati aktivnosti iz faze pripravnosti s aktivnostima iz faze odgovora na krizu, a koje podrazumijevaju aktivaciju kriznog mehanizma u okviru HERE. U tom kontekstu RH smatra da uspostava popisa nužnih medicinskih protumjera i proizvodnih pogona za proizvodnju istih pripada u fazu pripravnosti za krizu.
Također, slažu se i s mišljenjem kojim RH izražava određeni stupanj nezadovoljstva što je uloga DČ u radu HERE svedena na savjetodavnu i razumiju pravna ograničenja koja nosi osnivanje novog tijela EU-a, koje bi se u potpunosti financiralo iz proračuna EU-a, u trenutku kada je proračun donesen.
Kao i RH, članovi Odbora podržavaju napore u smislu boljeg integriranja istraživačkih i tehnoloških projekata te bolje koordinacije ključnih dionika, uključujući onih iz istraživačkog sektora, a u svrhu pravodobnih reakcija na javnozdravstvene krize. U raspravi, naglasili su važnost transparentnog, usklađenog i komplementarnog korištenja sredstava programa Unije s jasnom dodanom vrijednosti u svrhu postizanja odgovarajućeg i održivog odgovora, odnosno hitnih mjera.

Nakon provedene rasprave, sukladno članku 152. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora  jednoglasno je (8 „za“) utvrdio sljedeće 

                    M I Š LJ E NJ E

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Vijeća o okviru mjera za osiguranje isporuke medicinskih protumjera potrebnih tijekom krize u slučaju izvanrednog stanja u području javnog zdravlja na razini Unije COM (2021) 577

    PREDSJEDNICA  ODBORA 

     Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 56. sjednici održanoj 31. ožujka 2022. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Agenciji europske unije za droge COM (2022) 18, koje je Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 16. ožujka 2022. 
Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o Agenciji europske unije za droge COM (2022) 18, Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom, KLASA: 022-03/22-07/66, URBROJ: 50301-21/06-22-2 na sjednici održanoj 1. ožujka 2022.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva zdravstva i pomoćnik ravnatelja za suzbijanje zlouporabe droga Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Vezano uz Prijedlog predmetne uredbe, članovi Odbora podržali su Stajalište Republike Hrvatske, imajući u vidu potrebu usuglašavanja novog mandata Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), kojim se predviđa preustroj EMCDDA u Agenciju za droge EU, kako bi se osiguralo da ona igra snažniju ulogu u rješavanju trenutnih i budućih izazova povezanih s problemom droga. Predložene izmjene ojačale bi ulogu  EMCDDA u identificiranju i rješavanju trenutnih i budućih izazova vezanih uz droge u EU, osobito u području procjene prijetnji o novim razvojima u vezi s drogama koje bi mogle negativno utjecati na javno zdravlje i sigurnost, praćenja uporabe više droga istovremeno (polyuse), tj.  korištenju drugih sredstava ovisnosti uz droge, razmjene informacija i trendova u okviru nove virtualne mreže nacionalnih forenzičkih i toksikoloških laboratorija DČ, pružanja podrške ne samo o zdravstvenim pitanjima, već i o tržištima droga i ponudi droga, uz jačanje mreže nacionalnih kontaktnih točaka zaduženih za pružanje relevantnih podataka Agenciji.
U raspravi, članovi Odbora podržali su Stajalište RH kojim se podržavaju mjere koje se donose na europskoj razini u cilju zaštite javnog zdravlja, sigurnosti i pružanja učinkovitog odgovora na izazove vezane uz suzbijanje zlouporabe droga te prijedlog Uredbe koja za cilj ima revidirati postojeći mandat EMCDDA.
Također, u odnosu na otvorena pitanja RH, članovi Odbora podržali su potrebu da se provede daljnja temeljita rasprava o Prijedlogu uredbe, osobito u odnosu na moguće nove obveze za RH i prateće financijske implikacije za resorna tijela: Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo unutarnjih poslova i  Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Nakon provedene rasprave, sukladno članku 152. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora jednoglasno je (8 „za“) utvrdio sljedeće 

                    M I Š LJ E NJ E

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o Agenciji europske unije za droge COM (2022) 18

    PREDSJEDNICA  ODBORA 

     Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 52. sjednici Odbora održanoj 9. ožujka 2022. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, drugo čitanje, P.Z.E. br. 180, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. veljače 2022.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se predloženim Zakonom revidiraju dosadašnja pozivanja na relevantne propise Europske unije s obzirom na to da su u međuvremenu doneseni novi propisi, odnosno Europska agencija za sigurnost hrane provodi evaluaciju prehrambenih enzima s tim da će, po dovršetku procjene svih enzima, utvrditi Popis prehrambenih enzima Zajednice s propisanim specifikacijama i uvjetima uporabe.

Nadalje, predloženim zakonom vrši se administrativno rasterećenje gospodarskih subjekata na način da se iz važećeg Zakona brišu odredbe o obvezi prijave prije stavljanja na tržište i uporabe prehrambenih enzima u proizvodnji hrane te upis u Registar enzima, čime će se ukinuti nepotrebne administrativne procedure te se također jasnije definiraju prekršajne odredbe, a visine novčanih kazni prilagođavaju se težini počinjenog prekršaja, uzimajući u obzir mogući utjecaj na zdravlje i zaštitu interesa potrošača. Kako je nadalje istaknuo, u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na Prijedlog zakona nastale su samo određene nomotehničke razlike.

U raspravi, predsjednica Odbora izrazila je svoje nedoumice zbog, prema njezinu mišljenju, prakse nepoštivanja Zakona, s obzirom na to da je u konkretnom slučaju Zakonom o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, donesenom 2013. („Narodne novine", br. 39/13.), člankom 9. važećeg Zakona propisana obveza upisa u Registar enzima, međutim,  spomenuti Registar do sada nije uspostavljen. Također je izrazila svoju bojazan da, iako se radi o usklađivanju s propisima Europske unije, ove izmjene Zakona predstavljaju smanjenje prava potrošača i nisu u njihovu interesu.

S druge strane, pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da je Europska unija osigurala dobar sustav kontrole nad uporabom prehrambenih aditiva, aroma i prehrambenim enzimima te da primjeri čestog povlačenja proizvoda s polica trgovina pokazuju da se vodi računa o zaštiti prava potrošača. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6„za“i 2 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PREHRAMBENIM ADITIVIMA, AROMAMA I PREHRAMBENIM ENZIMIMA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.            

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu  politiku na 52. sjednici  Odbora,  održanoj 9. ožujka 2022., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama  Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i Uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2001/18/EZ (EU), prvo čitanje P.Z.E. br. 257 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  3. ožujka 2022. 
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Prijedlogom zakona vrši usklađivanje s odredbama Uredbe (EU) 2019/1381, prema kojoj su države članice u obvezi prijenosa direktiva u svoja nacionalna zakonodavstva. Time će se osigurati transparentno, stalno i uključivo obavješćivanje o riziku tijekom cijelog postupka procjene rizika, u koji su uključene osobe koje procjenjuju rizik i osobe koje upravljaju rizikom na razini Europske unije i nacionalnoj razini. Evaluacijom općih propisa o hrani, samim time i propisa o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje, utvrđeno je da je segment analize rizika koji se odnosi na obavješćivanje o riziku hrane nedovoljno učinkovit i transparentan, što utječe na negativno povjerenje potrošača u ishod procesa analize rizika hrane, a posebno u procjenjivanju sigurnosti genetski modificirane hrane i hrane za životinje.
Predloženim zakonom osigurat će se transparentno, stalno i vjerodostojno obavješćivanje o riziku tijekom cijele analize rizika među svim dionicima u postupku odobravanja genetski modificirane hrane i hrane za životinje (pravne osobe koje procjenjuju rizik i nadležna tijela koja upravljaju rizikom na nacionalnoj razini te osobe koje su odgovorne za stavljanje genetski modificirane hrane na tržište Europske unije), s ciljem zaštite zdravlja ljudi, životinja, biljaka i okoliša, odnosno interesa potrošača.
Tijekom rasprave imenovani član Odbora izrazio je svoju bojazan da se predloženim zakonom još uvijek nisu uspostavili ozbiljniji mehanizmi i uspostavile i razvile mreže onih koji mogu utvrditi eventualnu prisutnost GMO koncentracije u pojedinim prehrambenim proizvodima. S tim u vezi, smatra da bi se trebalo razmišljati i o korištenju PCR dijagnostike, koja je i u ovom dijelu primjenjiva, a koju sada gotovo svi imaju i stručno su i tehnički kapacitirani za njezinu izvedbu. 
    
    
Nakon rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9„za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći 

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama  Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje i Uredbe (EZ) br. 1830/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. godine o sljedivosti i označavanju genetski modificiranih organizama i sljedivosti hrane i hrane za životinje proizvedenih od genetski modificiranih organizama kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2001/18/EZ (EU),

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da  ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr.med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                         

   PREDSJEDNICA ODBORA 

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 52. sjednici održanoj 9. ožujka 2022. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o doplatku za djecu, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 67, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 16. studenoga 2020. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. 

U uvodnom dijelu predlagateljica je objasnila da ovaj prijedlog zakona stavlja zaštitu i interes obitelji, a posebno djeteta u prvi plan, navodeći kako je intencija značajno intervenirati u sustav obiteljskih potpora. Donošenje zakona po hitnom postupku obrazložila je potrebom što žurnijeg povećanja iznosa doplatka za djecu, kao odgovor na ublažavanje krize po standard obitelji s djecom te zaštitom od rizika siromaštva. 

Predlagatelji smatraju kako je definiranjem imovinskog cenzusa izmjenom Zakona u 2018. godini postignuto povećanje broja korisnika dječjeg doplatka te smatraju kako je sada trenutak kada bi se trebao povećati i iznos svim korisnicima. Ovim izmjenama predlažu povećanje proračunske osnovice po djetetu za 50% te bi prema tome za dijete iz prve skupine dječji doplatak bio u visini od 449,01 kuna, umjesto dosadašnjih 299,34 kuna, za dijete iz druge skupine 374,17 kuna, umjesto sadašnjih 249,45 kuna, a u trećoj skupini bi iznosio 299,34 kuna, umjesto sadašnjih 199,56 kuna. Predlagatelj smatra kako je za provođenje Zakona potrebno osigurati 860 milijuna kuna iz Državnog proračuna.

Obrazlažući mišljenje Vlade RH na navedeni akt predstavnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade istaknula je da Vlada RH ne podržava donošenje predloženog zakona jer nisu navedene sve kategorije korisnika doplatka za djecu na koje bi se odnosila predviđena izmjena, kao ni projekcija očekivanog broja korisnika doplatka za djecu koji bi na temelju Prijedloga zakona mogli ostvariti to pravo. Također, u Državnom proračunu RH za 2021. niti u projekcijama za 2022. i 2023. godinu, nisu osigurana potrebna sredstva za provedbu ovoga zakona.

U raspravi, dok su pojedini članovi Odbora bili mišljenja da na suzbijanje dječjeg siromaštva Vlada RH ne djeluje samo propisivanjem prava na doplatak na djecu, nego i drugim mjerama te da treba pričekati donošenje novog Zakona o doplatku za djecu, kojeg se Vlada obvezala donijeti, drugi su bili mišljenja da je potrebno što hitnije djelovati po tom pitanju, tim više što su uvelike porasli i troškovi života te bi istovremeno trebalo razmisliti i o drugačijem izračunu u pogledu ostvarivanja prava i isplate dječjeg doplatka.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora proveli su glasovanje. Rezultatom glasovanja (3 „za“ i 6 „protiv“) Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku nije podržao PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU, P. Z. br. 67 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 50. sjednici održanoj 24. veljače 2022. raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopunama Obiteljskog zakona, prvo čitanje, P. Z. br. 65, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila zastupnica Anka Mrak-Taritaš aktom od 12. studenoga 2020. 
Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. U uvodnom dijelu predlagateljica je objasnila da ovaj prijedlog dopuna Obiteljskog zakona stavlja zaštitu i interes djeteta u prvi plan i eliminira nelogične i pravno neodržive nedosljednosti zbog kojih posvojena djeca imaju različiti pravni tretman i različitu razinu pravne zaštite. Naime, djeci posvojenoj po Obiteljskom zakonu iz 2015. osigurana je pravna zaštita, dok djeci posvojenoj po Obiteljskom zakonu iz 2003. te Obiteljskom zakonu iz 2014. ta pravna zaštita je trajno uskraćena, jer im nije omogućena retroaktivna izmjena OIB-a, čime su prava i interesi jednog broja posvojene djece trajno ugrožena. 
Obrazlažući mišljenje Vlade RH na navedeni akt predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike istaknula je da Vlada RH ne podržava donošenje predloženog zakona, jer se on odnosi na određivanje novog osobnog identifikacijskog broja djetetu posvojenom prije stupanja na snagu važećeg Obiteljskog zakona ("Narodne novine", br. 103/15., 98/19. i 47/20.), odnosno koje je posvojeno po Obiteljskom zakonu 2003. Određivanje novog osobnog identifikacijskog broja posvojeniku odnosi se na pojedine slučajeve kada je potrebno zaštititi prava i interese djeteta, a ne na sve posvojenike, koja bitna činjenica je zanemarena u Prijedlogu zakona. Člankom 217. stavkom 2. Obiteljskog zakona propisano da su podaci o posvojenju službena tajna, čime se štiti pravo na privatnost i dostojanstvo posvojenika te se štiti od zlouporabe privatnosti. Dakle, tajan je i osobni identifikacijski broj posvojenika, neovisno o tome je li rješenjem o posvojenju određen novi osobni identifikacijski broj ili nije. 
Nadalje, Prijedlog zakona nije u skladu s člankom 100. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/09.) koji propisuje da ako javnopravno tijelo rješenjem nije riješilo sva pitanja koja su predmet postupka, može se, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, donijeti rješenje o pitanjima koja nisu riješena (dopunsko rješenje). Ovdje se ne radi o pitanju koje je postojalo u trenutku vođenja postupka i koje nije riješeno, već se radi o novom zahtjevu. Iste primjedbe odnose se i na predloženu izmjenu članka 215. stavka 4. Obiteljskog zakona.

U raspravi pojedini članovi Odbora ustvrdili su da, iako se radi o manjem broju djece (prema nekim procjenama od prije tri godine manje od stotinjak djece), ipak bi se prema njima trebalo primijeniti načelo primjene najpovoljnijeg prava. Prema njihovu mišljenju, time bi se osigurao jednak pravni tretman i jednaka pravna zaštitu svoj posvojenoj djeci, neovisno o vremenu posvojenja, a prije svega, zaštita identiteta posvojene djece i zaštita osobnog i obiteljskog života kao i zaštita od zloupotreba privatnosti i osobnih podataka, s čime se je na kraju složila i predlagateljica, istaknuvši da se s tim u vezi vode pregovori i odvija komunikacija između resornog ministarstva, pravne struke i Adopte, udruge za potporu posvajanju.
    
Nakon provedene rasprave članovi Odbora proveli su glasovanje. Rezultatom glasovanja (3 „za“, 4 „protiv“ i 1 „suzdržan“) Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku nije podržao PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNAMA OBITELJSKOG ZAKONA, P. Z. br. 65 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.                                                                                                                                          

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 50. sjednici održanoj 24. veljače 2022. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, P.Z. br 215, prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Socijaldemokrata, aktom od 12. studenoga 2021. 
Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
U uvodnom dijelu predstavnica predlagatelja objasnila je razloge za podnošenje ovog prijedloga Zakona, kojim se predlaže povećanje novčane naknade za puno radno vrijeme zaposlenom ili samozaposlenom roditelju djeteta s težim smetnjama u razvoju, za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života, sa 70 % proračunske osnovice i koja sada iznosi 2.328,20 kuna mjesečno,  na 100 % proračunske osnovice mjesečno. Za provedbu predloženog Zakona potrebno je osigurati 132 milijuna kuna u 2022. godini.
    Obrazlažući mišljenje Vlade RH na navedeni akt predstavnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade predložila je da se isti ne prihvati s obzirom na to da za njegovu provedbu nisu planirana dodatna sredstva u Državnom proračunu RH za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. te da je predlagatelj pogrešno naveo poziciju s koje se u državnom proračunu RH osiguravaju sredstva za provedbu prava na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. Naime, od 2015. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje više nije glava unutar razdjela Ministarstva zdravstva, nego je izvanproračunski korisnik državnog proračuna, a sredstva za provedbu predmetnog prava osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, na razdjelu 037 Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade. Također je iznijela podatke prema kojima pravo na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju trenutno koristi 5.094 korisnika, dok ih još 6.431 koristi mogućnost rada sa skraćenim radnim vremenom. Kako je naglasila, jedan od primarnih ciljeva u narednom razdoblju je izmijeniti zakonodavstvo u području rodiljnih i roditeljskih potpora, a koje bi se pozitivno odrazile na sve skupine zaposlenih i samozaposlenih korisnika za vrijeme korištenja prava na rodiljne i roditeljske potpore.
    U raspravi pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da, iako je pogrešno navedena pozicija na kojoj bi se trebala osigurati sredstva za provedbu ovog prava, predložena izmjena značajno bi doprinijela pozitivnom socijalnom učinku koji bi poboljšao materijalni status korisnika prava na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora proveli su glasovanje. Rezultatom glasovanja (3 „za“, 4 „protiv“ i 1 „suzdržan“) Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku nije podržao PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA, P. Z. 215

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 50. sjednici održanoj 24. veljače 2022. raspravljao je o Prijedlogu rezolucije o  Izvješću o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima u EU u kontekstu zdravlja žene, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Hrvatskih suverenista aktom od 25. lipnja  2021. 
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
U uvodnom dijelu predlagatelj je objasnio razloge za podnošenje ovog prijedloga Rezolucije. Pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, kao i obrazovanju, smatraju jednim od najvažnijih zadataka moderne države. Kako je istaknuo, Republika Hrvatska se zalaže za poštivanje ljudskih prava u Hrvatskoj i u inozemstvu, a nadležnost u području zdravstvene zaštite je pod isključivom ingerencijom Republike Hrvatske prema članku 168. stavku 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i nije prenesena na Europsku uniju. Predlagatelj je mišljenja da treba pozdraviti svaki napor bilo kojeg subjekta da se institucijama Republike Hrvatske pruži nepristrana i stručna pomoć utemeljena na dokazima čak i u onim domenama koje spadaju u isključivu nadležnost institucija Republike Hrvatske. 
Predlagatelj smatra da bi donošenjem predložene Rezolucije Hrvatski sabor čvrsto stao iza činjenice da pitanja koja se tiču zdravstvene politike i obrazovanja spadaju u nadležnost nacionalnih država, članica Europske unije. Smatraju da izvješće o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima u EU u kontekstu zdravlja žena krši načelo supsidijarnosti i prekomjerno prelazi nadležnost Europskog parlamenta. Stoga se odredbe ovog Izvješća neće ni na koji način primjenjivati unutar nacionalnog zakonodavstva Republike Hrvatske. Hrvatska cijeni napore Europskog parlamenta da aktivno pomaže državama članicama i potiče ih na neprestani rad na poboljšanju stanja u zdravstvu i obrazovanju, a posebno u zdravstvu i obrazovanju žena. Hrvatska smatra svojim prioritetom razvoj što kvalitetnije zdravstvene zaštite i obrazovanja, kao i poštivanje ljudskih prava.
Obrazlažući mišljenje Vlade RH na navedeni akt predstavnik Ministarstva zdravstva istaknuo je da Vlada Republike Hrvatske ne podržava donošenje predloženog  jer je navedena Rezolucija Europskog parlamenta donesena na temelju članka 54. Poslovnika Europskog parlamenta (izvješća o vlastitoj inicijativi) i ne predstavlja zakonodavni akt Europskog parlamenta, odnosno akt donesen u zakonodavnom postupku koji bi se mogao odnositi na zakonodavstvo Republike Hrvatske. Također, Vlada Republike Hrvatske ističe da se, u skladu s točkom 77. navedene Rezolucije Europskog parlamenta, ona upućuje Vijeću i Komisiji, a ne vladama država članica, te pred države članice ne postavlja nikakve obvezujuće mjere. Nadalje, u dostavljenom tekstu Prijedloga rezolucije iznosi se stav da Izvješće o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i pravima EU u kontekstu zdravlja žena krši načelo supsidijarnosti i prekomjerno prelazi nadležnost Europskog parlamenta. S tim u vezi, Vlada Republike Hrvatske ukazuje kako, prema članku 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Europska unija može poduzeti djelovanja kojima se podupiru, koordiniraju ili dopunjuju djelovanja država članica Europske unije, između ostaloga i u području zaštite i poboljšanja zdravlja ljudi. 
U raspravi većina članova Odbora bila je mišljenja da je zdravstvena politika Republike Hrvatske suvremena te da svakako vodi računa o zdravlju i dobrobiti žena, prije svega u vezi s njihovim seksualnim i reproduktivnim zdravljem. Također, pravo na priziv savjesti jedno je od radnih prava liječnika regulirano i pozitivnim propisima Republike Hrvatske, od Ustava preko Zakona o liječništvu, pa do Kodeksa medicinske etike i deontologije.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom glasova  (2 „za“, 4 „protiv“ i 2 „suzdržan“) nisu podržali PRIJEDLOG REZOLUCIJE O  IZVJEŠĆU O SEKSUALNOM I REPRODUKTIVNOM ZDRAVLJU I PRAVIMA U EU U KONTEKSTU ZDRAVLJA ŽENE 
    
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 49. sjednici Odbora održanoj 9. veljače 2022. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 179, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. prosinca 2021.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da su u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na Prijedlog zakona nastale samo određene nomotehničke razlike, s obzirom na to da između dva čitanja nije bilo primjedbi ili prijedloga upućenih na predložene zakonske odredbe. Kako je naglasio, ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, propisano je osnivanje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (u daljnjem tekstu: Centar), kao ustrojstvene jedinice Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško (u daljnjem tekstu:Fond) te je propisano financiranje zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, odnosno propisan je način financiranja poslovanja Centra.  Također mijenja se i definicija „izloženog radnika“, zbog usklađivanja s odredbama Direktive 2013/59 Euratom, a vezano uz službenu obavijest o povredi prava br. 2020/2341. 

U raspravi članovi Odbora složili su se da je ovaj Zakon dobra podloga za daljini razvoj sustava radiološke i nuklearne sigurnosti, smatrajući da još treba definirati i sustav upravljanja radiološkim, odnosno nuklearnim incidentima. Predstavnik predlagatelja izvijestio je da je trenutno u postupku izrade plan odgovora Republike Hrvatske na radiološki i  nuklearni izvanredni događaj, koji bi trebao dati odgovore i postupke predviđene u takvim situacijama. Kako je istaknuo, postoji problem kadrovske ekipiranosti, koja je i globalni problem, jer većina regulatornih tijela ima s tim u vezi ograničenja, najčešće financijske prirode, da privuče stručnjake takve vrste u regulatorno tijelo. Trenutačno, Ravnateljstvo civilne zaštite u sklopu Ministarstva unutarnjih poslova zapošljava i ekipira nove kadrove, koji će kroz edukaciju i međunarodne treninge moći odgovarati na sve izazove vezano uz sustav radiološke i nuklearne sigurnosti. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6„za“i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADIOLOŠKOJ I NUKLEARNOJ SIGURNOSTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.            

PREDSJEDNICA  ODBORA

Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu  politiku na 49. sjednici  Odbora,  održanoj 9. veljače 2022., raspravljao je o Prijedlogu zakona o Registru osoba s invaliditetom, prvo čitanje P. Z. br. 244 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  15. prosinca 2021. 

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja rekao je da je Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom donesen prije dvadeset godina te s obzirom na to da je u međuvremenu došlo do niza promjena u sustavima izvora podataka o osobama s invaliditetom i informatizaciji njihovih službenih evidencija/registara, potrebno je to područje urediti novim zakonom. Registar se vodi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a počeo je s radom 2002. godine. 

Registar je izvor epidemioloških podataka za nacionalne i međunarodne potrebe te temelj za provjeru statusa osoba s invaliditetom. Ovim prijedlogom zakona osigurat će se bolji obuhvat podataka o osobama s invaliditetom u bazi podataka Registra i kontinuirano unaprjeđenje kvalitete epidemioloških podataka te će se ubrzati razmjena podataka o osobama s invaliditetom putem automatske razmjene podataka iz službenih evidencija/registara izvora podataka. Sustavi koji skrbe za osobe s invaliditetom moći će na jednostavniji način na temelju podataka iz Registra, donositi politike i odluke o ovoj izrazito vulnerabilnoj populaciji, kao i o ostvarivanju njihovih prava iz svoje nadležnosti te će se unaprijediti komunikacija između izvora podataka elektroničkim putem i ukloniti nepotrebne administrativne procedure.

U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje ovog zakona, tim više što u svijetu jedna od deset osoba  ima neki invaliditet, a u Republici Hrvatskoj su registrirane 586 153 osobe s invaliditetom. Kako je istaknuto u raspravi, konačno će se na jednom mjestu nalaziti svi podaci vezani za osobe s invaliditetom, međutim, pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da je ovim zakonom propušteno dobivanje statusa osobe s invaliditetom, odnosno izdavanja službene potvrde o statusu osobe s invaliditetom, što je, prema njihovim riječima,  bilo dogovoreno i sa Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. 

Nakon rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8„za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći 

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o Registru osoba s invaliditetom

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da  ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr.med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                         

PREDSJEDNICA ODBORA 

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu  skrb na 49. sjednici  Odbora, održanoj  9. veljače 2021. godine, raspravio je Prijedlog odluke o proglašenju mjeseca ožujka „Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva u Republici Hrvatskoj“, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. veljače 2022. godine.

Odbor je Prijedlog odluke raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 85.  Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Istaknuo je da su brojne europske i svjetske organizacije dogovorile da se mjesec ožujak posveti borbi protiv raka debelog crijeva te je s tim u vezi potrebno informirati građane o probiru i ovoj bolesti kao i intenzivirati neprekidnu edukaciju, ali i cjelovitu kampanju kojom će se popularizirati i promicati ovakav preventivni program. Potrebno je podizati svijest o mogućnostima prevencije raka debelog crijeva kako među liječnicima i zdravstvenom osoblju, tako i među građanima svih dobnih skupina. 

U Republici Hrvatskoj rak debelog crijeva drugi uzrok smrtnosti od zloćudnih novotvorina (u muškaraca iza raka pluća, a u žena ispred raka dojke - u 2019. prvi put ispred raka dojke). U ukupnom broju novooboljelih od raka, oko 15 % muškaraca i 13 % žena oboli upravo od raka debelog crijeva. Godišnje se otkrije oko 3.500 novooboljelih, no u preko polovice njih bolest je već proširena u okolne ili udaljene organe. Osobito je visok udio proširenog raka u osoba s rakom rektuma. Poznavanje učinkovitih preventivnih mjera, napredak u terapijskim i dijagnostičkim postupcima (poput polipektomije), poboljšanje kvalitete predoperativne procjene i terapije (radioterapije i kemoterapije), dokazano dovode do smanjenja kako pobola tako i smrtnosti. 

Tijekom rasprave upozoreno je na važnost provođenja i odaziva na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva koji je usmjeren poboljšanju zdravlja populacije, jer se ranim i pravovremenim otkrivanjem (ili sprječavanjem) bolesti omogućava bolja kvaliteta života te dulje preživljavanje, odnosno doživljavanje očekivane dobi. S tim u vezi, razmatrane su mogućnosti za poboljšanje odaziva, odnosno angažiranju svih čimbenika na provođenju Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka; od obiteljskih liječnika, patronažnih sestara, stručnjaka na ovom području i civilnog društva do Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH-a).

Nakon rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje

ODLUKU O PROGLAŠENJU MJESECA OŽUJKA „MJESECOM SVJESNOSTI O RAKU DEBELOG CRIJEVA U REPUBLICI HRVATSKOJ“

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                                                       

PREDSJEDNICA ODBORA 

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 46. sjednici  Odbora, održanoj 27. siječnja 2022., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predmetima opće uporabe, prvo čitanje P.Z.E br. 241 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  15. prosinca 2021.

Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja rekao je kako je navedeni Zakon noveliran dva puta radi usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s propisima Europske unije u području predmeta opće uporabe te radi provedbe reformske mjere iz Nacionalnog programa reformi za 2018. godinu. Zakonskim prijedlogom osigurava se provedba Uredbe (EU) 2019/1020 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o nadzoru tržišta i sukladnosti proizvoda i o izmjeni Direktive 2004/42/EZ i uredbi (EZ) br. 765/2008 i (EU) br. 305/2011 (SL L 169, 25.6.2019.), u dijelu u kojem se primjenjuje na predmete opće uporabe.

Detaljnije se uređuju opći uvjeti koje moraju ispunjavati predmeti opće uporabe, nadzor nad proizvodnjom i stavljanjem istih na tržište i definira se nadležnost Državnog inspektorata za izradu i provedbu programa monitoringa predmeta opće uporabe koji se temelji na procjeni rizika uz poštovanje kriterija iz članka 11. stavka 3. Uredbe (EU) 2019/1020 i po propisima kojima su uređene službene kontrole hrane. Definiraju se i nove odredbe nadležnog inspekcijskog tijela u obavljanju nadzora radi provjere zdravstvene ispravnosti. Zatim se uređuje  odredba kojom su ovlašteni laboratoriji dužni Državnom inspektoratu kao tijelu za nadzor tržišta uz svaki Ispitni izvještaj prema kojem je uzorak neispravan odnosno nesukladan, izraditi i procjenu rizika tog proizvoda.

Zakonskim se prijedlogom definiraju zadaće i obveze nadležnih tijela te se jasnije definiraju pojmovi u smislu navedenog zakona.

Nakon rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8„za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći 

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predmetima opće uporabe
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr.med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora. 

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 46. sjednici Odbora, održanoj 27. siječnja 2021. raspravljao je o Izvješću o učincima provedbe mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-COV-2 u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 1. rujna do 31. prosinca 2021., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. siječnja 2022. 

Odbor je o Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja u uvodu je istaknuo da Izvješće obuhvaća aktivnosti koje je poduzimala Vlada, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, državna tijela, jedinice područne (regionalne) samouprave, jedinice lokalne samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima radi zaštite javnozdravstvenog interesa, odnosno provedbe mjera i postupaka koji su usmjereni na zaštitu zdravlja pučanstva na području Hrvatske zbog epidemije bolesti COVID-19.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti iz prosinca 2021. propisana je nova sigurnosna mjera za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, i to sigurnosna mjera obveze predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore.

Zdravstveni sustav nastavio je s intenzivnim aktivnostima u odnosu na epidemiju, uključujući reorganizaciju i žurni odgovor na njezin tijek, povećanja i smanjenja broja oboljelih i hospitaliziranih, ali i brigu o kontinuitetu poslovanja u uobičajenim djelatnostima pružanja zdravstvene zaštite ne-COVID pacijentima. U izvještajnom razdoblju strateški ciljevi upravljanja epidemijom bili su fokusirani na implementaciju digitalnih COVID potvrda u zdravstveni sustav, sustav socijalne skrbi te ostale državne institucije kao i poticanje na primovakcinaciju te nastavak provođenja aktivnosti povezanih s identifikacijom, nadzorom i praćenjem slučajeva te liječenjem bolesnika s COVID-om 19 s težom kliničkom slikom. Znatan porast novozaraženih u četvrtom valu epidemije reflektirao se na bolnički sustav koji se kontinuirano prilagođava potrebama za veći prihvat teško oboljelih pacijenata od bolesti COVID-19. Tijekom izvještajnog razdoblja utrošeno je ukupno 1.415.166 doza cjepiva, od toga 551.119 je utrošeno na prve doze, odnosno u izvještajnom je razdoblju 551.119 novocijepljenih osoba. 402.248 osoba primilo je drugu dozu, a 461.799 osoba primilo je booster/treću dozu. Zaključno s 31. prosinca 2021. utrošeno je 4.729.751 doza cjepiva, a cijepljeno je 55,68 % ukupnog stanovništva, odnosno 66,33 % odraslog stanovništva.

Tijekom rasprave više puta je ponovljen problem niske procijepljenosti kao i visoke stope mortaliteta. Članovi Odbora su mišljenja da treba pojačano raditi na osvješćivanju najranjivije populacije, ali i ponovno provoditi kampanje o osnovnim epidemiološkim mjerama koje su nužne za sprječavanje širenja zaraze. Postavljeno je i pitanje resornom ministarstvu o savjetovalištima za cijepljenje protiv COVID-19, jesu li dostupna u svim županijama i raspolažu li podacima koliko je građana zatražilo savjete kako bi otklonili sumnje o koristi cijepljenja i mogućim neželjenim reakcijama, te dobili znanstveno utemeljenu informaciju. Raspravljalo se i o opravdanosti covid potvrda, pojedini članovi smatraju kako su one štetne i kontraproduktivne, dok su drugi mišljenja kako se njima detektiralo dosta zaraženih te su se kao takve pokazale korisnima.

Nakon što su razmotrili Izvješće, članovi Odbora većinom su glasova (6 "za", 1 "protiv" i 2 "suzdržana") odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

Prihvaća se

IZVJEŠĆE O UČINCIMA PROVEDBE MJERA IZ ZAKONA O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI TIJEKOM EPIDEMIJE BOLESTI COVID-19 UZROKOVANE VIRUSOM SARS-COV-2 U REPUBLICI HRVATSKOJ, ZA RAZDOBLJE OD 1.  RUJNA  DO 31. PROSINCA 2021.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.     

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 44. sjednici Odbora održanoj 19. siječnja 2022., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o socijalnoj skrbi, drugo čitanje, P.Z.E. br. 218, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2022.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o ovom Konačnom prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o udomiteljstvu, Konačnim prijedlogom zakona o djelatnosti psihoterapije, Konačnim prijedlogom zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnost socijalnog rada i Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.

Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila reorganizaciju sustava socijalne skrbi koja se uređuje novim Zakonom o socijalnoj skrbi. Istaknula da su predloženim zakonom zadržane postojeće naknade u sustavu socijalne skrbi osim naknade do zaposlenja, uvode se promjene u odnosu na postojeću naknadu za troškove stanovanja koja predloženim zakonom obuhvaća i troškove ogrjeva te na plaćanje troškova smještaja u učeničkom domu, koja prestaje biti naknada o kojoj odlučuje centar već troškove smještaja podmiruje Ministarstvo u skladu s odredbama ugovora o smještaju učenika u učenički dom. Također, predloženim zakonom predviđa se usklađivanje zajamčene minimalne naknade s potrebama najosjetljivijih skupina (djece i radno nesposobnih korisnika) kroz promjenu ekvivalentne ljestvice, odnosno povećanje osobnih faktora o kojima ovisi visina naknade. 

Uz predloženo povećanje iznosa zajamčene minimalne naknade, Konačnim prijedlogom zakona povećan je iznos osobne invalidnine na 350 % osnovice  te ona iznosi 1.750 kuna; ukinut je cenzus (i prihodovni i imovinski) kao jedan od uvjeta za priznavanje prava na osobnu invalidninu; brisano je mirovanje prava na osobnu invalidninu za osobe koje se nalaze u istražnom zatvoru kao i na izdržavanju kazne zatvora, brisane su odredbe koje se odnose na obiteljski dom, a već osnovani obiteljski domovi nastavljaju pružati socijalne usluge kao obiteljski domovi i nakon stupanja na snagu Zakona, najkasnije do 31. prosinca 2026. Oni obiteljski domovi koji nastaviti pružanje socijalnih usluga nakon 1. siječnja 2027. dužni su do 31. prosinca 2026. uskladiti organizacijski oblik za pružanje socijalnih usluga sa Zakonom.

Tijekom rasprave pozdravljene su promjene koje se odnose na osobe s invaliditetom i odredbe prema kojima će osobe s najtežim stupnjem invaliditeta moći primati invalidninu i raditi, što ima za cilj uključivanje osoba s invaliditetom u sve aspekte društvenog života na ravnopravan način, kroz jačanje društvene solidarnosti. Pozdravljeno je povećanje osobne invalidnine i povećanje naknade za osobe s invaliditetom od 250 kuna, ali prije svega što je ukinut dohodovni i imovinski cenzus pri ostvarivanju prava na osobnu invalidninu. S tim u vezi, iznesen je i prijedlog da se ukine dohodovni i imovinski cenzus i sa doplatka za pomoć i njegu u smanjenom opsegu, s obzirom na to da je to jedini koji je ostao pokriven sa cenzusom, a radi se o osobama s invaliditetom s drugim stupnjem oštećenja. Također je predloženo i da se poveća naknada za ugroženog kupca energenta na 300,00 kuna mjesečno, kao i proširi korisnička skupina na korisnike doplatka za pomoć i njegu, čime bi se dale, prema njihovom mišljenju, jednake mogućnosti osobama s invaliditetom u kontekstu ovog zakona. Tijekom rasprave iznesena je primjedba na članak 53. koji se odnosi na mirovanje prava na osobnu invalidninu ako korisnik boravi u inozemstvu u neprekidnom trajanju duljem od dva mjeseca, smatrajući da bi to trebalo ukinuti.

Pojedini članovi Odbora izrazili su svoje nezadovoljstvo organizacijskim preustrojem sustava socijalne skrbi, prije svega ustrojem Hrvatskog zavoda za socijalni rad, s 21 podružnicom i ispostavama, ali i sa osnivanjem Akademije socijalne skrbi i Povjerenstva za odlučivanje o osnovanosti pritužbe, smatrajući da ovakva centralizacija sustava ne doprinosi njegovoj otvorenosti prema građanima, djelotvornosti i dostupnosti. Smatraju da bi sustav  trebao biti fleksibilan, a stručni radnici rasterećeni od nepotrebnih poslova koji usporavaju njihovu efikasnost. Postavlja se i pitanje uspješnosti cjelokupne reforme, pogotovo ako ona nema podršku stručnjaka i dionika koji sudjeluju u tom sustavu, istaknuto je u daljnjoj raspravi.
 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 3 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                                                       

PREDSJEDNICA  ODBORA 
    
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 44. sjednici Odbora održanoj 19. siječnja 2022., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 219 , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2022.
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o ovom Konačnom prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o socijalnom radu, Konačnim prijedlogom zakona o djelatnosti psihoterapije, Konačnim prijedlogom zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnost socijalnog rada i Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.

Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula svrhu donošenja ovog Zakona, koja se prije svega ogleda u osiguranju kvalitetnije zaštite prava korisnika, posebno djece te unapređenju  širenja izvaninstitucijskih usluga. Novim Zakonom o udomiteljstvu povećat će se naknade udomiteljima, u što će se investirati oko 80 milijuna kuna. Uz predloženo uređenje osnovice za izračun naknada i određivanje visine naknade za udomitelja i opskrbnine za korisnika te redefiniranje uvjeta za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva za djecu, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu dodatno se omogućava da se za udomitelje koji obavljaju specijalizirano udomiteljstvo temeljem Zakona o udomiteljstvu iz 2011., ne primjenjuje uvjet u pogledu obveze srednjoškolskog obrazovanja. Predlagatelj smatra da će time ujedno doprinijeti deinstitucionalizaciji domova za djecu. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 3„protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O   UDOMITELJSTVU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                                                       

PREDSJEDNICA  ODBORA 
    
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.
 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 44. sjednici Odbora održanoj 19. siječnja 2022., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti,  drugo čitanje, P. Z. br. 221 , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2021.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o ovom Konačnom prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o  socijalnoj skrbi, Konačnim prijedlogom zakona o udomiteljstvu, Konačnim prijedlogom zakona o djelatnosti psihoterapije, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada i Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se u Konačnom prijedlogu zakona, uz određene nomotehničke razlike u odnosu na Prijedlog zakona, u članku 6. dodaje pravomoćno izrečena prekršajna sankcija za nasilje u obitelji kao uvjet za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti. Navedena odredba dodaje se radi podrške borbi protiv nasilja u svim njegovim pojavnim oblicima imajući u vidu odgovornosti i specifičnosti društvenog statusa profesije edukacijski rehabilitator. Posljedično, isto se dodaje u članku 8. i kao jedan od razloga iz kojih ovlašteni edukacijski rehabilitator ne smije obavljati edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost.   

U raspravi, pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da se da se propisivanjem davanja prethodne suglasnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) na opće akte Komore dokida neovisnost strukovnih komora, jer se predloženim alatima omogućava resornom ministarstvu da, ako to želi, može zlorabiti odredbe zakona i blokirati rad komora na neodređeno vrijeme te da su na taj način komore podčinjene Ministarstvu. Također, da je sporno davanje suglasnosti na sve opće akte komore koje nemaju veze s javnim ovlastima, posebno na financijski plan, financijsko izvješće i planove rada, dok ono što nije sporno je suglasnost nadzora i davanja prethodne suglasnosti na opće akte koji se tiču javnih ovlasti komora koje su im dodijeljene od države.

Vezano uz navedeno, predstavnica predlagatelja istaknula je da se odredbama koje propisuju davanje prethodne suglasnosti Ministarstva na opće akte Komore ne ograničava sloboda udruživanja niti neovisnost Komore, jer se istima ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na njihov rad, kojim se promiče i štiti područje rada edukacijskih rehabilitatora, kao i sama profesija.

S time se nisu složili, uz pojedine članove Odbora, niti prisutni imenovani članovi Odbora (predsjednik Hrvatske liječničke komore i predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara), smatrajući da je u ovom slučaju to preregulirano, čime se, ne samo da se smanjuje, nego se potpuno gubi autonomnost komora. Također, izraženo je i mišljenje da ljudi određene struke trebaju osjetiti pripadnost  toj svojoj „cehovskoj“ organizaciji.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6„za“ i 3 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKOJ DJELATNOSTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                                                       

PREDSJEDNICA  ODBORA 
    
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 44. sjednici Odbora održanoj 19. siječnja 2022., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti,  drugo čitanje, P. Z. br. 222 , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2022.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o ovom Prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o socijalnoj skrbi, Konačnim prijedlogom zakona o udomiteljstvu, Konačnim prijedlogom zakona o djelatnosti psihoterapije, Konačnim prijedlogom zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada i Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.

Kako je istaknula predstavnica predlagatelja, u Konačnom prijedlogu zakona uz određene nomotehničke razlike u odnosu na Prijedlog zakona, brisana je odredba u članku 6. stavku 5., te se članak 6. stavak 1. mijenja, čime se ostavlja na snazi odredba važećeg Zakona o psihološkoj djelatnosti o nemogućnosti obavljanja psihološke djelatnosti osobama kojima je pravomoćno izrečena prekršajna sankcija za nasilje u obitelji. Navedena odredba se ostavlja na snazi radi podrške borbi protiv nasilja u svim njegovim pojavnim oblicima imajući u vidu specifičnosti društvenog statusa profesije psiholog. 

U raspravi, najviše primjedbi izrečeno je na neovisnost rada komora reguliranih profesija, s obzirom na to da su pojedini članovi Odbora bili mišljenja da se komorama ograničava samostalnost od financija na dalje te da nadležno Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu:Ministarstvo), može komori blokirati rad i svako toliko uskratiti suglasnost, a vezano uz propisivanje davanja prethodne suglasnosti Ministarstva na opće akte Komore. Ovakav stav podržali su i imenovani članovi Odbora (predsjednik Hrvatske liječničke komore i predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara), smatrajući da je u ovom slučaju to preregulirano, čime se, ne samo da se smanjuje, nego se potpuno gubi autonomnost komora. Također, izraženo je i mišljenje da ljudi određene struke trebaju osjetiti pripadnost  toj svojoj „cehovskoj“ organizaciji.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6„za“ i 3„protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PSIHOLOŠKOJ DJELATNOSTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                                                       

PREDSJEDNICA  ODBORA 
    
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 44. sjednici Odbora održanoj 19. siječnja 2021., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada,  drugo čitanje, P. Z. br. 223 , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2022.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o ovom Konačnom prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o djelatnosti psihoterapije, Konačnim prijedlogom zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti i Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.

Predstavnica predlagatelja istaknula je da je u Konačnom prijedlogu zakona, uz određene nomotehničke razlike u odnosu na Prijedlog zakona, brisana odredba u članku 5. kojom se briše uvjet da osoba koja traži odobrenje za rad u djelatnosti socijalnog rada ne smije biti prekršajno kažnjavana za nasilje u obitelji. Time se ostavlja na snazi odredba važećeg Zakona o nemogućnosti obavljanja djelatnosti socijalnog rada osobama kojima je pravomoćno izrečena prekršajna sankcija za nasilje u obitelji. Kako je objasnila, navedena odredba se ostavlja na snazi radi podrške borbi protiv nasilja u svim njegovim pojavnim oblicima imajući u vidu odgovornosti i specifičnosti društvenog statusa profesije socijalni radnik.

U raspravi, pojedini članovi odbora izrazili su svoje negodovanje što tijekom savjetovanja i predlaganjem Konačnog prijedloga zakona nisu bila prihvaćena mišljenja stručnih komora. Mišljenja su da se navedenim zakonskim izmjenama komorama ograničava samostalnost od financija na dalje, što predlagatelj nije prihvatio smatrajući da se odredbama koje propisuju davanje prethodne suglasnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) na opće akte Komore ne ograničava sloboda udruživanja, jer se istima ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnog radnika, kao i samu profesiju. Ovakav stav podržali su i imenovani članovi Odbora (predsjednik Hrvatske liječničke komore i predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara), smatrajući da je u ovom slučaju to preregulirano, čime se, ne samo da se smanjuje, nego se potpuno gubi autonomnost komora. Također, izraženo je i mišljenje da ljudi određene struke trebaju osjetiti pripadnost  toj svojoj „cehovskoj“ organizaciji.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6„za“ i 3„protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                                                       

PREDSJEDNICA  ODBORA 
    
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 44. sjednici Odbora održanoj 19. Siječnja 2022., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti, drugo čitanje, P.Z. br. 224, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2022.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o ovom Konačnom prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o socijalnoj skrbi, Konačnim prijedlogom zakona o udomiteljstvu, Konačnim prijedlogom zakona o djelatnosti psihoterapije, Konačnim prijedlogom zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konačnim prijedlogom zakona o psihološkoj djelatnosti i Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada. 
Uvodno, predstavnica predlagatelja istaknula je da su u tekst Konačnog prijedloga zakona vraćene odredbe zakona koje se odnose na priznavanje, odnosno gubitak prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti, u slučaju da je socijalni pedagog pravomoćno osuđen za prekršaj nasilja u obitelji. Navedene odredbe, vraćene su u Konačni prijedlog zakona, uvažavajući sadržaj socijalnopedagoške djelatnosti te specifičnost društvenog statusa profesije socijalni pedagog, a s ciljem podrške borbi protiv nasilja u svim njegovim pojavnim oblicima.

U raspravi, izraženo je mišljenje da će se donošenjem ovakvih zakonskih izmjena marginalizirati položaj stručnih komora koje, prema njihovu mišljenju, neće moći samostalno odlučivati vezano uz propisivanje davanja prethodne suglasnosti nadležnog Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike na opće akte Komore. S time se nije složila predstavnica predlagatelja istaknuvši da se odredbama koje propisuju davanje prethodne suglasnosti Ministarstva na opće akte Komore ne ograničava sloboda udruživanja, jer se istima ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnog pedagoga, kao i samu profesiju.

Imenovani članovi Odbora (predsjednik Hrvatske liječničke komore i predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara), podržali su ovakav stav smatrajući da je u ovom slučaju to preregulirano, čime se, ne samo da se smanjuje, nego se potpuno gubi autonomnost komora. Također, izraženo je i mišljenje da ljudi određene struke trebaju osjetiti pripadnost  toj svojoj „cehovskoj“ organizaciji.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6„za“ i 3„protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                                                       

PREDSJEDNICA  ODBORA 
    
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 44. sjednici Odbora održanoj 19. siječnja 2022., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o djelatnosti psihoterapije, drugo čitanje, P Z. br. 220 , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2022.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o ovom Prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o  socijalnoj skrbi, Konačnim prijedlogom zakona o udomiteljstvu, Konačnim prijedlogom zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada i Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da su u predloženom Zakonu, koji je u odnosu na prvo čitanje i nomotehnički dorađen,  prihvaćene primjedbe i ugrađena je odredba o nemogućnosti obavljanja djelatnosti osobama kojima je  pravomoćno izrečena prekršajna sankcija za nasilje u obitelji, iz razloga podrške borbi protiv nasilja u svim njegovim pojavnim oblicima, imajući u vidu specifičnosti društvenog statusa svih reguliranih profesija u sustavu socijalne skrbi (socijalni radnici, psiholozi, socijalni pedagozi, edukacijski-rehabilitatori, savjetodavni terapeuti i psihoterapeuti). Osim navedenog, u Zakonu su u odnosu na prvo čitanje prihvaćene primjedbe koje se odnose na prethodno sveučilišno obrazovanje, radi pristupa djelatnosti psihoterapije, na način da ovlašteni psihoterapeut može biti samo osoba sa prethodnim obrazovanjem iz područja medicine, psihologije, pedagogije, socijalne djelatnosti i logopedije. Također, propisuje se obveza prikupljanja liječničke dijagnostičke dokumentacije za osobe mlađe od 18 godina, prije pristupa psihoterapiji iz razloga posebno osjetljivog područja rada sa djecom, a koja je i sada u važećem Zakonu o djelatnosti psihoterapije. 
U raspravi, najviše primjedbi odnosilo se na neovisnost rada strukovnih komora. Pojedini članovi Odbora bili mišljenja da se predloženim zakonskim rješenjem dokida neovisnost strukovnih komora, jer se omogućava resornom ministarstvu da, ako to želi, može zlorabiti odredbe zakona i blokirati rad komora, spornom smatrajući odredbu o davanju suglasnosti na sve opće akte komore. Predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim zakonskim rješenjem ne utječe se na samostalnost Komore budući da je Komora pravna osoba s javnim ovlastima koje su joj dodijeljene zakonom. Donošenje pojedinih odluka i općih akata uvjetovano je prethodnom suglasnošću ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, budući da se radi o profesiji koja je regulirana u području socijalne skrbi i cilj je osigurati suradnju između Komore i nadležnog ministarstva, a ostavljajući Skupštini komore mogućnost da predložene odluke prihvati ili ne. 

S time se nisu složili, uz pojedine članove Odbora, niti prisutni imenovani članovi Odbora (predsjednik Hrvatske liječničke komore i predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara), smatrajući da je u ovom slučaju to preregulirano, čime se, ne samo da se smanjuje, nego se potpuno gubi autonomnost komora. Također, izraženo je i mišljenje da ljudi određene struke trebaju osjetiti pripadnost  toj svojoj „cehovskoj“ organizaciji.

 
Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6„za“ i 3 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                                    

PREDSJEDNICA  ODBORA 
    
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 42. sjednici  Odbora,  održanoj 8. prosinca 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  2. prosinca 2021. 
Odbor je Zakon raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja upoznao je članove Odbora sa razlozima za izmjene i dopune rečenog Zakona. Naime, ovim se zakonskim prijedlogom definiraju javnopravna tijela zadužena za provođenje mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti te odgovorne osobe u javnopravnim tijelima, a to su čelnik tijela državne vlasti, čelnik tijela državne uprave, čelnik drugog državnog tijela, župan, gradonačelnik i općinski načelnik i zakonski zastupnik pravne osobe, sukladno posebnim propisima.
Zakonskim se prijedlogom također uvodi nova sigurnosna mjera koja se odnosi na obvezu predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određene prostore te se detaljnije razrađuje primjena navedene sigurnosne mjere prilikom ulaska u prostore javnopravnih tijela kao i obveza odgovornih osoba u javnopravnim tijelima da osiguraju njenu provedbu. U svrhu provedbe novo uvedene sigurnosne mjere, dopunjuju se ovlasti sanitarnih inspektora Državnog inspektorata u izvršavanju nadzora nad provedbom nove sigurnosne mjere te se propisuje prekršajna kazna za odgovornu osobu ako ne osigura provedbu posebne sigurnosne mjere u iznosu od 30.000,00 do 50.000,00 kuna.
U raspravi članovi Odbora poduprli su izmjene i dopune rečenog Zakona,  smatrajući da je primarno zaštititi živote i zdravlje svih građana te da je u situaciji pandemije bolesti COVID-19 potrebno poduzeti sve svrsishodne i nužne mjere za zaštitu života i zdravlja građana, kako bi se zaštitili životi ljudi i zdravlje cjelokupne populacije. 
S tim u vezi, pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da je nužno osigurati provođenje ujednačenih, potpunih i jasnih mjera te pravovremenih informacija o svakoj odluci i mjeri, kojima se ujedno utječe i na prava građana, s čime se je složila i prisutna pučka pravobraniteljica. Teško je propisati protuepidemijske mjere koje su pravedne za sve, istaknuto je nadalje u raspravi, ali najvažnije je da mišljenje struke i stručnjaka s područja epidemiologije i infektologije, odnosno s područja javnog zdravstva, predstavlja podlogu i ishodište  svih donesenih mjera. 
 U raspravi, članica Odbora bila je mišljenja da su potrebne i veće izmjene Zakona te  da ih je potrebno donositi dvotrećinskom većinom svih zastupnika Hrvatskoga sabora. Također, mišljenja je da bi se mjere, odnosno predočenje Covid-potvrda, trebalo odnositi i na kafiće i restorane, a ne samo na javnopravna tijela, što smatra nelogičnim. Nadalje, izražena je i bojazan da je nedostatan broj sanitarnih inspektora Državnog inspektorata ovlaštenih za izvršavanje nadzora nad provedbom mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti.  

U daljnjoj raspravi izraženo je i mišljenje da je potrebno voditi računa i o specifičnim potrebama pojedinih skupina građana, odnosno onih koji zbog narušenog zdravstvenog stanja ne mogu primiti cjepivo, niti zbog lošijeg imovnog stanja snositi troškove testiranja, a kako ne bi trpjeli diskriminaciju temeljem svog zdravstvenog i imovinskog stanja. 

 Nakon rasprave, članovi Odbora većinom su glasova (8 “za“ i 1“suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje

ZAKON   O  IZMJENAMA  I  DOPUNAMA  
ZAKONA O ZAŠTITI   PUČANSTVA  OD  ZARAZNIH  BOLESTI 

     Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr.med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                         

     PREDSJEDNICA ODBORA 

       Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.
 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 40. sjednici, održanoj 30. studenoga 2021., raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.
    Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu  i projekcijama za 2023. i 2024. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da su ukupni prihodi u 2022. godini planirani u iznosu od 164,5 milijardi kuna, dok su za 2023. projicirani u iznosu od 167,7 milijardi kuna te na sličnoj razini ostaju i 2024. godine. 
Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je 3,9% ili 6,5 milijardi kuna više u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske za 2021. godinu. U 2023. godini ukupni rashodi planirani su razini od 169,8 milijardi kuna, a u 2024. projiciraju se na razini od 166,5 milijardi kuna.
Slijedom ukupno planiranih prihoda i rashoda planirani manjak državnog proračuna za 2022. godinu iznosi 9,3 milijardi kuna ili 2,1% bruto domaćeg proizvoda. U 2023. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 2,1 milijardi kuna ili 0,4% BDP-a dok se u 2024. očekuje višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,2% BDP-a. 
Na takva kretanja u prvom redu utječu znatno smanjenje transfera proračunskih sredstava Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO), potpora za očuvanje radnih mjesta, sredstava za sanaciju dugova bolnica te jednokratno primanje korisnicima mirovinskih primanja. Na drugoj strani znatno se, u prvom redu, povećavaju rashodi vezani uz posljedice potresa, sustav socijalne skrbi, mirovine i mirovinski sustav te kamate na obveznice i kredite.
Odbor se posebno osvrnuo i proveo raspravu u dijelu proračuna u području zdravstva i socijalne politike, odnosno na planirana sredstva u razdjelu Ministarstva zdravstva, HZZO-a i Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. 
Prijedlog državnog proračuna Ministarstva zdravstva za 2022. i projekcija za 2023. i 2024. , iz svih izvora financiranja, iznosi ukupno 16.063.536.544,00 kuna, a u limitu iznosi 5.258.439.245 kuna. U razdjelu Ministarstva zdravstva Prijedlog za 2022. iznosi 4.778.528.339 (limitirani izvori financiranja), a iz svih izvora financiranja za 2022. iznosi 5.133.940.325,00 kuna. Prijedlogom Državnog proračuna Ministarstva zdravstva za 2022. – 2024. godine planirana su najznačajnija sredstva za transfer HZZO-u iznosu od 2.99 mlrd. kuna, za trošak sanacije zdravstvenih ustanova  516 mil. kuna te isplatu prekovremenog rada 508.8 mil. kuna. Za obnovu zdravstvene infrastrukture oštećene u potresu iz Fonda solidarnosti predviđeno je 728 mil. kuna, a iz Mehanizma oporavka i otpornosti 219 mil. kuna. Značajne investicije planirane su za Klinički bolnički centar Rijeka u iznosu od 124 mil. kuna te za Opću bolnicu Pula 44.124.000 kuna (udio Ministarstva zdravstva). 
    Ukupni prihodi HZZO-a za 2022. planirani su u iznosu od 30.107.702.000 kuna, što je 3,20 % manje nego u 2021., zbog manjeg iznosa prihoda od proračuna u narednom planskom razdoblju. Projekcija iznosa ukupnih prihoda za 2023. je 31.158.339.000 kuna ili  3,49 % više nego u 2022., a za 2024. u iznosu od 31.793.759.000 kuna ili 2,04 % više nego u 2023. S obzirom na značajnu financijsku potporu zdravstvenom sustavu iz proračuna u 2021. godini, limit proračunskih transfera HZZO-u u okviru financijskog plana Ministarstva zdravstva za 2022. je smanjen i utvrđen u iznosu od 2.990.000.000 kuna, a 2.760.000.000 kuna u projekcijama za 2023. i 2024. U okviru procijenjenih mogućnosti ostvarenja ukupnih prihoda HZZO-a za plansko razdoblje 2022.-2024., pored osiguranih sredstava za zdravstvenu zaštitu i naknade, potrebno je osigurati i povrat beskamatnog zajma koji je HZZO obvezan vratiti do 2023. u ukupnom iznosu od 1.047.580.000 kuna (350 mil. kuna u 2022. i 697,58 mil. kuna u 2023.). Tako su ukupni rashodi za 2022. planirani u iznosu od  29.757.702.000 kuna ili 3,71 % manje nego u 2021., zbog već spomenutih dodatnih sredstava iz proračuna koja su kroz Izmjene i dopune financijskog plana HZZO-a doznačena u 2021. U projekciji za 2023. ukupni rashodi planirani su u iznosu od 30.460.759.000 kuna ili 2,36 % više nego u 2022., a u projekciji za 2024. 31.793.759.000 kuna ili 4,38 % više nego u 2023.
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstva) iznijela je Prijedlog financijskog plana za 2022. koji iznosi ukupno 55.206.594.824 kuna, od čega se  52.602.205.363 kuna odnosi na proračunska sredstva (opći prihodi i primici), a iznos od 2.604.389.461 kuna na ostale izvore financiranja (EU i ostale pomoći, prihodi za posebne namjene, vlastiti prihodi). Plan je manji je za 3.893.627.362 kuna u odnosu na Financijski plan za 2021. godinu, koji je iznosio 59.100.222.186 kuna. Predloženo smanjenje sredstava po svim izvorima financiranja u financijskom planu za 2022. iznosi 5.148.149.349 i odnosi se na Hrvatski zavod za zapošljavanje, zbog očekivanog smanjenog broja isplata potpora za očuvanje radnih mjesta uzrokovanih korona virusom. Kako je dalje istaknula, povećanja sredstava po svim izvorima financiranja u financijskom planu za 2022. iznose na razdjelu Ministarstva 112.181.057 kuna zbog povećanja sredstava za Nacionalni plana oporavka i otpornosti (NPOO-a), povećanja sredstava za ugovorne pružatelje usluga i za projekte u okviru Europskog socijalnog fonda (ESF-a). Za proračunske korisnike u socijalnoj skrbi planirano je povećanje sredstava u iznosu od 724.358.440 kune za potrebe provedbe novog Zakona o socijalnoj skrbi (najznačajnija povećanja odnose se na isplate socijalnih naknada: osobne invalidnine, doplatak za pomoć i njegu, zajamčene minimalne naknade). Također, za Centre za profesionalnu rehabilitaciju planirano je povećanje sredstava u iznosu od 2.229.594 kuna zbog daljnjeg razvoja sustava profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, planiranog povećanog broja osoba s invaliditetom uključenih u proces profesionalne rehabilitacije, planiranog zapošljavanja nedostajućih stručnjaka, te popune stručnih timova angažiranih na poslovima pružanja usluga profesionalne rehabilitacije. Na poziciji Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom povećanje sredstava je u iznosu od 3.227.944 kuna za provedbu aktivnosti u području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Povećanje sredstava planirano je u iznosu od 387.715.469 kuna za više planirane rashode za mirovine i mirovinska primanja, zbog redovnog usklađivanja mirovina i promjene strukture i broja korisnika. 
U raspravi članovi odbora podržali su donošenje državnog proračuna. Najviše upita usmjerenih prema predlagateljima bilo je u dijelu planiranih sredstava za financiranje pripravničkog staža zdravstvenih djelatnika kao i specijalizacija, za koje su predviđena znatno manja sredstva. Postavljeno je i pitanje manjih sredstava planiranih za primarnu i bolničku zdravstvenu zaštitu te povećanje izdvajanja za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu. Imenovani član Odbora s tim u vezi bio je mišljenja da se radi o jačem ulaganju u privatno zdravstvo, što je predlagatelj demantirao, s obzirom na to da se radi o povećanju izdvajanja u zdravstvenu zaštitu u Domovima zdravlja i vanbolničkim ordinacijama. 
Na kraju rasprave pohvaljeno je povećanje sredstava planiranih za prevenciju u području zdravstva, koje je s prošlogodišnjih 13.160.237 poraslo na 17.566.812 kuna, što će zasigurno doprinijeti boljim ishodima liječenja i boljem zdravlju građana. Također su pohvaljena i povećana izdvajanja na razdjelu Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade koji se  povećava u odnosu na 2021. godinu, i to za oko 150 milijuna kuna, iz razloga što su u njemu planirana sredstva za provedbu izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojima će se osigurati povećana naknada za vrijeme trajanja roditeljskog dopusta, kao i izrazito povećanje limita roditeljskih naknada (za drugih šest mjeseci djetetova života) na 7.500 kuna.     
Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova ( 7„za“ i 3 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I
PROJEKCIJA ZA 2023. I  2024. GODINU

te sljedećih odluka:
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2022. godinu  i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan centra za restrukturiranje i prodaju za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Putničkog prijevoza za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu,
-    Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2022. godinu i projekcije plana za 2023. i 2024. godinu.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prim. mr. Maju Grba– Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.     
     
                          

POTPREDSJEDNICA ODBORA 

                                   prim. mr. Maju Grba– Bujević, dr. med.  
 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu politiku svojoj na 40. sjednici  održanoj  30. studenoga 2021. raspravljao je  o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. listopada 2021.
    Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcijama za 2023. i 2024. godinu.
Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: DPRH) za 2022. godinu uređuju se prihodi, primici, rashodi i izdaci DPRH za 2022. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom te dugom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana za izvršavanje proračuna.
Proračunska osnovica nije se mijenjala u odnosu na prethodne godine te i nadalje iznosi 3.326,00 kuna, a koristi se za izračun naknada utvrđenih posebnim propisima primjerice dječjeg doplatka, isplata trajnih prava hrvatskim braniteljima i dr. Vezano za zaduženje, Zakonom se utvrđuje kako se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može provesti do ukupnog iznosa 40,2 milijarde kuna (u 2021. godini – 42,4 milijarde kuna). Tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 31,8 milijardi kuna (u 2021. godini – 21,9 milijardi kuna; rebalans 2021. – 22,1 milijardu kuna). Zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi 2,8 milijardi kuna (u 2021. godini - 2,8 milijardi kuna; rebalans 2021.-2,7 milijardi kuna), a tekuće otplate glavnice duga iznose 2,6 milijardi kuna (u 2021. godini - 2,6 milijardi kuna).
Radi još uvijek nedovoljno jasnih okolnosti vezanih uz epidemiju koronavirusa, ostavljena je mogućnost da se, dok traju izvanredne okolnosti predviđene u članku 10. stavku 3. Zakona o fiskalnoj odgovornosti, ministar financija i izvanproračunski korisnici državnog proračuna mogu uz suglasnost Vlade RH zadužiti i iznad visine navedenih zaduživanja. Međutim, ako do toga dođe, Vlada RH će o takvim zaduženjima mjesečno izvještavati Odbor za financije i državni proračun Hrvatskog sabora. 

    Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“, i 3 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru 

ZAKON O IZVRŠAVANJU 
DRŽAVNOG  PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU 
    

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prim. mr. Maju Grba-Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                          

POTPREDSJEDNICA ODBORA 

                                   prim. mr. Maja Grba–Bujević, dr. med.  
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 39. sjednici Odbora održanoj 24. studenoga 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o  socijalnoj skrbi, prvo čitanje, P.Z.E. br. 218, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2021.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o ovom Prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o udomiteljstvu, Prijedlogom zakona o djelatnosti psihoterapije, Prijedlogom zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnost socijalnog rada i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se, s obzirom na analizu stanja koja je ukazala da postojeće zakonske odredbe ne osiguravaju dostatnu skrb najranjivijim, socijalno ugroženim skupinama društva u zadovoljavanju njihovih osnovnih životnih potreba, kao i da je određena prava iz sustava socijalne skrbi potrebno mijenjati i usklađivati s propisima iz nadležnosti drugih tijela državne uprave, predlaže donošenje novog zakona o socijalnoj skrbi.

U raspravi, svi su se složili da je sustav socijalne skrbi potrebno reorganizirati i mijenjati te da uočene nedostatke, zbog potrebe za povećanjem dostupnosti i transparentnosti, treba poboljšati. Naglašena je potreba smanjenja administrativnog opterećenja stručnih radnika, jednakosti u postupanju te potrebe za poboljšanjem kvalitete života osoba u riziku od siromaštva, obitelji, djece, mladih i drugih socijalno osjetljivih skupina, a pogotovo osoba s invaliditetom. Pohvaljeno je proširenje kruga osoba kojima se može priznati pravo na status njegovatelja, čime se potiče ostanak djeteta s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom u vlastitom domu i sprječava njihova institucionalizacija. S tim u vezi, članica Odbora izrazila je nadu da će se, do drugog čitanja Zakona, još više poraditi i na povećanju naknada za osobe s invaliditetom te im omogućiti bolji pristup naknadama za redovno studiranje. Također, u vezi statusa roditelja njegovatelja, mišljenja je da osobama s invaliditetom treba omogućiti da sami odaberu tko će im biti njegovatelj, jer nije nužno da to bude roditelj. 

U raspravi najviše interesa iskazano je u dijelu osnivanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad (u daljnjem tekstu: Zavod), koji će preuzeti javne ovlasti kao i druge stručne poslove centara za socijalnu skrb, a poslove iz svoje djelatnosti obavljat će u središnjoj i područnim jedinicama umjesto sadašnjih centara za socijalnu skrb. Navedeni ustroj većina članova Odbora ocijenila je pozitivnim, smatrajući da će doprinijeti unapređenju rada i boljem pružanju usluga prema korisnicima, dok su pojedini bili mišljenja da će to pridonijeti centralizaciji  i netransparentnosti. Većina članova Odbora pohvalila je osnivanje Obiteljskog centra i Akademije socijalne skrbi, koje će, prema njihovom mišljenju, doprinijeti jačanju usluga za obitelj, mlade i djecu te doprinijeti provođenju boljeg i stručnijeg usavršavanja stručnih i drugih radnika u sustavu socijalne skrbi. Pohvaljeno je i osnivanje Povjerenstva za odlučivanje o osnovanosti pritužbe podnositelja koji nije zadovoljan odgovorom Ministarstva, a vezano za postupak ili propuštanje postupanja osoba u djelatnosti socijalne skrbi. S tim u vezi, potpredsjednica Odbora predložila je da se još jednom preispitaju odredbe  članka 157. stavka 2., u vezi davanja mišljenja Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora na Poslovnik o radu Povjerenstva, jer radna tijela Hrvatskoga sabora ne daju mišljenja o poslovnicima o radu nekog drugog tijela.

Na kraju rasprave gotovo svi su se složili da, iako se radi o velikim izmjenama zakonskog okvira koje će u početku sigurno nailaziti na prepreke u provođenju, navedene promjene trebale bi pridonijeti jačanju sustava socijalne skrbi, boljoj organizaciji, sveobuhvatnijoj zaštiti korisnika te boljoj kvaliteti i dostupnosti usluga.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“, 1 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći 

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o socijalnoj skrbi

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da  ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora. 

POTPREDSJEDNICA ODBORA
prim. mr. Maja Grba – Bujević, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 39. sjednici Odbora održanoj 24. studenoga 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu, prvo čitanje, P.Z.E. br. 219 , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2021.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja u uvodu je istaknula da je postojeći Zakon o udomiteljstvu, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019., imao za cilj unapređenje udomiteljstva u Republici Hrvatskoj i povećanje broja novih udomitelja za djecu te omogućavanje obavljanja specijaliziranog udomiteljstva za djecu, što se nije postiglo, jer u Hrvatskoj ne postoji niti jedan udomitelj koji obavlja specijalizirano udomiteljstvo za djecu, a broj udomitelja za djecu je u padu. Stoga, kako bi se unaprijedilo stanje u ovom području kao i širenje izvaninstitucijskih usluga, predložene su navedene izmjene i dopune Zakona.

U raspravi, istaknuto je da iako je u provedenom savjetovanju o Nacrtu prijedloga zakona dostavljeno dosta komentara, očekuje se da će se Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona osigurati kvalitetnija zaštita prava korisnika, posebno djece te unaprijediti  širenje izvaninstitucijskih usluga. Tim više, jer je utvrđena potreba za redefiniranjem posebnih uvjeta za obavljanje specijaliziranog udomiteljstva za djecu, na način da se omogući obavljanje specijaliziranog udomiteljstva udomiteljima koji već obavljaju udomiteljstvo i imaju trogodišnje iskustvo u pružanju usluge smještaja djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi. Također su redefinirani uvjeti u pogledu osoba koje su do sada mogle obavljati specijalizirano udomiteljstvo na način da je proširen krug zanimanja osoba, smanjen je broj potrebnih godina radnog staža koji je moguće ostvariti u radu s djecom i mlađim punoljetnim osobama, a ne samo s onima kojima je potreban najveći stupanj podrške kao što je bilo do sada propisano.

Radi dodatnog razjašnjenja kao i osiguranja dodatnih prava udomiteljima, osobama koje obavljaju udomiteljstvo kao zanimanje omogućuje se pravo na naknadu za rad i prava iz mirovinskoga i obveznoga zdravstvenoga osiguranja i za vrijeme korištenja prava na rodiljne i roditeljske potpore za vlastito dijete.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“, 1 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

1.Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da  ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.         

POTPREDSJEDNICA ODBORA
prim. mr. Maja Grba – Bujević, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 39. sjednici Odbora održanoj 24. studenoga 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o djelatnosti psihoterapije, prvo čitanje, P Z. br. 220, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2021.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o ovom Prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o  socijalnoj skrbi, Prijedlogom zakona o udomiteljstvu, Prijedlogom zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.

Razlozi za donošenje novih zakona i izmjena i dopuna ogledaju se u usklađivanju s odredbama Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („N.N“, broj 47/20) kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenesene odredbe Direktive (EU) 2018/958. Također, potrebno je usklađivanje s drugim propisima kojima su uređene regulirane profesije, kao i jezično i nomotehničko uređenje kako bi se otklonile određene dvojbe u primjeni propisa. Donošenjem ovih Zakona pojednostavljuje se pristup profesiji i sprječava se uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji.

Novim zakonima postići će se usklađivanje s odredbama Zakona o uslugama (Narodne novine, broj 80/11), te postići administrativno rasterećenja. Proširuje se krug osoba u djelatnosti psihoterapije koje mogu pristupiti profesiji na sve osobe koje imaju obrazovnu kvalifikaciju VII stupnja uz uvjet izobrazbe iz područja propedeutike psihoterapije ili Europski certifikat iz psihoterapije. Ovakvom odredbom je olakšan i omogućen pristup profesiji te implementirani europski standardi. Umjesto dosadašnjih dopusnica uvodi se status ovlaštenog psihoterapeuta i ovlaštenog savjetodavnog terapeuta, što predstavlja nomotehničko usklađivanje s ostalim zakonima iz ovoga područja.

Hrvatskoj komori psihoterapeuta (u daljnjem tekstu: Komora) daje se javna ovlast temeljem koje će provoditi postupak i priznavati inozemnu stručnu kvalifikaciju za regulirane profesije psihoterapeut i savjetodavni terapeut. Detaljnije se uređuju djelokrug, nadležnost, način odlučivanja i sastav tijela Komore. Uređuje se postupak izbora i imenovanja članova tijela, te se propisuju uvjeti razrješenja predsjednika, podpredsjednika i članova Upravnog i Nadzornog odbora prije isteka mandata. 

U raspravi, dok su pojedini članovi Odbora bili mišljenja da se donošenjem ovog zakona očekuje sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji te jasnije uređenje rada i ovlasti Komore, drugi su bili mišljenja da se time ograničava samostalnost i narušava neovisnost, s obzirom na to da je predloženo da je za većinu poslova iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“, 1 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o djelatnosti psihoterapije

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.     

POTPREDSJEDNICA ODBORA
prim. mr. Maja Grba – Bujević, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 39. sjednici Odbora održanoj 24. studenoga 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, prvo čitanje, P.Z. br. 221, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2021.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o ovom Prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o  socijalnoj skrbi, Prijedlogom zakona o udomiteljstvu, Prijedlogom zakona o djelatnosti psihoterapije, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se ovim zakonskim prijedlogom vrši usklađivanje s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20) te ujednačavanje uvjeta i usklađivanje s drugim  propisima kojima su uređene regulirane profesije u sustavu socijalne skrbi. Ujedno se očekuje sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji te suvremenija i ujednačenija zakonska rješenja za sve regulirane profesije iz nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. 

U raspravi, pojedini članovi Odbora izrazili su svoju bojazan da se predloženim izmjenama i dopunama narušava neovisnost Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora (u daljnjem tekstu: Komora), s obzirom na to da je predloženo da je za većinu poslova iz djelokruga Komore potrebno zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Unatoč tome, većina članova Odbora složila se je da se donošenjem ovog zakona očekuje sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji te suvremenija i ujednačenija zakonska rješenja za sve regulirane profesije iz nadležnosti Ministarstva. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“, 1 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da  ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA
prim. mr. Maja Grba – Bujević, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 39. sjednici Odbora održanoj 24. studenoga 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti, prvo čitanje, P.Z. br. 222, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2021.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o ovom Prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o socijalnoj skrbi, Prijedlogom zakona o udomiteljstvu, Prijedlogom zakona o djelatnosti psihoterapije, Prijedlogom zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.

Kako je istaknula predstavnica predlagatelja, ovim zakonskim prijedlogom prema predloženom normativnom rješenju očekuje se sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji te jasnije uređenje rada i ovlasti Hrvatske psihološke komore (u daljnjem tekstu: Komora). Propisuje se da se način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja uređuju općim aktom Komore, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Također, dodaje se odredba kojom se uvodi mogućnost psiholozima koji imaju više od 10 godina radnog staža u struci ili položen stručni ispit ili državni ispit II. razine ili akademski stupanj magistra znanosti ili doktora znanosti, a nisu članovi Komore i nemaju priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti, da u prijelaznom roku od tri godine polože psihološki stručni ispit, bez obveze obavljanja vježbeničkog staža te na taj način steknu uvjete da zatraže potrebno ovlaštenje za obavljanje psihološke djelatnosti. 

U raspravi, pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da se ovim Prijedlogom zakonom djeluje na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore, čime se ona stavlja u neravnopravan položaj gubeći svoju autonomiju, u odnosu na ostale komore koje djeluju u Republici Hrvatskoj te to izravno ima utjecaj kako na njezin rad, tako i na sve njezine članove. Međutim, većina članova Odbora bila je mišljenja da će ovim izmjenama i dopunama unaprijediti rad Komora na ovom području. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“, 1 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći 

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.     

POTPREDSJEDNICA ODBORA
prim. mr. Maja Grba – Bujević, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 39. sjednici Odbora održanoj 24. studenoga 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada, prvo čitanje, P.Z. br. 223, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2021.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o ovom Prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o djelatnosti psihoterapije, Prijedlogom zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da se ovim zakonskim prijedlogom, sukladno sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 47/20.), kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenesene odredbe Direktive (EU) 2018/958 koja utvrđuje obvezu država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti, uređuje ovo područje i sprječava uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji. 

Slijedom navedenog, uočena je potreba za izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada kojima će se isti, između ostalog, uskladiti i sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“, br. 107/07. i 118/12.), Zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“, br. 22/13., 41/16., 64/18., 47/20. i 20/21.), kao i s ostalim zakonima o reguliranim profesijama u djelatnosti socijalne skrbi. Također, potrebno je jasnije urediti rad i ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika (u daljnjem tekstu: Komore) te otkloniti određene dvojbe nastale prilikom izrade njezinih općih akata. 

U raspravi, pojedini članovi Odbora izrazili su svoje nezadovoljstvo što tijekom savjetovanja o Prijedlogu zakona nisu prihvaćena mišljenja stručnih komora te su bili mišljenja da navedene izmjene i dopune nisu svrsishodne, štoviše da su usmjerene isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore. Većina članova Odbora bila je suglasna da bi ove promjene trebale pridonijeti jačanju sustava socijalne skrbi općenito, djelatnosti socijalnog rada, boljoj organizaciji, sveobuhvatnijoj zaštiti korisnika te boljoj kvaliteti i dostupnosti usluga.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“, 1 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći 

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da  ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.         

POTPREDSJEDNICA ODBORA
prim. mr. Maja Grba – Bujević, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 39. sjednici Odbora održanoj 24. studenoga 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti, prvo čitanje, P.Z. br. 224, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2021.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o ovom Prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom zakona o socijalnoj skrbi, Prijedlogom zakona o udomiteljstvu, Prijedlogom zakona o djelatnosti psihoterapije, Prijedlogom zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Prijedlogom zakona o psihološkoj djelatnosti i Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada. 

Uvodno, predstavnica predlagatelja istaknula je da se ovim zakonskim prijedlogom vrši usklađivanje s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, s ciljem sprječavanja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji, jasnijeg uređenja rada i ovlasti Hrvatske komore socijalnih pedagoga (u daljnjem tekstu: Komora) s pristupom socijalnopedagoškoj djelatnosti, kao i potrebi otklanjanja određenih dvojbi nastalih prilikom primjene Zakona i izrade općih akata Komore. 

U raspravi, pojedini članovi Odbora izrazili su svoje nezadovoljstvo što tijekom savjetovanja o Prijedlogu zakona nisu prihvaćena mišljenja stručnih komora te su bili mišljenja da navedene izmjene i dopune nisu svrsishodne, štoviše da su usmjerene isključivo na ograničavanje samostalnosti i neovisnosti Komore. Međutim, većina članova Odbora bila je suglasna da bi ove promjene trebale pridonijeti jačanju sustava socijalne skrbi općenito, djelatnosti socijalnog rada, boljoj organizaciji, sveobuhvatnijoj zaštiti korisnika te boljoj kvaliteti i dostupnosti usluga.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“, 1 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći 

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da  ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora. 

POTPREDSJEDNICA ODBORA
prim. mr. Maja Grba – Bujević, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 39. sjednici Odbora održanoj 24. studenoga 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 214, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. studenoga 2021.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Sukladno djelokrugu Odbora, rasprava se provela u dijelu predloženih izmjena i dopuna sadržanih u člancima 37. i 38., koje se odnose na članak 233. i 234. važećeg Zakona o sigurnosti prometa na cestama. U fokusu rasprave razmatrane su zakonske odredbe vezane za zdravstvene preglede vozača i dostave obavijesti o vozačevoj privremenoj nesposobnosti za sigurno upravljanje motornim vozilom.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je cilj ovog zakonskog prijedloga onemogućavanje, odnosno sprječavanje stradavanja ljudi u prometu na cestama te se u tom smislu odnosi na pitanja vezana uz sposobnost vozača za sigurno upravljanje vozilom i njihovo zdravstveno stanje. Kako je istaknuo, u članku 233. Zakona novim stavkom 4. omogućava se svim liječnicima izdavanje upozorenja vozaču o privremenoj nesposobnosti za upravljanje vozilima zbog trenutnog zdravstvenog stanja, na određeni rok, a najduže šest mjeseci te dostava obavijesti nadležnoj policijskoj upravi ili postaji. Ova obavijest nije razlog za upućivanje vozača na izvanredni nadzorni pregled, ali vozač za vrijeme trajanja privremene nesposobnosti ne smije sudjelovati u prometu na cesti. Kako je istaknuo, u odnosu na Nacrt iz javne rasprave, u članak 233. dodao se novi stavak 7. za liječnike koji nemaju mogućnost dostave obavijesti putem Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava RH (u daljnjem tekstu: CEZIH), da imaju obvezu odmah po saznanju o vozačevoj privremenoj nesposobnost za sigurno upravljanje vozilom izvijestiti policijsku upravu ili postaju, na obrascu Izvješća o promjeni zdravstvenog stanja ili tijeku liječenja vozača prema pravilniku o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače. Time su ujedno odgovorili na pitanje na koji način će liječnici moći obaviti svoju dužnost ako nemaju mogućnost pristupa CEZIH-u. 

Liječnicima, prije svega liječnicima obiteljske medicine, sporne su ove odredbe Zakona, na što su već do sada ukazivali te je iz istih razloga na ovu temu nedavno i održana tematska sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. Posebice prijepornom smatraju u kontekstu njihove (ne)nadležnosti obvezu dostavljanja obavijesti, odnosno upozorenja te s tim u vezi odavanje liječničke tajne i gubitak povjerenja od strane pacijenata čiji su izabrani liječnici.

U raspravi, članovi Odbora su istaknuli da je nesporna odgovornost liječnika, ali je primarna i najvažnija osobna odgovornost građana, koji trebaju, kada im liječnik ukaže na to da njihovo zdravstveno stanje može predstavljati opasnost za njih i druge osobe u prometu i da ne bi trebali voziti, moraju isto prihvatiti, prestati privremeno voziti, a u slučaju da isto prekrše i ugroze sebe i druge sudionike u prometu, snositi za to odgovornost. Smatraju da nije prihvatljivo vozače ekskulpirati od odgovornosti. Kako su istaknuli, nesporna je namjera ovog Zakona, ali bi trebalo poraditi još na nekim stvarima, kao što je npr. popis bolesti i lijekova uz koje se ne smije upravljati vozilom. Također, potrebno je uskladiti i definiciju tko sve ima pravo na znak pristupačnosti, s Pravilnikom o znaku pristupačnosti, za osobe s invaliditetom. Pohvaljeno je definiranje koridora za prolazak vozila hitnih službi prilikom nastanka incidentne situacije kako bi se stekla obveza kod vozača, kao i sama vozačka kultura o ujednačenom načinu postupanja vozača, a što do sada nije bilo u Zakonu.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“, 1 „suzdržan“ i 2 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći 

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da  ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.

POTPREDSJEDNICA ODBORA
prim. mr. Maja Grba Bujević, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 36. sjednici Odbora održanoj 11. studenoga 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima, prvo čitanje, P.Z.E. br. 180 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. rujna 2021.
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske Unije,  upućivanjem na odgovarajuće odredbe Uredbe (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja, o izmjeni uredaba. Cilj predloženog zakona je administrativno rasterećenje gospodarskih subjekata, na način da se iz važećeg Zakona brišu odredbe o obvezi prijave prije stavljanja na tržište i uporabe prehrambenih enzima u proizvodnji hrane te upis u Registar enzima, čime će se ukinuti nepotrebne administrativne procedure. Također, cilj predloženog zakona je i jasnije definirati prekršajne odredbe te visinu novčane kazne prilagoditi težini počinjenog prekršaja uzimajući u obzir mogući utjecaj na zdravlje i zaštitu interesa potrošača.
U raspravi, pojedini članovi Odbora izrazili su svoju zabrinutost ukidanjem odredbi o upisu u Registar enzima, smatrajući da se brisanjem obveze prijave prije stavljanja na tržište i uporabe prehrambenih enzima u proizvodnji hrane, smanjuju prava potrošača, odnosno da bi se upisom u Registar enzima doprinijelo većoj sigurnosti i zdravstvenoj ispravnosti hrane. Tim više, što smo svjedoci sve češćeg povlačenja pojedinih prehrambenih proizvoda s tržišta. 
Predstavnik pradlagatelja s tim u vezi istaknuo je, da je trenutno na razini EU u procesu izrada jedinstvene metodologije za prikupljanje informacija o prehrambenom unosu aditiva i aroma u svim državama članicama, koja će služiti i za procjenu rizika povezanih s konzumacijom pojedinih aditiva i aroma.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (5 „za“ i 2 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći 

z a k lj u č a k

1.    Prihvaća se Prijedlog   zakona   o   izmjenama i dopuni Zakona o prehrambenim aditivima, aromama i prehrambenim enzimima,

2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da  ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.         

    
                                                                  
         PREDSJEDNICA  ODBORA

    Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 34. sjednici, održanoj 3. studenoga 2021., raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna  Državnog  proračuna  Republike  Hrvatske  za  2021.  godinu i projekcijama za  2022. i  2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021.

Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna  Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu  i projekcijama za 2022. i 2023. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu.
Predstavnik Ministarstva financija uvodno je predstavio Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2021. godinu i projekcije za 2022. i 2023. godinu. istaknuvši da se glavnina rebalansa od 1,6 milijardi kuna odnosi na zdravstveni sustav. Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 153,6 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 173,3 milijardi kuna, manjak državnog proračuna za 2021. godinu planiran je u iznosu od 19,7 milijardi kuna  ili 4,7% BDP-a. 

Predstavnik Ministarstva zdravstva u uvodnom dijelu istaknuo je da se rebalansom državnog proračuna za 2021. g. i projekcija za 2022. i 2023. godinu financijski plan Ministarstva zdravstva povećava na svim izvorima financiranja za ukupno 2.30 mlrd. kuna te iznosi 22.503.026.618,00 kuna. Najznačajnije povećanje odnosi se na troškove sanacije zdravstvenih ustanova za podmirenje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova i potrošnog  i ugradbenog medicinskog materijala u ukupnom iznosi od 735 mil. kuna; od čega se planira 588 mil. kuna iskoristi za sanaciju ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, a 147 mil. kuna za sanaciju zdravstvenih ustanova čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) uprave i samouprave. Rebalansom se također predviđa povećanje iznosa od 700 milijuna kuna na transferu prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje(u daljnjem tekstu: HZZO).
Također, povećavaju se iznosi za decentralizirana sredstava u iznosu od 21.7 mil. kuna te se povećavaju sredstva za isplatu presuda za prekovremeni rad djelatnicima u sustavu zdravstva i zdravstvenog osiguranja za 64. mil. kuna.
Prijedlogom izmjena i dopuna financijskog plana HZZO-a za 2021. g. planirani su ukupni prihodi na razini 32.219.000.000 kuna, dok se ukupni rashodi planiraju na razini 31.189.000.000 kuna. HZZO-u je tijekom 2021. godine povećao prihode od državnog proračuna za 3.358 mlrd. kuna koja su doznačena bolničkim zdravstvenim ustanovama za pokriće dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova i potrošnog medicinskog materijala, kao i za pokriće troškova HZZO-a za ljekarne.

Predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u svom izlaganju istaknuo je da je usvajanjem predloženih izmjena i dopuna Državnog proračuna novi plan razdjela 086 Ministarstva  59.100.222.186  kuna, od čega se iznos od 54.291.929.027 kuna odnosi na proračunska sredstva, a iznos od 4.808.293.159 kuna na ostale izvore financiranja. Kako je objasnio, rebalansom za 2021. godinu na razdjelu ministarstva iskazano je ukupno povećanje sredstva u iznosu od 1.075.656.895,00 kuna, i to povećanje sredstva u iznosu od 62.708.043,00 kuna radi osiguranja sredstava za decentralizirano financiranje ustanova socijalne skrbi te za potrebe projekata u okviru OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., prioriteti 1, 2, 4 i 5.  Radi osiguranja sredstava za potrebe isplate socijalnih naknada za proračunske korisnike u socijalnoj skrbi povećana su sredstva u iznosu od 81.859.554,00 kuna, dok su radi osiguranja sredstava za isplatu starosnih mirovina, povećana sredstava Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u iznosu od 590.539.487,00 kuna. Također su povećana sredstva u iznosu od 357.395.311,00 kuna Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, radi osiguranja sredstava za financiranje mjera i aktivnosti u borbi s epidemijom bolesti COVID - 19, te radi potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID -19). 

Tijekom rasprave svi su se složili da se zbog nastavka ublažavanja posljedica krize uzrokovane pandemijom COVID-19 moralo pristupiti rebalansu proračuna, ali i da je  neminovno potrebna kvalitetna reforma zdravstvenog sustava, koja bi osigurala stabilno poslovanje zdravstvenog sustava, ne povećavajući proračunske izdatke za zdravstvo, nego smanjujući troškove i rashode. S tim u vezi, istaknuta je i potreba realnog utvrđivanja i vrednovanja cijene rada i usluga u zdravstvu, koju do sada ne prati amortizacija skupih aparata i skupe medicinske tehnologije. Evidentno je da stalni tehnološki napredak u medicini i napredak dijagnostike poskupljuju izdatke za zdravstvo, kao i starenje stanovništva, što bi sve trebalo biti obuhvaćeno najavljenim reformama u zdravstvu i socijalnoj skrbi, složili su se  prisutni.

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“, 3 „suzdržana“ i 1  „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I  2023. GODINU

te sljedećih odluka:
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, 
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatske agencije za osiguranje depozita za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu,
•    Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba– Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.                          

PREDSJEDNICA ODBORA 

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.  
 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 34. sjednici  Odbora, održanoj  3. studenoga 2021., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021. godine.

Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godine provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.         
U uvodnom izlaganju  predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se kao i prilikom svakog rebalansa djelomično mijenjaju i odredbe Zakona o izvršavanju državnog proračuna. Slijedom toga, ovim se Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja. Tako se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu povećava za 31,3 milijuna kuna i može se provesti do ukupnog iznosa od 42,4 milijarde kuna. Tekuće otplate glavnice državnog duga u navedenom Prijedlogu zakona povećavaju se i iznose 22,1 milijardu kuna (prema trenutno važećem Zakonu – 21,9 milijardi kuna). 

Također, mijenja se i visina zaduženja i tekuće otplate za izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Tako se smanjuje Zaduženje izvanproračunskih korisnika za 83,2 milijuna kuna i iznosi 2,7 milijardi kuna, a tekuće otplate glavnice duga smanjuju se za 21,6 milijuna kuna i iznose 2,6 milijardi kuna. 
    Nadalje, ovim Zakonom ovlašćuje se Vlada RH da može dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave najviše do tri i pol posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, umjesto dosadašnjih tri posto.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova ( 7 „za“, 3 „suzdržana“ i 1 “protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.     

PREDSJEDNICA ODBORA 

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.  
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 33. sjednici Odbora, održanoj 27. listopada 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 187, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Silvano Hrelja, zastupnik u Hrvatskome saboru, aktom od 30. rujna 2021.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predlagatelj je istaknuo da se predmetnim Prijedlogom zakona predlaže povećanje prihodovnog cenzusa, temeljem kojeg osigurane osobe ostvaruju  pravo na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna, s 1.600,12 kuna na 2.000,00 kuna mjesečno, dok se za osiguranika samca predlaže povećanje prihodovnog cenzusa s 2.047,20 kuna na 2.500,00 kuna mjesečno.

Ovo značajno povećanje prihodovnog cenzusa obuhvatit će oko 120 tisuća građana, većinom umirovljenika, koji će ovim izmjenama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, ostvariti pravo na besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja. 

U raspravi, svi su se složili da je ovo odlična inicijativa koja je u korist hrvatskih građana, jer činjenica je da je najviše mirovina upravo u „razredu“ od 2.000 do 2.500 kuna i samim time velik broj građana živi u siromaštvu ili riziku od siromaštva. Od 2016. do kraja 2020. broj građana kojima je država plaćala dopunsku zdravstvenu zaštitu drastično se smanjio s 595 na 305 tisuća.

Članovi Odbora su u daljnjoj raspravi istaknuli da na ovom području, koje je praktično stagniralo 15-tak godina, ove izmjene Zakona  predstavljaju veliki pomak, na što su pojedini članovi Odbora izrazili svoje nezadovoljstvo da se tek sada pristupilo ovakvim izmjenama Zakona. Također su izrazili svoje žaljenje što Vlada RH, prema njihovom mišljenju, nikada ne prihvaća prijedloge oporbe, ma koliko oni bili dobri i konstruktivni. Predstavnik Vlade RH i Ministarstva zdravstva s tim u vezi istaknuo je u svibnju 2020., u suradnji s umirovljeničkim udrugama, povećan cenzus za četrdesetak kuna, što se pokazalo nedostatnim te su stoga prihvatili ove izmjene koje je predložio zastupnik.

Nesporno je, da će se ovim izmjenama Zakona svakako pozitivno utjecati na osjetljivu skupinu građana, koja ostvaruje pravo na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna.

Nakon rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (8 glasova „za“), odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O DOBROVOLJNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU, P.Z. br. 187

za  izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 32. sjednici Odbora, održanoj  12. listopada 2021. raspravljao je o Izvješću o učincima provedbe mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-COV-2 u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 1. lipnja 2021. do 31. kolovoza 2021., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. listopada 2021.

Odbor je o Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja u uvodu je istaknuo da Izvješće obuhvaća aktivnosti koje je poduzimala Vlada, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, državna tijela, jedinice područne (regionalne) samouprave, jedinice lokalne samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima radi zaštite javnozdravstvenog interesa, odnosno provedbe mjera i postupaka koji su usmjereni na zaštitu zdravlja pučanstva na području Hrvatske zbog epidemije bolesti COVID-19.

Kako je istaknuo, tijekom lipnja, srpnja i kolovoza 2021. u Republici Hrvatskoj prevladavala je mirna i stabilna epidemiološka situacija što je bilo od iznimne važnosti za turističku sezonu, a blago pogoršanje epidemiološke situacije zabilježeno je tek krajem kolovoza ove godine. Zdravstveni sustav nastavio je s intenzivnim aktivnostima u odnosu na epidemiju, uključujući reorganizaciju i žurni odgovor na njezin tijek, povećanja i smanjenja broja oboljelih i hospitaliziranih, ali i brigu o kontinuitetu poslovanja u uobičajenim djelatnostima pružanja zdravstvene zaštite ne-COVID pacijentima. Povoljnija epidemiološka situacija rezultirala je smanjivanjem broja hospitaliziranih COVID-19 pacijenata pa su bolničke ustanove postupno reducirale kapacitete za COVID-19, usklađujući ih s aktualnim potrebama. Istovremeno su poduzimane aktivnosti za vraćanje redovnih djelatnosti bolnica u rad, s ciljem organizacije rada bolnica na optimalan način koji će osigurati dostupnost bolničke zdravstvene zaštite u okviru propisanih epidemioloških mjera.

U raspravi su se članovi Odbora složili  s potrebom što većeg promoviranja cijepljenja, jer smo po procijepljenosti na samom začelju Europske unije. Pojedini članovi smatraju kako je trenutna kampanja kojom se promovira cijepljenje kroz senzibilizaciju  društva, ukazujući na potrebu solidarnosti prema drugima, sloganom “Misli na druge - cijepi se!, nedovoljna te je potrebna medijska kampanja kojom će se znanstvenim i stručnim argumentima uvjeriti populaciju da je cjepivo sigurno i visoke učinkovitosti. Mišljenja su kako je potrebno potaknuti mlađu populaciju na cijepljenje zbog niskog broja cijepljenih među njima. Članovi Odbora smatraju da je cijepljenje ključ u borbi protiv ove pandemije. Postavljeno je i pitanje broja cjepiva kojim Republika Hrvatska raspolaže, roka trajanja te količine doniranog cjepiva drugim zemljama. Predstavnik resornog ministarstva s tim u vezi objasnio je da su, u skladu s solidarnošću koja se promovira na razini Europske unije, cjepiva donirana državama koje nisu imale dovoljno sredstava za nabavku dovoljne količine cjepiva.

Nakon što su razmotrili Izvješće, članovi Odbora većinom su glasova (5 „za“ i 3 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

Prihvaća se

IZVJEŠĆE O UČINCIMA PROVEDBE MJERA IZ ZAKONA O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI TIJEKOM EPIDEMIJE BOLESTI COVID-19 UZROKOVANE VIRUSOM SARS-COV-2 U REPUBLICI HRVATSKOJ, ZA RAZDOBLJE OD 1. LIPNJA 2021. DO 31. KOLOVOZA 2021.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 31. sjednici Odbora održanoj 29. rujna 2021. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 179, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. rujna 2021.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije, propisano je osnivanje Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada (u daljnjem tekstu: Centar), kao ustrojstvene jedinice Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško (u daljnjem tekstu:Fond) te je propisano financiranje zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, odnosno propisan je način financiranja poslovanja Centra.

U raspravi, članovi Odbora osvrnuli su se na mjere radiološke i nuklearne sigurnosti i omogućavanje primjerene zaštite pojedinaca, društva i okoliša od štetnih posljedica, kao i učinkovito rješavanje pitanja zbrinjavanja radioaktivnog otpada i iskorištenih izvora te istrošenog nuklearnog goriva. U svojim izlaganjima osvrnuli su se također i na potrebu praćenja Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva kao i važnost praćenja procjene utjecaja na okoliš. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 30. sjednici Odbora, održanoj  7. srpnja 2021. raspravljao je o Izvješću o učincima provedbe mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 16. siječnja do 31. svibnja 2021., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. srpnja 2021. 
Odbor je o Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
U svom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da Izvješće prikazuje aktivnosti koje je poduzimala Vlada, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, državna tijela, jedinice područne (regionalne) samouprave, jedinice lokalne samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima radi zaštite javnozdravstvenog interesa, odnosno provedbe mjera i postupaka koji su usmjereni na zaštitu zdravlja pučanstva na području Hrvatske zbog epidemije bolesti COVID-19.
Kako je u uvodu istaknuto, upravljanje epidemijom koronavirusa, koje predstavlja i dalje multiresornu odgovornost i izazov te međusobnu suradnju svih uključenih dionika, funkcionira na svim razinama, s ciljem postizanja što veće razine zaštite svih građana, odnosno procijepljenosti do jeseni, kako bi se spriječilo širenje zaraze COVID-19 te ujedno doprinijelo dobrom gospodarskom kretanju i uspješnoj turističkoj sezoni. 
Tijekom rasprave osvrnuli su se i na aktivnosti u organizaciji i provođenju cijepljenja, a svi članovi Odbora složili su se s potrebom što većeg promoviranja cijepljenja i davanja jasnih uputa o provedbi i punktovima cijepljenja, kao i potrebi cijepljenja svih onih koji nisu osiguranici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a željeli bi se cijepiti. S tim u vezi, predstavnik Ministarstva zdravstva najavio je rješenje već sljedeći tjedan. 
U daljnjoj raspravi članovi Odbora složili su se s važnošću izrade EU digitalne COVID potvrde i pohvalili su sustav koji će provjeravati validnost potvrde o cijepjenju, preboljenju ili testiranju, kao i aplikaciju vezanu uz organiziranje javnih događaja i skeniranje QR kodova. Pojedini članovi Odbora iznijeli su neke nedoumice oko trajanja COVID potvrda, odnosno da li će se nakon 210 dana (koliko ona vrijedi) moći produžiti ili će biti potrebna i treća doza cjepiva. Također su istaknuli i problem nedobivanja COVID potvrde za osobu koja je preboljela bolest COVID-19 i cijepljena je samo jednom dozom. Predstavnik resornog ministarstva s tim u vezi objasnio je da će se u pogledu tih pitanja pratiti znanstvene spoznaje i mišljenja struke, koja će se na vrijeme uskladiti s rješenjima ostalih država članica EU. 
 Imenovani član Odbora u raspravi iznio je svoj prijedlog da se ubuduće u ovakva
 Izviješća uvrste i podaci o mortalitetu i letalitetu, kako bi se njihovom analizom mogle    komparirati županije, a s obzirom na to da su između pojedinih županija vidljive velike razlike.
    
Nakon što su razmotrili Izvješće, članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 3 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k:

Prihvaća se
IZVJEŠĆE O UČINCIMA PROVEDBE MJERA IZ ZAKONA O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI TIJEKOM EPIDEMIJE BOLESTI COVID-19 UZROKOVANE VIRUSOM SARS-COV-2 U REPUBLICI HRVATSKOJ, ZA RAZDOBLJE OD 16. SIJEČNJA DO 31. SVIBNJA 2021.    

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                                                                                                     
                                                                              

PREDSJEDNICA  ODBORA 
                                          Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 30. sjednici Odbora, održanoj  7. srpnja 2021. raspravljao je o Konačnom prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu, drugo čitanje, P.Z.E. br. 127  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. srpnja 2021. 

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je volonterstvo područje koje se iznimno brzo razvija, a važeći Zakon o volonterstvu (NN br. 58/07 i 22/13, u daljnjem tekstu: Zakon) u pojedinim dijelovima otežava provedbu novih inicijativa u volontiranju i ne prepoznaje volonterske centre kao značajan dio volonterske infrastrukture, koji imaju širok spektar zadaća, od kojih su najvažnije: razmjena informacija o ponudi i potražnji volonterskog rada, izobrazba građana, volontera i organizatora volontiranja na temu upravljanja volonterskim programima i osposobljavanja za koordinatora volontera, poticanje razvoja volonterstva te promocija prakse i vrijednosti volontiranja. 

U raspravi, naglašen je značaj Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva, čiji je sastav i način imenovanja njegovih članova Zakonom određen, ali nije i imenovanje njihovih zamjenika, što je sada i učinjeno, a što su članovi Odbora pohvalili smatrajući da će ovakvo zakonsko rješenje doprinijeti većoj operativnosti. Također su naglasili važnost propagiranja volonterstva i što većeg uključivanja civilnog društva, kao nezamjenive karike u doprinosu i razvoju ove plemenite djelatnosti te povećanju stupnja aktivnog sudjelovanja građana u društvu. S tim u vezi, u Konačnom tekstu zakona u odnosu na tekst Prijedloga zakona izmijenjeni su članci 22. i 23., kojima se mijenjaju članci 21. i 22. Zakona o volonterstvu,  čime se broj predstavnika organizatora volontiranja i/ili organizacija civilnog društva koje se bave razvojem volonterstva povećava, što su članovi Odbora pohvalili.

Ujedno je imenovani član Odbora, predsjednik Hrvatske liječničke komore, ponovno postavio pitanje u vezi reguliranja volonterskog obavljanja liječničke djelatnosti, s obzirom na to da civilne udruge nisu zdravstvene ustanove te ne prepoznaju zdravstvenu djelatnost i zbog toga dolazi do određenih nejasnoća i teškoća u provođenju njihovog volontiranja. Smatra da je ovo pitanje trebalo urediti Zakonom, s čime se nije složila predstavnica predlagatelja, navodeći kao razlog nemogućnost određivanja i navođenja određenih profesija u ovom Zakonu, istaknuvši da i liječnici volontiraju u sklopu neke udruge, kao i svi ostali građani. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VOLONTERSTVU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                                                       

PREDSJEDNICA  ODBORA 
    
Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 29. (elektroničkoj) sjednici održanoj 29. lipnja 2021. raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za djecu aktom od 30. ožujka 2021.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. 

U svom Izvješću pravobraniteljica za djecu navela je podatke za 2020., prema kojima je Ured pravobraniteljice zaprimio 1923 novih prijava, pritužbi, upita i zahtjeva vezano uz povredu pojedinačnih prava djece, što na godišnjoj razini predstavlja rast od 10 posto. Uz nove prijave nastavili su postupati u 574 predmeta koji su preneseni iz prethodnih godina, uglavnom zbog složenosti i specifičnosti problematike koja zahtijeva višegodišnje praćenje. Uz navedeno, Ured je radio i na 1158 predmeta koji se odnose na opće inicijative, izvješća, suradnju s državnim i međunarodnim institucijama i medijima, održavao stručne sastanke, konferencije, projekte i obradu stručnih tema.

Zbog epidemije Covida-19 i primjene epidemioloških mjera te razornih potresa koji su pogodili Zagreb i okolne županije, mnoge obitelji susrele su se s dodatnim izazovima i teškoćama, što je sve ostavilo posljedice na djeci, a osobito je teško pogodilo pojedine skupine djece. Uvođenje nastave na daljinu otežalo je ostvarivanje prava na obrazovanje djeci koja nisu imala uvjete za nastavu putem interneta i televizije. Djeca s teškoćama u razvoju ostala su bez škola i vrtića te bez drugih usluga koje dobivaju u posebnim ustanovama (npr. usluge fizioterapeuta, logopeda, radnog terapeuta, psihosocijalne podrške, rane intervencije i sl.), ali i bez prijatelja.

U pregledu dobivenih prijava u 2020. godini i dalje dominiraju prijave u području osobnih prava djece, ali s obzirom na sve poteškoće u sustavu obrazovanja, ne čudi da se u području obrazovanja bilježi više od 100 novih prijava u odnosu na prethodnu godinu. Najviši godišnji porast u pojedinom području povreda prava djece, zabilježen je u području pravosudno-zaštitnih prava, čak 42 posto. Uglavnom je riječ o pritužbama na postupanje policijskih službenika, djelatnika centara za socijalnu skrb, posebnih skrbnika, sudova i državnog odvjetništva te s tim u vezi broj pritužbi i njihova priroda ukazuju na potrebu za senzibilizacijom službenih osoba za prava i potrebe djece. Značajno su porasle i prijave u područjima socijalnih prava (62 prijave) i zdravstvenih (162 pojedinačne prijave), jer se epidemija koronavirusa odrazila i na ostvarivanje zdravstvenih prava djece u pogledu dostupnosti, uvjeta u kojima su usluge pružane i neizvjesnosti zbog otkazivanja termina.

S obzirom na to da je u 2020. većina djece, kojoj je to bilo dostupno, bila uz internet više nego ikada do sada, njihov cjelokupni život, od obrazovanja do aktivnosti slobodnog vremena i druženja, preselio se u digitalno okružje. Pravobraniteljica stoga smatra da se prava djece u digitalnom okružju nameću kao ključna tema, kojoj se trebaju posvetiti nadležni resori i koja trebaju naći svoje mjesto u novoj Strategiji za prava djece u RH. U svojim preporukama predlaže i odlučnije mjere i aktivnosti u svim sustavima, a također se zalaže i za unapređenje pravne regulative i osnivanje specijaliziranih obiteljskih sudova, čiju najavu u 2021. pozdravlja.

Članovi Odbora pohvalili su i podržali predmetno Izvješće te su većinom glasova (11 „za“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se IZVJEŠĆE O RADU PRAVOBRANITELJICE ZA DJECU ZA 2020. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio  Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 29. (elektroničkoj) sjednici Odbora održanoj 29. lipnja 2021. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, drugo čitanje, P.Z. br. 92 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. lipnja 2021.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Ovim se Zakonom uređuju prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, čime bi se završio proces cjelovite regulacije svih njihovih prava. Time bi se ujedno i definirao pojam civilnog stradalnika iz Domovinskog rata, kako bi prava mogli ostvariti i stradalnici koji to ranije nisu mogli po važećem zakonu. Nadalje, Zakonom će se precizno utvrditi tko su civilni stradalnici iz Domovinskog rata, kako ga ne bi zlouporabili pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija. Zakon će također obuhvatiti civile stradale uslijed eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava ili uporabe vatrenog oružja u razdoblju od 17. kolovoza 1990. godine do 30. lipnja 1996. godine te će omogućiti i ostvarivanje prava članovima obitelji nestalih civila u Domovinskome ratu i prije nego što proglase svoje članove obitelji umrlima. Ujedno, otvorit će se rok za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata po osnovu bolesti, uspostavit će se evidencija civilnih stradalnika, a predviđene su i mjere za poboljšanje socioekonomskog položaja korisnika. 

U odnosu na tekst Prijedloga zakona u Konačnom prijedlogu zakona skraćen je rok za donošenje provedbenih propisa, preciznije je propisano pravo na novčanu naknadu za civilne stradalnike iz Domovinskog rata, propisana je nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja za ostvarivanje prava na besplatne udžbenike za civilne stradalnike iz Domovinskog rata, a učinjene su i potrebne nomotehničke izmjene.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“, 4 „suzdržana“ i 1 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio  Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 29. (elektroničkoj) sjednici Odbora održanoj 29. lipnja 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 153, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. lipnja 2021.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Ovim Prijedlogom zakona predlaže se druga dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (u daljnjem tekstu: ZZNO), kao rezultat potrebe njegova usklađenja s predloženim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (u daljnjem tekstu:KZ), kojim se dopunjava značenje izraza bliske osobe iz članka 87. stavka 9. KZ/11 sadašnjim ili bivšim parterima u intimnoj vezi. Dopunom članka 8. stavka 2. ZZNO/17, na opisani način, krug osoba na koje će se ZZNO/17 primijeniti bit će istovjetan dopuni kruga bliskih osoba sadašnjim ili bivšim partnerima u intimnoj vezi koja se predlaže Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, s Konačnim prijedlogom zakona, kojima će KZ/11 bilo kroz kazneni progon po službenoj dužnosti ili kvalificirani oblik počinjenja pojedinih kaznenih djela iz kataloga KZ/11 pružiti jaču kaznenopravnu zaštitu.

Predloženom dopunom članka 8. stavka 2. ZZNO/17 koji propisuje krug osoba na koje se isti primjenjuje, vrši se harmonizacija prekršajnog zakonodavstva kojim se regulira materija zaštite od nasilja u obitelji s kaznenim zakonodavstvom, na način da će se predloženom izmjenom omogućiti primjena ZZNO/17 na sadašnje ili bivše partnere u intimnoj vezi, odnosno na istovjetan krug osoba kojima će se stupanjem na snagu predloženog Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona pružiti dodatna zaštitu u slučaju počinjenja kaznenih djela vezanih uz nasilje u obitelji, jer će isti biti obuhvaćeni dopunjenom definicijom bliske osobe iz članka 87. stavka 9. KZ/11.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (12 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O ZAŠTITI OD NASILJA U OBITELJI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio  Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održao je 28. tematsku sjednicu sukladno članku 55. Poslovnika Hrvatskoga sabora, zajedno s Odborom za regionalni razvoj i fondove Europske unije te s članovima Odbora za obitelj, mlade i sport i članovima Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora, u srijedu, 30. lipnja 2021. godine. Sjednica je održana u zgradi Hrvatskoga sabora, Trg Sv. Marka br. 6, dvorana Ivana Mažuranića. 

DNEVNI RED SJEDNICE: PREDSTAVLJANJE ''OPERATIVNOG PROGRAMA UČINKOVITI LJUDSKI  POTENCIJALI 2021. - 2027.''

Uz članove Odbora i ostale zastupnike Hrvatskoga sabora u radu sjednice sudjelovali su i predstavnici Vlade RH i Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike  te predstavnice Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske.

Državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike predstavio je europski i nacionalni regulatorni okvir za programiranje i dinamiku rada Radne skupine Solidarna Hrvatska, kojoj je, uz Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, supredsjedatelj Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Predstavio je i samu strukturu Europskog socijalnog fonda, čija ukupna alokacija iznosi gotovo dvije milijarde eura (EU sufinanciranje).

Također je predstavio Operativni program "Učinkoviti ljudski potencijali 2021. - 2027." i pripadajućih osam prioriteta: tržište rada, obrazovanje i cjeloživotno učenje, socijalno uključivanje, zdravstvo, zapošljavanje mladih, materijalna deprivacija, dječje siromaštvo i socijalne inovacije.

U raspravi koja je uslijedila poseban naglasak stavljen je na zapošljavanje mladih, integraciju ranjivih skupina i smanjivanje rizika od siromaštva. Dogovorena je nova rasprava o finalnim verzijama operativnih programa kada budu usuglašeni s Europskom komisijom.

Videosnimka sjednice: https://www.youtube.com/watch?v=R0N9ynllmTY

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 27. sjednici održanoj 23. lipnja 2021. raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom aktom od 29. ožujka 2021.
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. 
Uvodno obrazloženje podnijela je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom (u daljnjem tekstu: pravobraniteljica), navodeći podatke za 2020., u kojoj je Ured pravobraniteljice zaprimio 2.266 pritužbi od fizičkih i pravnih osoba u kojima su postupali 4.538 puta. Uputili su i 424 preporuke i upozorenja. 
Kako je istaknula, u 2020. uslijed epidemije COVID-19 i potresa došlo je povećavanja problema s kojima se inače suočavaju osobe s invaliditetom. Izolacija i izostanak redovitih medicinskih i socijalnih usluga namijenjenih osobama s invaliditetom dovela je do otežanog podmirivanja svakodnevnih potreba te mogućih posljedica na svim oblicima zdravlja. Najveći broj pritužbi za vrijeme epidemije odnosio se na prava iz radnog odnosa, na mogućnost rada od kuće, potrebu rada od kuće zbog djeteta s invaliditetom, u slučaju samoizolacije. Također, niski iznosi socijalnih naknada i strogi cenzusi ograničili su dosege socijalnih intervencija, a epidemija je još dodatno otežala ili onemogućila pružanje podrške kroz savjetovanje i osnaživanje. 
Osobe s invaliditetom i dalje su u povećanom riziku od siromaštva, prisutna je  neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada, epidemija je pojačala postojeće probleme na području zapošljavanja,  naknade namijenjene uključivanju u život zajednice pretežno se koriste za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba. Još uvijek postoje izrazite prepreke u pristupu informacijama, zdravstvu, obrazovanju, zapošljavanju, radu te ostvarivanju prava na naknadu s osnove invaliditeta, istaknula je pravobraniteljica u daljnjem izlaganju. Kako je naglasila, u 2020. stagnirale su i zakonodavne promjene vezane za poboljšanje položaja osoba s invaliditetom te s tim u vezi smatra da je potrebno što hitnije donijeti novi Zakon o socijalnoj skrbi, Zakon o osobnim asistentima i Zakon o inkluzivnom dodatku. 
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike obrazlažući mišljenje Vlade RH u odnosu na dostavljeno Izvješće istaknula je načelnu primjedbu, smatrajući ga vrlo informativnim i opsežnim te je ujedno obećala da će novi Zakon o socijalnoj skrbi biti donesen do kraja ove godine (trebao bi stupiti na snagu od 1. siječnja 2022.),  a Zakon o inkluzivnom dodatku i Zakon o osobnom asistentu do kraja 2022., odnosno početkom 2023., zbog kompleksnosti situacije i svoje financijske zahtjevnosti.  
Pravobraniteljica je ukazala i na specifičnosti i probleme vezane za osobe s invaliditetom u situacijama kada su oni žrtve ili svjedoci kaznenih dijela, sugerirajući da bi Odbor s tim u vezi trebao donijeti zaključak kojim bi se obvezalo nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave i Pravosudnu akademiju na nužnost edukacije za suce i ostale pravosudne djelatnike te preciziralo nadležnog edukatora u ovom dijelu, s obzirom na specifičnosti osoba s invaliditetom, što bi svakako doprinijelo unaprjeđenju njihovog položaja, s čime su se složili članovi Odbora. 
Također, složili su se i s položajem i težinom situacije za osobe s invaliditetom za vrijeme epidemije COVID-19, što se naročito odnosi na osobe s duševnim smetnjama i osobe starije životne dobi, koji su posebno osjetljiva skupina u društvu. S tim u vezi član Odbora je istaknuo, da unatoč  tome što je Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, koji je na snazi  od 2015. godine, poboljšao položaj osoba s duševnim smetnjama u smislu veće zaštite  njihovih ljudskih prava, u primjeni  navedenog zakona  još uvijek postoje teškoće  u provedbi nekih zakonskih odredbi na što ukazuje i pravobraniteljica te smatra da se edukacijom stručnjaka u pravosuđu  mogu otkloniti neke neujednačenosti pa i nerazumijevanja. 
U daljnjoj raspravi članovi Odbora osvrnuli su se na pritužbe upućene pravobraniteljici u  područja zdravstva, odnosno na dostupnost zdravstvenih usluga uslijed epidemije, ostvarivanja prava na liječenje, fizikalnu terapiju i zdravstvenu njegu u kući, kao i bolničku rehabilitaciju. Istaknuli su i potrebu sustavne promidžbe cijepljenja, pogotovo kod osoba s invaliditetom, ali i za sve osobe u njihovu okruženju, apelirajući na pravobraniteljicu da i dalje potiče procijepljenost. 
 Članovi Odbora jednoglasno su pohvalili i podržali predmetno Izvješće, istaknuvši potrebu ukazivanja na određene nedostatke i nepravilnosti, a sve u svrhu promicanja i unapređenja prava i interesa osoba s invaliditetom. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (8 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2020. godinu

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora. 
    
                              

PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                              
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 27. sjednici održanoj 23. lipnja 2021. raspravljao je o Prijedlogu zaključka o obvezivanju Vlade Republike Hrvatske na donošenje odluke kojom se zdravstvenim radnicima u respiratornim centrima kao i svim radnicima u zdravstvenom sustavu koji su intenzivno uključeni u borbu protiv koronavirusa SARS-COV-2 omogućava staž osiguranja u dvostrukom trajanju za trajanja krize uzrokovane koronavirusom SARS-COV-2, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Katarina Peović, zastupnica u Hrvatskom saboru aktom od 23. prosinca 2020. 
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.
U uvodnom dijelu predlagateljica je istaknula da su medicinske sestre, tehničari, zdravstveno osoblje i liječnici podnijeli i podnose velik teret borbe protiv korona virusa SARS-CoV-2, no suočavaju se s očekivanom iscrpljenošću uz neizvjesnu budućnost oko ukupnog trajanja pandemije i kraja krize. Naglasila je da smjene onih koji su uključeni u izravnu borbu protiv virusa, koji rade s oboljelim pacijentima, traju puno više od redovitih osam sati u borbi za očuvanje ljudskih života. Zdravstveni radnici upozoravaju na iscrpljenost i nedostatne kapacitete zdravstvenog sustava te na neravnomjerno i neproporcionalno raspoređen teret epidemije korona virusa SARS-CoV-2.
U raspravi, članovi Odbora složili su se s činjenicom da zdravstveni radnici, prije svega u respiratornim centrima, koji su intenzivno uključeni u borbu protiv koronavirusa SARS-COV-2 podnose najveći teret i odgovornost na svojim leđima. Međutim, mišljenja su da je sustav nagrađivanja, bilo kroz materijalni (dodatak na plaću) bilo kroz nematerijalni oblik (slobodni dani, fleksibilno radno vrijeme), puno bolje rješenje od predloženog. Tim više što bi tada trebalo razmišljati o omogućavanju staža osiguranja u dvostrukom trajanju i za ostale nezdravstvene radnike, kao npr. za radnike koji su radili i rade na čišćenju, pogotovo medicinskog  infektivnog otpada i slično. 
Nakon provedene rasprave članovi Odbora s (1 glasom „za“ i 6 „protiv“)  nisu podržali donošenje Zaključka o obvezivanju Vlade Republike Hrvatske na donošenje odluke kojom se zdravstvenim radnicima u respiratornim centrima kao i svim radnicima u zdravstvenom sustavu koji su intenzivno uključeni u borbu protiv koronavirusa SARS-COV-2 omogućava staž osiguranja u dvostrukom trajanju za trajanja krize uzrokovane koronavirusom SARS-COV-2.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.                                     
                                        
                                                                                                     
                                                                  

  PREDSJEDNICA  ODBORA 

                             Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 26. sjednici Odbora, održanoj 9. lipnja 2021., raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2021.
    Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
    Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, drugo čitanje, P. Z. E. br. 145.
Predstavnik Ministarstva financija uvodno je istaknuo kako je, zbog financijskog efekta koronakrize na proračun u iznosu preko 32 milijarde kuna, potreban nastavak snažne potpore gospodarstvu i zdravstvu. Tako se ovim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna prije svega sanira sektor zdravstva, nastavljaju mjere za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom i osiguravaju dodatna sredstva za rashode za zaposlene.
Predloženim izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2021. godinu ukupni prihodi povećavaju se za 3 milijarde kuna i iznose 150,3 milijarde kuna, a ukupni rashodi povećavaju se za 9,4 milijarde kuna, odnosno planirani su u iznosu od 167,4 milijarde kuna. Uzimajući u obzir planirane prihode i rashode, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 17,1 milijardu kuna ili 4,3 % BDP-a. 
U raspravi članovi Odbora posebno su se osvrnuli na predložene izmjene i dopune Financijskog plana Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, koje su uvodno obrazložili njihovi predstavnici. 
Rebalansom proračuna za 2021. godinu predlaže se povećanje financijskog plana Ministarstva zdravstva u iznosu od 4,2 milijarde kuna. Novi financijski plan na svim izvorima financiranja nakon povećanja iznosi 20,1 milijardu kuna. Od odobrenih 3 milijarde kuna, osigurano je za transfer HZZO-u dodatno 1.395.000.000,00 kuna, za sanaciju zdravstvenih ustanova 1.355.000.000,00 kuna i za trošak prekovremenog rada iznos od 200.000.000,00 kuna. Limitirani izvori financiranja u trenutačnom financijskom planu iznose 6.028.268.787,00 kuna. Smanjenja i povećanja unutar Ministarstva zdravstva iznose 42.472.067,00 kuna, dok nedostatna sredstva sukladno zahtjevu korisnika iznose 3 milijarde kuna. Novi plan iznosi 9.022.842.651,00 kuna te je on za 3 milijarde kune veći od početnog plana. Ključni predloženi troškovi povećanja na limitiranim izvorima financiranja odnose se na prekovremeni rad (200 milijuna kuna), za sanaciju bolnica (1.35 milijardi kuna), transfer HZZO-u (1.39 milijardi kuna), povratak sredstava Ministarstvu financija za KBC Sestre milosrdnice (19 milijuna kuna) te Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo za troškove cijepljenja (13 milijuna kuna).
Financijskim planom HZZO-a za 2021. godinu ukupni prihodi planirani su u iznosu od 27.746.000.000,00 kuna, a ukupni rashodi u iznosu od 27.546.000.000,00 kuna. Međutim, zbog povećanja troškova vezanih uz bolest COVID-19, ostvarenja manjih prihoda od doprinosa te dodatnog pogoršanja poslovanja zdravstvenih ustanova i povećanja njihovih dospjelih obveza za lijekove i potrošni medicinski materijal, potrebno je napraviti izmjenu i dopunu tekućeg financijskog plana HZZO-a. Sukladno tome, ovim rebalansom ukupni prihodi na poziciji „prihodi od proračuna“ povećavaju se za 3.358.000.000,00 kuna. Temeljem tog povećanja ukupni prihodi iznose 31.104.000.000,00 kuna, što predstavlja povećanje od 12,10 posto. 
Predloženo povećanje rezultat je preraspodjele od strane Ministarstva financija u travnju 2021. godine u iznosu od 1.963.000.000,00 kuna i Prijedloga rebalansa državnog proračuna u iznosu od 1.395.000.000,00 kuna. Navedeno povećanje HZZO planira na sljedećim stavkama: za bolničku zdravstvenu zaštitu povećanje od 1.900.000.000,00 kuna te sada iznosi 11.800.000.000,00 kuna (najveći dio ovih sredstava predviđen je za pokriće dospjelih obveza bolnica prema dobavljačima za lijekove i potrošni medicinski materijal kroz mjesečna dodatna sredstva od 600.000.000,00 kuna), zatim povećanje za 1.163.000.000,00 kuna na lijekove na recepte te sada iznosi 4.898.000.000,00 kuna, specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita povećana je za 145.000.000,00 kuna te sada iznosi 1.087.000.000,00 kuna, posebno skupi lijekovi povećani su za 100.000.000,00 kuna te sada iznose 1.955.000.000,00 kuna i ostala zdravstvena zaštita koja je povećana za 50.000.000,00 kuna te sada iznosi 730.000.000,00 kuna. Razlozi povećanja odnose se također na plaćanje ukupnih i dospjelih obveza zdravstvenih ustanova, plaćanje COVID nagrade zdravstvenim djelatnicima te povećanih troškova zbog COVID-a (cjepivo, testiranja).
Tekući financijski plan Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike iznosio je u 2021. godini ukupno 55.783.183.648,00 kuna, od čega se iznos od 51.226.494.802,00 kuna odnosio na proračunska sredstva (opći prihodi i primici), a iznos od 4.556.688.846,00 kuna na ostale izvore financiranja (EU i ostale pomoći, prihodi za posebne namjene, vlastiti prihodi). Nakon rebalansa iznosit će 58.034.565.291,00 kuna, od čega se iznos od 53.206.494.802,00 kuna odnosi na proračunska sredstva, a iznos od 4.828.070.489,00 kuna na ostale izvore financiranja. Radi osiguranja sredstava za financiranje mjera i aktivnosti u borbi s epidemijom bolesti COVID-19, za potpore u očuvanju radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom (COVID-19), povećana sredstva u iznosu od 20.000.000,00 kuna daju se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
    U raspravi, pojedini članovi Odbora izrazili su svoju zabrinutost zbog povećanja rashodovne strane državnog proračuna prije svega za zdravstvo, i to zbog dodatnih sredstava potrebnih za sanaciju ustanova u zdravstvu u iznosu od 1,4 milijarde kuna i za povećani transfer HZZO-u  iznosu od 1,4 milijarde kuna te su  mišljenja da ovaj rebalans predstavlja samo krpanje rupa u zdravstvu. U nastavku rasprave iskazali su interes za preraspodjelu sredstava po nekim stavkama, pogotovo za obnovu zdravstvenih ustanova potresom pogođenim županijama (Sisačko-moslovačka županija), zatim u dijelu iznosa sredstava potrebnog za dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna. Postavljeno je i pitanje iznosa potrebnog za rješavanje naknada troškova zbog sudskih tužbi i opravdanosti pojedinih kolektivnih ugovora. Potpredsjednica Odbora izrazila je svoje zadovoljstvo zbog osiguranja sredstava potrebnih za isplatu prekovremenog rada u zdravstvu, s obzirom na to da će nakon rebalansa proračuna Vlada RH na svojoj sjednici donijeti odluku o modelu isplate.

    Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (8 „za“, 1“protiv“ i 2 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I 2023. GODINU

te izmjena i dopuna:

- Financijskog plana Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu 
- Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
 - Financijskog plana Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijskog plana Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijskog plana HŽ Putničkog prijevoza za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
- Financijskog plana HŽ Infrastrukture za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu

    Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                         

                            POTPREDSJEDNICA ODBORA 

                            prim. mr. Maja Grba-Bujević,  dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 26. sjednici  Odbora, održanoj  9. lipnja 2021., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. lipnja 2021. godine.
Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godine provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.
Predstavnik predlagatelja uvodno je objasnio da se ovim Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja. Zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može se provesti do ukupnog iznosa 42,4 milijarde kuna (prema trenutno važećem Zakonu – 33,8 milijardi kuna). Tekuće otplate glavnice državnog duga u navedenom Prijedlogu zakona smanjuju se i iznose 21,9 milijardi kuna (prema trenutno važećem Zakonu – 22,6 milijardi kuna). Također, mijenja se i visina zaduženja i tekuće otplate za izvanproračunske korisnike državnog proračuna. Zaduženje izvanproračunskih korisnika povećava se za 574,7 milijuna kuna i iznosi 2,8 milijardi kuna, a tekuće otplate glavnice duga povećavaju se za 461,1 milijun kuna i iznose 2,6 milijardi kuna. Povećava se godišnja vrijednost novih jamstava na 5,8 milijardi kuna od čega se iznos od 3,1 milijarda kuna odnosi na izvanproračunske korisnike (trenutno za 2021. godinu godišnja vrijednost novih jamstava iznosi 5,5 milijardi kuna, od čega se iznos od 2,8 milijardi kuna odnosi na izvanproračunske korisnike).
Ovim Zakonom utvrđuje se i pravna osnova za isplatu namjenske pomoći iz državnog proračuna za podmirenje dijela obveza bolničkih zdravstvenih ustanova kojima su osnivači jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, a sve s ciljem zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području Republike Hrvatske. 
Nadalje, ovim Zakonom utvrđena je pravna osnova za isplatu iz državnog proračuna razlike iznosa uvećanja plaće za prekovremeni rad zaposlenika u zdravstvenim ustanovama kojima su osnivači jedinice lokalne područne (regionalne) samouprave.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova ( 8„za“,  1“protiv“ i  2„suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

    
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                          

                              POTPREDSJEDNICA ODBORA 

                                       prim. mr. Maja Grba-Bujević,  dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 25. sjednici Odbora, održanoj  27. svibnja 2021. raspravljao je o Izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja listama čekanja za postupke magnetske rezonance, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 26. listopada 2020.

Odbor je o Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa:022-03/20-12/137, Urbroj:50301-04/12-21-4 od 14. siječnja 2021.

Državni ured za reviziju obavio je reviziju učinkovitosti upravljanja listama čekanja za postupke magnetske rezonance, kojom je obuhvaćeno Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) te 20 zdravstvenih ustanova, od kojih pet kliničkih bolničkih centara, tri kliničke bolnice, jedna klinika, deset općih zdravstvenih ustanova i jedna specijalna zdravstvena ustanova, koje su koncem 2018. imale uređaje magnetske rezonance. Predmet revizije bile su njihove aktivnosti u vezi s vođenjem liste čekanja i upravljanjem listama čekanja za postupke magnetske rezonance te nadzorom nad vođenjem i upravljanjem listama čekanja.

Na temelju revizijom utvrđenih činjenica, primjenjujući utvrđene kriterije, Državni ured za reviziju ocijenio je da je upravljanje listama čekanja za postupke magnetske rezonance u sedam bolnica učinkovito, pri čemu su potrebna određena poboljšanja (KB Dubrava, OŽB Pakrac, KB Merkur, OB Koprivnica, SB Thalassotherapia Opatija, OB Pula i Klinika za dječje bolesti Zagreb), jer su utvrđeni određeni propusti koji ne utječu bitno na upravljanje listama čekanja za postupke magnetske rezonance, dok je u Ministarstvu zdravstva i HZZO-u te 13 bolnica djelomično učinkovito, jer su utvrđene značajnije nepravilnosti i propusti u vezi s vođenjem lista čekanja, osiguravanjem jednakog tretmana pacijenata u pristupu postupcima magnetske rezonance te funkcioniranjem sustava nadzora nad vođenjem i upravljanjem listama čekanja.

Svi članovi Odbora pohvalili su predmetno Izvješće smatrajući ga cjelovitim i sveobuhvatnim, pogotovo stoga što ne samo da detektirana određene nedostatke i nepravilnostima, nego i daje određene naloge i preporuke za njihovo otklanjanje. Tako su za nepravilnosti i propuste dane 232 preporuke bolnicama, Ministarstvu zdravstva i HZZO-u. 
U raspravi su se složili da  problem nije jednoznačan i kratkotrajan te da ovisi o više faktora. S tim u vezi, mišljenja su da sustav treba svakako unaprijediti i poboljšati uvođenjem jasnih pravila, odnosno određivanjem kriterija za upućivanje na pretrage takve vrste. Prvi korak tome je svakako izrada kliničkih smjernica, od strane Ministarstva zdravstva i stručnih društava, koje bi propisivale potrebne pretrage i postupke kod magnetske rezonance ili nekih drugih postupaka, a radi racionalnije uporabe svih medicinskih uređaja.

U svrhu transparentnosti upravljanja listama čekanja te jednakog tretmana pacijenata, u skladu s utvrđenim stupnjem hitnosti, bolnice bi trebale za svakog uvrštenog pacijenta na listi čekanja koja se objavljuje na mrežnim stranicama bolnice, imati oznaku radi li se o prvom ili kontrolnom pregledu, djetetu, hitnom terminu u vezi s malignom ili hematološkom bolešću, predtransplantacijskom obradom ili medicinski uvjetovanom terminu, što sada većina bolnica nema.

Nakon rasprave, članovi Odbora su jednoglasno (9 glasova „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k
Prihvaća se
Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja listama čekanja za postupke magnetske rezonance

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                           

PREDSJEDNICA ODBORA 
Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 25. sjednici, održanoj 27. svibnja 2021. raspravljao je o Prijedlogu zaključka kojim se obvezuje Vlada Republike Hrvatske da pripremi cjelokupnu reformu sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Anka Mrak-Taritaš, zastupnica u Hrvatskome saboru,  aktom od 13. travnja 2021.

Odbor je o Prijedlogu zaključka raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa:022-03/21-12/41, Urbroj:50301-04/12-21-5 od 13. svibnja 2021.

U uvodnom obrazloženju predlagateljica je objasnila kako se predloženim Prijedlogom zaključka obvezuje Vlada RH da u roku od tri mjeseca, u suradnji sa stručnjacima, pripremi plan cjelokupne reforme sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj. Predlagateljica smatra da bi Vlada RH trebala donijeti ne samo novi Zakon o socijalnoj skrbi, nego i sve druge potrebne izmjene zakonodavstva te osigurati sve materijalne i kadrovske uvjete, kako bi sustav konačno funkcionirao na dobrobit korisnika, posebno djece.

Obrazlažući Mišljenje Vlade RH na predmetni prijedlog, predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike istaknula je da je Vlada RH Planom zakonodavnih aktivnosti za 2021. godinu predvidjela donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi. Slijedom navedenoga, u tijeku je izrada Nacrta prijedloga zakona o socijalnoj skrbi, koji uskoro ide u javnu raspravu. Kako je istaknula, navedenim zakonom planiraju se uvesti određene organizacijske promjene u radu centara za socijalnu skrb, odnosno dosadašnja 82 centra za socijalnu skrb spojila bi se u jednu ustanovu - Hrvatski zavod za socijalnu zaštitu. Obiteljski centri koji su sada podružnice županijskih centara za socijalnu skrb planiraju se odvojiti od centara za socijalnu skrb te spojiti u jednu ustanovu - Obiteljski centar.

Takoder, planira se osnivanje akademije, s ciljem kontinuiranog usavršavanja radnika u sustavu socijalne skrbi, te Povjerenstva kao neovisnog tijela koje ce odlučivati o pritužbama građana nakon što su iscrpljene zakonom predviđene mogućnosti. Zakonom se planira veći obuhvat korisnika, adekvatnost naknada i korištenja prava u svrhu smanjenja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, poboljšati ciljanost naknada usmjerenih osobama s invaliditetom i utjecaj na kvalitetu života osoba s invaliditetom te osigurati regionalnu ravnomjemost u pristupačnosti uslugama.
U raspravi pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da se predugo čeka na novi Zakon te da se s njegovom izradom treba požuriti kao i više uključiti stručna mišljenja struke.

Također je izraženo mišljenje da je rok od tri mjeseca za pripremu plana cjelokupne reforme sustava socijalne skrbi prekratak, s obzirom na to da već godinama u Hrvatskoj ne postoji vizija kako organizirati adekvatan sustav. S tim u vezi smatra da se konceptualno trebamo odrediti da li smo za centralizaciju ili decentralizaciju sustava. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora proveli su glasovanje. Rezultatom glasovanja (4  glasa „za“ i 5 glasa „protiv“) Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku nije podržao PRIJEDLOG ZAKLJUČKA KOJIM SE OBVEZUJE VLADA REPUBLIKE HRVATSKE DA PRIPREMI CJELOKUPNU REFORMU SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ, zastupnice Anke Mrak-Taritaš
     
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                           

PREDSJEDNICA ODBORA 
Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 24. (elektroničkoj) sjednici Odbora, održanoj 19. svibnja 2021., raspravljao je o Izvješću pučke pravobraniteljice za 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 25. veljače 2021.

Odbor je o Izvješću pučke pravobraniteljice raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. temelji se na sveobuhvatnim podatcima prikupljenim kroz 4.894 predmeta po kojima je postupano, dok je novootvorenih 2.919, odnosno 16 % više u odnosu na 2019. godinu, što je u najvećoj mjeri posljedica epidemije koronavirusa i potresa koji su, prema mišljenju pučke pravobraniteljice, snažno utjecali na ljudska prava u Republici Hrvatskoj.

Najviše pritužbi zaprimljeno je u području zdravstva (328), radnih i službeničkih odnosa (306), diskriminacije (266) i pravosuđa (206), nakon čega slijede komunalne djelatnosti (167) koje su, zahvaljujući porastu od 49 %, po prvi put među pet najzastupljenijih. Najveći porast u području je graditeljstva i prostornog uređenja, čak 152 %, dok je najveći pad u području obiteljskog prava (32 %).

297 predmeta odnosilo se na epidemiju koronavirusa, pri čemu najveći broj u području radnih i službeničkih odnosa (69 predmeta ili 23 %) te zdravstva (54 ili 18 %). Ovi, takozvani „koronski“ predmeti čine 10 % sveukupno novootvorenih u 2020. godini, a vjerojatno bi ih bilo znatno više da su tijekom prvih mjeseci epidemije postojali uvjeti za njihovo redovito otvaranje, objašnjenje je pučke pravobraniteljice.

Članovi Odbora mišljenja su da je epidemija koronavirusa zahvatila i uvelike utjecala na sve aspekte ljudskih života, upozoravajući na važnost snažnog, umreženog i građanima dostupnog javnog zdravstva. Predsjednica Odbora posebno se osvrnula na dio Izvješća u kojemu je skrenuta pažnja da je najviše pritužbi zaprimljeno u području zdravstva (328), pritužbe građana na način obavljanja pregleda kod obiteljskih liječnika, pritužbe za otežan pristup zdravstvenim uslugama za vrijeme epidemije koronavirusa, podaci da je znatno manje osoba koristilo zdravstvenu zaštitu obiteljske medicine te poteškoće na početku epidemije oko pristupa liječenju i lijekovima, pogotovo kod kroničnih bolesnika čije su kontrole i terapije bile odgođene. Pozitivnim je ocijenila rasprave o izvješćima ovakve vrste, koje svakako imaju za svrhu unaprjeđenje ljudskih prava i poboljšanje svih segmenata određene problematike.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora odlučili su jednoglasno (13 glasova „za“) predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.  

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 24. (elektroničkoj) sjednici Odbora, održanoj 19. svibnja 2021., raspravljao je o Izvješću o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013. – 2020.) u kontekstu globalnog pokreta za klimu i pandemije COVID-19, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 18. veljače 2021.

Odbor je o posebnom Izvješću pučke pravobraniteljice raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Članovi Odbora jednoglasno su prihvatili posebno izvješće koje je temeljem ovlasti iz članka 16. stavka 2. Zakona o pučkom pravobranitelju podnijela pučka pravobraniteljica. Izvješće donosi analizu i ocjenu ostvarenosti prava na zdrav život u Republici Hrvatskoj od 2013. do 2020. godine, ukazujući na međusobnu uvjetovanost i povezanost ljudskih prava, posebice prava na zdrav život i prava na zdravlje, sa zaštitom okoliša i prirode te klimatskim promjenama. Pripremljeno je u vremenu globalnog pokreta za klimu i oporavka od pandemije koja se povezuje s uništavanjem prirodnih staništa te čijoj prevenciji pridonosi učinkovitija zaštita prava na zdrav okoliš, a njegov krajnji cilj jest učinkovita zaštita i unapređenje prava na zdrav život, kao i sustava zaštite ljudskih prava općenito, u Republici Hrvatskoj.

Izvješće je utemeljeno na podatcima iz ispitnih postupaka po pritužbama građana, građanskih inicijativa i udruga vezano uz zaštitu okoliša, prirode i javnog zdravlja, postupanje s otpadom, prirodne nepogode poput poplava i požara te klimatske promjene, zaštitu od buke, neionizirajuće zračenje, svjetlosno onečišćenje i druge probleme.

Predsjednica Odbora u svojim primjedbama slaže se s potrebom izrade izvješća ovakve vrste, smatrajući da bi sadržaji o pravu na zdrav život i o klimatskim promjenama trebali biti snažnije prisutni na svim razinama kako bismo i mladima, među kojima su i budući donositelji odluka, dali jasnu i snažnu poruku kako su očuvanje prirode i okoliša te zaštita života i zdravlja prioritet Republike Hrvatske. Također, podržava kontinuirano nadziranje ovlaštenika koji obavljaju stručne poslove zaštite okoliša, unapređenje praćenja kvalitete zraka, posebice emisije lebdećih čestica, te njihovo redovito ažuriranje i objavljivanje, a posebno je istaknula i važnost daljnjeg razvoja zdravstvene ekologije.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora odlučili su jednoglasno (13 glasova „za“) predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o pravu na zdrav život i klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj (2013. – 2020.) u kontekstu globalnog pokreta za klimu i pandemije COVID-19.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.     

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

23. tematska sjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora, održana  je 6. svibnja 2021., u prostorijama Hrvatskoga sabora, Trg sv. Marka 6, dvorana Ivana Mažuranića, u 12.00 sati.

Sjednica posvećena stanju sestrinstva u Republici Hrvatskoj održana je u povodu obilježavanja Međunarodnog dana medicinskih sestara i medicinskih tehničara - 12. svibnja, te kako bi se ujedno analizom aktualne situacije i problema u ovoj najbrojnijoj profesionalnoj skupini unutar hrvatskoga zdravstva, mogao dati doprinos unaprjeđenju položaja medicinskih sestara i tehničara. 

Uz članove Odbora, sjednici su nazočili predstavnici Ministarstva zdravstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja i  Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, te predstavnici komore, sindikata i strukovnih udruga koji okupljaju medicinske sestre i tehničare. 

Medicinske sestre i medicinski tehničari čine najbrojniju profesionalnu skupinu unutar našeg zdravstva koja nesebično skrbi o zdravstvenim potrebama pojedinaca i zajednica, a njihova nezamjenjiva i neprocjenjiva uloga prisutna je na svim razinama pružanja zdravstvene zaštite. Da svoj poziv žive i rade 24 sata, medicinske sestre i tehničari, svakodnevno dokazuju, pogotovo u doba pandemije bolesti COVID-19,  kazala je na početku sjednice predsjednica Odbora. Izrazila je nadu da će ova sjednica omogućiti da se  skrene pažnja javnosti, ali  i relevantnih dionika koji utječu na kreiranje zdravstvenog  sustava,  na probleme s kojima se medicinske sestre i tehničari susreću tijekom svojeg obrazovanja, zapošljavanja i rada.

Predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS) i vanjski član Odbora Mario Gazić izložio je, kako je naglasio, dugogodišnju i vrlo složenu problematiku stanja u sestrinstvu, pri čemu se osvrnuo na probleme u temeljnom i visokoškolskom obrazovanju, manjak i odlazak medicinskih sestara u inozemstvo, nevrednovanje stručnih kvalifikacija medicinskih sestara i tehničara, nepovoljne uvjete rada te istaknuo potrebu  izmjene Uredbe Vlade RH o koeficijentima, upozorivši kako i  nakon 8 godina u uredbu još nije ugrađen  koeficijent magistre sestrinstva. Skrenuo je pozornost i na to da sve više sestara odlazi u mirovinu, pa se procjenjuje da će do 2030. u mirovinu otići  5 do 7 tisuća sestara, a s druge strane smanjuje se broj učenica i učenika u zdravstvenim školama, zbog čega je istaknuo nužnost povećanja upisnih kvota za školovanje sestara kojih je iz godine u godinu sve manje.

Samo u bolničkom sustavu nedostaje 4000 medicinskih sestara, kazao je Gazić te napomenuo kako zemlje zapadne Europe nude sve bolje plaće i sve bolje uvjete rada, što daje još veći poticaj mladim medicinskim sestrama da napuste Hrvatsku. U vezi s uvjetima rada upozorio je kako u smjenskom radu radi jedna sestra na 20 bolesnika, a postoji i problem nedostatne zaštitne opreme. Također je istaknuo i važnost provedbe Zakona o sestrinstvu, čije se odredbe u praksi često ne provode.  

Za poboljšanje uvjeta rada, položaja i obrazovanja medicinskih sestara, Gazić je naveo konkretne mjere koje su već prošle godine predložile komora i stručne udruge kroz svoj proglas, među ostalim,  postavljanje jasnog vertikalnog sustava obrazovanja za medicinske sestre i povećanje upisne kvote za najmanje 50 posto, vrednovanje visoke stručne spreme na radnim mjestima koja to zahtijevaju, omogućavanje specijalizacije za visoko diferentna radna mjesta nakon završenog dodiplomskog studija,  te osiguravanje uvjeta u kojima se poslovi nezdravstvenog osoblja ne bi  prelijevali na medicinske sestre.  Nužno je promijeniti organizacijsku strukturu i cjelokupnu percepciju medicinske sestre u sustavu zdravstva gdje sudjeluju s više od 50 posto udjela zdravstvenih djelatnika, kazao je Gazić.

Nazočnima se obratila i predstavnica Glavnog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i medicinskih tehničara Anica Prašnjak koja je naglasila kako je Međunarodni dan sestrinstva prilika da se prikaže koliko je važna uloga medicinski sestara u društvu i javnosti. Osvrnula se i na globalne podatke u vezi sa sestrinstvom te kazala kako medicinske sestre u svijetu čine polovicu zdravstvenog sustava, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije ima ih 28 milijuna, no još uvijek ih nedostaje oko 6 milijuna. U 2020. godini  pandemija je produbila poznate probleme i stvorila još veće opterećenje na medicinske sestre i tehničare, kazala je Prašnjak te navela kako se ne radi samo o financijskoj poziciji nego i nedostatku zaštitne opreme, prisilnom korištenju godišnjeg odmora umjesto samoizolacije, neplaćanju prekovremenih sati itd. Posebno važnim izdvojila je i psihološki pritisak zbog njege korona bolesnika, izloženost zarazi, umor, iscrpljenost i profesionalno izgaranje. Smatra da je potrebno utvrditi točan manjak medicinskih sestara, urediti pravilnike zdravstvenih ustanova, izraditi dobru strategiju zapošljavanja u sustavu zdravstva i krenuti u ozbiljnu reformu zdravstva u kojoj bi  medicinske sestre morale biti ravnopravni partneri u kreiranju politika koja se tiču zdravstvenog sustava.  

Adriano Friganović, glavni tajnik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva, 15 samostalnih sestrinskih udruga podsjetio je da se 5. svibnja obilježava i Dan primaljstva i Dan higijene ruku, koji su ujedno  i prilika da se javnosti pošalju poruke o stanju i  problemima u sestrinstvu.  Nepriznavanje stečenih kvalifikacija je veliki problem, a pandemija je pokazala koliko je važno da u zdravstvenom sustavu postoje dobro obrazovani i specijalizirani zdravstveni djelatnici, poput onih koji su stručni za mehaničku ventilaciju i intenzivnu njegu korona bolesnika.

Tanja Lupieri iz  Hrvatske udruge medicinskih sestara podsjetila je kako sestrinstvo na globalnoj razini, preko svojih organizacija, poziva sestre da se aktivno uključe u promicanje sestrinstva te da sudjeluju u donošenju odluka s kreatorima zdravstvenih politika. I na svjetskoj razini postoje gorući problemi s kojima se sestrinstvo suočava, kazala je  Lupieri, kao što su stres, sagorijevanje na poslu, njihovo zdravlje, infekcija i smrt od korone. U 60 zemalja od korone je  umrlo 2700 medicinskih sestara, a u Hrvatskoj su prijavljena 4 smrtna slučaja medicinskih sestara/tehničara od korone, rekla je Lupieri te dodala kako je od početka pandemije u Hrvatskoj bilo zaraženo 8111 medicinski sestara, što je 23,7 posto od ukupno zaraženih. 

Na kraju sjednice predsjednica Odbora ponovno je podsjetila na cilj održavanja ove tematske sjednice koji se ogleda u namjeri zajedničkog obilježavanja ovog, za sve njih, važnog  dana, ali i kako bi svi  zajednički pridonijeli aktivnostima i radnjama usmjerenim k njihovom profesionalnom rastu i razvoju, kao i unapređenju njihova položaja.    

Videosnimka sjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku: https://www.youtube.com/watch?v=XkFL8pn7yCM

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 22. (elektroničkoj)  sjednici održanoj 30. travnja 2021. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 (digitalna zelena potvrda) COM (2021) 130 i Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda  o cijepljenju, testiranju  i preboljenju za državljane trećih zemalja koji zakonito borave na državnom  području država članica tijekom pandemije bolesti COVID-19 (digitalna zelena potvrda) COM (2021) 140, koje je Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio Odbor za europske poslove aktom od 21. travnja 2021. 
Navedeno Stajalište Republike Hrvatske, usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku  politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom: Klasa: 022-03/21-07/122, Urbroj: 50301-21/22-21-2 na sjednici održanoj 12. travnja 2021. 
Članovi Odbora podržali su Prijedlog EU-a kojim se uspostavlja pravni okvir za izdavanje, provjeru i priznavanje interoperabilnih potvrdi o cijepljenju protiv bolesti COVID-19, potvrdi o testiranju i potvrdi o preboljenju od bolesti COVID-19, smatrajući da digitalna zelena potvrda treba biti interoperabilna, koja će omogučiti prekograničnu provjeru. Također se slažu i s dodanim kompromisnim tekstom Prijedloga uredbe kojim je dodan članak 7a, koji propisuje i uvjete za priznavanje potvrde o cijepljenju državljanina države članice EU-a i članova njihovih obitelji izdane u trećoj zemlji. 
Kako su naglasili, interoperabilne digitalne zelene potvrde uvode se isključivo sa svrhom olakšavanja slobode kretanja, dok njihovo posjedovanje ne smije biti preduvjet ostvarivanju slobode kretanja koja je zajamčena pravnom stečevinom Unije (članak 3. stavak 3b). Također, ova Uredba ne ulazi u odluke država članica da narnetnu ili ukinu restrikcije slobodi kretanja, u skladu s pravnom stečevinom Unije, a s ciljem suzbijanja širenja COVID-19 pandemije, koje i dalje ostaju u nadležnosti država članica.
Članovi Odbora podržali su Stajalište RH kojim Republika Hrvatska podržava prijedloge dviju uredbi koje su za Hrvatsku važne s više aspekata: političkog, epidemiološkog, gospodarskog, zdravstvenog, pravnog te s aspekta olakšavanja slobode kretanja/prelaska granica. Zalažu se za njihovo što skorije usuglašavanje, kako bi stupile na snagu i postale operativne u predviđenom roku. Pozdravljaju što koncept digitalne zelene potvrde podrazumijeva tri vrste potvrda u vezi s bolešću COVID-19: potvrdu o cijepljenju, potvrdu o testiranju i potvrdu o preboljenju, čime se povećava obuhvat osoba koje je mogu koristiti i smanjuje mogućnost diskriminacije.

Nakon provedene rasprave, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora  većinom je glasova (9 “za” i 1„suzdržan“)  donio sljedeće 

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 (digitalna zelena potvrda) COM (2021) 130
i
Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda  o cijepljenju, testiranju  i preboljenju za državljane trećih zemalja koji zakonito borave na državnom  području država članica tijekom pandemije bolesti COVID-19 (digitalna zelena potvrda) COM (2021) 140

PREDSJEDNICA ODBORA

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je 21. sjednicu 28. travnja 2021., u prostorijama Hrvatskoga sabora, Trg sv. Marka 6, dvorana Ivana Mažuranića, u 12.00 sati.

Sjednica je sazvana na temelju zahtjeva jedne trećine članova Odbora, u skladu s odredbama članka 49. Poslovnika Hrvatskoga sabora kojim traže sazivanje sjednice radnog tijela s točkom dnevnog reda: „Izazovi s kojima se susreću osobe sa sindromom Down“. Sjednica je ujedno održana povodom Svjetskog dan osoba sa sindromom Down koji se obilježava 21. ožujka. 

Uz članove Odbora te predstavnike Vlade, sjednici su nazočili hrvatski para-taekwondo reprezentativac, višestruki osvajač medalja i njegov otac te predstavnici Hrvatske zajednice za Down sindrom.

Kako bi se senzibilizirala i upoznala javnost i članovi Odbora s izazovima, teškoćama i problemima s kojima se susreću osobe s Down sindromom i članovi njihovih obitelji, predsjednica Odbora na početku sjednice iznijela je podatke da u Hrvatskoj trenutno ima 1728 registriranih osoba sa sindromom Down, a prema podacima UN-a, na svjetskoj razini u prosjeku se bilježi učestalost pojave sindroma Down kod jednoga od tisuću novorođene djece.

Napomenula je i da smo nedavno obilježili  Svjetski dan osoba sa sindromom Down, 21. ožujka, u povodu kojeg smo u ime Odbora uputili čestitku svim osobama s Downovim sindromom, njihovim obiteljima i udrugama, kako bismo svi zajedno dali podršku svim osobama koje svojim nesebičnim radom i trudom upozoravaju na ovaj poremećaj te svojim naporima potiču javnost na veću senzibilizaciju i veće poštivanje prava ljudi s Downovim sindromom.  Rekla je da smo povodom Svjetskog dana sindroma Down, željeli dati poticaj za veće razumijevanje i poboljšanje njihovoga položaja u društvu, jer odgovornost za to leži u svima nama, nadležnim državnim institucijama i organizacijama civilnog društva. 
 
Potpredsjednica Odbora rekla je kako je ponosna na silni trud koji ulaže Zajednica za Down sindrom za senzibilizaciju javnosti. Pohvalila je odaziv saborskih zastupnika kao i članova Odbora. Rekla je kako će se tijekom sjednice čuti izazovi s kojima se susreću osobe s down sindromom kao i bitne informacije o tome kako Odbor može pomoći tim osobama.

Gost sjednice, otac djeteta s Down sindromom, govorio je o problemima s kojima se susreću, od neprihvaćanja društva do zdravstvenih problema od kojih su najčešći problemi sa srcem. Unatoč svim poteškoćama njegov sin je para-taekwondo reprezentativac, višestruki osvajač medalja. 

Predsjednica Hrvatske zajednice za Down sindrom članovima Odbora zahvalila je na mogućnosti da predstavi osobe s Down sindromom i njihove obitelji. Rekla je da u svakom većem gradi postoji udruga za sindrom Down koja okuplja osobe, ne samo s Down sindromom, već i sa drugim poteškoćama te ih je u Hrvatskoj osam. Upoznala je članove Odbora općenito sa sindromom Down te istaknula kako svaka obitelj može dobiti dijete s tim sindromom, neovisno o zdravlju. Ponovila je i kako ta djeca često imaju srčane mane, njih skoro 40 do 60 posto te je „zlatno pravilo“ kada dijete s Down sindromom izlazi iz bolnice, napraviti ultrazvuk srca,  a pri tom je pohvalila naše bolnice. Ogromnim napretkom smatra postojanje dječje kardiokirurgije na Rebru (unazad deset godina) zbog čega djeca više ne moraju ići van na operacije. Nužnim smatra utvrditi zdravstveni status djece s Down sindromom i obaviti potrebne pretrage, kao što su npr. endokrinološke.

Prema podacima Hrvatskog registra osoba s invaliditetom imamo 1728 osoba s sindromom Down. Iskazala je zadovoljstvo zbog povezivanja baza podataka tako da točno znamo u kojim županijama i u kojoj dobi su pojedine osobe sa sindromom Down. Iz podataka je vidljivo da više od 50 posto osoba s Downom ima od 1 do 20 godina. Naglasila je kako su tu bitni obrazovni sustav i rana intervencija. Navela je preporuke i probleme u sustavu zdravstva  te istaknula kako 90 posto trudnica ne zna da nosi dijete s Down sindromom te tek na porodu saznaju za to. Zatim je kao problem navela i odnos prema roditeljima u rodilištima koji uvelike ovisi o osoblju.

Smatra da taj početni dio, unatoč brojnim medijskim kampanjama i edukacijama, još ne funkcionira te je pozvala liječnike/članove Odbora na svojevrsni doprinos pozitivnim promjenama. Smatra da ta djeca, unatoč dijagnozi, mogu imati kvalitetan život. Od 2007. godine, kada su ta djeca ušla u redovan obrazovni sustav s pomoćnikom u nastavi, 140 učenika je prošlo redovnu osnovnu školu  po prilagođenom programu, a dosta njih nastavi srednjoškolsko školovanje.

Govorila je i o problemima u sustavu socijalne skrbi s kojima se susreću osobe s Down sindromom i njihove obitelji, s obzirom na to da preko 98 posto takve djece živi u svojim obiteljima, ali nažalost, dio ih završi u sustavu socijalne skrbi. Rekla je da se u zadnje vrijeme sve više djece s tim sindromom ostavlja u bolnici, ali je pozitivnim naglasila i sve veći broj njihova posvajanja. Kao najveće probleme u sustavu socijalne skrbi istaknula je ostvarivanje prava na osobnu invalidninu i prava na usluge.

Videosnimka sjednice: https://www.youtube.com/watch?v=-khu5UA0t64

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 20. (elektroničkoj)  sjednici održanoj 23. travnja 2021. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija - Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava COM (2021) 102, koje je Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio Odbor za europske poslove aktom od 9. travnja 2021.

Stajalište Republike Hrvatske o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija - Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava COM (2021) 102, usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku  politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom: Klasa: 022-03/21-07/104, Urbroj: 50301-21/32-21-2 na sjednici održanoj 29. ožujka 2021. 

Članovi Odbora podržali su Stajalište RH kojim Republika Hrvatska podržava usvajarje zajedničkih ciljeva na razini EU-a te smatra da su zajednički ciljevi bitni za socijalnu  koheziju i jačanje europske  solidarnosti.  Podržavaju  pristup  Europske komisije da se kao baza koriste ciljevi iz Strategije Europa 2020. kao temelj održivom rastu i razvoju. Predloženi ciljevi su u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. Spornih pitanja nema, kao i izravnog utjecaja na postojeće zakonodavstvo RH i potrebu njegove izmjene slijedom usvajanja dokumenta, ali ce služiti kao vodilja u nizu zakonodavnih i nezakonodavnih inicijativa na nacionalnoj i europskoj razini.

Nakon provedene rasprave, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora  većinom je glasova (9 “za” i 1 „suzdržan“) donio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava STAJALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE O KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA - AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU EUROPSKOG STUPA SOCIJALNIH PRAVA COM (2021) 102

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je svoju 19. sjednicu 15. travnja 2021. o hitnoj potrebi reforme zdravstvenog sustava.

Sjednica je sazvana na temelju zahtjeva jedne trećine članova Odbora, u skladu s odredbama članka 49. Poslovnika Hrvatskoga sabora kojim traže sazivanje sjednice radnog tijela s točkom dnevnog reda: „Hitna potreba reforme zdravstvenog sustava“. Članovi Odbora koji traže sazivanje navedene sjednice zabrinuti su zbog alarmantnog stanja u zdravstvu, odnosno zabrinuti su zbog postojećih dugova u hrvatskome zdravstvu te smatraju da je nužna hitna financijska stabilizacija cjelokupnog zdravstvenog sustava i provedba što hitnije reforme.

Predsjednica Odbora Renata Sabljar istaknula je kako je Odbor 26. listopada 2020., na svojoj 4. sjednici, raspravljao o sličnoj temi „Stanju u zdravstvu - dugovi“ te je i tada upozoreno da je zdravstveni sustav na izmaku snaga i da se sve teže nosi s naraslim potrebama, a financijska održivost nužna je za opstojnost zdravstvenog sustava. Upozorila je da se situacija nije promijenila, zdravstveni sustav se i dalje urušava, za prva dva mjeseca 2021. stvoreno je 700 milijuna kuna novog duga, što je 350 milijuna kuna duga mjesečno, stalno se govori o potrebnim reformama, a dugovi se gomilaju. Iznijela je podatak da ukupni dug bolnica iznosi 13 milijardi kuna, dug za lijekove od 6,5 milijardi kuna je rekordan, te da su mu pridonijeli i izvanredni pandemijski troškovi. Hrvatski zdravstveni sustav je već godinama u krizi koja nije samo financijska, nego i strukturna i upravljačka, izjavila je. Država je na sanacije u zdravstvu dosad potrošila preko 20 milijardi kuna, ali istodobno iz godine u godinu zdravstvenom sustavu državni proračun ostaje dužan stotine milijuna kuna na račun zdravstvenog osiguranja posebnih kategorija građana. Zdravstvu kakvo je sad, nikakva jednokratna financijska injekcija niti nova sanacija ne može pomoći. Može mu pomoći jedino reforma, rekla je predsjednica Odbora.

Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu dr. Jurković, kao uvod u raspravu na sjednici, prezentirao je prijedlog mjera Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske za financijsku stabilizaciju i strukturnu reformu zdravstvenog sustava. Kriza u zdravstvu traje već godinama i smatra da je ključno vrijeme da se ti problemi krenu rješavati na odgovarajući način. Plaćanje trenutnih dugova prema veledrogerijama je vatrogasna mjera, smatra Jurković te ako ne krenemo u hitnu reformu zdravstvenog sustava vrlo brzo ćemo opet biti u istoj situaciji. Iznio je podatke o poslovanju zdravstvenih ustanova – osim ljekarni, za prvih 12 mjeseci 2020. godine, rashodi su bili veći za 2.631.325.395 od prihoda.

Prema podacima o rokovima plaćanja (28.02.2021.) od ukupno 59 bolnica: 24 bolnice imaju obveze stare manje od 1 godine; 11 bolnica ima obveze između 1 i 2 godine; 24 bolnice imaju obveze starije od 2 godine (730dana). Hrvatska je u 2019. godini za zdravstvo izdvajala 6,9% BDP-a, a prosjek u EU je 8,3%. Kada bi to izdvajanje u Hrvatskoj bilo sukladno prosjeku EU, zdravstveni sustav ostvario bi dodatnih 6,2 milijarde kuna, rekao je Jurković.

Nadalje, iznio je podatak da stopa obveznog doprinosa na plaću za zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj iznosi 16,5%, čime je među najvišima u Europskoj uniji, zbog čega daljnje podizanje navedene stope nije rješenje. Štoviše, primjenom predloženih mjera, uvjeren je da postoji prostor za smanjenje navedene stope. Smatra da unatoč relativno visokoj stopi izdvajanja za obvezno zdravstveno osiguranje, izdvajanje za zdravstvo u apsolutnom iznosu je nedostatno (oko 1000 eura po stanovniku). Slovenija izdvaja otprilike duplo više, dok primjerice Austrija izdvaja oko 4000 eura po stanovniku, rekao je.

Hrvatskoj je nužno potreban clean start kako bi uvjete poslovanja doveli u realan poslovni okvir. Niti jedna zemlja ovoga trenutka u EU nema rokove plaćanja za izvršenje svojih obveza kakve ima Hrvatska. Neko vrijeme jedino je Grčka imala situaciju usporedivu s RH, dok se primjerice u Sloveniji sve obveze plaćaju u roku 60 dana. Ukoliko cijena kapitala na međunarodnom tržištu, odnosno postotak kamata, ostane relativno nizak, kao što je sada, potrebno je razmotriti mogućnost da se u ukupan iznos zaduženja države uključe i sredstva za podmirenje dosadašnjih dugovanja u zdravstvu. Iznio je prijedlog mjera za financijsku stabilizaciju i strukturnu reformu zdravstvenog sustava. Mjere se odnose na prihodovnu, rashodovnu stranu kao i na strukturne promjene. Neke od mjera su: delimitiranje tzv. participacije odnosno najvišeg iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite koji je obvezna snositi osigurana osoba (koja nema vrijedeće dopunsko osiguranje), po jednom ispostavljenom računu za izvršenu zdravstvenu zaštitu. Maksimalni iznos je trenutno 2.000 kuna, bez obzira na iznos troška zdravstvene skrbi. Prijedlog je povećanje na barem 4.000 kuna. Ovim prijedlogom povećali bi se prihodi zdravstvenih ustanova, a očekivano povećanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja potaknulo bi veći broj osoba na osiguranje dopunskim zdravstvenim osiguranjem. Također, predloženo je uključivanje i nekih postupaka koji su trenutno oslobođeni plaćanja participacije.

Rekao je kako je preduvjet predložene reforme dodatnog zdravstvenog osiguranja katalogizacija i standardizacija te objedinjivanje javne nabave roba i usluga u zdravstvu, odnosno određivanje standarda istih, kako bi se omogućilo uvođenje nadstandarda (npr. za ugradbene materijale) i na taj način omogućilo bi se ostvarenje dodatnih prihoda zdravstvenim ustanovama. Kao dodatan prihod, a prvenstveno preventivnu mjeru, predlažu uvođenje poreza na rizično ponašanje i  tzv. ‘’Zdravog fonda’’.  Jedan od prijedloga je i  uvođenje obveze plaćanja naknade za korištenje usluge hitnog prijama u svrhu zbrinjavanja nehitnih stanja, čime bi se uvelike rasteretila hitna služba zdravstvenih ustanova, a time i znatno smanjili troškovi za istu.

Ministar financija Marić rekao je da je od 2006. godine razlika između rashoda zdravstvenog sustava i prihoda od doprinosa bila je ravno milijarda kuna. Do danas je mirovinski sustav u deficitu državnog proračuna uvijek negdje na četiri posto BDP-a. Zdravstveni sustav, nažalost, ide najboljim smjerom da se tome približi, rekao je. Od 2007., kada su doprinosi za zdravstvo bili 16,9 milijardi, a rashodi 18 i nešto milijardi, došli smo do godišnjih rashoda od 34 milijarde kuna, a doprinosi su porasli na 21 milijardu. Rekao je i kako je pričao sa svojim prethodnicima i da su se svi protivili izdvajanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO-a) iz riznice. Kaže i da kao ministarstvo uvijek postavlja pitanje što time dobivaju. Za ovu godinu su predviđeni transferi bili 2,7 milijardi, a bit će gotovo deset milijardi kuna, rekao je ministar. Kako bi osigurali novac za veledrogerije bilo je potrebno povećati deficit jer taj dug prema veledrogerijama sada jednostavno pretačemo u dug prema bankama i onima kod kojih ćemo se zadužiti, rekao je. Smatra da sljedeći korak mora biti reforma kakvu će Ministarstvo zdravstva predložiti jer ako ostane ovakva dinamika, situacija za godinu dana će biti ista.

Ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić uvodno se zahvalio ministru što je iznašao mogućnost da se situacija s veledrogerijama riješi. Iznio je podatak da imamo oko 4 milijuna 161 tisuće osiguranika te smanjen broj zaposlenih ( 1 575 192 zaposlena), u odnosu na 2020. godinu to je 24 119 osoba manje. Rekao je da je HZZO pokušao s MUP-om uspostaviti sustav odjave za građane koji više ne žive u RH. HZZO je svoje napravio, rekao je, ali to je i dalje u sustavu MUP-a te je nemoguće osobu natjerati da se odjavi. Sustav HHZO-a je povezan sa sustavom MUP-a. 

Ministar zdravstva Beroš je rekao da već postoji nacrt prijedlog mjera financijske stabilizacije zdravstvenog sustava, strukturnih reformi, unapređenja upravljanja sustavom zdravstva. Centralizacija zdravstvenih ustanova, zbog lakšeg upravljanja, jedan je od elementa koji će se poduzeti, ako se za to dobije odobrenje na nivou Vlade nakon završetka lokalnih izbora.  Rekao je kako izdvajanja iz proračuna i iz dohodaka nisu dostatna za prava koja imamo u ovom trenutku. Što se tiče dugova liječnicima zbog prekovremenih sati, Beroš očekuje odobrenje Ministarstva financija s kojim se već zadnjih četiri, pet mjeseci intenzivno komunicira te su iznjedreni prijedlozi obročne otplate tih dugova, između 600 i 700 milijuna kuna. 
U raspravi je pohvaljena najava da se ide u reformu zdravstva jer je postojeći sustav neodrživ. Visina limita je neujednačena i nedovoljna za normalno poslovanje te je potrebna njihova kvalitetna i sustavna analiza.

Pojedini članovi Odbora mišljenja su da je problem u rashodovnoj, a ne u prihodovnoj strani. Cijena usluga je preniska i ljudi nisu svjesni koliko pojedini zahvati i usluge koštaju. Također iznesen je i problem neravnomjerne opterećenosti zdravstvenih radnika, sustav ne razlikuje i ne nagrađuje one koji više rade te dolazi do demotivacije zdravstvenih djelatnika i njihovog odlaska.

Spomenut je i problem naplate doprinosa od poslodavaca kao namet koji je poprilično visok te bi reformom to trebalo smanjiti. Potreban je nacionalni konsenzus koji će osigurati provođenje reforma neovisno o tome koja je stranka na vlasti. Potrebno je pod hitno racionalizirati troškove zdravstva.

Videosnimka 19. sjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku: https://www.youtube.com/watch?v=-PnUzK1YUpA

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 18. (elektroničkoj)  sjednici održanoj 13. travnja 2021. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju uloge Europske agencije za lijekove u pripravnosti za krizne situacije i upravljanju njima u području lijekova i medicinskih proizvoda, COM (2020) 725, koje je Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio Odbor za europske poslove aktom od 17. ožujka 2021. 
Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jačanju uloge Europske agencije za lijekove u pripravnosti za krizne situacije i upravljanju njima u području lijekova i medicinskih proizvoda, COM (2020) 725, usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku  politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom: Klasa: 022-03/21-07/40, Urbroj: 50301-21/32-21-2 na sjednici održanoj 15. veljače 2021. godine.
Iskustvo s pandemijom bolesti COVID-19 pokazalo je da bi Europska unija trebala biti učinkovitija u upravljanju dostupnošću lijekova i medicinskih proizvoda te u donošenju medicinskih protumjera za uklanjanje prijetnji javnom zdravlju. Sposobnost EU da to učini ozbiljno je otežana zbog nepostojanja jasno definiranog pravnog okvira za upravljanje odgovorom EU na pandemiju, ali i zbog ograničenog stupnja pripravnosti Unije za izvanredno stanje u području javnog zdravlja. 
S tim u vezi, Uredbom se predlaže osnivanje Izvršne upravljačke skupine za nestašice i sigurnost lijekova kao dio Europske agencije za lijekove (u daljnjem tekstu: Agencija), koja bi trebala iskoristiti opsežno znanstveno stručno znanje Agencije u pogledu ocjenjivanja i nadzora lijekova te nastaviti razvijati vodeću ulogu Agencije u koordinaciji i podupiranju odgovora na nestašice lijekova u odgovoru na izvanredna stanja u području javnog zdravlja. 
 Članovi Odbora podržali su Stajalište RH kojim Republika Hrvatska podržava sve mjere koje se donose na europskoj razini u cilju zaštite javnog zdravlja i suzbijanja pandemije bolesti COVID-19, kao i u pogledu jačanja stupnja pripravnosti Unije za potencijalne druge događaje velikih razmjera i izvanredna stanja u području javnog zdravlja. Međutim, slažu se i sa stavom RH o spornim pitanjima, kojim Hrvatska podržava potrebu provedbe detaljne i temeljite rasprave o Prijedlogu uredbe, te potrebu osiguranja komplementarnih aktivnosti između ECDC-a i Agencije, uz poštivanje nacionalnih nadležnosti. Pri tom ističu važnost koordiniranog odgovora na razini Unije u pogledu praćenja i ublažavanja rizika od nestašica lijekova i medicinskih proizvoda koji se smatraju ključnima za odgovor na određeno izvanredno stanje. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora  većinom je glasova (9 “za” i 2 „suzdržana“)  donio sljedeće 

MIŠLJENJE

Odbor podržava STAJALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O JAČANJU ULOGE EUROPSKE AGENCIJE ZA LIJEKOVE U PRIPRAVNOSTI ZA KRIZNE SITUACIJE I UPRAVLJANJU NJIMA U PODRUČJU LIJEKOVA I MEDICINSKIH PROIZVODA, COM (2020) 725

PREDSJEDNICA ODBORA

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 18. (elektroničkoj)  sjednici održanoj 13. travnja 2021. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 851/2004 o osnivanju Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti, COM (2020) 726, koje je Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio Odbor za europske poslove aktom od 17. ožujka 2021. 
Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 851/2004 o osnivanju Europskog centra za sprječavanje i kontrolu bolesti, COM (2020) 726, usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku  politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom: Klasa: 022-03/21-07/40, Urbroj: 50301-21/32-21-2 na sjednici održanoj 15. veljače 2021. godine. 
Prijedlogom okvirnog stajališta RH predviđa se čvršći okvir za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize na razini EU-a uklanjanjem nedostataka koje je pokazala pandemija bolesti COVID-19. Njime će se posebice: utvrditi sveobuhvatan zakonodavni okvir za upravljanje djelovanjem na razini Unije u područjima pripravnosti, nadzora, procjene rizika te ranog upozoravanja i odgovora, te poboljšati smjernice Unije za donošenje zajedničkih mjera na razini EU-a za suočavanje s budućim prekograničnim prijetnjama zdravlju. Cilj prijedloga je pojačati kapacitete ECDC-a radi pružanja potpore pripravnosti, nadzoru, procjeni rizika te ranom upozoravanju i odgovoru na buduće prekogranične prijetnje zdravlju. 
Članovi Odbora podržavaju Stajalište RH i ključnim smatraju osiguranje komplementarnog djelovanja između ECDC-a s EMA-om i najavljenim osnivanjem tijela EU za upravljanje zdravstvenim krizama (HERA). Također, nužnim smatraju jasno definiranje područja praćenja kapaciteta zdravstvenih sustava za upravljanje zaraznim bolestima, dijagnosticiranje, sprječavanje i liječenje određenih zaraznih bolesti, a kako bi se osiguralo poštivanje nacionalnih nadležnosti. Ujedno i pozdravljaju jačanje kapaciteta, uspostavljanje i osiguranje povezivanja mreže referentnih EU laboratorija za dijagnosticiranje, otkrivanje, identifikaciju i karakterizaciju uzročnika infekcija koji mogu predstavljati prijetnju javnom zdravstvu. U vezi s tim, smatraju da je potrebno jasno definirati ulogu baze stručnjaka u području javnog zdravstva koji se mogu staviti na raspolaganje za pomoć u odgovorima EU na prijetnje zdravlju, te njihovu poveznicu na tzv. European Medical Corps u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu.

Nakon provedene rasprave, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora  većinom je glasova (10 “za”i 1 „suzdržan“)  donio sljedeće 

MIŠLJENJE

Odbor podržava STAJALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O IZMJENI UREDBE (EZ) br. 851/2004 O OSNIVANJU EUROPSKOG CENTRA ZA SPRJEČAVANJE I KONTROLU BOLESTI, COM (2020) 726

PREDSJEDNICA ODBORA

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 18. (elektroničkoj)  sjednici održanoj 13. travnja 2021. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1082/2013/EU, COM (2020) 727, koje je Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio Odbor za europske poslove aktom od 17. ožujka 2021. 
Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1082/2013/EU, COM (2020) 727, usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku  politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom: Klasa: 022-03/21-07/40, Urbroj: 50301-21/32-21-2 na sjednici održanoj 15. veljače 2021. godine.
Članovi Odbora podržavaju Stajalište Republike Hrvatske kojim se pozdravlja paket Komunikacije EK „Izgradnja Europske zdravstvene unije: jačanje otpornosti EU-a na prekogranične prijetnje zdravlju“ i početak pregovora o zakonodavnim prijedlozima objavljenim u sklopu paketa Komunikacije. Također se slažu s napomenom da je potrebno osigurati dostatan vremenski okvir za tijek pregovora, s obzirom da se radi o osjetljivim područjima iz nadležnosti država članica. 
Ujedno smatraju da je od izuzetne važnosti unaprjeđenje analize epidemioloških informacija i podataka, epidemioloških modela, predviđanja i prognoza, kao i jačanje razvoja i interoperabilnosti digitalnih rješenja za epidemiološki nadzor i praćenje. Slažu se da je potrebno jačanje kapaciteta, uspostavljanje i osiguranje povezivanja mreže referentnih EU laboratorija za dijagnosticiranje, otkrivanje, identifikaciju i karakterizaciju uzročnika infekcija koji mogu predstavljati prijetnju javnom zdravstvu te podržavaju uspostavljanje mreže službi država članica za tvari ljudskog podrijetla (krv, tkiva i stanice), uz koordinaciju i upravljanje mrežom od strane ECDC-a, s ciljem izvješćivanja o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju u odnosu na tvari ljudskog podrijetla. 
U dijelu spornih pitanja za RH, članovi Odbora također su mišljenja da je potrebno jasno definirati pravnu snagu (obvezujuće ili neobvezujuće) izvješća EK o planiranju pripravnosti i preporukama prema DČ, a vezano uz cjelokupni proces revizije planiranja pripravnosti i odgovora. Također, slažu se sa Stajalištem RH, koja smatra ključnim uspostaviti jasnu poveznicu između odredbi Prijedloga uredbe o prekograničnim prijetnjama zdravlju s odredbama Prijedloga uredbe o jačanju kapaciteta ECDC-a, a vezano uz uspostavljanje i aktivaciju potpore za mobilizaciju i raspoređivanje radnih skupina EU-a za zdravlje (EU Health Task Force).

Nakon provedene rasprave, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora  većinom je glasova (10 “za”i 1 „suzdržan“)  donio sljedeće 

MIŠLJENJE

Odbor podržava STAJALIŠTE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O OZBILJNIM PREKOGRANIČNIM PRIJETNJAMA ZDRAVLJU I O STAVLJANJU IZVAN SNAGE ODLUKE br. 1082/2013/EU, COM (2020) 727

PREDSJEDNICA ODBORA

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 17. sjednici Odbora održanoj 9. travnja 2021., raspravljao je o Informaciji o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. travnja 2021.
Odbor je o Informaciji o Sažetku nacrta nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnici Ministarstva zdravstva i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike uvodno su obrazložili Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (u daljnjem tekstu: NPOO) u dijelu koji se odnosi na tržište rada i socijalnu zaštitu te zdravstvo. Pri tom su naglasili da je Europska komisija 27. svibnja 2020. predložila plan oporavka za Europu kako bi pomogla državama članicama u otklanjanju gospodarskih i društvenih posljedica nastalih zbog pandemije COVID-19 te doprinijela pokretanju gospodarskog oporavka i jačanju otpornosti gospodarstva na razini EU-a. Hrvatskoj će u okviru RRF-a biti raspoloživa bespovratna sredstva u okvirnom iznosu 6,3 milijardi eura, ili 47,5 milijardi kuna, i zajmovi u okvirnom iznosu 3,6 milijardi eura, ili 27,1 milijardi kuna.

U području zdravstva, predstavnik ministarstva istaknuo je da je  potrebno osigurati dostupan i održiv zdravstveni sustav te ga fiskalno i funkcionalno jačati, kako bi mogao učinkovito odgovoriti na sve emergentne zarazne i kronične nezarazne bolesti. Reformama i ulaganjima u zdravstvo omogućit će se učinkovita zdravstvena skrb na svim razinama zdravstvene zaštite. Reformom  će se također poboljšati integracija preventivne, kronične i dugotrajne skrbi i time osigurati veća dostupnost zdravstvene zaštite socijalno najugroženijem stanovništvu. Zdravstveni sustav nastavit će s aktivnostima javnozdravstvenog sustava u borbi protiv pandemije COVID-19 kako bi se sačuvali ljudski životi, zdravlje građana i gospodarstvo. Nastavit će se s modernizacijom bolničkog sustava, planiranjem razvoja ljudskih resursa, opremanjem medicinsko-tehnološkom opremom, sveobuhvatnom digitalizacijom te jačanjem dnevnih bolnica i smanjenjem lista čekanja. Opći cilj je jačanje zdravstvenog sustava kako bi mogao adekvatno odgovoriti na izazove kroničnih nezaraznih i emergentnih zaraznih bolesti te osigurati pravičnu dostupnost skrbi svim stanovnicima Republike Hrvatske.

U raspravi, pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da je 5. komponenta NPOO u području zdravstva preopćenita te da ponovno nedostaje odvažnosti u pristupu problemima. S tim u vezi istaknuli su dugogodišnje gomilanje dugova te pitanje održivosti ovakvog modela, ali i pitanje najavljivanih reformi, na koje svi čekaju. Složili su se da je ključno jačanje uloge upravljanja, odnosno menadžmenta u zdravstvu. Pojedini članovi Odbora izrazili su zabrinutost u vezi isporuke lijekova i medicinskih proizvoda, pogotovo za onkološke bolesnike. Nadalje, postavljeno je i pitanje specijalizacija koje su za sada predviđene samo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i hitnoj medicini, za koje je predviđeno oko 500 milijuna kuna. 

Predstavnici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike obrazložili su 4. komponentu NPOO-a. Kako su istaknuli, kroz unaprjeđenje sustava socijalne skrbi planira se poboljšati transparentnost  i  koordiniranost socijalnih  naknada. Program je također predvidio  jačanje uloga centara za socijalnu skrb i obiteljskih centara te poboljšanje sustava skrbi za starije pružanjem primjerene skrbi. Razvojem i dostupnošću socijalnih usluga na razini lokalne zajednice prevenirat će se institucionalizacija i socijalna isključenost. Jedan od strateških ciljeva je nastavak procesa transformacije domova socijalne skrbi i prevencije institucionalizacije uz poboljšanje kvalitete i uspostavljanje ravnomjernije mreže usluga. 
Planiraju se povezati informatički javnopravna tijela koja daju određene socijalne naknade te omogućiti obostranu razmjenu podataka o socijalnim naknadama između nacionalne i lokalne razine. Razvit će se nove socijalne usluge i standardizirati i unaprijediti provođenje mjera obiteljskopravne zaštite i skrbništva namijenjene osnaživanju obitelji i podršci roditeljstvu, zaštiti osoba s invaliditetom te prevenciji institucionalizacije zapošljavanje novih stručnjaka odnosno osiguranjem naknade za njihov rad. Razvit će se sustavna i cjelovita skrb za stariju populaciju vodeći računa o dostupnosti usluga i potrebama korisnika.

Tijekom rasprave u dijelu socijalne zaštite, članovi Odbora ponovno su istaknuli problem preopćenitosti određenih mjera te potrebu konkretnijih odgovora za rješavanje nagomilanih problema i u ovom sustavu.  S tim u vezi, istaknuli su dugotrajnost u donošenju Zakona o socijalnoj skrbi, čije se upućivanje u javno savjetovanje čeka već dulje vrijeme.  Također smatraju da su potrebne i izmjene Zakona o udomiteljstvu, kojima bi se trebala osnažiti mogućnost udomljavanja.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7„za“i 4 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći 

z a k lj u č a k

Prihvaća se INFORMACIJA O SAŽETKU NACRTA NACIONALNOG PLANA OPORAVKA I OTPORNOSTI 2021. - 2026.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.             
                                                                  

PREDSJEDNICA  ODBORA             
Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.
 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 17. sjednici Odbora održanoj 9. travnja 2021., raspravljao je o Konačnom prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dentalnoj medicini, drugo čitanje, P. Z. br. 47, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. ožujka 2021.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da je cilj ovog Konačnog prijedloga zakona regulirati zanimanje dentalnog higijeničara te im omogućiti pristup tržištu rada,  čime će se doprinijeti zaštiti oralnog zdravlja i povećanju kvalitete zdravstvenih usluga u dentalnoj zdravstvenoj zaštiti. 
Struka dentalnih higijeničara prepoznata je kao nužna i neophodna u dentalnim ordinacijama velikog dijela zemalja Europske unije, slijedom čega je i Hrvatska komora dentalne medicine bila inicijator pokretanja postupka utvrđivanja curriculuma te standarda kvalifikacija za zanimanje dentalni higijeničar. Uvjeti za rad dentalnih higijeničara do sada nisu bili uređeni niti jednim propisom, a dentalni higijeničari nisu niti članovi Hrvatske komore dentalne medicine. Stoga je nužno izmjenama i dopunama važećeg Zakona o dentalnoj medicini, obuhvatiti novi profil zdravstvenih radnika, odnosno dentalnih higijeničara. Predloženim zakonom propisuje se rad dentalnih higijeničara kao izvantimskih zdravstvenih suradnika. Također, propisuje se dozvola za rad, kao i uvjeti za njezino izdavanje. U odnosu na tekst Prijedloga zakona, Konačni tekst zakona samo je nomotehnički dorađen.

U raspravi članovi Odbora pohvalili su ove zakonske izmjene koje, prema njihovu mišljenju, predstavljaju korak naprijed i oslanjaju se na praksu brojnih europskih zemalja. Pojedini članovi Odbora zatražili su pojašnjenje u vezi rada i zapošljavanja dentalnog higijeničara, koji je izvantimski zdravstveni suradnik te neće biti ugovorni subjekt Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i samim time neće biti fiskalnog učinka na financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Također su izrazili nadu da će se već tri generacije završenih dentalnih higijeničara u što skorije vrijeme i zaposliti.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (12 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DENTALNOJ MEDICINI,

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.     

PREDSJEDNICA  ODBORA             
Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.
 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 17. sjednici Odbora održanoj 9. travnja 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu, prvo čitanje, P. Z. E. br. 127, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. ožujka 2021.
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da je cilj izmjena i dopuna Zakona o volonterstvu njegovo usklađivanje s trenutnim stanjem na području volonterstva te otklanjanje postojećih prepreka vezanih uz primjenu trenutno važećeg Zakona.
 
Prijedlogom zakona definiraju se pojmovi važni za volonterstvo: pojam volontiranja poslovnog subjekta kao i pojam koordinatora volontera koji u organizacijama ima značajnu ulogu za učinkovito upravljanje volonterskim programom te pojam programa volonterskog centra kao i način njegova financiranja. 
Nadalje, olakšava se primjena Zakona organizatorima volontiranja, unaprjeđuje se efikasnost budućih saziva Nacionalnog odbora za razvoj volonterstva, stvara povoljnije okruženje za volontiranje te doprinosi povećanju stupnja aktivnog sudjelovanja građana u društvu. S obzirom na to da je volonterstvo područje koje se brzo razvija, trenutno važeći Zakon o volonterstvu u pojedinim dijelovima otežava provedbu novih inicijativa u volontiranju.
U raspravi, članovi Odbora pohvalili su ove zakonske izmjene smatrajući da će se donošenjem ovog zakona doprinijeti jednostavnijoj provedbi inicijativa u volontiranju, olakšati rad volonterskih centara te omogućiti veća zaštita djece i drugih osjetljivih skupina. Imenovani član Odbora, ujedno predsjednik Hrvatske liječničke komore, naglasio je kako Komora često zaprima upite za volontiranje u liječništvu. Međutim, u vezi reguliranja volonterskog obavljanja liječničke djelatnosti, kao i drugih reguliranih zdravstvenih profesija, nailaze na određene nejasnoće i teškoće u obavljanju. S tim u vezi smatra da je obveza sklapanja ugovora (prema institucijama) preširoko postavljena te da bi možda trebalo razmisliti da se ta obveza pisanog ugovora definira samo za dugotrajno volontiranje (duže od tri mjeseca).

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (12 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći 

z a k lj u č a k

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu

2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.             
                                                                  

PREDSJEDNICA  ODBORA             
Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.
 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 16. (elektroničkoj) sjednici Odbora održanoj 22. ožujka 2021., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, drugo čitanje P. Z. br. 89, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. ožujka 2021.
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Konačnim prijedlogom zakona predlaže se cjelovito uređenje statusa osiguranika- osoba s invaliditetom i njihova svojevrsna pozitivna diskriminacija, s obzirom na to da im se u sustavu mirovinskog osiguranja priznaje pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem i sniženje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, bez obzira na osnovu po kojoj su osigurani na mirovinsko osiguranje.

Predloženim Zakonom osiguranici-osobe s invaliditetom, taksativno navedene u Zakonu, moći će ostvarivati prava iz Zakona i u slučaju kada se stručno osposobljavaju prema posebnim propisima, u slučaju kada su osigurane temeljem statusa njegovatelja ratnog vojnog invalida, ili roditelja njegovatelja, ili roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta, ili kada koriste naknadu zbog privremene nesposobnosti za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, nakon prestanka zaposlenja ili kada obavljaju profesionalnu rehabilitaciju, dakle neovisno o osnovi osiguranja.

Posebno, te će osobe moći ostvariti prava iz Zakona i u slučaju kada su samozaposlene, kada primjerice obavljaju obrt, ili su trgovci pojedinci, vrhunski sportaši, kada obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede ili šumarstva, ili samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost, kada obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje, kada su članovi uprave, vjerski službenici i u drugim slučajevima, neovisno o osnovi njihovog osiguranja.

Tekst Konačnog prijedloga zakona ne razlikuje se od teksta Prijedloga zakona.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O STAŽU OSIGURANJA S POVEĆANIM TRAJANJEM

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.            

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održao je 15. tematsku online sjednicu  4. ožujka 2021., u prostorijama Hrvatskoga sabora, Trg sv. Marka 6, dvorana Ivana Mažuranića, s početkom u 12.00 sati.

Tema sjednice: Kako se formira cijena lijekova

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku održao je online tematsku sjednicu o trenutačnom stanju u području formiranja cijena lijekova u Hrvatskoj. O temi su, uz članove Odbora, raspravljali predstavnici Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje(u daljnjem tekstu:HZZO-a), Agencije za lijekove i medicinske proizvode, Hrvatske ljekarničke komore te predstavnici veledrogerija.

Predsjednica Odbora Renata Sabljar-Dračevac uvodno je istaknula važnost teme i specifične probleme u tom području te kazala kako se u raspravi očekuju relevantni odgovori na konkretna pitanja o sustavnom praćenju trošenja lijekova, postupcima usklađivanja cijena lijekova, načinima stavljanja novih lijekova na liste, objedinjenoj javnoj nabavi, razlozima povećane potrošnje lijekova, ukupnom trošku zdravstva koji otpada na lijekove, kao i modelima smanjenja troškova i trošenja lijekova te problemu duga veledrogerijama.

Predstavnik Agencije za lijekove i medicinske proizvode ukratko je objasnio proceduru određivanja cijene lijekova. Prva je stepenica u određivanju cijene utvrđivanje najveće dopuštene cijene lijekova na veliko te dodao kako su cijene lijekova, načini i metode određivanja cijena detaljno propisani Pravilnikom o mjerilima za određivanje najviše dozvoljene cijene lijeka. Napomenuo je kako se maksimalna dopuštena cijena lijeka koji prvi put dolazi na hrvatsko tržište određuje tako da se računa na temelju prosječne usporedne cijene lijeka u usporednim državama Italiji, Sloveniji i Češkoj te zamjenskim državama Španjolskoj i Francuskoj ako ne postoje podaci o cijenama lijeka u prve tri države.

Naglasio je da Agencija za lijekove ne planira potrošnju, ona prati potrošnju, analizira, prikuplja podatke, analizira i prati trendove u potrošnji te kako su zadnji cjeloviti i dostupni podaci o potrošnji iz 2019. godine. Izjavio je i da se cijene određuju i kontroliraju za lijekove koji su na listama, a HALMED prati trendove i radi analize u potrošnji lijekova kroz količinsku potrošnju i cjenovnu potrošnju. Odgovarajući na upit predsjednice Odbora o tome koja se skupina lijekova najviše izdaje na recepte, istaknuo je kako se najviše količinski troše lijekovi za krvni tlak, za duševne bolesti i poremećaje te za sniženje šećera u krvi, a kad je riječ o lijekovima na koje otpada cjenovni trošak, tu su lijekovi za maligne bolesti, imunosupresivi, lijekovi za dijabetes, duševne bolesti i zgrušavanje krvi. Zaključio je kako bolnička potrošnja generira velike troškove i raste tri puta više nego izvanbolnička, čak 17 posto godišnje.

Ravnatelj HZZO-a naglasio je kako je trenutačna situacija financijski vrlo zahtjevna te da su prihodi HZZO-a smanjeni, a rashodi povećani zbog pandemije uzrokovane koronavirusom. Rekao je da je trošak liječenja povećan za 50 milijuna kuna tjedno zbog pandemije te istaknuo kako je 412 milijuna kuna osigurano za cjepiva i 82 milijuna kuna za kupnju remdesivira. Upozorio je i na situaciju vezanu uz prosječnu dob osiguranika, koja je za dvije godine niža od prosjeka EU-a i iznosi 78 godina.HZZO primjenjuje tri mehanizma usklađivanja cijena. Prvi je mehanizam taj da nakon što HALMED utvrdi najvišu dozvoljenu cijenu u postupku godišnjeg izračuna, HZZO ima obvezu da sve cijene lijekova čije su cijene više od onih koje je utvrdio HALMED uskladi s tom utvrđenom najvišom cijenom. Drugi se mehanizam odnosi na bolničke lijekove, a treći na usklađivanje cijena receptnih lijekova, a koje se provodi jednom godišnje.

Predstavnik Ministarstva zdravstva istaknuo je kako je ukupan trošak zdravstva u Hrvatskoj u 2020. 30,3 milijarde kuna, a dospjele obveze zdravstva u 2020. godini iznose 5,2 milijarde kuna. Govoreći o trošku i cijenama lijekova naglasio je kako su uštede moguće te kako se objedinjenom javnom nabavom lijekova na listi HZZO-a te posebno skupih lijekova prošle godine uštedjelo oko milijardu kuna. Rekao je i da se postupci javne nabave provode tako da se sklapaju okvirni sporazumi na godinu dana i onda na temelju tih okvirnih sporazuma zdravstvene ustanove sklapaju ugovore. Navedenim predmetnim nabavama, rekao je, Ministarstvo definira cijenu kao promjenjivu tijekom trajanja okvirnog sporazuma. Budući da je cijena tih lijekova utvrđena listom, definirano je da se cijena tijekom trajanja okvirnog sporazuma može smanjivati, ali se ne može povećavati.

Predstavnica Hrvatske ljekarničke komore rekla je kako postoje stalni pokušaji stavljanja pod kontrolu potrošnje lijekova jer ona, kako je istaknula, kontinuirano raste pet do sedam posto godišnje, a u prošloj je godini rast bio rekordnih 15,7 posto. Smatra da bi se trebalo fokusirati na mjerenje učinaka svih intervencija u zdravstvenom sustavu, od nabave opreme do potrošnje lijekova, kako bismo imali jasniju i kvalitetniju kontrolu troškova, te dodala kako se transparentnija kontrola mjerenja potrošnje treba uspostaviti i u bolnicama, kao što je trenutačno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Smatra da Hrvatska unatoč svemu ima solidarno zdravstvo koje svojim pacijentima omogućuje širok spektar usluga i lijekova koji u dobrom dijelu europskih zemalja nisu dostupni pacijentima. Rekla je i da su cijene zdravstvenih usluga u Hrvatskoj vrlo niske, što je jedan od razloga zbog kojih je naš sustav još financijski održiv. 

U ime Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima Hrvatske gospodarske komore govorio je predsjednik te udruge Tomislav Kulić. Rekao je kako veledrogerije u Hrvatskoj ne sudjeluju u definiranju cijena lijekova, već to čine HALMED i HZZO te kako je zakonski sustav definiranja cijena lijekova dobro uređen. Istaknuo je da veledrogerije distribuiraju lijekove po već određenim cijenama te ih prodaju zdravstvenim ustanovama po već definiranim cijenama te kako je maksimalna marža veledrogerija 8,5 posto, ali je u praksi ona zapravo puno niža. Naglasio je i kako se u postupcima javnih nabava za bolnički segment zdravstvenog sustava cijene mogu i smanjivati u odnosu na definirane. Istaknuo je problem ročnosti plaćanja, što otežava poslovanje opskrbe lijekovima te rekao kako Hrvatska prednjači u neurednim rokovima jer nijedna od 64 bolnice ne izvršava plaćanja u zakonskom roku od 60 dana. Upozorio je da bolnički i ljekarnički sustav duguju oko šest milijardi kuna za lijekove, što je oko polovice galopirajućeg duga zdravstva, i zbog te situacije pojedini dobavljači već napuštaju direktno poslovanje u Hrvatskoj.

U raspravi istaknuto je da opterećenje bolničkog sustava predstavlja i činjenica da pacijenti za vrijeme hospitalizacije ne troše lijekove koje im je propisao liječnik primarne zdravstvene zaštite već to ide na teret bolnica. Postavljeno je i pitanje predstavnicima HZZO-a u vezi s internim referiranjem lijekova, odnosno referenciranjem lijekova koje se radi jedanput godišnje, zašto se ono za neke lijekove odnosno većinu lijekova radi po skupinama odnosno podskupinama, a ne po molekulama. Također, osvrnuli su se na rashode HZZO-a u posljednjih 20-ak godina, smatrajući da je sustav pred slomom. Spornim smatraju način financiranja obveznog zdravstvenog osiguranja, vide ga kao prisilni transfer osobnog dohotka. Postavljeno je i pitanje odgovornosti za dugove i za stanje neisplaćenih lijekova te tko kontrolira pružatelje usluga. Mišljenja su da su nužne strukturne reforme koje se sustavno odgađaju.

Predstavnik Ministarstva zdravstva naglasio je kako su u RH izdvajanja za zdravstvo 860 eura po glavi stanovnika godišnje, dok je prosjek EU-a više od 3000, 3100 eura te smatra kako rješenja za probleme u zdravstvu neće biti dok se ne nađe način da se načelno povećaju prohodi za zdravstveni sustav. Osvrnuo se i na liste čekanja koje su spomenute u raspravi te rekao kako su one ipak manje nego u drugim državama. Rekao je i da je cijena zdravstvenih usluga kod nas tri do četiri puta manja u odnosu na okolne zemlje.

U raspravi ponovljeno je mišljenje da je nužna detaljna reforma, prvenstveno bolničkog sustava, koji je najveći generator troškova i najveći udio troškova zdravstvene zaštite otpada na njega. Postavio je pitanje jesu li nam uopće potrebne 64 bolnice. Također,  mišljenja su da je rad zdravstvenih djelatnika podcijenjen i da upravo na osnovi rada liječnika, medicinskog osoblja, sestara, naše bolnice funkcioniraju jako dobro. Naš sustav zdravstvenog osiguranja vrlo je socijalan, nigdje toliko socijalan sustav ne postoji na svijetu kao u našoj državi. Postavljeno je i pitanje o skupim lijekovima, odnosno radi li se na ideji da Hrvatska pokuša te lijekove nabavljati zajedno sa zemljama u okruženju kako bi se postigle znatne uštede u nabavi.

U nastavku se raspravljalo o drugim zdravstveno povezanim temama koje utječu na troškove liječenja i lijekova. Naglašeno je kako su cijene bezreceptnih lijekova u Hrvatskoj nešto više nego u nekim nama susjednim državama, a čulo se i kako je zbog napretka znanosti i medicine lepeza terapijsko-dijagnostičkih metoda sve skuplja i zahtijeva veća ulaganja za zdravstveni sustav.

Za kraj je zaključeno kako treba postojati jasniji sustav kontrole pružatelja zdravstvenih usluga te praćenja benefita zdravstvenih intervencija, kao i izrada planova praćenja ishoda liječenja, čime bi se bitno utjecalo na potrošnju i cijenu lijekova. 

Videosnimka 15. sjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku: https://www.youtube.com/watch?v=LgRixj195Zw 

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 14. sjednici Odbora održanoj 25. veljače 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 116, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. veljače 2021.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom dijelu predstavnik predlagatelja objasnio je da se predmetnim zakonskim prijedlogom vrši pojmovno usklađivanje sa Zakonom o strancima (NN br.133/20.), posebno u dijelu novog pojma „stranac na stalnom boravku ili dugotrajnom boravištu u Republici Hrvatskoj“. Nadalje, zbog potrebe usklađivanja nacionalnog zakonodavstva u području zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite stranaca s navedenim zakonskim propisom ovim se zakonskim prijedlogom uređuje način ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu državljana treće zemlje - digitalnog nomada. Donošenjem ovoga zakona omogućit će se ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu digitalnom nomadu - državljaninu treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Republici Hrvatskoj i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području Republike Hrvatske, a kojem je odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj. 

U raspravi nitko od članova Odbora nije imao primjedbi na predloženi zakonski prijedlog, a kako su istaknuli u raspravi, isto je vidljivo i iz Izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću, na koje nitko nije uputio svoje primjedbe.
Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (11 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.             

PREDSJEDNICA  ODBORA                                     
Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 14. sjednici održanoj 25. veljače 2021. raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, prvo čitanje, P. Z. br. 44, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila zastupnica Anka Mrak-Taritaš aktom od 8. listopada 2020.
 
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom dijelu predlagateljica je objasnila da se ovaj Prijedlog zakona odnosi na bolju zaštitu osoba koje se nalaze u samoizolaciji za vrijeme širenja epidemije novog koronavirusa (SARS-CoV-2), kao i na sprječavanje njegova širenja. Stoga predlagatelj smatra da bi naknada plaće za osobe kojima je određene mjera samoizolacije trebala biti 100 posto od osnovice za naknadu plaće kao što je, primjerice, slučaj zbog privremene nesposobnosti zbog ozljede na radu. Također misle da bi osobe koje su zaposlene i bile su u kontaktu s osobama kojima je potvrđen COVID-19, mogle prešutjeti kontakt sa zaraženim zbog straha od smanjenih primanja u ta dva tjedna te na taj način doprinijeti širenju zaraze. Time se poništavaju napori i višestruko veća sredstva uložena u suzbijanje epidemije koronavirusa.

Predlagatelj je u sadašnjem tekstu zakona primijetio i nelogičnost zbog koje osobe koje doniraju organe i živo tkivo u korist druge osobe isto tako nemaju pravo na 100 posto od osnovice za naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti zbog transplantacije organa i tkiva, pa ovom dopunom predlažu da se ispravi i ta nelogičnost te da osobe koje drugima doniraju svoje organe ili tkivo također imaju pravo na 100 posto naknade plaće.

Obrazlažući mišljenje Vlade RH na navedeni akt predstavnik Ministarstva zdravstva istaknuo je da Vlada RH ne podržava donošenje predloženog zakona, jer predlagateljica  nije  procijenila  iznos  potrebnih  sredstava  za provedbu  predloženog  zakona, niti  izvore  sredstava  iz  kojih  bi  Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO)  osigurao  potrebna  sredstva. S obzirom da HZZO raspolaže određenim sredstvima koja su namijenjena za troškove zdravstvene zaštite i novčane  naknade koje osigurane osobe mogu ostvariti u  okviru obveznoga zdravstvenog osiguranja, a ista su već raspoređena po aktivnostima financijskog plana za 2020., HZZO predloženo povećanje naknade plaće neće moći provesti, ako se ne osiguraju dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

 U raspravi, članovi Odbora bili su podijeljenog mišljenja. Dok su jedni smatrali da je potrebna prije svega cost-benefit analiza te da bi se za povećanje novčanih naknada svakako trebala pronaći novčana sredstva, drugi su bili mišljenja da bi se zbog povećanja naknada osoba u samoizolaciji, na izvjestan način i omogućio i povećao broj mogućih zlouporaba korištenja ovog instituta.  

Nakon provedene rasprave članovi Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku većinom glasova su (3 „za“, 6 „protiv“ i 1 „suzdržan“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći 

z a k lj u č a k

Ne prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU, P. Z. br. 44

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.     

   PREDSJEDNICA  ODBORA  

Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 14. sjednici održanoj 25. veljače 2021. raspravljao je o Prijedlogu zaključka o unapređenju modela upravljanja COVID krizom uzrokovanom koronavirusom SARS-CoV-2, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka aktom od 4. studenoga 2020. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom dijelu predlagateljica je objasnila razloge za podnošenje ovog prijedloga Zaključka koji se očituju u potrebi: usklađenja rada Stožera za civilnu zaštitu s Ustavom i stvaranje uvjeta za jačanje povjerenja građana u institucije koje upravljaju  krizom, potrebom dorade provođenja postojećeg plana upravljanja zdravstvenim sustavom u izvanrednoj situaciji, osiguranja predvidivosti uvođenja epidemioloških mjera i njihovo vezanje uz projekcije broja hospitaliziranih, osiguranja ulaganja u bolničke kapacitete i povećanje broja bolničkog osoblja na kritičnim odjelima u bolnicama, kontinuiranog praćenja i izvještavanja o ukupnim efektima COVID-19 krize na zdravstveno stanje pacijenata koji boluju od drugih bolesti, kao i ojačati sustav civilne zaštite u RH, kao centralno mjesto odgovora na civilne krize u smislu mobilizacije građana za uključivanje u borbu protiv krize.

Obrazlažući mišljenje Vlade RH na navedeni akt predstavnik Ministarstva zdravstva istaknuo je da Vlada Republike Hrvatske ne podržava donošenje predloženog zaključka, jer smatra da je na COVID  krizu  reagirala pravovremeno te je poduzimala i kontinuirano poduzima mjere za ublažavanje posljedica uzrokovane virusom SARS-CoV-2, koje su u danom trenutku najprimjerenije, te smatra da nema potrebe  za donošenjem  predloženog  zaključka.
U raspravi, pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da je navedeni akt predložen s ciljem unapređenja sustava zdravstvene zaštite za vrijeme krize epidemije bolesti COVID-19, smatrajući da je mnogo toga dobrog učinjenog, ali da se u nekim slučajevima kasnilo s organizacijom i edukacijom zdravstvenom kadra te nabavkom potrebne opreme u bolnicama, s čime se nisu složili ostali članovi Odbora.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora s  (4 glasova „za“ i 7 „protiv“)  nisu podržali donošenje Zaključka o unapređenju modela upravljanja COVID krizom uzrokovanom koronavirusom SARS-CoV-2

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.     

PREDSJEDNICA  ODBORA                                     
Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 13. sjednici održanoj 18. veljače 2021. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona,  hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 34, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio zastupnik Silvano Hrelja aktom od 24. rujna 2020. 

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

U uvodnom dijelu predlagatelj je objasnio da predlaže donošenje Zakona po hitnom postupku zbog utvrđivanja što bržeg i primjerenijeg prihodovnog cenzusa za one osigurane osobe za koje na načelima društvene solidamosti postoji potreba da im se premija dopunskog zdravstvenog osiguranja plaća iz sredstava državnog proračuna.

Stoga predlaže da se prihodovni cenzus temeljem kojeg osigurane osobe ostvaruju pravo na plaćanje premije iz sredstava državnog proračuna poveća s 1.563,23 kune na 2.000,00 kune mjesečno, dok se za osiguranika samca predlaže povećanje prihodovnog cenzusa s 2.000,00 kuna na 2.500,00 kuna mjesečno (za 25% u odnosu na dosadašnji cenzus, što predstavlja polovicu visine usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine u razdoblju 2004. - 2020., odnosno polovicu povećanja prosječne bruto plaće u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2004.- 2019.).

Također, predlaže se da se prihodovni cenzus povećava od 1. siječnja i od 1. srpnja svake kalendarske godine na isti način kako se usklađuje aktualna vrijednost mirovine  prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. 

Obrazlažući mišljenje Vlade RH na navedeni akt predstavnik Ministarstva zdravstva istaknuo je da Vlada Republike Hrvatske ne podržava donošenje predloženog zakona, jer sredstva potrebna za provedbu ovoga zakona nisu osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021 i 2022. godinu te da predlagatelj nije predložio način podmirenja povećanih rashoda. Nadalje, postojeće rješenje utvrđivanja  i  usklađivanja  cenzusa za ostvarivanje prava na plaćanje   premije  dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna propisano Zakonom o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju Vlada RH smatra primjerenim i prilagođenim aktualnim gospodarskim mogućnostima. Slijedom svega navedenoga, te s obzirom na aktualnu epidemiološku situaciju i značajno neplanirano opterećen zdravstveni sustav i državni proračun, Vlada Republike Hrvatske smatra da su zakonske izmjene donesene 30. travnja  2020. realno i prihvatljivo rješenje u postojećim okolnostima u kojima se Republika Hrvatska nalazi te predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati predmetni Prijedlog zakona.

U raspravi, članovi Odbora bili su podijeljenog mišljenja. Dok su jedni smatrali da izgovor za neprihvaćanje ovakvih dobrih rješenja ne bi smio biti da je zbog epidemiološke situacije neplanirano opterećen zdravstveni sustav i državni proračun, drugi su bili mišljenja da će izmjene Zakona o  izmjenama i dopuni Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom  osiguranju (Narodne novine, br. 53/20), kojim će se svake godine vršiti "indeksacija", odnosno usklađivanje prihodovnog cenzusa s promjenama  prosječnog  indeksa  potrošačkih  cijena  i promjenama  prosječne  bruto  plaće, pozitivno  utjecati na osjetljivu skupinu  građana  koji  ostvaruju  pravo  na  plaćanje  premije dopunskoga  zdravstvenog  osiguranja  iz sredstava  državnog proračuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku većinom glasova (3 „za“, 7 „protiv“ i 2 „suzdržana) nije podržao ZAKON O IZMJENI ZAKONA O DOBROVOLJNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU, P. Z. br. 34

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.

                                    
                                        
PREDSJEDNICA  ODBORA 

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 13. sjednici Odbora održanoj 18. veljače 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, prvo čitanje P. Z. br. 92, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada republike Hrvatske, aktom od 17. prosinca 2020.
Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom dijelu predstavnik predlagatelja objasnio je da se ovim zakonskim prijedlogom na cjelovit način uređuju prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata, koja su do sada regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (donesen 1992. i otada mijenjan 12 puta), na način da se definira pojam civilnog stradalnika, tako da će prava moći ostvariti i stradalnici koji to nisu mogli po važećem zakonu. Zakon će obuhvatiti i civile stradale uslijed eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava ili uporabe vatrenog oružja u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996., omogućit će se i ostvarivanje prava članovima obitelji nestalih civila u Domovinskome ratu i prije nego što proglase svoje članove obitelji umrlima, otvorit će se rok za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata po osnovu bolesti, uspostavit će se evidencija civilnih stradalnika a predviđene su i mjere za poboljšanje socioekonomskog položaja korisnika. 

U raspravi većina članova Odbora pohvalila je ovakvo cjelovito uređenje statusa i prava svih stradalnika iz Domovinskog rata te konačno donošenje adekvatnog pravnog okvira nakon 25 godina od završetka Domovinskog rata. Također, pojedini članovi bili su mišljenja da je potrebno preciznije i detaljnije propisati mogućnost ostvarivanja prava, odnosno onemogućiti ostvarivanje prava onima koji to ne zaslužuju, kako ga ne bi zlouporabili pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora većinom su glasova (7„za“, 1 „protiv“ i 3 „suzdržana“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći 

z a k lj u č a k

1.    prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O CIVILNIM STRADALNICIMA IZ DOMOVINSKOG RATA, P. Z. br. 92

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                                 
                        
                                        
PREDSJEDNICA  ODBORA 

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 12. sjednici Odbora održanoj 3. veljače 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, prvo čitanje P. Z. br. 89, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada republike Hrvatske, aktom od 14. prosinca 2020.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom dijelu predstavnica predlagatelja objasnila je da se ovim zakonskim prijedlogom dopunjuju odredbe važećeg Zakona prema kojima se osobama s invaliditetom daje dodatna mogućnost izjednačavanja prava u sustavu mirovinskog osiguranja. Tako im se priznaje pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem i sniženje dobne granice za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu, bez obzira na osnovu po kojoj su osigurani na mirovinsko osiguranje. Također, propisuje se dodatni uvjet za samostalne obveznike uplate doprinosa za ostvarivanje prava na računanje staža osiguranja s povećanim trajanjem i snižavanje dobne granice za priznanje prava na starosnu mirovinu.

U raspravi članovi Odbora pohvalili su ovakvo cjelovito uređenje statusa osiguranika-osoba s invaliditetom, pogotovo u dijelu proširenja kruga osiguranika, prema kojemu su u prošireni krug potencijalnih korisnika uključene i osobe s invaliditetom roditelji koji obavljaju roditeljske dužnosti u prvoj godini života djeteta i roditelji/udomitelji njegovatelji, zatim osobe s invaliditetom koje su na stručnom osposobljavanju za rad prema posebnim propisima, osobe koje pružaju pomoć  hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i koje za rad primaju naknadu prema posebnim propisima, osobe koje koriste naknadu zbog privremene nesposobnosti za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju nakon prestanka zaposlenja te osobe koje su upućene na profesionalnu rehabilitaciju.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora jednoglasno su (9„za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći 

z a k lj u č a k

1.    prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O STAŽU OSIGURANJA S POVEĆANIM TRAJANJEM, P. Z. br. 89

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                     
                                        
                                                                                                     
PREDSJEDNICA  ODBORA 

Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 12. sjednici  Odbora održanoj 3. veljače 2021. raspravljao je o Izvješću o uredbi koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. siječnja 2021. godine.

Odbor je raspravio o Uredbi o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske obrazložio je razloge zbog kojih je Vlada Republike Hrvatske donijela Uredbu o izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti temeljem zakonske ovlasti. Naime, navedenom uredbom se uređuje produženje roka koncesionarima za podnošenje zahtjeva Ministarstvu zdravstva, radi preoblikovanja privatnih praksi na temelju zakupa i koncesija u privatnu praksu u ordinaciji.

Također, na dvije godine produžuje se rok važenja rješenja o odobrenju rada na temelju zakupa za ljekarne, specijalističke ordinacije i dentalne laboratorije te se produžuje rok važenja rješenja o odobrenju rada na temelju koncesija za djelatnost obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije, medicine rada i sporta, zdravstvene njege u kući i medicinsko-biokemijskih laboratorija na primarnoj razini zdravstvene zaštite.

Tijekom rasprave članovi Odbora složili su se s činjenicom da su navedena produženja rokova nužna radi osiguranja dostupnosti i kontinuiranosti pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu na primarnoj razini zdravstvene zaštite. U suprotnom, moglo bi doći do ugroze sustava primarne zdravstvene zaštite, budući da postupak preoblikovanja nije završen za oko 2 000 subjekata, za koje bi svakako trebalo ubrzati postupak pribavljanja dokumentacije. 

Nakon rasprave, članovi Odbora jednoglasno su (9 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje slijedeći
z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o uredbi koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA  ODBORA 

Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održao je 11. tematsku sjednicu videokonferencijskim putem 27. siječnja 2021., u prostorijama Hrvatskoga sabora, Trg sv. Marka 6, dvorana Ivana Mažuranića, s početkom u 12.00 sati.

Tema sjednice: Šećerna bolest u Hrvatskoj prije i tijekom epidemije bolesti COVID-19. Gdje smo sada? 

Odbor je održao online tematsku sjednicu posvećenu šećernoj bolesti u Hrvatskoj prije i tijekom epidemije koronavirusa. Sudionici sjednice razmijenili su relevantne podatke o šećernoj bolesti te iznijeli prijedloge kako doprinijeti podizanju svijesti o ovoj teškoj kroničnoj bolesti i unaprijediti sustav prevencije, ranog otkrivanja i praćenja ishoda liječenja dijabetesa.

Online tematska sjednica je uz članove Odbora okupila i predstavnike Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, stručnjake s područja endokrinologije i dijabetologije te predstavnike udruga oboljelih od šećerne bolesti.
Predsjednica Odbora navela je podatak kako je šećerna bolest treći uzrok smrti u Hrvatskoj, te od nje boluje svaka deseta osoba. Istaknula je da se procjenjuje kako je u Hrvatskoj oko 500 tisuća oboljelih, a poražavajuća je činjenica da njih gotovo 40 posto i ne zna da u sebi nose ovu, jednu od najraširenijih kroničnih nezaraznih bolesti. Naglasila je kako u doba pandemije COVID-a 19 osobe sa šećernom bolešću posebno moraju paziti na zaštitu svoga zdravlja jer dosadašnji podaci pokazuju da osobe koje imaju dijabetes, mogu razviti težu kliničku sliku infekcije. Kao prioritete svake osobe sa šećernom bolešću navela je: dobru regulaciju šećerne bolesti, izbjegavanje situacija u kojima se mogu izložiti riziku od zaraze COVID-om 19 i cijepljenje.

Predstavnik Ministarstva zdravstva kazao je da je dijabetes vodeća kronična bolest po broju oboljelih u suvremenom svijetu što predstavlja veliko opterećenje za zdravstveni sustav. Upozorio je da je prema procjenama Međunarodne dijabetičke federacije u 2019. u svijetu evidentirano 463 milijuna ljudi oboljelih od šećerne bolesti, a predviđa se da će do 2045. taj broj porasti za još 51 posto. Među ostalim, osvrnuo se i na važnost donošenja novog Nacionalnog programa zaštite osoba sa šećernom bolesti.

Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike osvrnula se na rad Povjerenstva za sprječavanje Covid-a za starije i rizične skupine koje je osnovano 2020. godine kako bi se pomoglo korisnicima sustava socijalne skrbi među kojima ima i jako puno oboljelih od šećerne bolesti.

Predstavnica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kazala je da HZZO prepoznaje šećernu bolest kao globalnu prijetnju zdravlju stanovništva, te podržava sve aktivnosti kojima se ta bolest može prevenirati i uspješnije liječiti. Ranom prevencijom mogu se spriječiti komplikacije izazvane ovom bolešću i umanjiti dodatni troškovi liječenja, rekla je. 

Predstavnik Zavoda za javno zdravstvo govorio je o ulozi HZJZ-a u skrbi za oboljele od šećerne bolesti te istraživanjima koje provodi, poput istraživanja komorbiditeta kod težih oblika COVID-a, među kojima se često nalaze i osobe oboljele od šećerne bolesti.

O zbrinjavanju osoba sa šećernom bolesti tijekom epidemije koronavirusa u Hrvatskoj govorio je doc. dr. sc. Dario Rahelić, predstojnik Sveučilišne klinike „Vuk Vrhovec“, ujedno i predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a.

Osvrnuvši se na velik broj oboljelih od šećerne bolesti dr. Rahelić je istaknuo kako ona predstavlja veliki javnozdravstveni i socioekonomski problem. Naveo je podatak da je u 2016. HZZO na liječenje dijabetesa tipa 2 utrošio 4,6 milijarde kuna, što čini 20 posto proračuna HZZO-a. Smatra zabrinjavajućim i porast troška liječenja komplikacija uzrokovanih dijabetesom, što ukazuje na važnost prevencije i ranog otkrivanja ove bolesti. Rekao je i da šećerna bolest povećava učestalost pojave kardiovaskularnih bolesti, amputacija potkoljenica i bolesti bubrega, što sve utječe na kvalitetu života oboljeloga te da zbog toga pri liječenju dijabetesa treba imati multifaktorski pristup, ali je pitanje da li se sada u Hrvatskoj on može provesti.

Upozorio je kako u Hrvatskoj trenutačno ima samo oko 150 endokrinologa-dijabetologa, neke županijske bolnice imaju samo jednog dijabetologa, a nedostaje i medicinskih sestara edukatora. Zbog svega ovoga nužno je reorganizirati sustav skrbi o oboljelima, promijeniti kurikul medicinskog i srodnih fakulteta, ojačati edukacijske timove dovoljnim brojem dijabetologa, medicinskih sestara edukatora i nutricionista.

Smatra potrebnim ojačati i ulogu udruga oboljelih od dijabetesa i što žurnije donijeti novi Nacionalni program zaštite osoba sa šećernom bolesti. Rahelić je zatražio podršku Odbora i Sabora za inicijativu proglašenja Hrvatskoga dana šećerne bolesti, čime bi se barem dva puta godišnje u javnosti moglo više progovoriti o ovoj teškoj kroničnoj bolesti. Također je predložio da Sabor obnovi  Rezoluciju o šećernoj bolesti iz 2011.

Član Odbora, ujedno predsjednik Hrvatskog endokrinološkog društva HLZ-a govorio je o Nacionalnoj strategiji liječenja dijabetesa pri čemu se posebno osvrnuo na važnost praćenja ishoda liječenja oboljelih od dijabetesa i podizanje Strategije na višu razinu, prije svega kvalitetnom edukacijom sestara, angažiranjem nutricionista u centrima za dijabetes te educiranjem pacijenata. Upozorio je također na potrebu izrade novoga, jednostavnijeg registra oboljelih, putem kojeg bi se mogao pratiti ishod liječenja.

Članica Odbora iznijela je iskustva u organizaciji rada u dijabetološkim županijskim centrima prije i za vrijeme epidemije koronavirusa, s posebnim osvrtom na županijsku bolnicu u Čakovcu. Također je istaknula važnost edukacije liječnika opće/obiteljske medicine, važnost pravovremenog upućivanja bolesnika dijabetologu te edukaciju svih čimbenika u društvu (i vrtića i škola). Među problemima koji su se pojavili tijekom epidemije spomenula je kako su dijabetolozi i medicinske sestre angažirani u zbrinjavanju COVID-19 bolesnika, a uz to došlo je i do smanjenog kapaciteta rada odjela i poliklinika te smanjenja broja usluga za 30 do 60 posto. Kao problem je navela i nedolazak pacijenata na preglede bilo zbog samoizolacije, bolesti ili bojazni od zaraze.

Sudionicima sjednice obratila se i predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga koja je predstavila aktivnosti i projekte Saveza usmjerenih ka podizanju svijesti o šećernoj bolesti u RH te predsjednica Dijabetičkog društva Trogir koja je upozorila na nedostatak potpune skrbi osoba oboljelih od šećerne bolesti u Splitsko-dalmatinskoj županiji. 

Sudionici sjednice su zaključili kako je u cilju postizanja odgovarajuće skrbi za oboljele od šećerne bolesti potrebno riješiti nedostatak dijabetologa, medicinskih sestara edukatora i nutricionista, a da uz to treba jačati i regionalne dijabetičke centre kako bi se osigurala ravnomjerna skrb svim oboljelima, i u najudaljenijim mjestima u RH. Ponovljeno je kako bi pozitivan učinak u jačanju svijesti o dijabetesu imalo i obnavljanje saborske Rezolucije o šećernoj bolesti, te podrška zastupnika novom Nacionalnom programu zaštite osoba sa šećernom bolesti. Pozitivnom je ocijenjena i inicijativa za proglašenjem Hrvatskog dana šećerne bolesti za koji je predložen mjesec svibanj te što skorije donošenje odgovarajućeg HZZO-va registra oboljelih.

Videosnimka sjednice: https://www.youtube.com/watch?v=YMJzanBPczw

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 10. (elektroničkoj) sjednici održanoj 26. siječnja 2021. raspravljao je o Prijedlogu nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. siječnja 2021.  

Odbor je o Prijedlogu nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Nacionalni strateški okvir predstavlja krovni dokument na području budućeg razvoja i ciljeva koje Hrvatska želi postići do 2030. Osim toga, kao članica Europske unije, Hrvatska na raspolaganju pri ostvarivanju tih ciljeva ima izdašna europska sredstva, koja je potrebno što bolje iskoristiti. 
Članovi Odbora razmotrili su Prijedlog nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. posebno u dijelu djelokruga rada Odbora, odnosno prioritete i strateške ciljeve na području zdravstva i zdravstvene skrbi, zdravog, aktivnog i kvalitetnog života, prioriteta provedbe politike na području socijalne politike, dostojanstvenog starenja i primjerenosti mirovina, demografske revitalizacije i boljeg položaja obitelji, socijalne solidarnosti i odgovornosti.

Članovi Odbora većinom su glasova (7„za“ i 4 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

NACIONALNE RAZVOJNE STRATEGIJE  REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.             
                                                                                                                                  

PREDSJEDNICA  ODBORA 

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 10. (elektroničkoj) sjednici Odbora, održanoj  26. siječnja 2021. raspravljao je o Izvješću o učincima provedbe mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-COV-2 u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 11. ožujka 2020. do 15. siječnja 2021., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. siječnja 2021. 

Odbor je o Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Izvješće o učincima provedbe mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti tijekom epidemije bolesti COVID-19, uzrokovane virusom SARS-CoV-2, u Republici Hrvatskoj obuhvaća razdoblje od 11. ožujka 2020. do 15. siječnja 2021., a prikazuje aktivnosti koje je poduzimala Vlada, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, državna tijela, jedinice područne (regionalne) samouprave, jedinice lokalne samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima, radi zaštite javnozdravstvenog interesa, odnosno provedbu mjera i postupaka koji su usmjereni na zaštitu zdravlja pučanstva na području Hrvatske uslijed epidemije bolesti COVID-19.    

Nakon što su razmotrili Izvješće, članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“ i 4 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći
z a k lj u č a k:

Prihvaća se
IZVJEŠĆE O UČINCIMA PROVEDBE MJERA IZ ZAKONA O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI TIJEKOM EPIDEMIJE BOLESTI COVID-19 UZROKOVANE VIRUSOM SARS-COV-2 U REPUBLICI HRVATSKOJ, ZA RAZDOBLJE OD 11. OŽUJKA 2020. DO 15. SIJEČNJA 2021.    

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.         
                                                                                                                                  

PREDSJEDNICA  ODBORA 

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 9. sjednici održanoj 9. prosinca 2020. raspravljao je o Prijedlogu nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. prosinca 2020.

Odbor je o Prijedlogu nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030. raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da Nacionalni strateški okvir predstavlja strateški dokument na području borbe protiv raka i predstavlja okvir za djelovanje s ciljem poboljšanja zdravlja građana tijekom cijeloga života, smanjenje pojavnosti i smrtnosti od raka te produljenje i povećanje kvalitete života oboljelih od raka u Republici Hrvatskoj na razinu zapadnoeuropskih zemalja.

Kako je istaknuo, rak je vodeći javnozdravstveni problem u Republici Hrvatskoj, i na žalost, svaki treći stanovnik Republike Hrvatske oboljet će od raka tijekom svog života. Prema zadnjim službenim podacima Registra za rak za 2017. godinu u Republici Hrvatskoj je zabilježeno 24.385 novih slučajeva malignih bolesti (13.229 kod muškaraca i 11.156 kod žena), a stopa incidencije iznosila je 591,2/100.000 (664,7/100.000 za muškarce i 522,7/100.000 za žene). Procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj živi 170.000 osoba koje su bolovale ili boluju od raka. Uzimajući u obzir njihovu bližu ili dalju obitelj koja također trpi zbog njihove bolesti, broj se penje do 850.000 hrvatskih građana, čiji su svakodnevni životi izravno ili neizravno pogođeni rakom, što čini gotovo 20% našeg društva.

Tijekom rasprave svi članovi Odbora složili su se da će se donošenjem Nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030. unaprijediti sveobuhvatno praćenje, prevencija i liječenje malignih bolesti uz uključene i objedinjene mjere tercijarne prevencije i optimizaciju zdravstvene skrbi za onkološke bolesnike.

Predsjednica Odbora naglasila je potrebu njegovog što bržeg saživljavanja s praksom jer podaci o preživljavanju prema sijelu pokazuju da se Republika Hrvatska nalazi na dnu ljestvice država Europske unije, odnosno među pet država s najnižom stopom preživljavanja. Također je podsjetila da je Hrvatski sabor još 2009. donio Rezoluciju o zloćudnim tumorima na prijedlog ovog Odbora, pozvavši Ministarstvo zdravstva i sve stručne institucije i udruge da zajednički izrade Nacionalni plan i program borbe protiv raka do kraja 2010. godine, što do danas nije učinjeno.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (12 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

NACIONALNOG STRATEŠKOG OKVIRA PROTIV RAKA DO 2030.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 9. sjednici održanoj 9. prosinca 2020. raspravljao je o Interpelaciji o radu Vlade Republike Hrvatske u vezi s pripremom zdravstvenog sustava Republike Hrvatske na posebne okolnosti uzrokovane korona virusom, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo 16 zastupnika u Hrvatskome saboru, aktom od 13. studenoga 2020.

Odbor je o Interpelaciji o radu Vlade Republike Hrvatske u vezi s pripremom zdravstvenog sustava Republike Hrvatske na posebne okolnosti uzrokovane korona virusom, raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao s pisanim Izvješćem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula da su Interpelaciju podnijeli zbog krize u zdravstvenom i bolničkom sustavu Republike Hrvatske, do koje je došlo porastom broja oboljelih od COVID-19 od rujna 2020., a koja je uzrokovana nepripremljenošću zdravstvenog i bolničkog sustava za upravljanje u izvanrednim situacijama. U svom izlaganju naglasila je da sustav zdravstva nije bio adekvatno pripremljen za jesenski val koronavirusa, kada je u sferi liječenja COVID-19 bolesnika nastao potpuni kaos. Istovremeno, za sve one koji trebaju uobičajene usluge zdravstva u području preventive, dijagnostike i liječenja, a nisu pozitivni na koronavirus, dostupnost i kvaliteta usluga je značajno umanjena.

Predstavnik Ministarstva zdravstva, referirajući se na Izvješće Vlade Republike Hrvatske, ustvrdio je da Vlada Republike Hrvatske od početka epidemije kontinuirano poduzima mjere kako bi se unaprijedilo funkcioniranje zdravstvenog sustava u izvanrednim situacijama epidemije bolesti COVID-19 te odgovorno, ozbiljno i vjerodostojno upravlja svim elementima koji bi mogli uzrokovati neželjene posljedice uslijed pojave bolesti COVID-19. Vlada i nadležna tijela pravovremeno i učinkovito su pripremili zdravstveni sustav na posebne okolnosti uzrokovane epidemijom bolesti COVID-19 i kontinuirano ga unaprjeđuju, istaknuo je u svom izlaganju.

U svojim izlaganjima tijekom rasprave članovi Odbora bili su podijeljenog mišljenja. Dok su jedni bili mišljenja da se nije kasnilo s pripremljenošću sustava u borbi protiv koronavirusa i da su sve smjernice za djelovanje bile na vrijeme upućene te da je najveći problem u neodgovornosti građana, drugi su bili mišljenja da su mjere zakašnjele jer je propuštena, po uzoru na druge države članice Europske unije, sustavna edukacija zdravstvenih radnika, ali i cjelokupnog stanovništva, vezana uz pandemiju koronavirusa. S tim u vezi, istaknuli su također problem stresa i mentalnog zdravlja, potrebu koordinacije između različitih zdravstvenih ustanova, nedostatak zdravstvenog kadra i opreme te potrebe za transparentnošću svih informacija koje izlaze u javnost.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora sa 5 glasova „za“ i 6 „protiv“ nisu podržali Interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske u vezi s pripremom zdravstvenog sustava Republike Hrvatske na posebne okolnosti uzrokovane korona virusom

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 8. (elektroničkoj) sjednici Odbora održanoj 2. prosinca 2020. raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 72 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2020.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. te člankom 293. b stavkom 12, Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Donošenje ovog Zakona po hitnom postupku, u skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proizlazi iz potrebe rješavanja konkretnih kriznih situacija radi osiguranja pravovremenog i učinkovitog obavljanja djelatnosti socijalne skrbi u ustanovama socijalne skrbi i kod pružatelja usluga socijalne skrbi, s kojima Ministarstvo ima sklopljen ugovor o pružanju usluga, te zadovoljavanja potreba korisnika u slučaju izvanrednih okolnosti, katastrofa i epidemija većih razmjera, kao što je epidemija bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS-CoV-2.

Zbog nastupa posebnih i nepredvidljivih okolnosti aktualne epidemije zarazne bolesti COVID-19, kao i potrebe provođenja posebnih mjera za sprječavanje širenja zaraze transmisijom virusa, neophodno je na poseban način urediti područje radnog vremena zaposlenih kod pružatelja socijalnih usluga, osobito onih koji skrbe o posebno osjetljivim skupinama građana, koji mogu biti osobito ugroženi prilikom moguće zaraze.

Ovim zakonom uređuje se pitanje obavljanja djelatnosti u ustanovama socijalne skrbi i kod pružatelja usluga socijalne skrbi s kojima Ministarstvo ima sklopljen ugovor o pružanju usluga u slučaju izvanrednih okolnosti, katastrofa i epidemija većih razmjera, kao i drugačija organizacija radnog vremena i načina korištenja odmora kako bi se, na što je moguće manju opasnost, izložili korisnici kod pružatelja socijalnih usluga.

Zbog zaštite osobitog socijalnog interesa predlaže se naknadna procjena učinaka ovoga zakona u roku od dvije godine od dana stupanja zakona na snagu.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (11 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba–Bujević, dr. med., potpredsjednicu.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med., v. r.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 8. (elektroničkoj) sjednici Odbora održanoj 2. prosinca 2020. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 75 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2020.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. te člankom 293. b stavkom 12, Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Donošenje ovog Zakona po hitnom postupku, u skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora, predlaže se radi  osobito opravdanih razloga s obzirom na to da je njegovo što prije moguće stupanje na snagu u najboljem interesu pučanstva Republike Hrvatske, jer pridonosi zaštiti njihovih života i njihova zdravlja, ali i drugih sloboda i prava zajamčena Ustavom.

Ovim Zakonom, s obzirom na sadašnju epidemiološku situaciju, a u cilju što učinkovitijeg sprečavanja i suzbijanja širenja bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2,  predlažu se nove sigurnosne mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, i to: sigurnosna mjera obveze pravilnog nošenja maske za lice ili medicinske maske, sigurnosna mjera zabrane ili ograničenja održavanja javnih događanja i/ili okupljanja te sigurnosna mjera zabrane ili ograničenja održavanja privatnih okupljanja.

Predloženim Zakonom ujedno se propisuju sankcije za pravne osobe, za odgovornu osobu u pravnoj osobi, kao i za fizičku osobu obrtnika te fizičku osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost i za fizičke osobe koje se ne pridržavaju donesenih sigurnosnih mjera.

Također, uređuje se da kada je proglašena epidemija zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti, u odnosu na koju je i Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju, odnosno epidemiju ili opasnost od nje te nadzor, koji nad provedbom sigurnosnih mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti obavljaju i policijski službenici, inspektori tijela državne uprave nadležnog za civilnu zaštitu, inspektori Državnog inspektorata i inspektori drugih tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti.

Pojedini članovi Odbora iznijeli su svoje mišljenje prema kojem su kazne propisane ovim Zakonom previsoke te ne ispunjavaju svoju osnovnu svrhu odvraćanja ljudi od kršenja mjera. Također su istaknuli da se ovim zakonskim rješenjem ograničavaju prva i slobode građana, smatrajući da isto nije u skladu niti s Ustavom, prema kojem je dom nepovrediv, a ovakvim zakonskim rješenjem se omogućava ulazak u nečiji dom zbog činjenja prekršaja. Ne može se sve kompenzirati sankcijama, a slobode i prava građana zajamčena Ustavom RH u svakom trenutku trebaju biti ograničeni samo u mjeri koja je nužna i koja odgovara naravi potrebe za njihovim ograničenjem, istaknuli su u svojim primjedbama.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (7 „za“ i 4 “protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba–Bujević, dr. med., potpredsjednicu.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med., v. r. 

Odbor za Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održao je 26. studenoga 2020. 7., tematsku (online) sjednicu, povodom obilježavanja Svjetskog dana prevencije dekubitusa 15. studenoga, u prostorijama Hrvatskoga sabora, Trg sv. Marka 6, dvorana “Ivan Mažuranić“ u 13.30 sati.

Tema sjednice: Važnost prevencije dekubitusa

Odbor je održao online sjednicu u povodu Svjetskog dana prevencije dekubitusa u suradnji s pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom. Raspravom  i izlaganjima u okviru sjednice željelo se ukazati na trenutačno stanje na ovome području, na probleme s kojima se oboljeli i njihovi njegovatelji susreću u praksi, kao i doprinijeti  pronalaženju mogućih rješenja u cilju poboljšanja skrbi o bolesnicima s dekubitalnim ranama.

Uz članove Odbora te pravobraniteljicu za osobe s invaliditetom, sjednica je videovezom okupila predstavnike Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatske komore medicinskih sestara, Zajednicu saveza osoba s invaliditetom Hrvatske i ostale udruge osoba s paraplegijom, tetraplegijom i  multiplom sklerozom:Udrugu spinalno ozlijeđenih Osječko-baranjske županije, Saveza zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH-a, Udruge 100% HRVI  I skupine, Hrvatskog saveza udruga mladih i studenata s invaliditetom – SUMSI-a,  Saveza civilnih invalida rata Hrvatske – SCIRH-a  te UCIR Grada Zagreba.

Predsjednica Odbora  uvodno je istaknula kako je dekubitus veliki medicinski, socijalni i zdravstveno - ekonomski problem, a njegovo liječenje zahtijeva multidisciplinarni pristup. Nastanak dekubitalnih rana ima velik utjecaj na kvalitetu života osoba s dekubitalnim oštećenjem, a najugroženije skupine osoba su teško pokretne osobe, starije osobe, oboljeli od tetraplegije i paraplegije i multiple skleroze.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak naglasila je kako je važno o ovome problemu progovoriti na najvišoj razini, kao ovdje u Saboru. Osvrnula se na niz pritužbi koje pristižu njezinom uredu, a vezane su uz tretman osoba s dekubitalnim ranama u zdravstvenim ustanovama. Ukazala je isto tako na problem nedovoljnog poznavanja problema od strane obitelji pacijenta.

Upozorila je kako brojnim zdravstvenim ustanovama nedostaju opći uvjeti za rad s osobama s dekubitusom, poput nedostatka opreme, pomagala, higijenskih potrepština i antidekubitalnih madraca. Dodala je također kako se i osobe koje su na kućnoj njezi susreću s problemom nabavke antidekubitalnih madraca koji se putem HZZO-a ne mogu preventivno nabaviti. Upozorila je da se velik broj osoba s invaliditetom nalazi u riziku od siromaštva i često nemaju mogućnosti nabaviti sve što im treba. Dekubitus nije samo zdravstveni, već i psihološki, sociološki i ekonomski problem, istaknula je. Smatra da velik broj pristiglih pritužbi ukazuje na izostanak koordinacije između socijalnih i zdravstvenih službi te izostanak sustavnog pristupa u prevenciji nastanka dekubitusa. Pozvala je sve ključne institucije da svaka iz svoje nadležnosti sustavno i ozbiljno pristupi promjenama i uvaži preporuke Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

Predstavnik Ministarstva zdravstva kazao je da Ministarstvo zdravstva naglašava koliko je važna prevencija u nastanku dekubitusa ne samo u bolničkim već i izvanbolničkim uvjetima. Prevencija je proces koji ne uključuje samo njegu koju provode zdravstveni djelatnici u bolnicama, nego i pacijentove obitelji, liječnici primarne zaštite i patronažne sestre. Osvrnuo se na rad Referentnog centra Ministarstva zdravstva za rane pri KB Sestara Milosrdnica u kojem se pružaju najsloženiji oblici zdravstvene zaštite oboljelih od dekubitalnih rana. Podsjetio je da se Svjetski dan prevencije dekubitusa obilježava u niz zdravstvenih ustanova kako bi se doprinijelo dodatnoj edukaciji zdravstvenih radnika te razmijenila iskustva o kliničkim postignućima u području liječenja dekubitusa.

Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike također je naglasila kako je dekubitus interdisciplinarni problem i da ga tako  treba liječiti. U liječenje trebaju biti uključeni zdravstveni djelatnici, psiholozi, socijalni radnici, fizioterapeuti, a u sustavu socijalne skrbi važno je imati dobro educiran kadar, istaknula je u svom izlaganju.

Kirurg Opće bolnice Zadar detaljno je sudionicima sjednice iznio niz podataka i činjenica o samoj bolesti, uspješnosti liječenja te statistici. Naglasio je kako se 95 posto svih dekubitalnih ulkusa može prevenirati dok ih je 63 posto izlječivo. Pri tom je naglasio kako je osim potrebnih pomagala jako važno održavanje nutritivnog statusa pacijenta, poglavito stoga što su jedni od uzroka ovakvih stanja pothranjenost i iscrpljenost. Dekubitus je problem za pacijenta, obitelj, ali i veliki javnozdravstveni problem jer je liječenje dekubitusa vrlo skupo, naglasio je na kraju svog izlaganja.

O iskustvima pacijenata s dekubitusom u nastavku sjednice govorili su predstavnici Udruge spinalno ozlijeđenih Osječko – Baranjske županije, koji su također istaknuli koliko je važno na vrijeme spriječiti pogoršanje dekubitalnih rana.  Iskustva nekih članova Udruge su da se u zdravstvenim ustanovama kod hospitaliziranih osoba ne obraća dovoljno pozornosti na tretman dekubitusa, a prevencija je ključna da bi se izbjeglo skupo liječenje i smrtni ishod.

U raspravi  koja je uslijedila ponovno je ukazano na problem nedostatka osoblja, njegovatelja i fizioterapeuta te medicinskih sestara u domovima za starije i nemoćne, a istaknut je i problem nedostatne kontrole domova. Članica Odbora iznijela je i prijedlog da Sabor donese Rezoluciju o dekubitusu kao što je donio i Rezoluciju o dijabetesu 2011. godine. Sudionici su izrazili nadu da će se nakon ove sjednice poduzeti konkretni koraci, propisati postupci i protokoli koji sadrže upute kako brinuti o dugoležećim osobama, dosljednije provoditi mjere prevencije da do dekubitusa ne dođe te  poboljšati zaštita osoba s invaliditetom i dekubitusom.

Videosnimka 7. sjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku: https://www.youtube.com/watch?v=9aR8JMq-QYs.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 6. sjednici održanoj 19. studenoga 2020. raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dentalnoj medicini, prvo čitanje P.Z. 47, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. listopada 2020. 
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo cilj ovog Prijedloga zakona, a to je regulirati zanimanje dentalnog higijeničara i omogućiti im pristup tržištu rada. Predloženim Prijedlogom propisuje se rad dentalnih higijeničara kao izvantimskih zdravstvenih suradnika koji neće biti ugovorni subjekti Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te se  regulira i njihovo članstvo u Hrvatskoj komori dentalne medicine. Također, propisuje se dozvola za rad te uvjeti za njezino izdavanje. 

 U raspravi članovi Odbora pohvalili su ove zakonske izmjene koje, prema njihovu mišljenju, predstavljaju korak naprijed i oslanjaju se na praksu brojnih europskih zemalja, a to je da kao u ovom slučaju,  nadležno ministarstvo kroz suradnju sa stručnim komorama radi na implementiranju određenih zakonskih prijedloga ili izmjena. S tim u vezi, također su  mišljenja da će se kroz poslove dentalnih higijeničara osloboditi neki od poslova, kao što je npr. čišćenje i izbjeljivanje zubi, koji su do sada obavljali samo stomatolozi. Također, na taj način zaposlit će se i tri generacije studenta koje su završile svoje školovanje pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, kao sveučilišni preddiplomski izvanredni studij dentalne higijene, nakon čega se stječe akademski naziv prvostupnika dentalne higijene te jedna generacija  koja je preddiplomski studij dentalne higijena završila pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, sada na Fakultetu dentalne medicine. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su  (10 „za“, ) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći 

z a k lj u č a k 

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dentalnoj medicini

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju  da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                     
                                        
                                                                                                     
                                                                  

 PREDSJEDNICA  ODBORA 

                             Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 6. sjednici održanoj  19. studenoga 2020. raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od buke, drugo čitanje, P.Z.E. br. 14, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike  Hrvatske aktom od 12. studenoga 2020.  

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim Konačnim prijedlogom zakona dopunjuju i mijenjaju odredbe važećeg Zakona u vezi instrumenata usklađivanja odnosno osiguranja provedbe Uredbe (EU) 2019/1010 koja mijenja pojedine odredbe Direktive 2002/49/EZ o procjeni i upravljanju bukom okoliša. Predloženim odredbama Zakona predlažu se mjere zaštite od buke kojima se nastoji spriječiti nastajanje emisije prekomjerne buke, odnosno smanjenje postojeće razine buke na dopuštene razine, dok su zaštitu od buke obvezni provoditi i osigurati njezino provođenje tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju registrirane djelatnosti. 
Razlike između rješenja u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na rješenja iz  Prijedloga zakona ogledaju se samo u nomotehničkoj doradi te propisivanju prekršajne odgovornosti za odgovornu osobu u pravnoj osobi, a sukladno pristiglim primjedbama tijela državne uprave kojima je zakonski prijedlog upućen na mišljenje.

Članovi Odbora u raspravi pohvalili su uvođenje „repozitorija podataka“, čime se određuju novi rokovi izvješćivanja Europskoj komisiji u pogledu strateških karata buke i akcijskih planova, propisuje obveza dostupnosti javnosti strateških karata buke i akcijskih planova kao i obveza dostavljanja ažuriranih informacija elektroničkim putem nadležnom tijelu i Europskoj komisiji. Tim više, što je utjecaj buke na ljudsko zdravlje od velikog značaja, složili su se svi na kraju rasprave.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (10„za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OD BUKE

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                     
                                                
                                    

REDSJEDNICA  ODBORA 

                                          Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 6. sjednici održanoj 19. studenoga 2020. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa djelovanja Unije u području zdravlja za razdoblje 2021.–2027. i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 282/2014 (program „EU za zdravlje”) COM (2020) 405 koje je Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio Odbor za europske poslove aktom od 16. listopada 2020.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa djelovanja Unije u području zdravlja za razdoblje 2021.–2027. i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 282/2014 (program „EU za zdravlje”) COM (2020) 405, usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku  politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom: Klasa: 022-03/20-07/284, Urbroj: 50301-21/22-20-2 na sjednici održanoj 12. listopada 2020. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik nadležnog tijela za izradu prijedloga stajališta Ministarstva zdravstva. U svom izlaganju osvrnuo se na činjenicu da je Europska komisija objavila prijedlog Uredbe 28. svibnja u sklopu prijedloga Europskog instrumenta za oporavak i revidiranog prijedloga Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021.-2027. U okviru tadašnjeg prijedloga EK, financiranje Programa bilo je predviđeno iznosu od 10,3 milijardi eura i to 1,9 milijardi iz Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) te 8,4 milijardi iz Instrumenta za oporavak. Zaključcima Europskog vijeća od 16. srpnja, između ostalog, određeno je smanjenje financiranja Programa za 82%, odnosno povučen je cjelokupni iznos financiranja iz Instrumenta za oporavak, čime će novi Program biti financiran isključivo iz Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), u sveukupnom iznosu od 1,7 milijardi eura.

Nastavno na ishod Europskog vijeća, Njemačko predsjedništvo izradilo je kompromisni prijedlog sa smanjenjem posebnih ciljeva programa kako bi se njihova provedba mogla realizirati, s obzirom na značajno smanjenje proračuna. Kompromisnim prijedlogom Njemačkog predsjedništva također je uređeno područje upravljanja Programom, u smislu uspostavljanja posebne Upravljačke skupine te jačanja komitološke procedure, što je prihvatljivo svim državama članicama. RH podržava donošenje Uredbe te pozdravlja kompromisni prijedlog Njemačkog predsjedništva kojim se uklanja glavni fokus s oporavka zdravstvenih sustava i kriznih upravljanja, te su promicanje zdravlja i jačanje zdravstvenih sustava glavni ciljevi Programa.

Članovi Odbora u raspravi složili su se sa Stajalištem Republike Hrvatkse prema kojem se područje koje je od interesa za RH odnosi na segment prevencije i promicanja zdravlja, nezaraznih bolesti, posebno raka, te područja mentalnog zdravlja, koja kompromisni prijedlog adekvatno odražava.

Nakon provedene rasprave, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora jednoglasno je (10 “za”) donio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa djelovanja Unije u području zdravlja za razdoblje 2021.–2027. i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 282/2014 (program „EU za zdravlje”) COM (2020) 405

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 5. sjednici Odbora, održanoj 4. studenoga 2020., raspravljao je o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020.

Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 50.

Predstavnik Ministarstva financija uvodno je istaknuo kako je, zbog nastavka i eskalacije pandemije koronavirusa COVID-19, potreban nastavak snažne potpore gospodarstvu, zdravstvu kao i najranjivijim skupinama društva. Tako se ovim Izmjenama i dopunama Državnog proračuna sanira sektor zdravstva, povećavaju izdvajanja za mirovine i nezaposlene te prava iz sustava socijalne skrbi.

Ovim Izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2020. godinu ukupni proračunski prihodi povećavaju se za 9,2 milijarde kuna i iznose 131,1 milijardu kuna, a ukupni rashodi povećavaju se za 8,6 milijardi kuna, odnosno sa 147,3 milijarde kuna na 155,9 milijardi kuna. Sukladno planiranim kretanjima prihoda i rashoda, očekuje se da će državni proračun zabilježiti manjak u iznosu od 24,8 milijardi kuna ili 6,7% BDP-a. Opća država prema ESA 2010 metodologiji imat će manjak u iznosu od 29,5 milijardi kuna ili 8% BDP-a. Temeljem kretanja fiskalnog salda proračuna opće države očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2020. zabilježiti rast za 14,5 postotnih bodova u odnosu na 2019. godinu te će iznositi 87,3% BDP-a, što je posljedica povećanih potreba za zaduživanjem uslijed negativnog fiskalnog učinka uzrokovanog pandemijom koronavirusa.

U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na predložene izmjene i dopune Financijskog plana Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike,  koje su uvodno obrazložili njihovi predstavnici.

Ministarstvo zdravstva dobiva 1,76 milijardi kuna (1,34 milijarde za dug bolnica prema veledrogerijama, 200 milijuna kuna za dug HZZO-a prema ljekarnama, 195 milijuna kuna za projekt KBC Rijeka). Ministarstvo je povećalo financijski plan na svim izvorima financiranja za ukupno 2.3 mlrd. kuna te iznosi 15.186.967.143,00 kuna. Najznačajnije povećanje odnosi se na troškove sanacije zdravstvenih ustanova za podmirenje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova i potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala u ukupnom iznosu od 1.540.910.313 kuna; od čega se planira 868.133.227,00 kuna iskoristiti za sanaciju ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska, a 472.777.086,00 kuna za sanaciju zdravstvenih ustanova čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) uprave i samouprave. Preostali iznos od 200 milijuna kuna, namijenjen je povećanju transfera HZZO-u. Također, povećavaju se iznosi za decentralizirana sredstva u iznosu od 18.036.753,00 kuna te se uvodi nova aktivnost za istraživanje i razvoj cjepiva protiv bolesti COVID-19, za što je  osigurano 21.260.301 kuna, koje će se uplatiti u zajednički fond Europske unije sukladno udjelu Republike Hrvatske koji iznosi 0.4 posto.

Izmjenama i dopunama financijskog plana HZZO-a za 2020. ukupni prihodi povećani su za 1.100.000.000 kuna i iznose 26.586.102.000,00 kuna, a ukupni rashodi povećani su za 100.000.000 kuna i iznose 27.586.102.000,00 kuna. Planirani očekivani manjak je na razini 1 mlrd. kuna, koji se namjerava pokriti beskamatnim zajmom ministarstva financija. Naime, HZZO-u je tijekom 2020. isplaćeno 1.463,6 milijuna kuna beskamatnog zajma, što je maksimalni iznos na koji je HZZO ostvario pravo. Budući da je do sada izvršen povrat zajma za odgođeno plaćanje doprinosa u iznosu od 327 milijuna kuna, a procjena je da će do kraja 2020. biti vraćeno još 163,3 milijuna kuna, plan primitka od beskamatnog zajma u 2020. bit će 1.000.000.000 kuna.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ima povećanje financijskog plana za 1,39 milijardi kuna (476 milijuna kuna za mirovine i mirovinska primanja, 218 milijuna kuna naknade nezaposlenima, 381 milijun kuna potpore za očuvanje radnih mjesta, 56 milijuna kuna doplatak za pomoć i njegu, 108 milijuna kuna osobna invalidnina, 44 milijuna kuna status roditelja njegovatelja). Kako je istaknula predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, ovim rebalansom spojene su aktivnosti prijašnjeg ministarstva za socijalnu politiku (bez demografije) s proračunom Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Što se tiče socijale, najveći manjak je bio na socijalnim naknadama, s obzirom stalni porast broja korisnika socijalnih naknada koje se odnose na osobe s invaliditetom. Kako je objasnila, socijalne naknade vezane uz  zajamčenu minimalnu naknadu nisu rasle, nije rastao niti broj korisnika te naknade, ali je broj osoba s invaliditetom i broj drugih osoba  koje koriste druge socijalne naknade značajno porastao i konstantno i dalje raste.

U raspravi, pojedini članovi Odbora izrazili su svoje nedoumice zbog neujednačenosti raspodjele sredstava na nekim stavkama, prije svega bojazan zbog smanjenja na pojedinim pozicijama, kao na primjer u okviru Programa 6 000 Obvezno zdravstveno osiguranje, gdje su u okviru naknada smanjene aktivnosti za specijalizacije, naknade plaća privremene nesposobnosti za rad zbog priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti za 10.000.000 kuna i drugo. Također, zanimao ih je plan vraćanja  dugova za lijekove. Iako će se za posebno skupe lijekove izdvojiti veća sredstava, pozivaju na potrebu sustavnog praćenja ishoda liječenja posebno skupim lijekovima. Smatraju da su zbog stanja u pojedinim bolnicama potrebna veća sredstva od predviđenih.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 "za", 2 "protiv" i 1 "suzdržan") odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2021. I 2022. GODINU

te izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih  korisnika za 2020. godinu i projekcija planova za  2021. i 2022. godinu za:     
-   Hrvatske vode
-   Hrvatske ceste
-   Centar za restrukturiranje i prodaju
-   Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-   Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-   Hrvatske autoceste
-   Autocestu Rijeka-Zagreb
-   HŽ Putnički prijevoz
-   HŽ Infrastrukturu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na 5. sjednici  Odbora, održanoj 4. studenoga 2020., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020. godine.

Odbor je predmetni akt raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godine provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu.

Kako bi se osigurao kontinuitet podmirivanja obveza, tj. izvršavanja rashoda i izdataka, ovim se Zakonom mijenja iznos zaduživanja na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala, što je iskazano u Računu financiranja, kao i visina zaduženja za izvanproračunske korisnike. Mijenja se godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2020. godinu te iznos sredstava koji se osigurava za temeljni kapital, udio u kreditima i jamstveni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2020. Također, povećava se visina postotka zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s tri na šest posto radi povećanja zahtjeva za dugoročno zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave tijekom 2020. Uz navedeno utvrđuje se pravna osnova za isplatu beskamatnog zajma jedinicama lokalne područne (regionalne) samouprave koje imaju pad prihoda u 2020. u odnosu na 2019. uslijed epidemije koronavirusa i njenih posljedica.

U svrhu dodjele sredstava namijenjenih za podmirenje obveza bolničkih zdravstvenih ustanova u vlasništvu županija iz državnog proračuna, a s ciljem zadržavanja jednake razine zdravstvene zaštite na cijelom području RH, ovim se Zakonom utvrđuje pravna osnova. U njegovim prijelaznim i završnim odredbama, iza članka 59. dodaje se članak 59.a., u kojemu stoji da će Vlada donijeti odluku o isplati namjenske pomoći za podmirivanje dijela dospjelih obveza bolničkih zdravstvenih ustanova u vlasništvu županija prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala na prijedlog Ministarstva zdravstva.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 "za", 2 "protiv" i 1 "suzdržan") odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.     

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na svojoj 5. sjednici, održanoj 4. studenoga 2020., raspravljao je o Prijedlogu  državnog  proračuna  Republike  Hrvatske  za  2021.  godinu i projekcijama za  2022. i  2023. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020.

Odbor je o Prijedlogu Državnog proračuna raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 Rasprava o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu  i projekcijama za 2022. i 2023. godinu provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu.

Predstavnik predlagatelja uvodno je predstavio Prijedlog državnog proračuna za 2021. godinu i projekcije za 2022. i 2023. godinu, kojim se u 2021. godini predviđaju ukupni prihodi u iznosu od 147,3 milijarde kuna i ukupni rashodi u iznosu od 157,9 milijardi kuna.  Nakon pada BDP-a u 2020. godini od 8,0%, u srednjoročnom razdoblju u domaćem gospodarstvu predviđa se postupni oporavak ekonomske aktivnosti. U 2021. očekuje se realni rast BDP-a od 5,0%, kojega će pratiti rast od 3,4% u 2022. te 3,1% u 2023. godini. Kako je predlagatelj istaknuo, Prijedlogom državnog proračuna osigurana su dodatna sredstva za adekvatniji sustav socijalnih naknada, prije svega za status roditelja njegovatelja i njegovatelja osobe s invaliditetom. Isto tako predviđena su i sredstva za provedbu Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, ali i za povećana prava na roditeljski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje. Također, s ciljem osiguravanja fiskalne održivosti lokalnih jedinica, na rashodnoj strani predviđena su i dodatna izdvajanja za pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave uslijed planiranih izmjena u sustavu poreza na dohodak.

Veći dio rasprave koja je uslijedila proveden je u dijelu proračuna u području zdravstva i socijalne politike, a odnosi se na Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: HZZO) i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Prijedlogom državnog proračuna Ministarstva zdravstva za 2021. godinu s prijedlogom projekcija za 2022. i 2023. godinu ukupni financijski plan iznosi 14.014.553.516 kuna, od čega limitirani izvori financiranja iznose 4.065.268.787 kuna. Najznačajnija sredstva planiraju se za provedbu transfera HZZO–u iz Državnog proračuna u iznosu od  2.760.000.000 kuna, koja su namijenjena za financiranje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.  Financijskim planom Ministarstva zdravstva, u trogodišnjem razdoblju planirana su sredstva u ukupnom iznosu od 165 milijuna kuna za hitne intervencije na zgradama i opremi zdravstvenih ustanova, 46  milijuna kuna za zanavljanje stare opreme i 142 milijuna kuna za poticaj za zdravstvo u BiH (u 2021. godini 42 milijuna kuna, u 2022. 50 milijuna kuna i u 2023. 50 milijuna kuna). Također, planirana su značajna sredstva za izgradnju Nove bolnice KBC Rijeka u ukupnom iznosu 564.291.192 kuna (kroz trogodišnje razdoblje) te dovršetak gradnje OB Pula u ukupnom iznosu od 139 milijuna kuna. 

Ravnatelj HZZO-a iznio je prijedlog plana za 2021. godinu prema kojem su planirani ukupni prihodi u iznosu od 27.746.000.000 kuna, za 2022. godinu 28.796.000.000 kuna, a za 2023. godinu 29.582.000.000 kuna. Ukupnim prihodima osigurana su i sredstva za povrat preostalog dijela beskamatnog zajma dobivenog od državnog proračuna za premošćivanje situacije nastale zbog smanjene gospodarske aktivnosti uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19. Otplata beskamatnog zajam evidentirana je u okviru računa financiranja na izdacima za financijsku imovinu i otplatu zajmova u iznosu od 200.000.000 kuna u 2021., u 2022. godini 350.000.000 kuna, a u 2023.godini 450.000.000 kuna, zbog čega su  ukupni rashodi u 2021. godini planirani u iznosu od 27.546.000.000 kuna, u 2022. godini 28.446.000.000 kuna, a u 2023.godini 29.132.000.000 kuna. Najznačajniji troškovni element financijskog plana predstavlja bolnička zdravstvena zaštita kojoj je predviđena potrošnja u iznosu od 9.9 mlrd. kuna za 2021. (35% udjela u ukupnom financijskom planu), primarna zdravstvena zaštita s očekivanom potrošnjom od 4,28 mlrd. kuna (15% udjela u ukupnom planu) te lijekovi na recepte u iznosu od 3,73 mlrd. kuna.
    Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike iznijela je Prijedlog financijskog plana za 2021. koji u razdjelu 086 Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike  iznosi 56.049.633.648 kuna i veći je za 2.519.916.667 kuna u odnosu na Financijski plan za 2020. godinu, koji je iznosio 53.529.716.981 kunu. Predložena najznačajnija povećanja sredstava po svim izvorima u financijskom planu za 2021. godinu predviđena su Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u iznosu od 1.255.466.284, zbog pripajanja aktivnosti iz nadležnosti bivšeg Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, te u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) u iznosu od 1.347.195.493, zbog više planiranih rashoda za mirovine i mirovinska primanja te redovnog usklađivanja mirovina i promjene strukture i broja korisnika. Također, od 1. siječnja 2021. planiran je početak primjene Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe koja će biti isplaćivana s pozicija Zavoda. Planirana značajnija povećanja u 2021. su na aktivnostima: doplatak za pomoć i njegu (71.000.000,00 kuna), jednokratna naknada (8.900.000,00 kuna), osobne invalidnine (99.313.733,00 kuna) i za status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja (100.950.000,00 kuna).

Tijekom rasprave, pojedini članovi Odbora bili su mišljenja kako su nužne generalne promjene i reforma zdravstvenog sustava, prije svega zbog velikih dugova i nekontroliranih rashoda. Istaknuta je i potreba bržeg i efikasnijeg povlačenja sredstava iz EU fondova, što do sada nije bio slučaj. Prijedlog državnog proračuna podonosi se bez usvojene nove Nacionalne strategije razvoja zdravstva, istaknuli su u svom izlaganju. S tim u vezi mišljenja su da je nužno što hitnije i donošenje nove Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti RH. 

Nakon rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i 4 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje  

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2022. I  2023. GODINU

te odluka o davanju suglasnosti na:

-    Financijski plan Hrvatskih voda za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih cesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2021.  godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Hrvatskih autocesta za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan Autoceste Rijeka-Zagreb za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan HŽ Putnički prijevoz za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu
-    Financijski plan HŽ Infrastrukture za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba– Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.                          

PREDSJEDNICA ODBORA 

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.  
 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu politiku svojoj na 5. sjednici  održanoj  4. studenoga 2020. raspravljao je  o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 29. studenoga 2020.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s člankom 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Prijedlogom državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu.

Zakonom o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu uređuju se prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana za izvršavanje proračuna.

U 2020. temeljem Zakona o izvršavanju državnog proračuna RH za 2020. godinu jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje je dana mogućnost da od Ministarstva financija traže beskamatni zajam za premošćivanje situacije nastale zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza uslijed odgode plaćanja i/ili obročne otplate, povrata, odnosno oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak, prireza porezu na dohodak i doprinosa za vrijeme trajanja posebnih okolnosti. 

Ovim Zakonom utvrđeno je kako će se sredstva isplaćena na ime beskamatnog zajma temeljem oslobođenja od plaćanja poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak vraćati u naredne tri godine, počevši od 2021. Po toj osnovi su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne vratiti iznos od 85,6 milijuna kuna, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje iznos od 804,0 milijuna kuna. S obzirom na iskustva iz 2020., i u Zakonu za 2021. ostavlja se mogućnost da se odlukom Vlade RH sredstva preraspodjele bez ograničenja u slučaju da je potrebno osigurati sredstva za saniranje posljedica epidemije koronavirusa.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“, i 4 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru 

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG  PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU 
    

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba-Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.                          

PREDSJEDNICA ODBORA 

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med. 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 4. sjednici održanoj 26. listopada 2020. raspravljao je o temi: "Stanje u zdravstvu - dugovi". 

Sjednica je sazvana na temelju zahtjeva jedne trećine članova Odbora, u skladu s odredbama članka 49. Poslovnika Hrvatskoga sabora kojim traže sazivanje sjednice radnog tijela s točkom dnevnog reda: „Stanje u zdravstvu - dugovi“. Članovi Odbora koji traže sazivanje navedene sjednice zabrinuti su zbog prestanka isporuke lijekova za 33 bolnice, odnosno zabrinuti su zbog dugova u hrvatskome zdravstvu, pogotovo prema veledrogerijama. Na sjednicu Odbora pozvani su ministar zdravstva i ministar financija, koji su sudjelovali videovezom.

Na sjednici se raspravljalo o stanju zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, dugovima u hrvatskom zdravstvu općenito, pogotovo o problemu prestanka isporuke lijekova za bolnice te dugovima veledrogerijama. Razgovaralo se i o situaciji u zdravstvu uslijed pandemije uzrokovane virusom COVID-19. 

Predsjednica Odbora Renata Sabljar-Dračevac uvodno je istaknula kako se danas hrvatsko zdravstvo suočava s mnogo problema. Jedan od njih je pandemija te sve veći broj zaraženih osoba, zdravstvenih djelatnika i s tim u vezi postoji bojazan od urušavanja zdravstvenog sustava. Mjere koje se provode smatra nedovoljnima. Istaknula je kako je potrebno ozbiljno restrukturiranje zdravstva na drugačijim temeljima, ali s ciljem da i dalje ostane solidarno i skrbi o svakom pacijentu.

U raspravi o temi dugova u hrvatskom zdravstvu upozoreno je kako je dug veledrogerijama 11 milijardi kuna, od kojih je dospjelo 4,39 milijardi, bolnički dug 3,8 milijardi te 1,5 milijardi zbog pogrešno obračunatih prekovremenih radnih sati zdravstvenog osoblja. Također je upozoreno i da je zdravstveni sustav na izmaku snaga te se sve teže nosi s naraslim potrebama zbog pandemije koronavirusa, s obzirom na povećani broj bolesnika.

Ministar zdravstva Vili Beroš iznio je podatke da je na dan 30. rujna ukupan dug zdravstvenog sustava bio 13,83 milijarde kuna, od kojih je dospjelo 6,2 milijarde te za lijekove 4,5 milijardi kuna. Sadašnji okvir funkcioniranja zdravstva dugoročno je neodrživ, istaknuo je u svom izlaganju te ga je potrebno učiniti samoodrživim i financijskim stabilnim. Covid-kriza je zaustavila nastojanja da ga se reorganizira. Napomenuo je i kako se u Hrvatskoj za zdravstvo izdvaja 861 euro po stanovniku (7,4 posto), u EU je prosjek više od 3000 eura (9,9 posto),a da je za održiv sustav potrebno između 9 i 12 posto. Napomenuo je kako 54 posto bolničkih rashoda čine plaće zaposlenika, 34 posto otpada na lijekove, a 12 posto odlazi na investicije i nabavu opreme. Ukupni rashodi zdravstvenog sustava su 27,7 milijardi kuna od kojih 9,9 milijardi odlazi za bolnice, 4,28 milijardi za primarnu zdravstvenu zaštitu, 3,73 milijarde ljekarnama itd. Također je istaknuo da se razmatraju i alternativne mogućnosti nabave lijekova te u tom smislu osnivanja državne veledrogerije kao i izravne nabave lijekova iz Europske unije. U vezi postroženja epideomioloških , naglasio je kako se želi izbjeći daljnje pooštravanje da se ne bi dodatno ugrozio gospodarski sektor.

Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je kako je dogovoren beskamatni zajam HZZO-u zbog povećanih rashoda nastalih zbog covida, tj. smanjenja prihoda zbog slabljenja gospodarske aktivnosti uslijed pandemije. U vezi duga veledrogerijama, rekao je kako to nije jedini problem i napomenuo kako će se rebalansom proračuna biti predviđena značajna sredstva kako bi se skratili rokovi plaćanja na 180 dana. Naglasio je kako je financijska održivost nužna za opstojnost zdravstvenog sustava.

Na kraju sjednice predsjednica Odbora naglasila je značaj donošenja nove Nacionalne strategije razvoja zdravstva budući da važeća istječe krajem 2020.; tim više što Nacionalna strategija ima ulogu povlačenja sredstava na temelju mapiranja potreba, iz sredstava Europske unije. Predložila je članovima Odbora da do sljedeće sjednice Stručnoj službi Odbora dostave i svoje pisane primjedbe i prijedloge, koje će zatim Stručna služba objediniti u zaključke koji bi se, nakon usvajanja na sljedećoj sjednici Odbora, proslijedili svim nadležnim tijelima kako bi se mogla pratiti i njihovu provedba.

Videosnimka sjednice: https://www.youtube.com/watch?v=oloLvTfDX1E

PREDSJEDNICA ODBORA
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 3. sjednici održanoj 14. listopada 2020. raspravljao je o Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za djecu aktom od 31. ožujka 2020.
Odbor je o Izvješću raspravljao kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. 
Iz Izvješća o radu pravobraniteljice za djecu za 2019. godinu vidljivo je da je tijekom 2019. ured pravobraniteljice za djecu primio gotovo 10 posto više novih prijava, pritužbi, upita i zahtjeva nego u prethodnoj godini. Postupano je prema 1.741 prijavi o povredama pojedinačnih prava djece, a postupali su i u 933 predmeta prenesenih iz prethodnih godina, uglavnom u području obiteljskih odnosa i obrazovanja.
Najviše prijava povreda prava u 2019. odnosi se na obrazovna prava (391), ostvarivanje roditeljske skrbi (340), nasilje nad djecom i zanemarivanje djece (281), zdravstvena prava (137) te prava na sigurnost i zaštitu (130). Zatim slijede povrede prava djece u pravosudnom postupku (81), prava na zaštitu privatnosti (76), ekonomskih prava (74), socijalnih prava (46) i prijave diskriminacije (42) te povrede kulturnih prava (34) i prava djece kao članova društvene zajednice (32). Ostale prijave odnosile su se na povrede statusnih prava djece: prava na prijavu rođenja, prebivališta i stjecanje državljanstva (20) te povrede u području udomiteljstva, posvojenja, skrbništva i drugo (25). 

Razmotrivši Izvješće pravobraniteljice, članovi Odbora bez rasprave jednoglasno su (9 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg

z a k lj u č k a 

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2019. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar– Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.                                                                     
                                    

PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                              
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med. 
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 3. sjednici održanoj 14. listopada 2020. raspravljao je o Prijedlogu zakona o zabrani genetski modificiranih organizama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio zastupnik Miro Bulj aktom od 3. rujna 2020.

Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Predlagatelj je u uvodnom izlaganju istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona u cijelosti štiti ekološka i tradicionalna poljoprivredna proizvodnja na cijelom području Republike Hrvatske, za koju Republika Hrvatska ima izražene preduvjete te se na taj način štiti i zdravlje svih ljudi, budući su znanstvena istraživanja pokazala štetnost genetski modificiranih proizvoda u hrani po zdravlje ljudi. Trenutno je u Republici Hrvatskoj oko 750.000 hektara neobradivih površina koje su više nego podobne za ekološku proizvodnju. Isto tako gotovo sve županije su zabranile GMO na svojim područjima, tako da je logičan slijed da se isto uredi zakonski na cijelom području Republike Hrvatske, smatra predlagatelj.

U obrazloženju mišljenja Vlade RH na navedeni akt predstavnik Ministarstva zdravstva istaknuo je da je predmetni Prijedlog zakona istovjetan zakonskim prijedlozima koje je predlagatelj već podnosio, a na koje je Vlada RH već dala mišljenja 22. ožujka 2018. i 16. siječnja 2020. Ujedno, u međuvremenu je stupio na snagu novi Zakon o genetski modificiranim organizmima (Narodne novine, broj 126/19),  koji je usklađen s propisima Europske unije kojima se uređuje ograničena uporaba GMO-a u zatvorenim sustavima, namjerno uvođenje u okoliš GMO-a u svrhe različite od stavljanja na tržište (primjerice: pokusna polja) te stavljanje na tržište (uključujući i uvoz) GMO-a, kao i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a.

U raspravi, članovi Odbora bili su mišljenja da je predmetni Prijedlog zakona u suprotnosti s odredbama trenutačno važećeg zakonodavstva Europske unije, odnosno odredbama Direktive 2001/18/EZ, Europskog parlamenta i Vijeća i odredbama Protokola o biološkoj sigurnosti (Kartagenski protokol) te da su odredbe važećeg Zakona o genetski modificiranim organizmima u potpunosti usklađene sa zakonodavstvom EU i postupanja s GMO-om u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“, 2 „suzdržana“ i 1 “protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

ne prihvaća se Prijedlog zakona o zabrani genetski modificiranih organizama, P.Z. br. 19 

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.             

PREDSJEDNICA ODBORA 
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 2. sjednici održanoj 8. listopada 2020. raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom aktom od 30. ožujka 2020.
Odbor je o Zakonu raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. 
Uvodno obrazloženje podnijela je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom navodeći podatke za 2019., u kojoj se pravobraniteljici obratilo 2.172 građanina, što je za 12 posto ili 221 pritužbu više nego u odnosu na 2018. Razmatrajući zaprimljene pritužbe i ostale predstavke, Ured pravobraniteljice imao je 3.398 postupanja, od kojih su posebno istaknuli 410 pojedinačnih i općenitih preporuka upućenih nadležnim ministarstvima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i drugim pravnim osobama. Kao i proteklih godina, najveći broj pritužbi odnosio se na područje socijalne skrbi (340), zatim na područje rada i zapošljavanja (238), mirovinskog osiguranja (201), odgoja i obrazovanja (150) i zdravstva (138).
 Iako smatra da je u 2019. došlo do neznatnih kvalitativnih pomaka u politikama usmjerenim prema osobama s invaliditetom, pravobraniteljica skreće pažnju na vidljiv nedostatak sustavnih rješenja usmjerenih na posebne kategorije osoba s invaliditetom, kao što su osobe s mentalnim i intelektualnim oštećenjima, osobe s autizmom, roditelji s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju najranije dobi. S tim u vezi, ističe potrebu donošenja nove Nacionalne strategije razvoja mentalnog zdravlja te osiguravanje optimalne skrbi za osobe s poremećajima mentalnog zdravlja. 
Tijekom rasprave, prisutni su se složili s potrebom razvoja i unapređenja integrirane mreže usluga mentalnog zdravlja u zajednici te potrebom donošenja nove nacionalne Strategije za mentalno zdravlje. Pohvalili su upozoravanje pravobraniteljice na korištenje konvencijske terminologije za osobe s invaliditetom, nalazeći potrebnim približiti i senzibilizirati javnost,  također i zdravstvene radnike, na socijalni model poimanja invaliditeta, a ne na medicinski.   
Osobe s invaliditetom i dalje su u povećanom riziku od siromaštva (čemu pridonosi niska obrazovna struktura), prisutna je  neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada, nizak je udjel među zaposlenima, a naknade namijenjene uključivanju u život zajednice pretežno se koriste za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba,     što upućuje na to da su osobe s invaliditetom i dalje predmetom skrbi, a ne nositelji prava, istaknula je pravobraniteljica. Još uvijek postoje izrazite prepreke u pristupu informacijama, zdravstvu, obrazovanju, zapošljavanju, radu te ostvarivanju prava na naknadu s osnove invaliditeta. Kada se govori o pravu osoba s invaliditetom da ostvare pravo na neovisno življenje i život u zajednici, da biraju mjesto boravka, gdje i s kim će živjeti, pravobraniteljica smatra da nismo osigurali uživanje ovog prava, jer još uvijek previše osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj, živi u institucijama. S tim u vezi, a u vezi s procesom transformacije i deinstitucionalizacije te razvojem usluga u zajednici, pravobraniteljicu zabrinjava činjenica da  u posljednjih pet godina na ovom području nema pozitivnih pomaka. 
    U raspravi, članovi Odbora osvrnuli su se i na pritužbe upućene pravobraniteljici u  područja zdravstva. Najveći broj zaprimljenih pritužbi odnosio se na dostupnost zdravstvenih usluga, sanitetski prijevoz, ostvarivanja prava na liječenje, fizikalnu terapiju i zdravstvenu njegu u kući, bolničku rehabilitaciju te ortopedska pomagala koja nisu na popisu pomagala. Posebno je upozoreno na potrebu da se radno vrijeme u djelatnosti fizikalne terapije i zdravstvene njege u kući bolesnika utvrdi tako da bude organizirano i u poslijepodnevnoj smjeni. Također, provedeno je istraživanje vezano uz pojavnost dekubitalnih rana, koje je  ukazalo na svu njihovu ozbiljnost i višestruke posljedice, s čime su se složili i članovi Odbora. S tim u vezi, predložili su da se u studenome održi i sjednica na tu temu. 
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike obrazlažući mišljenje Vlade RH u odnosu na dostavljeno Izvješće istaknula je načelnu primjedbu, smatrajući ga vrlo informativnim, opširnim i poučnim. Članovi Odbora također su jednoglasno pohvalili i podržali predmetno Izvješće pravobraniteljice, istaknuvši osnovnu ulogu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom koja se sastoji  u zaštiti, praćenju i promicanju prava i interesa osoba s invaliditetom te s tim u vezi i ukazivanju na određene nedostatke i nepravilnosti, a sve u svrhu promicanja i unapređenja prava i interesa osoba s invaliditetom. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (9 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2019. godinu

Za   izvjestiteljicu   na   sjednici   Hrvatskoga   sabora   Odbor   je  odredio  Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora. 
    
                              

 PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                              
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med. 
 

Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 2. sjednici održanoj 8. listopada 2020. razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 223/2014 u pogledu uvođenja posebnih mjera za svladavanje krize uzrokovane pandemijom bolesti  COVID-19,  COM (2020) 223 koje je Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dostavio Odbor za europske poslove aktom od 1. listopada 2020. 
Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 223/2014 u pogledu uvođenja posebnih mjera za svladavanje krize uzrokovane pandemijom bolesti  COVID-19,  COM (2020) 223, usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku  politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom: Klasa: 022-03/20-07/235, Urbroj: 50301-21/32-20-2 na sjednici održanoj 8. rujna 2020. godine.
Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica nadležnog tijela za izradu prijedloga stajališta Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. U svom izlaganju osvrnula se na pandemiju bolesti COVID-19, istaknuvši njezine socijalne i gospodarske posljedice. Kako bi se državama članicama pomoglo u pružanju učinkovitog odgovora na iste, potrebno je stoga donijeti dodatne mjere, uključujući povećanje sredstava koja su dostupna iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR-a), Europskog socijalnog fonda (ESF-a) i Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD-a). U tom kontekstu Komisija predlaže novu izmjenu Uredbe o zajedničkim odredbama (REACT-EU)  i Uredbe o FEAD-u, kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 te kako bi za te fondove osigurala dodatna sredstva za 2020., 2021. i 2022. 
Dodatna sredstva za 2020. potječu iz povećanja ukupnih sredstava za gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014.–2020., a dodatna sredstva za 2021. i 2022. predstavljaju vanjske namjenske prihode koji proizlaze iz (Europskog instrumenta za oporavak). 
Ti će se iznosi raspodijeliti među državama članicama uzimajući u obzir njihovo relativno blagostanje i u kojoj je mjeri trenutačna kriza pogodila njihova gospodarstva i društva. Tehničkoj pomoći na inicijativu Komisije dodjeljuje se 0,35 % dodatnih sredstava. Odstupajući od pravila koja se primjenjuju na vanjske namjenske prihode utvrđena u Financijskoj uredbi, nakon što se dodijele operativnim programima, ta dodatna sredstva slijede primjenjiva pravila utvrđena u Uredbi o zajedničkim odredbama i Uredbi o FEAD-u, uključujući pravila o obvezama i opozivima iz Uredbe o zajedničkim odredbama.
U raspravi su članovi Odbora podržali stajalište Republike Hrvatske, smatrajući pri tom da mogućnost korištenja dodatnih sredstava iz REACT EU instrumenta praćena znatnijom stopom predfinanciranja i izuzećem od nacionalnog sufinanciranja (100% EU sufinanciranje), državama članicama omogućuje veću likvidnost i fleksibilnost u provedbi mjera za najpotrebitije, što Republika Hrvatska snažno podržava.

Nakon provedene rasprave, Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora  jednoglasno je (9 “za”)  donio sljedeće 

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 223/2014 u pogledu uvođenja posebnih mjera za svladavanje krize uzrokovane pandemijom bolesti  COVID-19,  COM (2020) 223
 

PREDSJEDNICA ODBORA

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.
 

Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 1. sjednici Odbora održanoj 3. rujna 2020., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od buke, prvo čitanje P. Z. E. br.14, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada republike Hrvatske, aktom od 27. kolovoza 2020.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom dijelu predstavnik predlagatelja objasnio je da se ovim zakonskim prijedlogom dopunjuju i mijenjaju odredbe važećeg Zakona u vezi instrumenata usklađivanja odnosno osiguranja provedbe Uredbe (EU) 2019/1010, koja mijenja pojedine odredbe Direktive 2002/49/EZ o procjeni i upravljanju bukom okoliša. 

Kako je istaknuo, predloženim odredbama Zakona predlažu se mjere zaštite od buke kojima se nastoji spriječiti nastajanje emisije prekomjerne buke, odnosno smanjenje postojeće razine buke na dopuštene razine, dok su zaštitu od buke obvezni provoditi i osigurati njezino provođenje tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju registrirane djelatnosti.

Izvršeno je pojmovno usklađivanje važećih pojmova s odredbama posebnih propisa kojima se uređuje izdavanje okolišne dozvole, dok u postupku izdavanja lokacijske dozvole, posebnih uvjeta, potvrde glavnog projekta, građevinske dozvole ili uporabne dozvole, prema posebnom zakonu, sanitarni inspektor Državnog inspektorata sudjeluje radi utvrđivanja uvjeta, odnosno potvrđivanja ispunjenosti uvjeta zaštite od buke.

Nadalje, uvedena je nova definicija pojma „repozitorij podataka“, racionaliziraju se i određuju novi rokovi izvješćivanja Europskoj komisiji u pogledu strateških karata buke i akcijskih planova, propisuje se obveza dostupnosti javnosti strateških karata buke i akcijskih planova kao i obveza dostavljanja ažuriranih informacija elektroničkim putem nadležnom tijelu i Europskoj komisiji. Odredbe zakona usklađuju se i s odredbama Zakona o Državnom inspektoratu te odredbama Zakona o sustavu državne uprave.

Tijekom rasprave svi su se složili da je utjecaj buke na ljudsko zdravlje od velikog značaja. Također, izrazili su svoje zadovoljstvo predloženim zakonskim rješenjem prema kojemu će obveznici izrade strateških karata buke svakih pet godina iste dostavljati nadležnom Ministarstvu, a prema potrebi i u  skladu s izmjenama u prostoru, i revidirati.     

Nakon provedene rasprave članovi Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora jednoglasno su (10 „za“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru na usvajanje sljedeći 

z a k lj u č a k

1.    Prihvaća se PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OD BUKE

2.    Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izražena u raspravi dostavit će se predlagatelju da ih uzme u obzir prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.                                     
                                        
                                                                                                     
PREDSJEDNICA  ODBORA 

Renata Sabljar - Dračevac, dr. med.